Prava i tereti koji utječu na vrijednost

Članak 12.
(1) Tereti na katastarskoj čestici mogu promijeniti njenu kakvoću. Prava i tereti koji utječu na
vrijednost katastarske čestice utječu i na cijenu i na financiranje.
(2) U pravilu tržišna vrijednost prava i tereta dobiva se kao razlika između tržišne vrijednosti
katastarske čestice koja je neopterećena pravom i tržišne vrijednosti katastarske čestice koja je tim
pravom opterećena (diferencijski postupak).
(3) Upisi hipoteka utječu na financiranje ali ne utječu na vrijednost nekretnine.

Doprinosi

Članak 13.
(1) Za stanje nekretnine glede doprinosa mjerodavni su propisi koji uređuju to područje.
(2) Ukoliko na dan vrednovanja nisu plaćeni potrebni doprinosi, onda se za procjenu vrijednosti
nekretnine taj iznos umanjuje od njene privremene vrijednosti kao budući teret koji se i dalje nalazi
na katastarskoj čestici.

Položajna obilježja

Članak 14.
(1) Položajna obilježja koja utječu na vrijednost nekretnina su prometna povezanost, položaj
stambenih i poslovnih zgrada i drugi utjecaji okoliša ukoliko već nisu uzeti u obzir kod utvrđivanja
obilježja nekretnine.
(2) Prometna povezanost uzima se u obzir kroz pristup do nekretnine i kroz udaljenost do sredstava
javnog gradskog prijevoza.
(3) Položaj stambenih zgrada uzima se u obzir prema svojoj svrsi, a posebice prema udobnosti
stanovanja kao i mogućih smetnji udobnom stanovanju, mogućnostima korištenja objekata za
odmor i rekreaciju u neposrednoj okolini, stanju opskrbe nužnim životnim potrepštinama,
komunalnoj opremljenosti i značenju koje lokalna zajednica pridaje tom položaju (tzv. dobra
adresa). Položaj stana u zgradi moguće je vrednovati putem koeficijenta povoljnosti iz Priloga 5.
koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(4) Položaj poslovnih građevina uzima se obzir prema svojoj svrsi, a posebice prema udaljenosti od
središta naselja, prometnoj povezanosti i atraktivnosti lokacije. Položaj poslovnih građevina dijeli
se na prvorazredno poslovno područje te na druga poslovna i uslužna područja.
(5) Prvorazredno poslovno područje u pravilu se odnosi na u pješačku zonu u središtu naselja u
kojoj struktura trgovine nije usmjerena opskrbi pučanstva s osnovnim životnim potrepštinama i u
kojoj su pretežito smještene trgovine na malo s visokovrijednom robom, osiguravajuća društva i
banke. Prvorazredno poslovno područje se proteže na malom prostoru od najviše 500 m dužine
ulica ili trgova. Za nekretnine smještene u prvorazrednom poslovnom području u pravilu se
primjenjuje prihodovna metoda.
(6) Druga poslovna i uslužna područja u pravilu se nalaze izvan pješačke zone u središtu naselja u
kojima je struktura trgovine usmjerena opskrbi pučanstva s osnovnim životnim potrepštinama i
smješteni su i drugi poslovni i uslužni sadržaji.

5