OSNELE Pavic, Felja - Osnove Elektrotehnike 2. Dio PDF

SVEUCILISTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RACUNARSTVA
A. Pavic - I. Felja
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Primjeri i zadaci za vjezbu
2. dio
Zagreb, 2014.
Predgovor
lskustvo s ispitima pokazuje da studenti i kada razumiju zadatake na ispitu, tijekom

1
trajanja ispita ' najCeS6e ne stignu obraditi i taCna rijeSiti sve zadatke koje razumiju. Osnovni
razlog tome jest nedstatak rutine u rjeSavanju, tj. nedovoljan broj samostalno rijeSenih zadataka.
Namjena ave zbirke je dati Siri izbor zadataka, grupiranih po tjednima nastave (a unuta~
njih po temama nastavnog programa) koji 6e omoguCiti samostalno pripremanje meduispita i
zavrSnog is pita, kao i kontinuirano samostalno vjei:banje, koje najdjelotvornije otkriva praznine i
slabosti u razumijevanju nastavnog gradiva. Obraden~ problemi, karakteristiCni za pojedine
nastavne cjeline, predstavljeni su kao rijeSeni primjeri te kao zadaci za samostalr:'o rjeSavanje.
Nakon analiza danih postupaka rjeSavanja primjera te samostalnog rjeSavanja zadataka
pojedine teme, studentima se preporuC:uje odgovarati na pitanja za provjeru znanja, koja su
dana u obliku test pitanja s ponudenim odgovorima na kraju svake teme (oblik pitanja kao n13
ispitima). Za studente koji ho6e viSe, mogu se na6i i neki sloZ:eniji zadaci (oznaC:eni zvjezdicom).
Autori
SadrZaj Stranica
VIII. Snaga u krugovima izmjeniCne struje . . . . . . . ............ Vlll-1

Primjeri. .............................. .................. Vlll-1
Zadaci .............................. ................... Vlll-7
Test pitanja .............................. ............... Vlll-10
IX.1 Topografski i mjesni dijagram ............................ IX-1
Primjeri. .............................. .................. IX-1
Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . IX-6
IX.2 Osnovne veliCine elektriCnih krugova ....................... IX-8
Primjeri. .............................. .................. IX-9
Zadaci .............................. ................... IX-13
Test pitanja .............................. ............... JX-15
X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mre.Za . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . X-1
Primjeri. .............................. .................. X-2
Zadaci .............................. ................... X-9
Test pitanja .............................. ............... X-16
XI. Polifazni sustavi .............................. .......... Xl-1
Primjeri .............................. ................... Xl-2
Zadaci .............................. ................... Xl-11
Test pitanja .............................. ............... Xl-15
Xll.1 Prijelazne pojave .............................. .......... Xll-1
Primjeri. .... ·.............................. .............. Xll-2
Zadaci ............................... ................... Xll-5
Test pitanja..... . . .............................. ..... Xll-7
Xll.2 Nesinusoidne elektriCne periodiCke veliCine . . . . . . . . . . . . . . . Xll-9
Primjeri .............................. ................... Xll-10
Zadaci .............................. ................... Xll-12
Test pitanja .............................. ............... Xll-13
XIII. HarmoniCki slo.Zeni valni oblici ............................ Xlll-1
Primjeri. ............................... .................. Xlll-2
Zadaci .............................. ................... Xlll-6
Test pitanja .............................. ............... Xlll-9
Tema VIII. Snaga u krugovima izmjeniCne struje Stranica Vlll-1
I
Vlli. SNAGA U KRUGOVIMA IZMJENICNE STRUJE
OSNOVNI POJMOVI I ZAKONITOSTI

Trenutna snaga p(t) predstavlja vremensku funkciju snage, a jednaka je umnoSku trenutnih
vrijednosti napona u(t) i struje i(t) na nekom elementu iii spoju.
p(t) = u(t) · i(t)
Trenutna snaga na spoju s naponom u(t)=~2Usin(wt+a,) i strujom
p(t) = Ul cos 'I'- Ul cos(2rot- '!') i(t)=~21sin(wt+a,) (a,-a,=rp) mote se izraziti kao zbroj jedne stalne i
jedne sinusoidno promjenjive komponente (dvostruke frekvencije).
Prividna snaga S jednaka je umnoSku efektivnih vrijednosti napona i struje (elementa iii spqja) a
2
U2 maZe se izraCunati kao snaga na prividnom otporu Z, kroz koji teC:e
S=U·f=f Z=-z struja I, odnosno na kojemje napon U. Jedinicaje voftamper(VA).
Radna snaga P predstavlja srednju brzinu kojom se el. energija nepovratno troSi (srednja
U' vrijednost trenutne snage) a jednaka je umnoSku efektivnih
P=Ulcos<p=l 2R=- vrijednosti napona i struje te faktora snag·e. Radna snaga je snaga
R
na omskom otporu R. lskazuje se jedinicom vat (W).
p
Faktor snage (coscp) predstavlja omjer radne i prividne snage: cos<p = S
Jalova snag a Q (reaktivna snaga) je snag a na reaktivnom otporu X (induktivni i kapacitivni otpori).
u2 Predznaci jalove induktivne snage (+) i jalove kapacitivne snage
Q = U/sin 'I'= I'X =x (-)
su suprotni (kad induktivitet daje energiju kapacitet prima i
obratno). lskazuje se jedinicom voftamper reaktivni (VAr).
Ukupna induktivna snaga QLuk u nekom el. krugu jednaka je zbroju jalovih snaga na svim
Q - "Q induktivnim otporima x,.
'·"' - L.., '
Ukupna kapacitivna snaga Qcuk u nekom el. krugu jednaka je zbroju jalovih snaga na svim
QC11k = "Q kapacitivnim otporima Xc.
.i.J C
Ukupna jalova snaga Quk u nekom krugu jednaka je razlici iznosa ukupne jalove induktivne snage
Q,* = Q _,.* - Qc..*
1
QLuk i ukupne jalove kapacitivne snage Ocuk kruga.
1 Ukupna radna snaga P., u nekom krugu jednaka je zbroju svih radnih snaga u tom krugu, tj
na svim om skim otporima R (radni otpori).
p =" p zbroju snaga
"k .i.J R
Ukupna prividna snaga Suk raCuna se iz ukupne radne snage Puk i ukupne jalove snage Ouk s
kojima je povezana (Pitagorinim pouCkom) u pravokutnom trokutu
snage.
Trokut snage je pravokutni trokut u kojemu katete Cine radna snaga P i jalova snaga Q, dok
o/"1 hipotenuzu Cini prividna snaga S. Pritom je kut izmedu katete P i
LiL_JQ hipotenuze S jednak kutu impedancije spoja rp. Trokut snage je
P sliCan trokutu impedancije (induktivna snaga crta se prema gore).
lzraCun snage pomoCu fazora: UmnoZ:ak fazora napona Ji.'i
konjug. kompleks nag izraza struje [*
Re{!,U•}=P lm{!,U•)=Q daje kompleksni broj ciji je iznos (modul) jednak prividnoj snazi S,
llH.I=S realni dio je jednak radnoj snazi P, a imaginarni dio jalovoj snazi Q. I
Kompenzacija jalove snage je postupak poveCanja faktora snage (smanjenje kuta impedancije cp
Q, = P(tan ~-tan~·) na zeljenu vrijednost cp') gdje se, paralelnim spajanjem (na napon
c = ..&.._ trosila U, frekvencije w) kompenzacijskog kapaciteta C, doda)e 1
ooU 2 kapacitivna snaga Oc i smanjuje ukupna (induktivna) jalova snaga.
Uvjet prilagodenja impedancije Z. na izvor unutarnje impedancije ~=R1 +jX1 radi dobivanja najve6e
~ = ~· = R,- jX, snage P (kad impedancija ~ ima promjenjiv realni i imaginarni dio).
Uvjet prilagodenja otpora R na izvor unutarnje impedancije ,Zi=R1+jXj radi dobivanja najveCe
snage P.
R=~R/+X/
Tema VIII. Snaga u krugovima izmjeniCne struje Stranica VI 11-2
PRIMJERI VIII.
VIII·P1.Poznati su napon i struja nekog dvopola. Odredite analitiC:ki izraz za trenutaCnu

snagu. Nacrtajte graf trenutne snage. Koja je srednja vrijednost funkcije kojom je prikazana
trentJt;:~f.n;:~ sn;:~a;:~. Ust;:~novitA i nstale znaC:ajke te funkcije.
u(t)= u,(t)= 5• sin (314!) V
i(t)=1 •sin(wt+n/3) A
Struja referentno ulazi u tocku a

dok je za napon referentna locka b
RjeSenje: OpCenito je trenutaC:na snag a umnoZ:ak struje i napona. Razmatramo dvopol

prikazan ~likom na kojoj su oznaCeni referentni smjer struje i napon izmedu prikljuCnica a i b.
Struja fazno prethodi naponu za 60°. To znaC:i da je dvopol kapacitivnog karaktera npr. u
najjednostavnijem sluC:aju serijski spoj otpornika i kondenzatora.
Treba "zaviriti" u matematiCki priruCnik i ustanoviti da se umnoZ:ak dviju sinusnih funkcija, tj.,
u ovom slucaju p(t)=u(t) i(t) maze prikazati ovako:
p(t)=U•I•cos<p- U•/•cos(2wt-<p) gdje je: <p=a,-a;=-n/3, a U i I su efektive vrijednosti
Dobiveni izraz se sastoji od dva dijela. Prvi dio U·/·cos<p =1,25 VA predstavlja istosmjernu
komponentu (srednju vrijednost) funkcije snage, dokje drugi dio harmonijska funkcija
dvostruke frekvencije u odnosu na frekvenciju napona i struje.
Amplituda te sinusne funkcije je U•/=2,5 VA. Graficki prikaz (graf) vremenske funkcije snage
te napona i struje izgleda ovako:
w
"
j -us
!:l-z.s
-3.75
-s vrijcmc vrijcmc
NultoCke na grafu trenutaCne snage su u trenucima u kojima je napon jednak nuli, kao i u
anima u kojima je struja j~dnaka nuli, pa krivulja trenutne snage ima dvostruko viSe nultoCki
ad sinusoide napona iii struje, Sto znaC:i da ima dvostruko veCu frekvenciju.
Trenutna snaga je «podignuta>> sinusoida dvostruke frekvencije.
Na krivulji trenutne snage vidimo da se izmjenjuju intervali u kojima je snaga pozitivna (iznad
vrernenske osi) s intervalirna kada je negativna. Budu6i da povrsina ispod krivulje snage
predstavlja energiju, to znaCi da se zapravo izmjenjuju intervali u kojima dvopol prima
energiju s intervalima u kojima energiju daje (tj. vraCa natrag u krug). ObjaSnjenje ave
pojave jest da ovaj dvopol, uz otpornik, sadrii i kondenzator.
Kondenzatar, kaa Sta je poznato, prilikam nabijanja sakuplja energiju, a kod izbijanja je vraCa
u krug (sliCno se ponaSa i zavajnica, pa ave se avi elementi (L i C) nazivaju i reaktivni
etement1). Otpornik, medutim, jest element kaji maZe samo primati elektriCnu energiju (koja
se na njemu pretvara u drugi oblik).
Kambinacijam djelavanja atparnika i kandenzatora nastala je gore opisana krivulja trenutne

snage.
Ovisno a sastavu dvopola graf trenutne snage p(t) poprima razlicite oblike glede srednje
vrijednosti. U tom smislu posebno su zanimljiva dva slucaja: 1. dvopol je reaktivan (C iii L); i
2. dvopol je otpornik. U prvom slucaju srednja vrijednost snage je nul a (graf trenutne snage
je sinusaida dvastruke frekvencije) dok u drugam sluCaju snaga nema negativnih vrijednosti
jer otpornik ne maZe vraCati energiju, pa je amplituda sinusaide snage ujedno jednaka
njenoj srednjoj vrijednosti U/cosq> (skicirajte grafove snage za ova dva slucaja).
VIII-P2. Za dvopol iz prethodnog zadatka, koji se sastoji ad serijski spojenog otpornika i

kondenzatora, odredite radnu, reaktivnu i prividnu snagu te iznose radnog otpora R i
kapacitivnog otpora X. Zadano je: U=3,5 V 1=0, 7 A q>=-60°
RjeSenje: ProraCun snage yezan uz uobiCajene metode za rjeSavanje strujnih krugova (el.
mreZ:a) tj. nakon izraCuna n8pona i struje pristupa se proraCunu snag e. Pritom su snovne
relacije:
2
2 2 2
P=/2 R, Q=/2X, S=/ Z. Pomnozimo li izraz Z'=R'+X s 1 dobivamo relaciju S =P'+Q2
koja predstavija vezu P, Q i S, a maze se predociti pravokutnim trokutom (tzv. trokut snage).
P (radna snag a) predstavlja snagu na radnim otporima, a jednaka je srednjoj vrijednosti

trenutacne snage) dok Q (reaktivna, ilijalova snaga) predstavlja snagu na reaktivnim
elementima (C i L).
2
U ovom zadatku dobivamo da je: S=U·/=2,5 VA, P=U-1-cosq> =1 ,25 W iz P=I R dobivamo
R=2,5n.
Jalova (reaktivna) snaga je Q=U·/·sinq> = -2,16 VAr. Jed in ice za elektricnu snagu op6enito su
voltamperi (VA) no iz prakticnih razloga razlicite vidove snage (prividna, radna i reaktivna)
izraiavamo jedinicama raznih naziva ito: za prividnu voltamper (VA), za radnu vat (W) te za
jalovu (reaktivnu) snagu voftamper reaktivni (VAr).
Ovdje je vaZno napomenuti da induktivna i kapacitivna reaktivna snaga imaju razliCite !

predznake (pri Cemu induktivnoj dajemo pozitivan, a kapacitivnoj negativan predznak).
Stoga, aka se navodi same iznos reaktivne snage treba napisati da li je indUktivna iii
kapacitivna, tj. 0=2,16 VAr (kap.).lzjednadz be Q=i'Xc odredimo kapacitivni otpor
Xc=4.33fl.
Napomena: Snagu dvopala moZ.ema izraC:unati i matematiC:kim "trikom" pomoCu fazora

napana i struje, taka da fazor napana pomnaZ:imo s konjugirano kompleksnim brojem fazora
struje. Time se kao zbroj kuteva avih brojeva dobiva razlika kuteva (au-a;) a to je kut
impedancije dvopola q>. Realni dio ovog umnoska taka daje U/cos(jl sto je jednako radnoj
snazi P, dok imaginarni dio daje U/sinq>, sto je jednako jalovoj snazi dvopola Q. U ovom
slucaju to izgleda ovako: Jl=3.5{Q V
0
!*=0,7/-60° A §=2,51:§Q 0 = 1,25-2,16j VA.
lmaginarni die avim umnoSkom dobivenog kompleksnog broje je negativan (predznak jalove
snag e) sto pokazuje da je jalova (reaktivna) snaga ovdje kapacitivna.
VIII-P3. Maksimalna trenutaCna snaga troSila iznosi 300 VA, a minimalna -100 VA. Kolike su
radna, jalova (reaktivna) i prividna snaga? Koliki je faktor snage? Da li je faktor snage
induktivan iii kapacitivan?
RjeSenje: Trenutna snaga je u opC:em sluCaju "podignuta sinusoida" dvostruke frekvencije.

(pogledati graf iz prvog primjera). Srednja vrijednost eve funkcije je radna snaga (UI cos <p).
Na temelju zadanih podataka !reba napraviti "konstrukciju" takve funkcije.
Najprije ustanovimo da trenutna snaga ima "od vrha do vrha" 400 VA. Polovina je 200 VA i
to je amplituda te sinusne funkcije, tj prividna snaga S.
Ako od maksimalne vrijednosti oduzmemo amplitudu, dobijemo 100 VA, a to je zapravo

srednja vrijednost funkcije, tj. radna snag a P. Dakle S=200 VA; P=1 00 W.
Reaktivnu Ualovu) snagu racunamo koriste6i trokut snage, iz kojeg je Q=~s'-P'=173 VAr.
Faktor snage je odnos radne i prividne snage cos<p=P/S=0,5. Za odredivanje vrste (tipa)
faktora snage nema dovoljno podataka tj. ne moZemo ustanoviti da li je faktor snage
induktivan iii kapacitivan.
VIII-P4. Kroz serijski spojene elementa: R=1 0 n, x,

=5 n i Xc=15 n prolazi struja od 1 A.
lzraCunajte snage na pojedinim elementima i ukupnu snagu spoja. Odredite fazni kut
impedancije. Kolika je efektivna vrijednost napona na prikljuCnicama spoja.
Rjesenje: Snage na elementima su P=i'R=10 W, Q,=I'X,=5 VAr Oc=-I'Xc= -15 VAr

Ukupna snaga spoja je: Ouk= QL- Oc=-10 VAr, Puk=10 W. Suk = J~! +O;k =14,1 VA,
Fazni kut je -45° tj. spoj je kapacitivan. Struja fazno prethodi naponu za 45° odnosno n/4 rad.
Napon prikljucen na spoj je U=/·Z=14, 1 V.
Pitanje Kako 6e se promijeniti struja i snage ako napon dvaput pove6amo (na 28,2 V)?
Odgovor: struja se poveC:a dvaput ,a snage Cetiri·puta.
VIII-P5. Razmotrite ravnotel:u snaga u spoju iz prethodnog primjera. Sto znaci predznak
radne, a Sto jalove snage?
RjeSenje: U strujnom krugu more postojati ravnotei:a (balans) snage, odnosno energije. To
znaCi da koliCina elektriCne energije koja se prima (pozitivna snaga) mora biti jednaka koliCini
energije koja se daje (negativna snaga) sto znaci da zbroj snaga mora bitijednak nuli.
Prisjetimo se, predznak snage pokazuje da li element (spoj) prima iii daje energiju.
Radna snaga, koja je jednaka srednjoj vrijednosti trenutacne snage, predstavlja amplitudu
vremenske funkcije ukupne snage na radnim otporima kruga. Ravnotei:u je tu Iaka objasniti:
otpori troSe energiju koju daje izvor, paGer energija ne moi:e nestati) te energije moraju biti
istog iznosa, a taka i snage moraju biti istog iznosa a suprotnih predznaka. Radna snaga
o1reduje energiju koja se bespovratno troSi, pa njen predznak odreduje smjer taka energije.
Reaktivna Ualova) snaga predstavlja amplitudu snage koja se vremenski (sinusoidno) mijenja
na reaktivnim elementima (L i C). Predznak ave snage se vremenski naizmjeniCno mijenja,
Sto znaCi da ti elementi naizmjeniCno energiju primaju, pa potom vraCaju natrag u krug.
Pritom su snage na induktivitetu i kapacitetu u svakom Casu suprotnih predznaka, Sto znaCi
da u trenutku kada jedan prima energiju, drugi daje i obratno. Dogovorno dajemo induktivnoj
snazi pozitivan, a kapacitivnoj negativan predznak (razmatramo krug u Casu kad induktivitet
prima energiju). Predznak jalove snage taka govori je li ana induktivna iii kapacitivna.
Reaktivna snaga odreduje energiju koja nije korisna, nego titra izmedu reaktivnih elemenata i
izvora, pa otud dolazi i naziv jalova energija (snaga). Die jalove energije pritom titra izmedu
induktiviteta i kapaciteta, dok razlika njihovih snaga odreduje energiju koja titra izmedu izvora
i reaktivnih elemenata, a iznos te razlike jednak je ukupnoj jalovoj snazi spoja (iii izvora).
U nekom spojevima se mote postiCi da se reaktivna energija u cjelosti razmjenjuje unutar

spoja (zbroj reaktivnih snaga je nula), pa nema taka reaktivne energije prema izvoru. U
ovdje razmatranom spoju to bi se dogodilo da je Xc=5 n. UzimajuCi u obzir ovaj «energetski»
aspekt ponaSanja strujnog kruga postaje jasniji pojam rezonancije. Ako je spoj u rezonanciji t.
reaktivna se energija zapravo u cjelosti razmjenjuje izmedu reaktivnih elemenata unutar l

spoja (L Q, ~ L0c).
Q--10VAR
P~10W
reaktivna I ~ I
Til
radna
fi\
P~-10 W a~+10 VAR_
VIII·P6. TroSilo impedancije Z, prikljuCeno je na izvor napona U frekvencije f. Odredite naC:in

spajanja i iznos kapaciteta kondenzato~~ s pomoCu kojega Cemo faktor snage troSila
pove6ati na 0,95 (ind). Koliki bi trebao kapacitet za potpunu kompenzaciju reaktivne snage?
Zadano: .(1~120 V; f=50 Hz; ~~20+j30 Q.
RjeSenje: Suprotni karakter induktivne i kapacitivne reaktivne Galove) snage omoguCava tzv.
kompenziciju reaktivne snage. Ovaj postupak ima veliki znaC:aj u elektroenergetici.
Dodavanjem troSilu odgovarajuCeg reaktivnog elementa, moZemo postiCi da se razmjena
reaktivne energije u cjelosti iii djelomiC:no odigrava na strani troSila, a ne izmedu troSila i
izvora. To smanjuje strujno optere!Cenje vodova odnosno gubitke. Popularno se postupak
naziva: pobOljSanje faktora snage troSila. ObiCno su troSila induktivnog karaktera pa se
poboljSanje faktora snage sastoji u paralelnom spajanju kondenzatora odgovarajuCeg
kapaciteta. Za izraC:unavanje tog kapaciteta odliCno nam mote posluZ.iti skica trokuta snaga.
~ ~
Oc Oc
k
p S,=P
s,
b) c)
a)
Na slici a i b) prikazana je djelomiC:na kompenzacija reaktivne snage dok je na slici c)

prikazana potpuna kompenzacija u kojoj su induktivna snaga troSila i kapacitivna reaktivna
snaga kondenzatora jednake. Prividna snaga postaje jednaka radnoj. To je "idealan" sluCaj
koji je u praksi Iesko posti6i.
Tema VIII. Snaga u krugovima izmjeniC:ne struje Stranica Vlll-6
U sluCaju a) preostaje neka manja ind~ktivna snaga. Fazni kut se smanji, a faktor ·snage
(kosinus tog kuta) se poveC:a. Prividna snage se smanji (na iznos SK) pa se smanji i struja.
U slucaju b) postize se poboljsanje faktora snage, ali je taj faktor sada kapacitivan. Ovakva
"nadkompenzacija" ne se primjenjuje u praksi, jer su za nju potrebni kondenzatori veC:eg
kapaciteta nego u slucaju a).
U naSem primjeru imamo induktivno troSilo. Najprije odredimo kolika su radna i jalova
(reaktivna) snaga trosila. lzracunamo da je: z~36!1, I ~3,33 A, P~221,5 W i 0,~332,3 VAr.
Fazni kut je arctg(Q,/P)~ 56,3° Faktor snage trosila je dakle cos<p~0,55 (ind). To je jake
mali faktor snage• i !reba ga svakako poboljsati i to na zadani iznos (0,95). Paralelno !reba
spojiti kondenzator. Nevi kut u trokutu snaga !reba biti arccos(0,95)~18,2°
U novom trokutu snage radna snaga je i dalje 221,5 W kut je 18,2° pa je "preostala" reaktivna
snaga o~P·tg18,2 ~ 72,8 VAr. Kondenzator dakle mora "preuzeti" razliku Oc~0,-0~259,5
VAr. Napon na kondenzatoru je 120 V pa je zbog Oc~u'!Xc iznos potrebnog kapaciteta:
c~Od(rou')~57 ~F.
Kod potpune kompenzacije kondenzator mora preuzeti ("progutati") Citavu reaktivnu snagu
trosila tj. 0 0 ~0,~332,3 VAr. Kapacitet mu je ~O,/(rou')~73,5 ~F . Sa ovakvim
kapacitetom postiZe se cjelokupna razmjena jalove energije izmedu induktiviteta u troSilu i
paralelno spojenog kondenzatora. Spojnim vodom "struji" same radna energija od izvora
prema troSilu.
Ako citatelja zanima koliki !reba biti kapacitet s kojim ce se postici faktor snage 0,95 ali
kapacitivno, maZe to izraCunati temeljem slike b) ovako:
Oc~0,+0=405,1 VArpaje C~89,6 ~F.
*Napomena: lsporuCitelj elektriCne energije u sluCaju premalog faktora snage negdje

naplaC:uje i jalovu energiju, za Sto postoje posebna brojila. ObiCna brojila registriraju same
radnu energiju.
VIII-P7. Na izvor sinusoidnog napona U i unutraSnje impedancije Z1 (Ri i X1) prikljuC:eno je

troSilo kojemu se moi:e mijenjati radni i reaktivni dio u granicama ad Rtp=O do Rtk (konaC:na
vrijednost otpora) i isto take X, od x,,do x•.Odredite: a) uz koju impedanciju ce na trosilu
biti najveca snaga; b) kolika je ta snaga.
Zadano: u~100 V; R1 ~16 o; .x;~5 o (kap); R0 ~2o O; .x;,~2o o (kap); x"~2o o (ind).
RjeSenje: Maksimalnu snagu na troSilu postii:emo prilagodenjem troSila n8 izvor. Potrebno je

napisati izraz za snagu kao funkciju od Rt i Xt ,a zatim matematiC:ki analizirati taj izraz tj.
lstrai:iti koliki trebaju biti Xt i Rt da bi funkcija imala maksimum. Pokazuje se da Ce to biti aka
je Rt=Ri i istovremeno Xt=-Xi (to znaC:i da su Xi i Xt istog iznosa ali suprotnog karaktera).
Nairne aka su Xi i Xt jednakog iznosa a suprotnog karaktera prilikom izraC:unavanja
impedancije dolazi do rljihova poniStavanja (serijska rezonancija). U krugu ostaju same Ri i
Rt pa se uvjet za maksimum snage svodi na onaj koji smo imali kod istosmjernih krugova.
Dakle trosilo \reba odabrati take da radni dio trosila ima R~1 0 !1, a reaktivni 5 !1 (in d). U
kompleks~omlobliku to je: zt~10+j5!1. Uz ovakvo trosilo napon na radnom dijelu iznosi U/2
pa je radna snaga: ~50 2/1 0~250 W. -=--
Napomena: Aka se moi:e m~enjati same otpor radnog dijela troSila tada je uvjet za
maksimalnu snagu Rt~..JXi 2 +Ri . Reaktivni dio impedancije trosila (ako postoje) dodaje se
pritom unutarnjoj impedanciji izvora.
Tema VIII. Snaga u krugOvima izmjeniCne struje Stranica Vlll-7
ZADACIVIII
Vlll-1. Elektricna mreza izmjenicne struje podijeljena je u dva dijela oznacena kao dio (1) i
dia (2), kako je prikazano na slici. Napon i struja zadani su efektivnim vrijednastima i
poCetnim kutevima. Referentni smjer struje i referentni palaritet napona prikazani su na slici.
NapiSite struju i napon u kampleksnom abliku, a zatim izraCunajte snage §.1 i fu: u
kompleksnom obliku. Na temelju predznaka snaga odredite smjer taka energije, tj. koji dio
mreze daje energiju. Zadano: U=220 V; /=10 A; a,=O; a1=45°
a I
.
)
Rezultat: ~
N
0 0
za dio (1) S 1=-1566+j1566 VA
!1 0
0
za dio (2) S 2 =1566-j1566 VA
b
S obzirom na negativan predznak realnog dijela izracunate snage, dio (1) daje , a dio(2)
traSi (prima) energiju.
Vlll-2. TrenutaCna snaga p(t) na traSilu dasei:e najveCu vrijednast Pmax, a najniiu vrijednast
Pmin· Odredite jalavu te faktor snage troSila.
Zadano: Pm~=1600 VA; Pmlo=-400 VA.
Rezultat 0=800 VAr faktor snage je 0,6
Vlll-3. Na nekom elektromotoru (trosilu) nalazimo podatke Un=220 V; 1=50 Hz; ln=4,5 A,
cos<p=0,866 (indeks "n" znaci nazivm). Odredite iznos kapaciteta potrebnog za poboljsanje
faktora snage na 0,95 (ind) kada je motor pod punim opterecenjem.
Rezultat 14 ~F
Vlll-4. Na izvor su paralelno prikljucena tri trosila zadana slijedecim podacima: 1. S,=250 VA;
cos<p,=0,5(ind); 2. P,=180 W; cos<p,=0,8 (kap); 3. S,=300 VA; 0,=100 VAr
(ind).Odredite ukupnu prividnu, jalovu (reaktivnu) i radnu snagu. Nacrtajte trokut snage. Koji
element treba u avam sluCaju spojiti paralelna troSilima, da struja i napon izvara budu u fazi?
Rezultat: P=588 W O= 188 VAr (ind) S=614 VA ukupna reaktivna snaga je induktivna. Da
bi struja i napon "dosli" u fazu potrebno je para Ieino spojiti kondenzator koji ce "preuzeti" 188
2
VAr. Za proraCun kapaciteta potreban je iznas napana i frekvencije izvora: C;::Q /mU
VIII-5.Faktor snage (cos <p) otpornika i kondenzatora .spojenih paralelno iznosi 0,5. Koliki je
faktor snage aka ih spajima serijski?
Rezultat: 0,5-.13
Vlll-6. Trosilo sastavljeno od serijskog spoja kapacitivnog otpora Xc i radnog otpora R

prikljuCena je na izvar napona U i unutraSnje impedancije ~. Aka se atpar R traSila mijenja u
granicama od R1 do R2 , pri kojem otporu R ce na trosilu biti najve6a snaga. Kolika je ta
snaga?
°
Zadano: U=110 V; ~ 1 =4--12/45 0; X 0 =-j10 0; R1=40 0; R2=80 0.
Rezultat: 40 0: 245 W
4 4
Vlll-7. Aka je kapacitivni otpor na slici jednak 1 0, koliki
mora biti otpor R da bi radna snaga na njemu bila
najve6a mogu6a? Kolika je ta snaga aka je U=9,48 V? u
Rezultat: R=S n P=S W
VIII-8.U zatamnjenoj kutiji je serijski spoj otpora R i induktiviteta L. Na temelju rezultata

mjerenja napona, struje i snage, odredite R i L. Koliki je fazni kut impedancije?
Zadano: P=30 W U=220 V /=300 rnA f=SOHz
naponske
stnujne
Uputa: Da bi rijesili ovaj problem treba znati da je: pokazivanje vatmetra = U • f' kosinus kuta
izmeOu fazora struje i napona (au-ai) tj. u vatmetr-c.rse··<<~fUtOmatSkr>)·-mnoze navedene
veliC:ine. Zato vatmetar ima strujne i naponske prikljuC:nice Uedna je zajedniC:ka). Strujna
grana mora imati Sto n1anji, a naponska Sto veC:i otpor (kod idealnog vatmetra to je nul a
odnosno b~skonaC:no).
Rezultat: R=333 0, L=2,07H; cp=+63°
Vlll-9. Aka su poznata pokazivanja instrumenata,

odreaite otpor R i napon U u spoju na slici. Koliki je
faktor snage?
R V1
Zadano: Uv,=30 V; Uv,=SO V; Pw=30 W +
Rezultat. 30 n; 58 V; 0,514
u
lffi!:!O._ lzracunajte struju /, aka je ukupna radna

snaga u krugu na slici jednaka Puk?
Zadano: R,=10 0; R2=3 Q; X,=4 0; P,,=1100 W.
Rezultat 19,24 A
Vlll-11. Serijski su spojeni otpor R=5 ·n i impedancija ~=3+j4 Q. Aka je jalova snaga spoja
100 VAr kolikaje radna snagaspoja?
Rezu/tat: 200 W
Vlll-12. Serijski su spojeni R=5 Q i induktivitet x,=15 Q. Napon na otporniku je 31 ,6 V. Kolika

je snaga izraZena u kompleksnom obliku?
Rezultat: 200+j600 VA
Vlll-13. Paralelno su spojene dvije impedancije ~ 1 =2-j4 i 62=4+j2. Radna snaga na 62 je 20

W. lzraCUnajte ukupnu radnu jalovu i prividnu snagu.
Rezultat 31,6 VA, 30W, 10VAr (kap) Up uta: pal:ljivi citatelj ce primjetiti da su struje u
grana rna jednakog iznosa, (a nakon toga trebalo bi sve iCi zakljuCivanjem: ... aka je na 4 om a
20 W tada je na 2 om a 10 W pa je to ukupno 30 W itd. Treba naravno uzeti u obzir daje
kapacitivna reaktivna Oalova) snaqa negativna .. )
\(111-14. lzvor (transformator) ima nazivnu snagu 25 kVA. Na izvor je prikljuceno trosilo 12
kW sa faktorom snags 0,6. Odredite a) postotak opterecenja izvora b) Koliku dodatnu radnu
snagu maZe dati izvor do punog optereCenja? Zadatak rijeSite pomo6u trokuta snage.
Rezu/tat: a) 80% b) 7,2 kW
°
Vlll-15. Paralelno spojeni R=1 0 Q i impedancija Z=81-30 prikljuceni su na strujni izvor 1=5 A.
lzraC:unajte ukupnu radnu i jalovu (reaktivnu ) snagu. Kolike su snage na pojedinim
elementima spoja?
Rezultat: P=110 W; Q=33 VAr (kap.); PR=52.8 W
Vlll-16. Paralelno su spojene dvije impedancije ~ 1 =2+3j i ~=3+j6. Ukupna radna snaga
spoja je 1500 W. lzracunajte jalovu snagu i faktor snag e.
Rezultat: 0=2480 VAr cos<p=0,518 (ind.)
Vlll-17. lzraCunajte reaktivnu snagu u spoju prema slici aka su izmjerene struje /=3 A, /1:=2
A, 1,=2 A. Otpornik R,=4 0. (Xc nije zadan)
I,
u R, 1'.'
Rezultat: 1,99 VAr Uputa: prije izracunavanja nacrtajte vektorski dijagram ... )
Tema VIII. Snaga u krugovima izmjeniCne struje Stranica Vlll~10
TEST PITANJA VIII
1) Na atparniku ad 600 n mjerima efektivnu vrijednast napona i dabivama

0, 775 V. Kolika je snaga na tom otporniku?
A) 1 mW
B) 0,775 mW
C) 1 W
D) 7,75 W
2) Faktor snage je odnos:

A) radne i jalove snage
B) prividne i jalove snage
C) prividne i radne snage
D) radne i prividne snage
3) Trenutna snaga sinusaidnag izvara frekvencije f na kaji je prikljuCen

kondenzator je:
A) sinusoidna funkcija frekvencije 21
B) sinusoidna funkcija frekvencije f
C) konstanta razlicita od nule
D) nula
4) Kako se mijenja ukupna struja paralelnog RC spoja aka se frekvencija

napanskag izvora paveCava?
A) raste
B) pada
C) ne avisi a frekvenciji
5) Faktor snage nekog induktivnog trosila manji je od 1. Kako se taj faktor

maZe paveCati , a da radna snaga astane jednaka?
A) paralelnim spajanjem kondenzatora
B) paralelnim spajanjem zavojnice
C) nikako (nemogu6e)
D) serijskam spajanjem kandenzatora
6) Sta se dagada sa iznosam radne snage napanskag izvara, stalne

amplitude napona i promjenjive frekvencije, na koji je prikljucen serijski RL
krug aka frekvencija raste?
A) raste
B) pada
C) ne mijenja se ,,.,
7) Za kalika pasta se smanji snaga grijaCa aka se napan smanji za 5%?

A) za5%
B) za 9%
C)za21%
D) ne promijeni se
Tema VIII. Snaga u krugovima izmjeniCne struje Stranica V111~11
8) Sta Se dogadi s iznasom radne snage strujnag sinusnag izvora na koji

je prikljuCen paralelni RC spoj aka se frekvencija izvora smanji?
A) poraste
B) smanji se
C) ne promijeni se
9) Trenutna snaga nekag troSila ima pazitivan maksimum +300 VA, a

negativan -100 VA. Kolika je prividna snaga?
A) 400 VA
B) 300 VA
C) 200 VA
D) 100VA
E) nula
1 0) Prikazani spoj je u rezonanciji. Vatmetar pokazuje neku snagu P.

HoCe li se i kako pramijeniti pakazivanje vatmetra aka se paveCa
frekvencija izvara?
A) ne promijeni se
II
L~
B) smanji se
C) pove6a se C R
D) nema dovoljno podataka
11) lnduktivno trosilo prikljuceno je na napon U. Kako se promijeni

reaktivna Galava) snaga aka se napon izvara paveCa za 10 %?
A) ne promijeni se
B) poraste za 10 %
C) poraste za 21 %
D) smanji se za 10 %
E) poraste za 5 %
12) Paralelno s~ spojene dvije impedancije: k1=3+j4 i Z,=O-j5. Snaga na ·

otporniku od 3 0 je 45 W. Kolika je ukupna jalova snag a?
A) 15 VAr ind.
B) 15 VAr kap.
C) 5 VAr ind.
D) 5 VAr kap.
E) nula
13) Koliki otpor (trosilo) !reba prikljuciti na sinusodni izvor koji ima
parametre U, R1=1 n, X;=1 n(induktivno) da bi snaga na njemu bila
najveCa maguCa?
A)2Q,
B) 1 n,
C)1,41 n,
D) 0,707 0
14) Sto se dogac'fa sa snagom trosila ako se otpor trosila u prikazanom

spoju pove6ava od 2 do 8 n? (Vrijednosti otpora na slici su u omima).
3
ucf)~
A) stalno raste
B) stalno pad a
C) pada pa raste
D) raste pa pada
15) Koliki otpor treba prikljuciti na izvor s parametrima U i Z1 = R1+jXi da bi

snaga na njemu bila maksimalna?
A) R=IZ;I
B) R=IX;I
C) R=R;
16) Ampermetar pokazuje 1 A, a vatmetar 80 W. Kolika je vrsna

vrijednost trenutne snage?
A) 180 VA
B) 100 VA
C) 80 VA
D) 60 VA
Odgovori na test pitanja VIII
1.A; 2.D; 3.A; 4.A; 5.A; 6.B; 7.B; 8.A; 9.C; 10.A; 11.C; 12.B; 13.C; 14.D;
15,A; _16.A;__
'·•
Tema IX. Topografski dijagram i sloi:eni krugovi izmjeniCne struje Stranica IX~ 1
IX.1. TOPOGRAFSKII MJESNI DIJAGRAM
Topografski dijagram je prikaz potencijala pojedinih tocaka el. kruga u kompleksnoj ravnini.
lshodiste je pritom referentna tocka gdje dolazi tocka nultog potencijala
(uzemljenje).
Mjesni dijagram (iii /okus dijagram) predstavlja mjesta svih tocaka u kompleksnoj ravnini
koje zauzimaju vrijednosti neke veliCine (npr. potencijal, impedancija i dr.)
pri promjeni jednog od parametara (npr. frekvencije) el. kruga.
PRIMJERI IX.1.
IX.1-P1. U spoju prema slici izracunajte potencijale tocaka A, C i D te nacrtajte topografski

dijagram. Odredite napone !los • .!:leo i !lAc
Zadano je : R=20 n; X,=20 n; Xc= 40 n; U=20 V (pocetni fazni kut napona izvora je nula).
I
B
+
u
Rjesenje:
Najprije Cerna izraCunati ukupnu impedenciju, a zatim struju. ToCka 8 je uzemljena

(referentna tocka) pa je njezin potencijal jednak nuli (gza=O ).
Prvo izrazavamo impedancije pojedinih elemenata: R=20 Q; ~L =j20 Q; ~c=-j40 Q te Iazor

napona izvora 1!=20 fQ V. ·
Ukupna impedancija kruga je ~=R+~,+~c = 20+j20-j40 = 20-j20 n = 20 ~2/-45 ° n

Fazor struje je: !=1! I~= 0.707/45° A= 0.5+0.5j A.
lz fazora struje vidi se da je efektivna vrijednost struje /=0, 707 A, pa je lm(=~2 /)=1 A, dok je
fazni kut struje 45° (n/4 rad). lz toga se dobiva vremenskafunkcija struje: i(t)=1 sin rot+n/4) A.
Slijedi izroracun potencijala u kompleksnom podrucju (dobivamo fazore potencijala).

!J!Q. = [·R !J!Q. = 10 + 10jV
"+"
!J!f<= 30 .:_ 10jV
!1!;1\ = 20V
Napomena: Kod proraCuna potencijala i

napona oznaku "+" stavljamo na onu
orikliuCnicu elementa u koiu struia ulazi.
Tema IX. Topografski dijagram i sloZ:eni krugovi izmjeniCne struje Stranica IX-2
Napone raC:unamo kao razlike potencijala:

JlDB = !ll/2- !ll§. JlDB = 10 + 10jV Painja: promjenom redoslijeda
indeksa napona mijenja se predznak.
!ll~- !/lfJ. J!t;o = 20 - 20j v Npr.1!oc=-20+20j V !!cA=10-10j V
J!t;o =
!lAc = !ll!l- !ll~ !lAc= -10 + 10iV
Na slici je prikazan topografski dijagram s ucrtanim vektorima napona !lAs , Y.cs i Y.os .
lm ~ /~
0
A
/
Ponekad se mijeSaju pojmovi topografskog dijagrama i vektorskog dijagrama. Da bi se

vidjela razlika, na slijedeCoj slici je prikazan vektorski dijagram ovoga spoja, u kojemu su
prikazani vektori struje i napona pojedinih elemenata.
lm
1!Ac
l
Re
1!cc
Napon na otpo.ru je u fazi sa strujom, dok napon na induktivitetu prema struji fazno prethodi,
a napon na kondenzatoru fazno zaostaje za 90°. ·
IX.1.P2. Nacrtajte topografski dijagram za spoj iz prethodnog zadatka aka otpornik i

kondenzator zamijene svoja mjesta.
RjeSenje: Za proraC:un ukupne impedancije i struje nije va.Zan redoslijed elemenata u

serijskom spoju. Na isti naC:in kao u prethodnom primjeru dobivamo:
!i!Q=l·Xc !i!Q=20-2o;v A C D
!J!f.=30-10jV rY"YY'----e--C~-1
R
!/!~ = 20V
I
lm B
L_------~~~------~
A
+ u
Zakljucak:· prornijeni se samo potencijal locke D.
Tema IX. Topografski dijagram i sloi:eni krugovi izmjeniCne struje Stranica IX-3
IX.1-P3. U spoju prema slici zadano je

R,~R,~Xc~X,~24 n. U~24V. Odredile ukupnu slruju.
PomoCu vektora napona nacrtajte topografski dijagram,
za sluCaj da je poCetni kut napona izvora jednak nuli te
da je locka A uzemljena.
Odredile mjesla (mjesni dijagram) na kojima 6e se +
nalazili locka D prilikom promjene olpora R2 iii u
kapacitivnog otpora Xc.
RjeSenje: Ovdje Cemo pokazati rjeSenje_ pomoCu vektorskog dijagrama. U tu svrhu treba
nacrtati vektore struja i napona pojedinih elemenata. Na naponski izvor paralelno su spojena
dva serijska spoja osnovnih elemenata. Za svaki serijski spoj raCunamo prividni otpor i struju.
2 2
n
u 11 ~ 0.707 A
Zc ~
JR1 + Xc Zc = 33.941 11 = -
zc
ZL = 33.941 Q 12 = 0.707 A
Svaka ad ovih struja ima svoj fazni pomak prema naponu kao i medusobni fazni pomak.
Fazni pomak struje prema naponu izvora u serijskom spoju mo:Zemo odrediti iz trokuta
olpora. Na slijede6oj slici je prikazan poslupak za kapacilivnu granu (serijski spoj R 2 i Xc).
Slruja prelhodi naponu za kul a=45o (koji smo odredili iz lrokula olpora). U veklorskom
dijagramu zbroj vektora napona UR2 i Uc mora biti jednak naponu izvora. UoCite da Ce bez
obzira na iznose R2 i Xc toCka D nalaziti na crtkano oznaCenoj polukru:Znici (zaSto?).
trokut otpora za
kapacitivnu granu
Jednako poslupamo i kod induklivne grane le dobivamo komplelan, veklorski dijagram spoja
lz veklorskog dijagrama (lijevo) odreclujemo

vektor ukupne struje, kao zbroj vektora struja /1 i
/2 koji su medusobno pomaknuti za 90°.
BuduCi da su te struje jednakih iznosa, vektor
ukupne slruje je iznosa --12• 0.707~1 A
(dijagonala kvadrala!) au fazi je s naponom
izvora, pa mu je kut jednak nuli.
Poslavimo li locku A u ishodisle kompleksne

ravnine, nizanjem vektora napona (redom kako
su elemenli spojeni) dobivamo polencijale
pojedinih locaka (lopografski dijagram) kako je
prikazano na vektorskom dijagramu lijevo.
c
Ovajj zadatak se mogao ·rijeSiti i bez skica trokuta otpora i vektorskog dijagrama, analitiC:kim
postupkom, tj. raCunom pomoC:u kompleksnih izraza impedancija i napona, kako slijedi:
Najprije odredimo kompleksne izraze induktivnog i kapacitivnog otpora te napona izvora:
~c=-j~c n ~L =jX, n !J.=24+j0 V (Iazor napona)
zatim izraC:un~mo impedancije serijskih spojeva:
6Rc=24-j24 Q ,S.\=24+j24 Q , a nakon toga i Ukupnu impedanciju:
,s,,=,S.c·,S., /(6Rc+6RL) = 24+ jO n (kaka to da je ova impedancija realna, tj ima kut nula?)
Fazar struje je !=!l/,S,,= 1+j0 A. (u fazi sa naponam) lznas (madul) fazara struje je efektivna
vrijednost struje, u ovom sluC:aju to je 1 A, a maksimalna vrijednost struje je 1,41 puta veta.
Za vjezbu jos izracunajte patencijale tocaka B, C i D te nacrtajte topografski dijagram.
IX.1-P4. Nacrtajte vektorski prikaz struja i napana te topagrafski dijagram za spoj iz

prethodnog zadatka aka otpornik R2 i kondenzator zamijene mjesta. UtjeC:e Ji to na ukupnu ·
struju? Koliki bi u tom sluC:aju bio napon Uco?
RjeSenje: Zamjena poloi:aja spomenutih elemenata nema utjecaja na veliC:ine

impedancija, pa stoga nema utjecaja niti na ukupnu struju. Poloi:aj elemenata utjeCe,
medurim, na redoslijed "nizanja" vektora napona pri crtanju topografskog dijagrama, pa
time i na topografski qijagram, koji u ovom sluCaju izgleda kako je prikazano na donjoj
slici.
Ovdje vidimo da je doslo do pramjene
poloi:aja toCke D. Nairne vektor napona na
kondenzatoru ima hvatiSte u toCki A dok mu
je vrh u tocki D. Taj napon fazno zaostaje
90° za strujom /2 , taka da locka D ovdje
pada u tacku C (na islam je potencijalu) pa
je napon izmedu tocaka C i D jednak nuli
(prije zamjene palozaja otparnika i
kondenzatora bio je jednak naponu izvora.
Pitanje: Po kojaj ce se krivulji pamicati tacke

C i D (mjesni dijagram) pri promjeni
vriiednosti ooiedinih oarametara kruqa?
IX.1-P5. U prikazanom spaju !reba odrediti .struje te potencijale tocaka a b c (prema

referentnoj tocki 0). Rezultate !reba izraziti u obliku fazara te nacrtati topagrafski dijagram.
5j 5 a 5
d
c b
~ j5
+
'W 0
10/0°
Stranica IX-5
Tema IX. Topografski dijagram i sloZeni krugovi izmjeniCne struje
RjeSenje: lzraCunamo impedancije struje i napone.
Xu= 5j XL2 = 5j Xc = -5.
Z3 = 5j
u
1=- I= 0.5- 0.5j
Zuk=10+10j
Zuk
/1 = 0.5 + 0.5j
Sada moi.emo izraCunavati potencijale (napone).

'Pa = f1·R2 'Pa = 2.5 + 2.5j
i1i
'Pc = 'Pb + t-R1 'Pc = 7.5- 2.5j
'Pd = 10
Topografski dijagram:
U kompleksnu ravninu ucrtatamo sve izraCunate fazore potencijala rp (tj. napona prema
referentnoj tocki 0) sto daje dijagram na donjoj slici:
1j
b
0
-·
d
-1j
lz topografskog dijagrama mogu se "oCitati" ostali naponi koji su ad interesa. Taka npr.
napon l,!,,=-5+j5 V (efektivno je to 7 V). (_
PaZnja: Ked oznaCavanja napona uzimamo da je drugi indeks referentna toCka (u ovom
slucaju c). Strelicu vektora koji povezuje te dvije locke \reba usmjeriti u tocku koju
oznaCava prvi indeks (u ovom sluC:aju a).
IX.1·P6. Napon izmedu locaka a i b iznosi 27,9 V. Kolika je slruja izvora?
25? o.su Uv
b
75 0.25U b
RjeSenje: treba·skicirati topografski dijagram u kojem se vidi poloZaj toCaka a i b. lz
oznaCenog trokuta odredi se napon izvora, a zatim struja izvora.
Uv = 27.9
U=
u= 49.909
I -1-u- ---'u'---1
100
+ (100- IOOj)
I= 0.789
ZADACI IX.1
IX.1·1. Odredite pokazivanje voltmetra u spoju na slici. Zadano: R=Xc; U=BO V;

Kako se mijenja pokazivanje voltmetra aka se otpor R smanjuje. Zadatak rijeSite crtanjem .
topografskog dijagrama. ·
smanjivanje
R
~ porastR
Uc
u UR u,,
u
0 UR a UR d
Rezultat: Na slici desr:10 je nacrtan odgovaraju6i topografski dijagram.
ToCka a se nalazi na polovici napona izvora Ger su lijevi otpori R u seriji jednaki). ToCka b se
nalazi na polukruZnici Q8r vektorska suma napona na desnom otporu i napona na C mora biti
jednaka naponu izvora). Ucrtan je vektor napona U,,, a taj napon (efektivnu vrijednost)
pokazuje voltmetar. Dakle to je U/2=40 V. Promjenom otpora R mijenja se polozaj locke b
(toCka a sene miCe) ito po polukrui:nici. Budu6i da toCka b zauzima razna mjesta na toj
polukruznici koristi se termin: mjesni dijagram. Razmotrite promjene topografskog dijagrama
za: a) otpori u seriji nisu jednaki npr. donji je manji. b) kondenzator i promjenjivi otpornik
zamijene mjesta.
Tema IX. Topografski dijagram i sloZeni krugovi izmjeniCne struje Stranica IX-7
IX.1-2. Zadan je spoj elemenata kako je prikazano slikom. Odredite impedancije ~1. ;s, ~' u
kOmpleksnom obliku, a zatim "fazorskom" metodom izraCunajte efektivnu vrijednosti struja i
nacrtajte topografski dijagram. Odredite napon na R1=Udc· Napon izvora je 8 V.
Zadano je: R1 =5; Xc=1, R,=5, R,=5, X,=5 n
d F5==Jr~~~~----~1--,
z, R,
u z, z,
a
Rezultat: ~ 1 =5-j1 n; ;s.= 5+j0 n; £,= 5+j5 n; 11=1 A; I,=0,632A; 1,=0,447 A; u,=5 V;
-------:.____ _.
IX.1-3. Umjesto na naponski izvor, spoj iz prethodnog primjera prikljucimo na strujni, koji daje
(sinusnu) struju od 2 A (efektivno). Nacrtajte topografski dijagram i odredite napon na
strujnom izvoru i nap on na R1 • Rezultat: 16 V; 10 V
IX.1-4. Ako voltmetar u spoju na slici pokazuje napon Uv, odredite napon izvora U.
Zadano: Uv=24 V; X, =Xc=R. ·
Rezultat: U=24 V
Uputa: nacrtajte topografski dijagram.
Objasnite pomicanje locke b prilikom
poveCavanja oznaCenog otpora R. Koja
mjesta zauzima pri tom toCka b. OznaCite
mjesto toCke b za R=O i za R= oo
IX.1~5. Nacrtajte topografski dijagram napona s time da napon izvora postavite u realnu os.
ZakljuCite kako Ce se pri promjeni frekvencije pomicati toCka A. Na kojoj frekvenciji napon
UAo zaostaje iza napona U za 45°?. R=1kn, L=1 H
Rezultat: !reba napisati jednakost R= 2n fL f= R/2nL = 160 Hz
L A 0
u R
A
f raste f pada
0 ~
Struja je uvijek u fazi s naponom na otporniku. Tocka A nacrtana je za frekvenciju od 160 Hz

na kojoj je fazni kut 45° Vektori (fazori) napona na otporniku i induktivitetu su uvijek
medusobno okomiti. Nadalje suma (vektorska) ta dva napona uvijek je jednaka naponu
izvora. Zato se toCka A mo:Ze nalaziti samo na nacrtanoj polukru.Znici.
Na slici je oznaCeno kuda se pomiCe toCka A pri promjeni frekvencije.
Pitanje: gdje bi se nasla tocka A za f=O, a gdje za t=~?

Tema IX. Topografski dijagram i sloZ:eni krugovi izmjeniC:ne struje Stranica IX-8
JX.2. SLOZENI KRUGOVIIZMJENICNE STRUJE
Mosni spoj impedancija je paralelni spoj dvaju djelila napona (serijski spojevi impedancija
,Z1 i 0 te b i .Z4) izmedu Cijih srednjih toC:aka maZe biti spojena
peta impedancija ~5 (prema slici). Kada paralelno spojena djelila
dijele napon u istom omjeru, tada su srednje toC:ke obaju djelila
na istom potencijalu, pa na 6,5 nema napona. U tom sluC:aju
kaZemo da je mosni spoj U ravnoteii, pri Cemu kroz Zs
Z, Z, (dijagonala mosta) ne tece struja.
Uvjet ravnoteie mosta predstavlja onaj odnos impedancija pri kojemu oba djelila u spoju
dijele napon u istom omjeru, a to je kada je ~ 1 /l;,=bi/~4 • iz cega
~~~4 = ~2~3 proizlazi uvjet ravnoteZe mosta, a to je da su umnoSci
impedancija u nasuprotnim granama mosta medusobno jednaki.
Spoj impedancija u trokut (ll-spoj) je spoj u kojemu su izmedu tri locke, ovdje oznaka 1, 2 i
1 2 3, spojene tri impedancije, ovdje oznaka .Z12. 03, i ,Z31 (prema
oznakama toC:aka medu kojima su spojeni) taka da su u svakoj
tocci spojene prikljucnice dvaju impedancija,. (Na locke 1, 2 i 3
I 31 z.,, dalje su obicno spojeni ostali dijelovi el. kruga).
3
Spoj impedancija u zvijezdu (Y-spoj) je spoj tri impedancije izmedu tri locke, u kome je po
1 o jedna prikljucnica svake od njih spojena u jednu (cetvrtu)
2
zajednicku tocku, tzv. zvjezdi!lte spoja (oznaceno s 0) dok su im
slobodne prikljucnice spojene u locke 1, 2 i 3 (po kojima su i
impedancije ovdje oznaC:ene kao ,Z11 ~. i ,Z3) a na koje su obiC_no
spojeni ostali dijelovi el. kruga.
3
Pretvorba trokuta u zvijezdu temelji se na istovrijednosti dvaju spojeva u odnosu na ·
ostatak el. kruga. Spoj impedancija ~'' {;:,, i ~' u
zvijezdu istovrijedan je spoju impedancija ,Z12 , ,Z23, i
6,31 u trokut, aka medu impedancijama vrijede ovi
odnosi. b. je tu pomo6na veliC:ina, koja predstavlja
zbroj svih triju impedancija spojenih u trokut
(b=~12+£;,,+~,).
Pretvorba zvijezde u trokut temelji se na istovrijednosti dvaju spojeva u odnosu na ostatak

z z el. kruga. Spoj impedancija ~12 . £:,3 , i
=i
z 12 =Z 1+Z 2+£1 £ 2 z 2+Z +.f: 2 Z.J Z. 31 =Z.3 +Z. 1+_,_[ 0 1 u trokut istovrijedan je spoju
- - - £3 -ll - -l Z.t Z-2 impedancija z, ~. i .Z3 u zvijezdu,
aka medu njima vrijede ovi odnosi.
Jednadibe Kirchhoffovih zakona postavljaju se se ovdje istim postupkom kao kod mreza
istosmjerne struje, s tom razlikom da se umjesto otpora i
:EL = 0 :Ell= 0 vodljivosti ovdje koriste impedancije i admitancije, a umjesto
iznosa struja i napona rabe se njihovi kompleksni izrazi (fazon).
Metoda superpozicije u mreZama izmjeniC:ne struje primjenjuje se istim postupkom kao kod
mreZa istosmjerne struje, s tom razlikom da se, umjesto s
otporima i vodljivostima, ovdje raC:una s -· impedancijama i
admitancijama, a umjesto iznosa struja i napona rabe se njihovi
komp/eksni izrazi (fazori)
Stranica IX-9
Tema IX. Topografski dijagram i sloi:eni krugovi izmjeniC:ne struje
PRIMJE RIIX-2
efektivne vrijednosti napona
IX.2-P1. Voltmet ar u spoju na slici pokazuje 45 V. lzracunajte
iZvora-u,-ukupne struje I te napona izmedu toCaka a i b.
11;:::45/5;:::9 A. Proizvoljno
RjeSenje: Na temelju pokazivanja voltmetra izraCunamo struju
uzimamo da je poCetni fazni kut te struja nula tj. fazor struje 11;:::9 f.St._A (fazor napona na
takoder poCetni fazni kut nula). Ta struja prolazi i kroz paralelni spoj ~ 1 i
R 1 s tim u vezi ima
mo Iazor napona
&. X12;j2 n. Napon na toj paraleli je: !,!12;!1- X 12 ; j18 V. Sada izracuna
8 V
izvora kao zbroj fazora napona na R, i fazora napona 1!12 (KzN). Dakle: ],!;45+j1
°
odnosno ],!; 48,67 /21.8 V. Efektivna vrijednost napona izvora
je U;48,67 V
Fazor struje J_,;1!f(R,+X,);.(45+j18) I (3+j4); 8.28-5j A

struje
lz Kirchhoffovog zakona za struje dobivamo da je fazor ukupne
);) +].,; 17.28-5.04j A. Efektivna vrijedno st te struje
je 18 A.
1
tocki tt, Ovdje je odabran

Za izracun napona U,, treba odabrati neki put od locke b prema
e/ement e X, I X,. Na pojedino m element u treba postaviti pomocn u
put koji prolazi kroz
oznaku + na onom kraju u koji ulazi struja.
napon na para/eli
!,b,; -lt!.X:J+ !L 12 ; -20.16-j15.12 V (primjetimo daje napon na X 2 isti kao ao vo/tmetar
koji bi pokaziv
X, X,). Efektivna vrijednost napona U,,je 25.2 V, (to je napon
kada bismo ga u stvamom spoju prikljuci/i izmedu tih tocaka).
put. PokuSajte izraCunati taj
Napomena:Za izraCun napona Uab moZemo odabrati neki drugi
X -izvor-R VaZno je da krenemo od referentne
napon npr. putem kroz R2 i R 1 iii putem 3 1.
toCke u ovom sluCju b. Aka bismo krenuli od toCke a dobili bismo napon !!ba koji je -!lab·
Efektivna vrijednost napona Uab i Uba je dakako jednaka .
b) fazni pomak te struje u

IX.2-P2. U prikazanom spoju treba izracunati a) ukupnu struju
(efektivn u vrijedno st). Koji elemen t treba spojiti
odnosu na napon izvora c) napon Uab
sluCaju ukupna struja?
umjesto impedancije ~3 da bi napon Uab bio nula. Kolika je u to
Rjeilenje
Zadatak bismo mogli rijeSiti izravnom primjenom
jednadzbi Kirchhoffovih zakona. jili jednostavnije
koriStenjem transformacije trokut -zvijezd a.
Uocimo trokut impedancija Z. Zs i Z,. To su radne

impedancije dakle otpori od po 9 oma . ·
b Primjenom formula za pretvorbu dobivam o
],[;16/0 ° zvijezdu koju Cine otpori od po tri oma. (formule
pogledajte u uvodu)
'--+--+ -{ 'V )---0" 1
Tema IX. Topografski dijagram i sloi:eni krugovi izmjeniCne struje Stranica IX-1 0
Navedenom transformacijom dobivamo spoj na slici dolje:
~=2-jS a
Ovdje smo dobili mjeSoviti spoj u kojem primjenom formula za
t.
serijske odnosno paralelne spojeve impedancija izraCunamo
ukupnu impedanciju i ukupnu struju, a zatim struje kroz
pojedine grane.
''k,•l' Napon !:lab izraCunamo kao u prethodnom primjeru idu6i od

h b toCke b prema a po odabranom putu prema slici lijevo. Za
.!.!=16/0° "novi" spoj lako odredimu ukupnu impedanciju (najprije za
! paralelu, a zatim u seriju otpornik od 3 n).
L--+---l "' f---'o'f'
ba,rarera=S n, ~uk=B n, l=!:::!/Zuk=2 A (u fazi sa naponom) !,!p=l• ~rarar~=10 V
Struje grana su : 1,=].!,1(;1;,+3)=1-j A, 12=1+j A (provjera: j 1+J.,=2 A)
Q,,=-k 3 +h •3 = 6j V , odnosno 6 V efektivno
Zadani spoj je zapravo neuravnoteZeni elektriCni most. Da bi most bio u ravnoteZ:i tj.da bi
napon Uab bio nula treba vrijediti op6eniti uvjet za ravnoteZu Z:1·~=~· Z3 iz kojeg slijedi da
;1;3 mora biti ;l;,=;l;,bJ£, =2+5j. U tom slucaju bi ukupna impedancija bila
;l;uk=(;l;,+£>)· (;l;,+bl) I (6,+£,+Z,+bl)= 5.5+2.5j n

(impedancija Z 5 maze se u slucaju ravnoteze odspojiti iii kratko spojiti).
Ukupna struja bila bi !=Jll;1;,,=2.41-1.1j A Efektivna vrijednost te struje je 1=2.65 A
Pitanje: MaZe li se ravnoteZa mosta posti6i promjenom impedancije ~?
IX.2-P3. U prikazanom spoju odredite struju a)za slucaj suglasne i b) nesuglasne

meduinduktivne veze. U=8 V .
• •
3j 3j
u I lj
+
'C u
I lj
3j • 3j •
a) b)
Rjesenje
U slucaju suglasne veze (slika a) ukupnni induktivni otpor je
~=~,+;!{, + 2• ~m= 3j+3j+2j= Bj Q paje struja /=UIX=1A
Aka zamijenimo prikljuCnice na jednoj od zavojnica, dobivamo tzv. nesug/asnu vezu (slika b).
Sada je ukupni induktivni otpor ~=~,+~- 2• ~m= 3j+3j-2 j= 4j n, pa je struja I=U/X=2A.
Stranica IX-11
Tema IX. Topografski dijagram i sloZeni krugovi izmjeniCne struje
ad dvije meduind uktivno

IX.2-P4. Na slici a) prikazan je izdvojen dio el.mre:Ze koji se sastoji
taCkama 1, 2 i 3. Taj isti dio mreie mote se zamijen iti
spregnu te zavajnic e omeden
slici b). Pokaiite da su u oba
zavajnic ama bez meduind uktivno spregnutih zavojnic a prema
sluCaja napani U13, U23 i U12 jednaki. ·
Zadano je 11 = 1 [£ = 1+i X1 = 1Oj X£ = 5j X,Jl = 2j
1 1 h 2
2 1
• Xm •
~
Xi X, (Xl-Xm)
3
h
a)
Rje!Jenje:
Za oba spoja vrijedi da je J,=),+h (KZS)
Za spoj prema slici a) dobivam o:
!1.13 = l1·X1 + !J·Xm !1.13 = -2 + 12j
!1.23 = [J·Xl + ll·Xm !1.23 = -5 + 7j

!1.12 = -[J·Xl-ll·X!!l + ll·X1 + [J·X!!l !1.12 = 3 + 5j
ma ovako:
Dok te iste napone u nadomje snam spoju prema sl. b) izraCuna
!1.13 = -2 + 12j
!1.23 = !£-(X£- xm) + Lr Xm !1.23 = -5 + 7j
!1.12 = -[J·(Xl- xm) + ll·(Xl- xm) !1.12 = 3 + 5j
ti sa spajem b) Sto u ve6ini

Vidimo da su naponi jednaki Sto znaCi da spoj a) mo:Zemo zamijen
sluC:ajeva olakSava analizu mrei:e.
palai:aj toCkice koja aznaC:ava
Kada u spoju prema slici a) na jednoj ad zavojnica zamijen imo
namotaj a (u smislu poduda ranja smjera mag.tok a) element i u ekvivale ntnom spaju
poCetak
imaju vrijedno st (X,+Xm),(X,+Xm) i -Xm
Na taC:ke 1, 2 i 3 spajeni su ostali elementi mrei:e.

IX.2-P4. Odredite ad nos pokazivanja ampermetra prije i poslije zatvaranja sklipke.

A)----,----,
•
u "'
• y~
j3
Rjesenje:
u ovom zadatku (kao i u, mnogim drugim u kojima je ovakav spoj zavojnica) treba (najbolje
je) primjeniti nadomjesnu shemu bez meduiduktvne veze. Najprije uoCimo i oznaCimo toCke
1,2 i3. Dobivate situaciju prikazanu shemom:
1 1
A
•
11 y j3 11
2 j3 3 2 j2 j1 3
Dio spoja omeden toCkama 1, 2 i 3 je promijenjen. Vidimo da nema meduinduktivne veze

nego su u novonastalom spoju "obiCne "zavojnice. Sad a nije problem vidjeti da se uz
otvorenu sklopku dobiva Iazor struje kao .(l/j4 (a iznos U/4) dok se uz zatvorenu sklopku
dobiva Iazor struje kao W02+01Jii2)) sto daje iznos struje 3U/8. Trazeni ad nos predstavlja
odnos iznosa struja, koji je jednak 2/3.
Vazna napomena: Opcenito za primjenu nadomjesnog spoja najprije treba pogledati polozaj
tockica (pocetak namotaja). Aka se na jednoj od zavojnica promijeni taj polozaj (zavojnica se
suprotno spoji) dobiva se drugacija nadomjesna shema. (ovdje: j4, j4, -j1).
Osim primjene opisane transformacije pri rjeSavanju ovakvog spoja s meduinduktivnom

vezom, uvijek postoji i uobiCajena (no raCunski zahtijevnija) moguCnost rjeSavanja ovakvog
spoja primjenom Kirchhoffovih jednadzbi.
U tom sluCaju, prije zatvaranja sklopke imamo krug sa jed nom konturom u kojoj je struja
(struja ampermetra) U/U3+j3- 2 · j1)=U/j4. (naravno ampermetar pokazuje U/4 A).
Nakon zatvaranja sklopkS dobivamo krug sa dvije konture. Potrebno je oznaCiti struje (l1, l2,
1,) i napisati jednadzbeKirchhoffovi h zakona te iz njih odrediti struju 11 •
l
Stranica IX-13
Tema IX. Topografski dijagram i sloi:eni krugovi izmjeniCne struje
ZADACIIX.2
IX.2-1. Ampermetri A1 i A2 u krugu na slici pokazuju jednake iznose /A. Aka je

pokazivanje ampermetra A 1 jednako i pri otvorenoj sklopki, odredite induktivitet L i otpor R.
Zadano: U=11 0 V; f=60 Hz; /A=0,5 A. .
R Rezultat:
+ c
'V u L= 0,29 H
L
s R= 190 oma
IX.2-2. Koliki je napon U,, aka je U=1 0 V, R=X,=Xc=1 0 Q?
Rezullat: 10 V
IX 1f-3lu spoju prema slici napon \I12 kod otvorene sklopke iznosi 100/0°. Koliki je taj napon
1
ka~e sklopka zatvori aka je R=X,=Xc? Nacrtajte topografski dijagram.
~----~-r--~2.~
R . j_
XL XL Xc
1
Rezultat: 70,7/-45°
IX.2-4. Koliki ce napon pokazati (idealan) voltmeter prikljucen na tocke a i b u prikazanom

spoju elemenata?
5 5
b
j10 -j5
a 5
Rezultat: 28,52 V.
tX.2·5. Koliki napon mjeri voltmetar -j1 A

(e'tektivna vrijednost) u spoju prema slici ~
desno ako je spojen na toC:ku a odnosno ,--------.--- -{""
na toC:ku b?
Rezultat: 2~1 0 ; 10 V
tX.2-6. Zamijenite prikazani spoj impedancija s jednim spojem impedancija u zvijezdu (Y

spoj) za spoj na slici a) i spoj na slici b).
1O&Q.
4/-45° 4/-45°
10/30 4/-45° 10/30
a)
Rezultat a) 6=2,29/-3.5 (simetricna zvijezda) b) (12+j1 ); (-1 +j2); (4+j1)
IX.2-7 lzracunajte snagu na otporniku R=25 Q u spoju prema slici. Zadano je : X1=X2=25
Q, XM=20 Q, U=25 V.
R
u Xz
Rezultat 71 W
IX.2-8. Primjenom superpozicije izraC:unajte napon

izmedu toC:aka a i b u mre.Zi na slici desno?
Rezultat: 7,07 V 10
Uputa Treba promatrati djelovanje svakog izvora
posebno. Za strujni izvor treba na mjestu b
naponskog postaviti kratki spoj. Za naponski treba
na mjestu strujnog postaviti prekid. 10
TEST PITANJA IX.
1) Kaji je adnas struja t,: I, aka je R=Xc=Xc?

R Xc
A)4 ,, u.., R
8)2 R
C) 0,707
D) 1 ,41 b
/2
E) 1
+ "' u
2) U prikazanam spaju je R=Xc=Xc. U kajem su adnasu su struje /1 it, (efektivne
vrijednosti) /1 : li~?
Xc
R a
A) 1,41 I, u,.
B) 1 R Xc
C) 2 b
D) 0,707 /2
+ "' u
3) U spaju prema slici napan izmeau tacaka 1 i 2 kad atvarene sklapke iznasi
U12 =1 00 iS)_. Kaliki je taj napan kada se sklapka zatvari , aka je R=Xc=Xc
A) 70,7 /45°V
B) 70,7 /-45'v
C) 70,7 /-90°V
D) '1 00/-45°V
E) 100 /-90°V
4) Valtmetar pakazuje napan U,=3 V. Aka je paznata: R 1=3 n, Xc = 3 n kaliki je

napon izvora?
R,
A)3V
B)6V
C) 3~2 V
D) 6 ~2 V
E) nema davaljna padataka
Tema IX. Topografski dijagram i sloZ:eni krugovi izmjeniCne struje
Stranica IX-16
5) U kojem odnasu su efektivne vrijednosti napona U i Uab. aka je R=Xc U!Uab;:::?
A) 1
B) 1,41
C)2
D) 0,5
E) ovisi oR,
6) Kaka se mijenja efektivna vrijednost napana Uab aka R 1 raste od nula prema R?
A) raste
B) ne mijenja se
C) smanMe se
D) nemii' dovoljno podataka
7) Kaji je fazni kut napona Uab u adnosu na U aka je R 1;:::Xc? (pazitivan kut znaCi
prethodenje)
A) -45°
B) 90°
C) nula (u fazi)
D) 45°
E) -90°
' - - - - { 'V l---t
+ u
8) Kaka se promijeni napon Uab ako se otpar R1 smanji ad R;:::Xc na nulu?
A) smanji se na nulu
B) pove6a se na U
C) ne promijeni se
D) smanji se od U na U/2
9) Kaliki je fazni kut napona Uab u odnosu na napon izvara U aka dade do prekida
u otporu R 1 (R 1 postane beskonacan)?
\
A) Uab predhodi za 90°

B) Uab zaostaje za 90°
C) Uab je u fazi sa U
D) Uab je u protufazi sa U
Tema JX. Topografski dijagram i sloZeni krugovi izmjeniCne struje Stranica IX-17
10) Napon izvora je 20 V (efektivno). Koliki napon cemo izmjeriti voltmetrom?
A)20V 10
+
B) 10 V
C)O A~ u
D) 14,1 V
E) 7,07V 10
11) Voltmetar pokazuje 10 V. Koliki je napon izvora (efektivno)?
10
A)14,1 V +
B) 10 V
C)20V u
D)5V
10
12) Odredite struju kroz ampermetar te napon na voltmetru u spoju prema slici aka
je R=XL =Xc = 2 n i 11=100 !SJ. V.
A)OA
B) 50 A
C) OV
D) 50 V
E) 100 V
13) Prilikom povecavanja kapaciteta pokazivanje voltmetra:
R
A) raste
B) pada +
C) ne mijenja se
D) najprije raste, a zatim pada u "-'
E) najprije pada, a zatim raste R
c
14) Na vrla velikaj frekvenciji kada je Xc puna manji ad R pakazivanje valtmetra je
R
A) I•R/3 R
B) I•R/6
C) I•R
D) 21•R/3
IT ~
R
E) nula
c
15) U prikazanom krugu je R=X,=Xc. Aka je napon U=1 00 V kaliki je napan U,,?
R XL
A) 0 .,
B) 100 V
C) 50 V
D) 200 V
E)25V
+ ~ u
16) Za spaj prema slici a) pastaji nadamjesni spaj prema slici b) bez
meduinduktivno povezanih elemenata. Koliki su Z 1, Z2 i Z 3 u nadomjesnom spoju?
Odaberite toCne odgovore
lJ~
1 2
-~
A)Z,=X,-XM •
B) Z,=X,+XM x, x,
C) Z,=X,+XM
~~
D) Z,=XM
E) Z,=-XM
a)
b)
3 3
17) Ho6e li se i kako promijeniti napon Uab aka otvorimo sklopku S u spoju na slici?
1
A) napon se ne mijenja a
B) paraste
C) smanji se 1om
b
18) Odredite pokazivanje voltmetra.
A) nula
B) 1 V
C)2V 1 1 om
D) 0,7V
E) 2 V
-----7 1A
19) Kolika je struja u prikazanom spoju ako je: R=1 0 n XL=XM=2,5 n?

•
X..
A) 1 A
B) 0,7 A R
C)2A ) XM
D)1,41A
E) 0,5A •
XL
20) Kolika je impedancija z,,?

jl
jl
A)3n • •
B) 3+j3 n
C) 6+j3 n a j2 3 j2
D) 3+j6 n
E) nula b
-j3 3
Odgovori na test pitanja IX.
1.D; 2.B; 3.8; 4.C; 5.C; 6.B; 7.E; 8.C; 9.C; 10.B; 11.C; 12.BC; 13.C; 14.A; 15.B;
16.AD,17.A,18.A ;19. B: 20.A
Tema X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mreZa
Stranica X-1
X. POSTUPCI RJESAVA NJA ELEKTRICNIH MREZA
OSNOVNI POJMOV II ZAKONITOSTI
Theveninov teorem kaZe da se aktivna linearna el. mrei:a s dviju toCaka maZe
nadomjestiti
naponskim modelom realnog izvora. On se naziva Theveninov
izvor, a njegovi parametri su Theveninov napon !l.r i Theveninova
impedancija ?.T (iii otporRr u krugovima istosmjerne struje).
Theveninov napon Y.r jednak je naponu praznog hoda izmedu toCaka s kojih
se mrei:a •
U
-T
=U
-p.h. nadomjesta po Theveninu.
Theveninova impedancija 6T (iii otpor RT, kod istosmjerne struje) jednaka je
impedanc iji
(otporu) mreie izmerJu toCaka s kojih se mreZa nadomjeSta po
Theveninu. Odreduje se taka da se izvori zamijene svojim
unutarnjim otporima, tj. naponski izvori se zamijene kratkim
spojem, a strujni izvori prekidom kruga.
Nortonov teorem kai:e da .se aktivna linearna el. mrei:a, razmatrana s dviju toCaka,
moi:e
nadomjestiti strujnim modelom realnog izvora. Taj izvor naziva se
Nortonov izvor a parametri su mu Nortonova struja iN i Nortonova
impedancija l:N (iii otpor RN u krugovima istosmjerne struje).
Nortonova struja [N jednaka je struj( kratkog spoja izmedu toCaka s kojih
se mreZa
£N = £,.,, nadomjesta po Nortonu.
Nortonov a impedanc ija l:N (iii otpor RN. kod istosmjerne struje) jednaka je impedanc iji
~N = ~T (R _ R ) (otporu) mreze izmeau tocaka s kojih se mreza nadomjeiita, pa je
N - T jednaka Thevenino voj impedanc iji (otporu) i jednako se odreduje.
Odnos Theveninova napona i Nortonove struje: Oba teorema predstavljaju
el. mreZu s
u dviju tocaka kao realni izvor s naponom praznog hoda (i[T) i
!!.T = LN ·~N !.N = -T strujom kratkog spoja (iN) te (kao njihov omjer) unutarnju
~T impedanciju (otpor) l:T = {;N (RT = RN) pa je njihov odnos odreden
odnosom parametara naponskog i strujnog modela istog izvora.
Metoda napona Cvorova je postupak rjeSavanja mrei:a kojim se postavlja sustav
jednadi:bi
rp
-i
L;Y. L;r -...
-rp
1
L;r.
-rp L;I = ovoga oblika u kojima su nepoznanice
-• -i,l -'· -i.n _,,n alg -k.s. potencijali Cvorova i gdje je:
51!1 - potencijal i-tog Gvora za koji se piSe jednad.Zba
;
l! - admitancije grana spojenih na i-ti Cvor (kod istosmjerne struje su vodljivosti G);
f6!i, 1.. i,n - potencijali susjednih Cvorova (i, 1 do i,n) s kojima i-ti Cvor ima zajedniCku granu;
l1.1 .. i,n- admitancije zajedniCkih grana i-tog Cvora i svakog od susjednih Cvorova i, 1 do i,n;
.lk.s. - struje kratkog spoja izvora u grana rna spojenim u i-ti Cvor (zbrajaju se algebarski
taka da struje koje idu u Cvor imaju +,a one koje idu iz Cvora- predznak).
Postupak obuhvaca slijedece korake:
1. OznaCe se svi Cvorovi te odabere Cvor referentnog potencijala (q>=O);
2. Za svaki od pf.eostalih Cvorova napiSe se ovakva jednadZba;
3. Rijesi se sustav (od c-1) jednadzbi i dobiju potencijali svih cvorova;
4. lz razlike potencijala cvorova (napona) na krajevima pojedine grane te
admitancije (otpora) grane, maZe se izraCunati struja svake grane.
Millmanov teorem ka:Ze da je u mreZi s dva Cvora (A i B) napon izmedu tih dvaju
Cvorova
L' jednak omjeru zbroja struja kratkog spojaJ;,. svih izvora u granama i zbroja
U = "" '·'· admitancija Y (iii vodljivosti G) svih_ grana. StruJe Rratkcrg-spoja-so-st
ruje .koje '
-" LY 5ftekle kroz po}Efdlrte"grarre-~ na krajev1ma grana kratko spoJiil, a
algebarski zbroj ovdje znaCi da strujama koje bi pritom imale smjer u Cvor A
dajemo "+",a strujama koje bi imale smjer iz Cvora A dajemo predznak "-".
Stranica X-2
Tema X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mrei:a
PRIMJER IX.
XMP1. Zadana je elektriCna mre.i.a prikazana slikom. a) Odredite broj: grana, Cvorova
(spojista) te broj petlji i nezavisnih petlji.
RI1R,2R,
u fi f) u ,
od viSe
RjeSenje: Grana je dio mreZ:e kojim prolazi ista struja. Grana se maZe sastojati
elektriCnoj mreZ:i ima 5 grana. Kod rjeSavanja mre.i.e struje
serijskih elemenata. U prikazanoj
). Cvor je
grana valja oznaCiti i ucrtati ih na shemu (smjer struja se pri tom odabire proizvoljno
3 i1i viSe grana. U ovom sluCaju postoje tri Cvora. Jed an od
mjesto u mreZ.i na koje je spojeno
put (ad
njih oznaCen je kao referentan dok su preostala dva oznaCena brojevima. Zatvoreni
grana (ali
nekog Cvora kroz mre.i.u do tog istog Cvora) naziva se petlja. Petlja obuhva6a viSe
petlje. To su
svaku samo jednom). Ovdje ima 6 takvih petlji. Posebno su znaCajne neza~isne
barem
one, koje se od ostalih razlikuju barem za jednu granu (nezavisna petlja mora imati
prepoznati
jednu «svoju» granu). Ovdje su tri nezavisne petlje, koje se mogu jednostav no
kao okna iii konture ploSno nacrtane mreZ.e.
koja je
X-P2. Primjenom jednadzbi Kirchhoffovih zakona odredite struje u granama mreze
prikazana na donjoj slici (lijevo).
Zadano je: Rt = 6Q Rz = 3Q R3 = 6Q Ut = 24V Uz = 12V
RI A R,
u,
B B
su
Rje5enje: Slika (lijevo) prikazuje mre:Zu s dvije nezavisne konture. Na slici desno
predradnje koje treba napraviti prije pisanja jednad.i.bi, a to su: 1. oznaCiti i
prikazane
otpornika na
odabrati smjer struja; 2. oznaCiti polaritet napona na elementima mre.i.e (strana
koju ulazi struja dobiva oznaku +); 3. oznaCiti petlje te odabrati i oznaCiti smjer obilaZ.enja
Budu6i da su
petlji (obicno je to smjer kazaljke na satu). Slijedi pisanje jednadzbi KZS i KZN.
nepoznate tri veliCine (struje), trebaju nam tri jednad.i.be . To su:
It+ lz- 13 = o ever A- KZS (Kirchhoffov zakon za struje)

Ut-lt·R t- I3·R3 = 0 petlja 1 - KZN (Kirchhoffov zakon za napone)
-Uz + I3R3 + lz·Rz = o petlja 2- KZN (Kirchhoffov zakon za napone)
Treba napomenuti da je pravilno napisan sustav je&1ad.i.bi osnovni uvjet za dobivanje

zadatka, a
ispravnog rjeSenja. Nakon uvrStavanja zadanih podataka slijedi «matematiCki dio»
sustava n jednadzbi s n nepoznan ica (ovdje 3). Postupak prepustam o
to je rjesavanje
zadani skup parametar a imamo zanimljivo stanje,
Citatelju. Dobivamo /2;;Q /1;;2 /3;;2. Uz
gdje kroz granu s otporom R2 i izvorom U2 uop6e ne teCe struja! Taj dio kruga moZ:emo
parametra
odspojiti, a da se u ostatku kruga niSta ne promijeni. Medutim, promjenom nekog
mreZ:e, stanje u mreZ.i Ce se promijenit i.
Tema X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mrei:a Stranica X-3
sastavni dio rjeSavanja zadatka j,e provjera dobivenih rezultata (struja). ToCan izraCun Ce
zadovoljiti Kirchhoffove zakone (za struje i za napone) .Tek nakon provjere, zadatak se moi:e
,/ smatrati rijeSenim! '
Napomena: Podsjetimo da se: postupkom superpozicije mrei:a svodi na mjeSovite spojeve
otpora s jednim izvorom. Time se z8obilazi sustav jednadi:bi sa viSe nepoznanica!
X·P3. Metodom napona Cvorova odredite struju kroz Ra u mrei:i na donjoj slici.
/ Zadano R1=60, R2=20, R3=3Q, R4=20, Rs=20, Re=12.d,U1=12V i U2=24V.
R3
R, B Rs
A c
R,
Rs
.II-
u, u,
RjeSenje: Mrei:a ima Cetiri Cvora. Jedan od njih uzimamo za referentan (uzemljenje iii masa) i
pridajemo mu potencijal 0 V (Cvor nultog potencijala). Ostalim Cvorovima dali smo oznake A
B i C (sto je naknadno ucinjeno na shemi).
Zamislite da se voltmetar spoji referentnom prikljuC:nicom na masu pa se tad naponi Cvorova

jednostavno izmjere spajanjem druge prikljuCnice voltmetra, redom, na Cvorove A, 8 i C. lz
poznatih napona izmedu Cvorova lako bi se mogli izraC:unati struje i naponi na pojedinim
otporima. U teorijskom postupku se, umjesto mjerenja napona, izraC:unavaju potencijali
ostalih Cvorova prema referentnom Cvoru. Ti se potencijali oznaCavaju grCkim slovom cps
oznakom Cvora u indeksu (npr. 'PA je potencijal Cvora A). Dobivaju se sljedeC:e jednadi:be, u
kojima su nepoznanice potencijali Cvorova
'PA ·(_1__ + _1__ + ....!...) - rpa·_1__ - rpc·_1__ = Ut jednadzba cvora A

Rt R2 R3 R2 R3 Rt
-rpA·_1__ + rpa·(_1__ + _1__ + ....!...) - rpc·_1__ = o jednadzba cvora B
R2 R2 R4 Rs Rs
-rpA-_1__- 9'2·_1__ + rpJ·(_1__ + _1__ + ....!...) 2

= u jednadzba cvora C
R3 Rs Rs R5 R3 R5
Nakon uvrStavanja zadanih podataka dobivamo sustav jednadi:bi:
1·rpA- 0.5·rpa- 0.333·rpc = 2
-0.5·rp A+ 1.5·rp B- 0.5·rp c= 0
-0.333·,'PA- o.5·rpa + 0.917 ·rpc = 2
Koeficijenti uz nepoznanice ovdje imaju dimenziju elektriCne vodljivosti (simens). Dobivamo
sljedeC:a rjeSenja za potencijale Cvorova:
cpA=6,667 V cpa=4,593 V . cp 0 =7, 11 V
Napon na R, je razlika potencijala: cpc-cpA=UcA=0,444 V (plus napona je na C)
Struja kroz R3 jednaka je UcA /R3 =(0,444V)/(3Q)=O, 148 A (smjer od C prema A)
ZakljuCak: Kod ave metode najprije izraCunavamo napone izmedu Cvorova, a zatim struje,
snage itd. Ova je metoda pogodna u mrei:ama koje imaju malo Cvorova, a puno petlji.
Primijeni li se ova metoda u mrei:i s dva Cvora (npr. elektroenerge tska mrei:a s dvije
sabirnice) u tom se sluCaju ona svodi na Millmanov teorem.
X~P4. U mreZi prikazanoj na slici Thevenino vim teoremom

odredite struju kroz otpornik R 2 i pad napona na njegovim
krajevima. Koliki bi trebao biti R2 pa da snaga na njemu
bude maksimaln a? U Cemu je razlika Thevenino ve i
Nortonove metode?
Zadano R 1=4() R,=BQ R3=5() R,=5 () U1=26 Y

u,=30 v u,=14 v
R,
mre:Ze. U
RjeSenje: PrikljuCnice otpora R2 oznaCimo (npr. A i B) te taj otpor "izvadimo " iz
o napon (praznog hoda) koji bi se tada pojavio izmedu tocaka A i
preostaloj mrezi izracunam
B (pritom pazimo napolarite t napona). Taj napon predstavlj a Thevenino v napon.
"zbrojimo" sve
U naSoj, zadanoj mre:Zi odaberem o i oznaCimo heki put od toCke B prema Ate
otpornike.
napone na tom putu. Naravno da su nam za to potrebne i struje kroz pojedine
izvor).
U ovom zadatku mo:Zemo otpornik R 3 zanemarit i (paralelno njemu spojen je naponski
konturu u kojoj je struja /=(U,+U -U,)/(R +R )= 42/9=4,67 A. (slika a).
Dobijemo 2 1 4
u, u, B B
a) b) c)
Krenemo od toCke B po oznaCenom putu i dobijemo da je Thevenino v napon

Ur= UAa=+U,+U,-1· R,=37,3 V (plus je na A).
mre:Zi
Primjetimo da je Thevenino v napon zapravo napon praznog hoda koji bi u stvarnoj
jednostav no izmjerili voltmetrom .
izvore
Za odredivan je unutarnjeg otpora Thevenino vog nadomjes nog izvora treba ,umrtviti"
kratki spoj, a na mjestu strujnog zamislimo
taka da na mjestu naponsko g izvora zamislimo
prekid kruga.
a A i B.
Za preostali spoj otpornika (slika b) odredimo nadomjes ni otpor gledano sa prikljucnic
U ovom sluCaju radi se o paralelnom spoju R1 i ~ pa dobivamo daje
Rr::= 2,22 0.. (taj otpor nazivamo: Thevenino v otpor i oznaCavamo sa Rr).
realnog
Ovim postupkom smo preostali dio mreZe zapravo zamijenili naponskim modelom
ma Uri Rr). Taj izvor zamjenjuj e preostali dio mre:Ze tj. kroz R 2 koji bi
izvora (s_ parametri
prikljuCili na taj izvor prolazila bi ista struja kao u originalno j mreZi. Dakle,
R =29,2 V.
/"'=Ur/(Rr +R2 )=37,3/(2,22+8)=3,65 A (slika c). Napon na otporu R2 bit ce: U"'=l"' 2
Ovaj put Cesto je brii nego izraCunavanje struje kroz neki element mre:Ze (ovdje
R2) drugim
izraCunati struju kroz R na neki drugi naCin) a omoguC:av a
postupcim a (za vje:Zbu pokuSajte 2
kako slijedi.
nam i dodatne analiza vezane uz prijenos energije, na pojedini element mre:Ze,
moguC:a. To
Ponekada jS va:Zno odrediti otpora troSila uz koji Ce snaga na njemu biti najveC:a
je dakako povezano s prijenosom energije na troSilo kroz neku mre:Zu.
Stranica -:><-5
Ako Zelimo troSilu prenjeti najve6u mogu6u energiju. potrebno ie prilagoiti otoor
troSila na
mre.Zu tj. odabrati troSilo koje ima otpor jednak Theveninovom otporu. U ovom
zadatku, akO
R2 shvatimo kao troSilo, trebalo 61 staviti R2=2,22 n, Cime bi se osigurao prijenos na taj
otpor
najve6e mogu6e energije. Napon na R 2 bi uz ovu vrijednest otpera bio jednak polevini
Theveninova napena. Za vjeZbu izraCunajte snagu na R2 kada ima 1 n; 2,22 n
i npr. 4 n.
Skiciramo li graf ovisnosti snage o iznosu R 2 , vidjet Ceme da graf ima maksimum
za R2=Rr.
Napomen a: Za oznaCavanje Thevenineva napona keriste se joS i o?nake ET. ili Urh·
Zname da je svaki realni izver, osim napenskim modelom (serijski spoj naponsko
g izvora i
otpora) moguce predstaviti i strujnim modelom (paralelni spoi. strujnog izvora i otpora).
Stoga
se ovdje preostali dio mrei:e moie zamijeniti i strujnim modelom real neg izvora
(Nortonov
teorem). Takav izvor naziva se Nortonov izvor, a metoda odredivanja parametar
a takveg
strujnog izvora naziva se Nortenova metoda. Kod ove metoda, nakon Sto smo
odstranili neki
element (u" ovom zadatku R2 ) treba prikljucnice na kojima je bio taj element kratko
spojiti i
zatim izr~,Cunati struju kroz taj kratki spoj. To je tzv. Nortenova struja /N. Nortenov
etpor RN
odredujemo jednakim postupkom kao i Thevenino v otpor. Za vjeZbu odredite parametre
nadomje~nog Nortonovo g izvora s prikljucnica otpornika R • (rezultat
2 RN=2,22 !1 /"=16,8 A).
X-P5. Ake' je peznato da je napon na nelinearnom elementu u spoju prema slici

jednak UNe
odredite struje kroz otpere R1, R2 , R3 i R4.
Zadano Ut = 1.2V U2 = 1.2V · Rt = 0.8!1 R2 = 0.8!1
R3 = 6!1 R4 = 1.5!1 UNE = 0.5V
linearni dio mreze A A
+ +
u, UT
N N
R, Rr
B B
Rje!lenje:
Mrei:a koja sadrZi nelinearni element moiese podijeliti u dva dijela (lijeva slika).
Linearni die
mrei:e moiese zamijeniti Thevenen evim izvorom kako je prikazano na desnoj
slici.
Parametre tog izvora edredimo take da nelinearni element odspejimo i zatim izraCunam
o
napon koji se pojavi izrnedu tocaka A i B (napon praznog hoda). Otpor R nema
4 utjecaja na
taj napon, jer krez njega ne prolazi nikakva struja. Tu moZemo koristiti Millmanov
u formulu
UAB = 1.125V
Theveninov otpor dobivame taka da izraCunamo nadomjesni otpor sa stezaljki

A i 8,
mjeSevitog spoja keji debijemo kada umjeste naponskih izvora postavimo kratkospo
jnike.
Rr = R4 + .....,--- -'--- Rr = 1.875!1

1 1 1
-+-+-
Rt R2 R3
Tema X. Postupci ~eSavanja elektriCnih mrei:a Stranica X-6
Sada idemo unatrag preko Thevenenovog spoja: Aka je napon na nelinearnom elementu
UNE poznat (npr. izmjeren) tadaje pad napona na RT (slika desno)
URT = UT- UNE URT = 0.625 V
Time je struja u krugu na desnoj slici (to je struja kroz nelinearni element) jednaka
VRT
INE= - - INE = 0.333A
RT
Tome je jednaka i struja kroz R. na lijevoj slici (vracamo se u.polazni spol) 1R4 = INE
Napon na R,je UR4= IR4R4 UR4= 0.5V
Prema Kirchhoffovom zakonu za napone, napon na R3 jednak je zbroju napona na R4 i

napona na nelinearnom elementu:
UR3= UNE+ UR4 UR3 = 1 V
Struja kroz R, je
napon izmedu toCaka C i B jednak je naponu na otporniku R3

Uca= UR3
napon na R1 jednak je
UR1= Uj- Uca UR1 = 0.2V
UR1
struja kroz R1 je prema Ohmovom zakonu IRt=- IR1 = 0.25A
Rt
,napon na R2 jednakje UR2= U2- Uca UR2= 0.2V
UR2
struja kroz R2 je IR2=- IR2= 0.25A
R2
Sve izraCunate veliCine su prikazane na slici:
c +0,5V A
+
R, 0,33A
+ +
Povjera Kirchhoffovog zakona
> R, 1V N 0,5V za struje u Cvoru C:
R, IRt + IR2-IRJ-INE = OA
0,167A (zadovoljava!)
XRP6. U mreZi na slici izraCunajte struje kroz pojedine grane. Koristite metodu napona
Cvorova. Naponi izvora su u fazi (uzmite da je poCetni fazni kut za oba napona izvora nula).
Zadano: R1=5 n, ~1 =j5 n, R,=2 n, R3=6 n, R,=4 n, &=i3 n, .(1,=30 vi 0=20 v.
R, 1 R2 X2 2 R•
+
x, u2
I'
RjeSenje:
Postupci rjeSavanja mreZ:a izmjeniC:ne struje iste su kao kod istosmjernih struja s tim da se
rjeSavanje ovdje obavlja u kompleksnom podruCju ..
Potrebno je dakle u kompleksnom podrucju (pomo6u fazora i kompleksnih impedancija-

admitancija) napisati sustav jednad:Zbi za napone Cvorova .. Nepoznanice su potencijali
(naponi) cvorova.
JednadZ:be se zatim rjeSavaju uobiC:ajenim postupcima (npr.determinantama/matriCama,

supstitucijom, raCunalnim programima itd.). Koeficijenti u jednadZbama su kompleksni
brojevi.
' napone i struje, mo:Zemo izraCunati i snage na elementima mreZe)

(kad izraCunamo
U zadanoj mreZi imamo tri Cvora, ad kojih je edan referentni. Treba )e napisati jednadZ:be za
Cvorove oznciCene s 1 i 2. ~
Cvor1 !111- (1/R1 + 1/2>1 + 1/(R2 +X,))- !112 ·1/(R,+X,) = !NR1
Cvor2 - !11 1 ·1/(R,+X,) + !112· (1/R3 + 1/R, + 1/(R2+X,)) = Jd2/R,
RjeSavanjem ovog sustava jednad:Zbi dobijemo fazore potencijala !Q1 i !(!2:
!111 =14,48-8,89j V; !Q2=15,18+2,63j V.
Pomo6u njih izratunamo struje kroz pojedine elements npr.[R3=!Q2/R3 . Za granu u kojoj je
naponski izvor, struju raC:unamo ovako: ucrtamo referentni smjer te struje npr. neka to za
struju kroz R4 bude smjer "udesno". Referentni plus za napon na R4 je na lijevoj prikljuCnici.
Sada je !Q2=+Jd.+fR,·R, pa je '"'=(!112-fd2)!R,.
Tako dobivamo (efektivne vrijednosti struja):
/R1=3,58 A; '"'=/x2=1 ,73 A; '"'=1 ,38 A; /" 3=2,57 A; /X1=3,4 A.
~... lzraCunajte snage na pojedinim elementima mre.Ze iz prethodnog zadatka, a zatim

ukupnu radnu i reaktivnu Qalovu) snagu.
RjeSenje : lzraCunamo snage na pasivnim elementima i zbrojimo ih. Dobivmo ukupnu radnu
snagu P,,=117,2 W i reaktivnu snagu 0,,=66,76 VAR ind. Kod reaktivne snage vodimo
raCuna da je induktivna pozitivna , a kapacitivna negativna. Za kontrolu "balansa" snaga
potrebno je izraCunati snage izvora. Dobiva se da prvi izvor daje 93,1 W a drugi 24,1 W .
Reaktivnu snagu izvori "pokrivaju" ovako: prvi izvor ima 53,3 VAr kap. a drugi 13,4 VAr kap.
Algebarski zbroj snaga je nula. U algebarski zbroj snage koju daju izvori ulaze sa negativnim
predznakom.
X-P~c U spoju prema slici iz primjera P6 otpornik R 2 je promjenjiv. Treba odrediti iznos
otpora R2 uz koji 6e snaga na R2 biti maksimalna kao i iznos te snage.
RjeSenje: Ovakvi problemi rjeSavaju se primjenom Theveninavog (Nortonovog) teorema.

MreZa se podijeli u dva dijela. Otpornik R 2 se "izvadi" a preostali die mreZe se zamijeni sa
naponskim (Thevenenovim) i1i strujnim (Nortonovim) izvorom. Za postizanje maksimuma
mora biti R=IZ1hl. Dobiva se: R,=7,366 Q Pm,=9,54 W
Napomena Aka umjesto radnog otpora imamo kao troSilo prikljuCenu promjenjivu
impedanciju tad a mora biti Ztro~na =Zth * (konjugirano kompleksno). Postupak izraCunavanja
parametara nadomjesnog Theveninovod (Nortonovog) spoja je u nacelu jednak kao onaj koji
sma primjenjivali ked istosmjernih mreZa, ali se sve raCuna u kompleksnom podruCju.
Tema X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mreZa Stranica X-8
X~zraCunajte koriste6i meiodu napona Cvorova snagu na otporniku R u mre:Zi prema slici.
Rezultat provjerite a) postupkom superpozicije b) Thevenenovo m metodom
Zadano: i =10~2sin(wt) A, u=50~2sin(wt) V
R1=5 Q, X1=5 Q, X,=4 Q, R,=2 Q i R=3 Q.
R1 X1 2
"' u R,
+
x,
Rjei!enje:
Kod primjene metode Cvorova moramo napisati odgovaraju6i sustav jednad:Zbi u kojemu su
nepoznanice potencijali (naponi) Cvorova prema referentnom Cvoru.
Painja: element u seriji sa strujnim izvorom kao i onaj paralelan naponskom izvoru ne ulazi u
jednadzbe. U prikazanoj mrezi je potencijal cvora 2 zapravo poznat !112=-1! (pogledajte sliku).
Jednadzba za cvor 1 bila bi: !1!1 · (1/~ 1 + 1/(R+~)- !112 ·1/~ 1 = +]
Nakon izracunavanja '1'1 dobivamo da je struja fR= g!,I(R+t{,)= 3,33+6,66] A (smjer "dolje").
lz poznate struje racuna se snaga PFFI'R=166,6 6 W
~ Odredite para metre Theveninovog nadomjesnog izvora sa stezaljki A i 8 za spoj

prikazan na slici a (istosmjerna mreZa) i b (izmjeniCna mre:Za).
[} ' 5 40
A B
L "R ~~
'" 10 5
a) b)
Rjeilen]e:
Mreze na slikama a) i b) jednako su gradene tj. imaju istu topolosku strukturu. Razlika je u
pobudi (izvorima). Budu6i da su ostali elementi u granama jednaki bit Ce Theveninov otpor
5,55 n u istosmjernoj mre:Zi jednak kao Theveninova impedancija u izmjeniCnoj 5,55LQ n.
a)lzraCunamo struje u konturama, a zatim napone na "okomitim" otpornicima. Pazimo na

smjer struja. 11=5/15 A (smjer kazaljke na satu) 1,=5/9 A (smjer kazaljke na satu)
UAs=+5·1 2 + 10·1 1= 6,11 V (+ na A)
b)ovdjesustr uje j 1=5/30/151Q A; ),=5/Q/9/Q A

Napon JJ.As=), 5/Q + !1 10 iQ =5,9/16 4° V
r
ZADACIX
X-1. lzraCunajte potencijale Cvorova 1 i 2 u

spoju na slici desno. Koristite metodu
napona Cvorova. Koliki je napon U,2 te
kolika struja prolazi kroz R3?
Zadano R1 = 2fl R2 = 6fl R3 = 12fl
/1 = 4A /2 = 2A
Rezultat: cp,=6V, a cp,~-6 V
13=1A (smjer od cvora 1)
X-2. Odredite struje u granama prikazane mreze a)'izravnom primjenom Kirchhoffovih

zakona b) pomo6u Millmanova teorema.
Zadano je: Rt=3 0; R2=3 0; R3=6 0;
Ut=24 V; U2=12 V.
Rezultat: It =3,2 A; /2 = -0,8 A; 1,=2.4 A.

Uputa (Millman): Prvo izracunamo UAa=14,4 V.
Pitanje: Koji vam je postupak jednostavniji?
X-3. Na prikljuCnice a i b spojen je (ulazni) napon U. lzraCunajte (izlazni) napon na

prikljucnicama trosila, tj. napon izmedu tocaka c i d. Koji je odnos tih napona U"IU,,=?
Zadatak pokuSajte rijeSiti na tri naCina: 1. Kao mjeSoviti spoj otpornika 2. Pomo6u
Theveninova teorema. 3. Pomo6u Nortonova teorema. a c
Zadano U= 12 V, R1=100 n, R=57.735 n
R R
Rezultat: Odnos napona je 0.268
Sarno 26,8 % ulaznog napona se pojavi na izlazu. u~ R [
b d
X-4. Odredite struje grana na ave nacine a) izravnom primjenom Kirchhoffovih zakona.
GednadZ.be treba napisati u skladu s oznaCenim smjerom obilaZ.enja kontura) b) metodom
napona cvorova (Millman) c) superpozicijom.
Zadano: Rt = 16n R2 = 4n R3 = 24n
u1 = 72V u2 = 8V u3 = 48V u, u,
Rezultat: IR1 = 3A IR2 = 4A IR3 = 1 A

R,
X-5. U prikazanom mosriom spoju izraCunajte struju kroz

otpor R u dijagonali mosta. Kolika bi bila struja kroz
dijagonalu mosta kada bi taj otpor bio jednak nuli? Koliki R,·
treba biti R1 da bi struja kroz otpor R bila jednaka nuli?
Primijenite Theveninovu iii Nortonovu metodu.
Zadano: U = 72V R = 5fl R1 = 6fl R2 = 3fl
R3 = 12n R4 = 4n
Rezultat: /"=0,6A , /0 =1 ,2A R1=9(l

Tema X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mrei.a Stranica X-10
X-6. U prikazanom spoju elemenata odredite struju koju mjeri ampermetar a)Thevenenovom
metodom taka da spoj podijelite po presjeku aa' i bb'. b) Millmanovo m metodom. Koliki je
potencijallij eve i desne stezaljke ampermetra (pretpostavite Ra=O)?
2A
Rezultat: /A=1, 176A ,

(aka je R, jednak nuli (ideal an ampermeta r) potencijal obje locke (a i b) je 6,353 V)
X~7. Koliki je napon izvora u spoju na slici,

aka voltmeter pokazuje Uv=15 Voznaceno g
polariteta?
Rezultat: 40 V
X-8. Odredite napon na otporniku 2R u prikazanom spoju. Zadano je R=5 D 1=2 A U=20V.
Koliki je taj napon aka se promijeni smjer struje strujnog izvora?
Rezu/tat: 20 V, 8.57 V
X-9. Odredite maksimalnu snagu na otporniku Rv. Zadano je: R,=20 D. R,=10D ,U,=U,=20 V,
U, = 30 V, /1=1,=1 A.
Rezu/tat: 30 W
X-10. Prikazani spoj elemenata nadomjestiti pfema a) Thevenenovom b) Nortonovom

teoremu sa toCaka a i c kao i izmedu toCaka b i c. U=1 V R==1 n /=1 A.
<----- I
Rezuftat:
R R izmedu tacaka a i c: u,~1 v (+na a)
lzmedu tocaka b i c: u,~1 v (+na c)

R,~RN~0,5 n IN~2A
Pitanje Kalika 6e biti struja kroz otpar ad 1 n, aka ga spojima izmedu tacaka a i c? (0,5 A)
X-11. Odredite potencijale cvorova 1,2,3 i 4 u

spoju na slici, a zatim izraCunajte napone na svim- 5? 2 2?
otpornicima "vanjske" konture. Provjerite rezultat
preko KZN.
Rezultat
potencijali: 20 V; 9,47 V; 10 V; 8,3 V,
(zbroj napona u kanturi mora biti nula!) 1 3
5? 4 4?
X-12.1zracunajte struju kroz otparnik R~1 n u spoju na slici. Kalika je ta struja aka strujni
izvor promijeni smjer struje?
Rezultat: nula, 1A
Uputa: atparnik paralelno spajen naponskam

izvoru treba zanemariti. Strujni izvor i paralelno
spojen otpornik R zamijeniti s naponskim
izvorom u seriji sa R. lzraCunati struju u
dobivenoj konturi. "Vratiti se" u polaznu shemu i 2V
Kirchhoffovim zakonom 4a struju izraCunati
struju kroz R.
X-13. lzracunajte potencijal tocke a prije i poslije zatvaranja sklopke.

Zadanoje U 1 ~U,~U,~1D V.
a
Rezuttat 10 V; 5 v
6!1 3!1
+ +
u,
X-14. lzraCunajte otpor R spoju na slici desno, uz koji Ce snaga na njemu biti najve6a
mogu6a. Kolika je ta snaga?
Rezuftat: 1,6 !1; 1,6 W
3,2!1
R
X-15. U mre:Zi prema slici izraCunajte

potencijale Cvorova, a zatim struju kroz
granu sa Z.1.
Zadano: 11,~4 V; ],!,~j8 V; 1/,~4-j4 V; .b!a~-
j4 v; z,~1+j o; z,~-j2 o; z,~1 o; z:,~j o; ~~j2 o.
2 + 3
z,
+
+
+
u, 'V
z,
1 0
Rezuftat: m 1 ~-1-3j V; !112~1-j V; [,~j2 A; / 1 ~2 A; i,(t)~ 2-./2 sin(rot+rr/2)

Stranica X-13
X-16. U mre:Zi prikazanoj na slici, uz otvorenu sklopku voltmetar pokazuje Uv=10 V. Odredite
struju kroz ampermetar i pokazivanje voltmetra nakon zatvaranja sklopke.
Zadano: ~,=2+j2 n, £,=2-j2 n, ~ 3 =2 n, Z.=1 +j2 n
z, +
v z, "' u
A
Rezultat: /•=3,54 A; Uv=7,93 V. Uputa: koristite Theveninov teorem
X-17. lzracunajte struju kroz otpor R= 4 n . Koristite postupke: a) napone cvorova b)

superpoziciju i c) Thevenenov teorem.
50 1 R 2 20
50/QV j50V
Rezultat: 3,4 A
X-18. Mre:Zu prema slici nadomjestite prema Nortonovom teoremu s toCaka a i b. Kolika
n
struja bi tekla kroz otpornik R=20 koji prikljucimo izmedu tih tocaka?
Zadano: X 1=X4=20, X3=40, X2=10, Xc=30 n, U1=10 V (pocetni fazni kut 0) U2=10 V (pocetni
fazni kut +90°). .
. x, x2
Rezultat: ~N=j20 n !N=0,37/-26,5 °; 0,26 A

Stranica X-14
Tema X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mreZ.a
a i induktiviteta zavojnice (zanemarivog

X-19. lzraCunajte iznose kapaciteta kondenzator
slici, pa da struja kroz impedanciju Z bude
omskog otpora) koje treba ukljuciti u spoj prema
a 0,1 A. Napon izvora je U;120 V f.=50 Hz. Da li su
neovisna a njenom iznosu i jednak
beskonaCno?
dozvoljene vrijednosti impedancije nula odnosno
kruga) nije dozvoljen (serijska rezonancija).

Rezultat: 2,65 ~F; 3,82 H Beskonacni Z (prekid
Uputa primijenite Nortonov teorem ..
X-20. lzraC:unajte iznos napona izmedu

toC:aka x i y u spoju na slici.
Rezuftat: 2, 5 V
X y
t< t<
X-21. U spoju prema slici uz !J.1;Jh i struja /;1 A.
~~ ,= ~"3'
nu
Kolika je struja I aka nap on U1 smanjimo na polovi
prvotne vrijednosti? u, LL -_
Rezu/tat: 0, 75 A
X-22. U spoju prema slici je R;X,;Xc. 1;1A.

Kolika je Nortonova struja izmedu toCak a i b?
Rezultat: 1 A
X-23. Koliki su Thevenenov napon i impedancija

izmedu toCaka a i b u spoju na slici desno? 10
n b
Rezultat: OV; 10 10V
10
-'
r
X-24. Odredite elemente nadomjesnog Theve-

ninovog izvora za mreZ.u na slici aka je R=1 .Q 1=1 + a
A, !,!=1 V 'V u
R u,
Rezultat: Ur=1 V; Zr= 1 n
'V 11 z,
Pitanje: Koliki su Uri Zr aka desni strujni izvor "-~I R
promijeni smjer struje? Odg. Z,=1 n, Ur= 3 V b
. X-25. Odredite parametre Theveninovog nadomjesnog izvora s prikljuC:nica a i b.
10 n a
5 5 +
5/30° AT 'W 'W 11 ,2/93° v
j5 j5 b
b
rezultat
X-26. Odredite parametre nadomjesnog izvora s prikljuCnica a i b po Theveninu, a zatim po

Nortonu.
10 j16 j5
10,6/45
a
~,.;
100
10,6/45
'W 10/90°
j4
+ b
rezultat
TEST PITANJA X.
1) Na slici je prikazan dio istosmjerne mre.Ze. Koliki je napon izmedu Cvorova a i b

(Uab?) ako je R~5n.
1,A~ /
A) 10 V
5V~~
B) 20 V
c
C) -20 V R
D) -10 V 2R
1DV b
E) -30V
2A
~rZ
2) Ako je u prikazanom dijelu strujnog kruga (grani mreze)) napon ~1 V; /=1 A.
koliko pokazuje voltmetar? '
A) 1 V + na a
B) nulu
C) 2 V +na a
D) 1 V- na a
E)2V-naa
1Q u
3) Kolika je struja kroz otpornik R~ 1 n u prikazanom spoju?
,:--:~--,
A) nula
IR
£'T"•
B) 0,5 A
C) 1 A 1A T
D) 1,5 A
E)2A 2V
4) Koliki je napon U,, ako su otpori R1 ~R,~R,~1 n?

a
A) nula
B) 1 V
C)2V
1V£
6r l 1V
D)3V R, R, R,
E) -1 V
b
r
5) Kolika je struja kroz R 1;2 n ako je U,,;+2V?
A) nula 1v
I
B) 0,5 A, smjer prema dolje
C) 0,5 A, smjer prema gore
D) 2 A, smjer prema dolje
E) 2 A smjer prema gore
R,
6) Koliki je potencijal tocke a ako je struja f;1 A?
A)3 V
B) 2 V
C) 1 V
D) nula
7) Prilikom odredivanja Theveninovog otpora treba sa izvorima postupiti ovako:

A) strujne zamijeniti kratkim spojem
B) naponske odspojiti
C) strujne odspojiti
D) naponske zamijeniti kratkim spojem
8) Thevenenov nadomjesni spoj (u mreZ:i istosmjerne struje) sastoji se ad:

A) naponskog izvora u paraleli s otpornikom
B) naponskog izvora u seriji s otpornikom
C) strujnog izvora u seriju s otpornikom
D) strujnog izvora u paraleli s otpornikom
9) Na aktivnu mrezu (istosmjerne struje) spojen je promjenjivi otpor. Najveca snaga

na tom otporu bit ce ako je otpor:
A) jednak Theveninovom otporu
B) manji od Thevenjnovog otpora .
C) veci od Theveninovog otpora
10) Sto ad navedenog treba uCiniti s izvorima prilikom odredivanja Nortonovog

otpora:
A) strujne zamijeniti kratkim spojem
B) naponske odspojiti
C) strujne odspojiti
D) sve izvore zamijeniti kratkim spojem
E) naponske zamijeniti kratkim spojem
11) Svi su otpori jednaki R=1 n. Koliki je napon UAe?

r---4 A sr---.
A) 1,0 V
B) 0,5 V (+ na A) R, R,
C) nula
D) -0,5 V
E)-1,0V
12) Koliki su Rr i Ur ako je R,=6 i Rz=3 l1?
A) 6 V, 9Q
B) 6 V, 2Q
C) 3 V, 2Q
D) 3 V, 9Q
E) 6 V, 6Q
13) Koliki je Theveninov napon ako je U1=10 V, U2=5 V R=10 !1?

u,.R r
A) nula
B) 15 V
R R
C)5V
u2
E) 10 V
R,
14) Koliki su Theveninov otpor i napon gledano sa tocaka a i b?

1V
II
+1'- a
A) Ur=2 V
!.9
B) Ur=2/3 V
C) Ur=OV r
D) Rr=1 Q
E) Rr=2/3 Q b
1 om
15) Potencijal locke 1 iznosi 10 V. Koliki ce biti taj potencijal ako sve 'otpornike
povecamo 10 puta?
A) 10 V
B) 100 V
C) 1 V
D) nema dovoljno podataka 'i
u,l u,
3 4 om
r I
16) U prikazanam spaju svi izvari imaju napan ad 10 V, a atpari atpar ad 10 n.

Kalika je struja kroz R 3?
R,
A) nula
B) 1 A
C)2A
D) 3 A
1
1 +
R, u2 +
+
E) 1,5 A u,
R,
T
17) U prikazanam spaju je R 1 =3R2 . Kaliki treba biti napan U1 pa da nakan
zatvaranja sklopke struja ampermetra bude jednaka nuli?
A) U1=0,25 U
B) U,=U
n
I R,
C) U1=0 u.:!.L
D) U,=0,66 U
E) U,=0,75 U
18) Na stezaljke mreze nadamjestene pa Thevenenu prikljucima atparnik R 1=1 Q,

a nakon toga otpornik R2;::4 0:. Snaga na prikljuCenom otporniku je u oba
slucaja bila jednaka. Kaliki je Thevenenav atpar Rr?
A) nema davaljna padataka
B) 2 Q
C) 1 Q
D)40
E) nula
19) Kaliki je napan valtmetra aka je ![=1 0 JQ0 R=X,?
A) 10 V
B)20V
C) nula
D) 14,1
E) 7,07 V
20) Struja /=1 A (efektivna), Xc=X,=1 n. Kalika pakazuje valtmetar (efektivna)?
A) nula V
B)1,41 v
C)2 V
D) 0,707 V
E) 2,82 V
<---- I
Stranica X-20
Tema X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mre:Z.a
21) Odredite napon UAa:

B 1 i!lL + 1 A
r n , ~
A) -0,5-0, 1j
B) 0,5+0, 1j
C) -1-0,2j
D) 1+0,2j
E)1-0 ,1jV
I -i1 ~
icne mreze koja se sastoji od

22) Kolika je kompleksna vodljivost grane elektr
otpora <(,=j12 Q
serijskog spoja strujnog izvora i induktivnog
A)j12
B) 1/j12
C)~
D)O
E) j/12
oznaCenu konturu?
23) Koja ad napisanih jednadi.bi odgovara za
R !a Ic
A) 1!..- !,•R- j,·~c=O

B) 1!..+),oR + k·~c=O +
8 1·:~lbl_~1~ x,_
r--+
C) 1!..+],oR - k·~c=O u ><cJ
!........... ;
D) -1!..+[,oR - k·~c=O
E) -1!..+ [,oR+ k·~c=O I e~
u,
impedenciju sa stezaljki a i b.
24) Za prikazani spoj odredite Thevenenovu
a
A)l
B)b/2
C)b/3
D)3l
E)2l
b
gledano sa prikljucnica a i b aka je

25) Koliki su Nortonova impedancija i struja
x,=10 n,
Xc=10 U=10n v_
L
a
A) ZN je beskonacno
B) IN=1 A
C) ZN=nula
D) IN=2 A u
b
Tema X. Postupci rjeSavanja elektriCnih mreZ.a Stranica X-21
26) Odredite Thevenenavu impedanciju sa stezaljki a i b aka je R= X,= Xc=1 0 n

a b
R
A) 10+0j n
B) 10+10j n
c) 10+20j n 1
D) 30+10j n
27) Kaliki je napan izmedu tacaka a i b (koristite Millmanovu metodu):

a
A)Jl ;;;_ ;;;_ ;;;_

B)Jl/2
C)Jl/3 + +
D) 21!
jJ
E) nula
28) U spaju prema slici impedancija Z odabrana je taka da snaga na njoj bude
x,
maksimalna. Kolika je ta snaga? R1=1 0, R2 =1 0, Xc=5 =5 n, !,!1=50/Q, f2=5!SJ..
R1 Z
A)42,5 W
B) 62,5 W
C) 91,8 W
D) 122,5 W
E)137,1 W
Rjesenja test pitanja X
1.A 2.B 3.0 4.C 5.B 6.C 7.CD B.B 9.A 10.CE 11.B 12.B 13.C 14.BE 15.D 16.A 17.A
18.B 19.A 20.A 21.0 22.0 23.AE 24.B 25.AB 26.A 27.C 28.B
Stranica Xl-1
Tema Xl. Polifazni sustavi
XI. POLIF AZNI SUST AVI
Trofa zni simet riCni izvor je spoj (u zvijezdu,

Hi trokut) 3 izvora napona jednakih amplituda i
frekvencija. medusobno pomak nutih u tazi za 120° (2rr/3 rad).
nog generatora, Ciji su naponi oznaCeni

Faze gener atora su 3 naponska izvora trofaz
enog slijeda , npr. ABC, RST, iii 123 (redos/ifed faza).
indeksima odred
zvijezdu, iii trokut) 3 medu sobno jedna ke
Trofa zno simet riCno troSil o jest spoj (u
impedancije l koje nazivamo faze tro5ila.
C:ni trofazni gener ator i simetriCno trofazno
Trofa zni simet riCni susta v obuhva6a simetri
troSilo medu sobno spojene trofaz nlm vodom (primjer na slici)
3 fazna vodiCa i eventualno (a u gradskoj

Trofa zni vod je skup vodiC:a, koji obuhva6a
niskonaponskoj mre:Zi, obvez no) i nulvodiC.
se naponi (s + prikljucnica) pojedinih faza
Fazni vodic i (oznake L 1, L2 i L3) su vodici kojima
generatora dovode do troSila.
i
ijal nultocke 0 (u spoju zvijezde) izvora dovod
Nulvo dic (oznaka N) je vedic kojim se potenc trosila .
ka 0' (u spoju zvijez de)
do trosila gdje se njega spaja nultoc
nim fazama (generatora ili troSila). Na
Fazni napon i (iznosa Ur) su naponi na pojedi
trofaznom vodu vrijedi: fazni napon i su naponi izmec!u pojedinih faznih vodiCa i
nu/vodiCa. U simetriCnom sustavu, sva tri fazna
napona imaju isti iznos u,.
Linijs ki napon i (iznosa U1) su naponi izmeil u
pojedinih faznih vodica (meilu fazni naponi). U
simetriCnom sustavu, sva tri linijska napon a imaju isti iznos Ut.
Linijs ke struje (iznosa It) su struje koje teku

kroz fazne vodiCe. U simetriCnom sustavu, sve
tri linijske struje imaju isti iznos /1 (na gornjoj slici, to su struje /1, / 2 i fs).
Fazne struje (iznosa 1,) su struje kroz pojedi

ne faze (generatora i1i troSila). U simetriCnom
sustavu, sve tri fazne struje imaju isti iznos J,.
svih triju faznih struja. !_ 0 = [_ 1 + [_ 2 + [_ 3
Struja nulvo dica [o jedna ka je (prema KZS) zbroju
atora) it=lr, a U1 = .J3Ur (sluCaj na gornjoj slici).
U spoju zvijez de (simetriCnog troSila, iii gener
U spoju troku ta (simetricnog trosila, iii generatora)

U=U
1 1, a I,= .J3I,
obzira na spoj) raCuna se ovim izrazom:
Ukupn a radna snaga simet riCno g troSila (bez
trosila.
P,, = ../3Urf1 cos <P gdje je 'P kut imped ancije
obzira na spoj) raCuna se ovim izrazom:
Ukup na jalova snag a simet riCno g troSila (bez
Q,k = .J3u, I,
sin <P gdje je 'P kut impedancije trosila.
icnog trosila (smanjenje postojeceg kula
Komp enzac ija jalove snage trofaznog simetr
ancije <p na zeljen u vrijednost rp') obavlja se dodavanjem
Q = p (tan q> _tan q>') imped
kapacitivne snage Oc ito spajanjem 3 kompenzacijska.kapaciteta
c uk
ovako:
svaki iznosa C, koji se (ovisno o tipu spoja) raCuna
c=....2£____2 - za spoj u zvijezdu; iii
3(t}U1
C=~2 - za spoj u trokut.

3mU 1
Tema XI. Polifazni sustavi Stranica Xl-2
PRIMJERI XI.
Napomena: u svim zadacima (osim aka nije drugaCije napomenuto) smatramo da je trofazni
izvor simetriCan s uobiCajenim redoslijedom faza (R--)o S -JoT, Sto znaCi da napon faze S
fazno zaostaje za 120°, a napon faze T za 240° u odnosu na napon faze R).
XI-P1. U sustavu napona trofaznog izvora odredite kut vektora faznog napona u,, ako je
pocetni kut vektora linijskog (medufaznog) napona U" jednak nuli.
Rjesenje:
Prvo dogovor o oznakama napona. Oak vodiCe veda (linije) oznaCavamo s L1, L2, L3 iN
(nulvodiC) napone oznaCavamo na razliCite naCine. Fazne napone oznaCavamo same jednim
indeksom (brojke 1, 2 i 3, iii slova A, B i C, iii R, S i T) kojim oznacavamo pojedinu fazu jer su
to naponi pojedinih faza prema istoj referentnoj tocki (nultocka generatora, iii nulvodic).
Stoga, vektori tri fazna napona u vektorskom dijagramu imaju hvatista u istoj (zajednickoj)
toCki, obiCno oznaCenoj s 0 (slika dolje lijevo) dok su im na vrhovima oznake pojedinih faza.
Medufazne (linijske) napone oznacavamo s 2 indeksa (svaki je oznaka jedne faze). Slijed tih
indeksa odreduje (referentni) polaritet napona, pa time i smjer vektora napona. Vrh vektora
dolazi na mjesto prvog indeksa a hvatiSte na mjesto drugoga. Promijenimo li redoslijed
indeksa mijenja se smjer vektora napona. Stoga, za ispravan vektorski prikaz trofaznog
'SustaVa napona moramo pravilno oznaCavati napone izmedu pojedinih faza.
--")
u,
--")
uz, --") 1 0
0 u, --")
u,z
3 --") 2
uz,
2
Na lijevoj slici je vektor napona prve faze izvora U1 postavljen u x os (dan mu je poCetni kut
0). Time je odreden polozaj vektora svih ostalih napona. Vektor napona U" usmjeren je u
ovom sluCaju u -y os tj. ima poCetni fazni kut -90°. Zelimo li da taj vektor ima kut 0 (kako se
traZ:i u zadatku) moramo kompletan vektorski dijagram zakrenuti za +90° u smjeru
oznaCenom na slid, Cime se dobiva dijagram na desnoj slici u kojemu vektor napona U23 ima
kutjednak nuli. U tom slucaju, vektor napona U1 ima pocetni kut od 90°. Ako je dakle pocetni
kut vektora napona U23 nula tada je kut vektora napona U 1 +90°. ·
Radi ilustracije redoslijeda indeksa na smjer vektora linijskog napona, na slici je, uz vektor
napona U23 nacrtan i vektor napona U32·
Na slici se maZe uoCiti da, kao Sto su sva tri fazna napona istoga iznosa (Ut) i sva tri linijska
(medufazna) napona su takoder istoga iznosa (U1) koji je, pak, "3 puta ve6i od iznosa faznih
napona (Up"3U1).
Stranica Xl-3
Tema XI. Polifazni sustavi
napona Q,,.
XI-P2. Zadan je Iazor laznog napona Q,=1 90+j11 0. Odredite Iazor linijskog
Rje!lenje:
Apsolutni iznos (modul) lazora zadanog napona je u, = .J190 2 + 110 2 = 220 V.
Kut (argument) fazora napona racuna se ovako: arctg ~ ;~ = +30°

prikaz napona u
Za daljni postupak odredivanja kompleksnog broja Q,3 napravit 6emo
kompleksnoj ravnini.
lm
lz slike vidimo da fazor napona 112.3
1 2
ima realni dio od 190 V dok mu je
~-..........•.•.•.•~1Oj ·.·.·:.·:.::.:::::.-.:::::.:::. R
imaginarni jednak 330 V.
Apsolutni iznos (modul) je

------------··-~--~-~-----1--_L+-~·e
1
19~
l 2
U 23 =.J190 +330
2
= 380V,
i 330j
i 330
dok mu je kut arctg = 60°.
i 190
)
________________________ _! pa je fazor napona
Q,,=190+ j330=380 /60 °v

bi matematiCki
Napomena: za fazni napon elektrodistribucijske mre:Zi od 220 V, linijski napon
bio 381 V, ali se to u razmatranju mrei:e zaokrui:uje na 380 V.
kut i iznos
XI-P3. Ako su linijski naponi !112=190+j330 V i Q,3=190-j330 V, odredite
nog broja koji odreduje tre6i linijski napon. Nactrajte sustav napona u kompleksnoj
kompleks
ravnini.
lm
330 ----------------.; Rjesenje:
!1,2 Na slici je prikazan sustav faznih i
i
linijskih (medulaz nih) napona.
!
3
i: 1 lake se biCno uzima da je poCetni
fazni kut napona !::!..1 jednak nuli,
to ovdje nije sluCaj.
190 Re
l.l,, lz slike je vidljivo da je trazeni
napon: !131 =380/180 V. °
Sinusoida tog napona je:
u31 (t) =535,8 •sin(m!+n) V
2
iii A, 8, C.
Napomena : umjesto oznaka 1, 2, 3 negdje se koriste i oznake R, S, T
XI-P4. Za koju najmanju struju !reba dimenzionirati prikljucne vodice kojima se na mrezu
(linijskog) napona 3x380 V prikljucuju u trokut spojena tri grijaca, svaki otpora R=22 !.1?
RjeSenje: kod spoja u trokut na grijaCu je linijski napon izvora, a to je 380 V. Struja kroz
pojedini grijac (fazna struja) je 17,27 A. Linijska struja je za simetricno trosilo u spoju trokuta
~3 pula vece od fazne. Vodici prikljucnog voda, dakle, moraju podnijeti linijsku struju
h= ~3·17,27=30A.
Nazivi fazno i linijsko. ponekad izazivaju nedoumicu glede toga na Sto se odnose. lzraz
linijski prvenstveno vezujemo za prikljuCni vod (liniju) taka da su linijske struje struje kroz tri
linijska vodica (L 1, L2 i L3) a linijski naponi su naponi medu njima. Kako te napone daje
generator, ponekad ih se naziva i linijskim naponima generatora. U stvarnosti, izmedu
prikljuC:nica troSila i samog generatora u elektroenergetskom sustavu posto]F cijela mreZ.a
vodova i uredaja (transformatori, dalekovodi i dr.) koji nisu predmet analiza u Osnovama
elektrotehnike, take da je ovdje prikladno sve ono Sto je troSilu "skriveno" iza linijskih vodiC:a
smatrati trofaznim izvorom te govoriti o linijskim i faznim naponima izvora.
lzraz fazni, rabi se za napone i struje pojedinih faza generatora iii troSila (svaki od grijaC:a iz
ovog zadatka predstavlja jednu fazu troSila) a iznos faznog napona (U1) ovisi o tome jesu li
faze u spoju zvijezde iii trokuta. Kod spoja u trokut, fazni napon po iznosu je jednak linijskom
(UpU1) dokje kod spoja faza u zvijezdu fazni napon ~3 pula manji od linijskog (Up~3Ur).
Nije li. napofl1enuto drugaC:ije, pretpostavljamo da su faze izvora spojene u zvijezdu, a izraz
fazni naponi odnosi se na izvor i predstavlja napone pojedinih faza prema nultoC:ki izvora.
(Ovi naponi jednaki su naponima pojedinih linijskih vodiC:a prema nulvodiC:u, pa se u praksi
nekad, kod prikljuC:ka trofazne mrei:e, linijski vodiC:i nazivaju fazama, a nulvodiC nu/om).
Nije li napomenuto drugaC:ije izraz fazne struje odnosi se na struje troSila, koje su odredene
faznim riaponima troSila. One stoga ovise o spoju troSila, jer je ~od spoja u trokut na
pojedinom grijaC:u linijski napon izvora, dok bi kod spoja u zvijezdu to bio fazni napon izvora
(avo vrij,edi za simetriC:no troSilo, dok bi kod nesimetriCnog troSila stanje bile neSto sloZ.enije).
XI-P5. Tri jednaka kondenzatora otpora Xc=53 n spojena u trokut prikljuceni su na trofaznu
mreZ.u Odredite kom.pleksne izraze za faznu struju /23 i linijsku struju /3 aka je zadano
j,i,=j190 v.
RjeSenje: RjeSavanje zadataka iz trofaznih sustava olakSava skica vektorskog dijagrama

napona. Pritom moramo odluC:iti koji Cerna od napona izvora postaviti pod nula stupnjeva
(obiCno je to fazni napon prve faze). Svi ostali fazni i linijski naponi dobivaju poCetni fazni kut
u odnosu na taj (referentni), koji je postavljen u +x os. U nekim zadacima nema moguC:nosti
proizvoljnog izbora, jer je unaprijed zadan·kut nekog od napona. Npr. u ovom zadatku je to
kut medufaznog napona Jd.12 koji je postavljen pod +90°. Zato mora napon prve faze imati
poC:etni fazni kut od 60°. Sada moi:emo nacrtati vektorski prikaz svih napona.
__,
u,
3
__, __,
u,, u,
2
Stranica Xl~5
Tema XI. Polifazni sustavi
je u p!Vom primjeru.
Veza redoslijeda indeksiranih oznaka i smjera vektora napona opisana
ed indeksiranih oznaka kod struja povezan je s referent nim smjerom struje. Tako,
Redoslij
anje struja /23 i /3 1
npr., /23 je struja koja ima smjer od toCke 2 prema toCki 3. Za odrediv
kojih Cemo kasnije odrediti struju IJ. «izvukli» smo na posebnu sliku (gore desno)
pomoCu 0
vektore napona U31 i U23 . Struja 023 / fazno prethod i naponu U 23 za go , a sliCno i struja /31
fazno prethodi naponu u31 za go .
1
) lznos struje dobijemo ovako:
!,=U,:JXc=190/53=3,58 A.
Struja /31 ima isti iznos, a prethodi

naponu U31 za goo.
2
Kirchhoffovim zakonom u
vektorskom obliku odredimo linijski
----7----7 -> struju IJ.
t, t,=t,-1,
Taka je .!!31 =190/210° V, a
Vektore napona mozemo opisati kompleksnim brojevima (fazori).
njih i impedan cija mozemo zadatak rijesiti u kompleks nom podrucju
.1!2,=190/-30° V. Pomocu
otpora s -j. Dakle, Kc=-j53 n.
lmpedanciju kapaciteta dobijemo mnozenjem kapacitivnog
ProraCun struja u kompleksnom podruCju izgleda ovako:
!!.31 !!.23
123= K_g 123= 1.8+3.1 j A
131 = K_g 131= 1.8-3.1 j
1~ = -6.2j A
/
Struja 3 ima efektivnu vrijedno st 6,2 A i poCetni fazni kut -90°. Sinusoida te struje bila bi
/3 =6,2~2 sin(wt-rr/2) A.
g troSila spojenog u
XI-P6.0dredite iznos struje kroz pojedinu fazu simetriCnog trofazno
na trofazni izvor napona 3x380 V. U svakoj
zvijezdu koje je trovodno (bez nulvodica) spojeno
80 n (olpor prikljucn ih vodova mozemo zanema riti).
fazi lrosila je radni olpor ad
Rjesenje: Zbog simelrije lrosila, nullockaJroSilaJl~e na islam

polencijalu kao nullocka izvora
0 (provjerite Millmanom) pa je na svakom otporu (f8ZI) -troSila fazni napon,
koji je u evom--
svake faze lrosila iznosi
spoju manji ad linijskog ~3 pula i iznosi 380V/~3=220V. Stoga struja
slruje kroz vodice prikljucnog veda).
220V/80 0=2,75 A (slo je ujedno i iznos linijske slruje lj.
ad prikljucnih vodica
XI-P7. Aka u spoju iz prelhodnog primjera pregori osigurac u jednom
(npr. u fazi R) odredite napon izmedu nultoCke troSila i nultoCke izvora.
T
Rjesenje:
R----\ nul toCka izvora
S,
Tema XL Polifazni sustavi Stranica Xl-6
U ovom sluCaju kroz otporfaze R neteCe struja (slika gore lijevo) a preostala dva otpora
(fazeS iT) serijski su spojena na linijski napon Usr (djelilo napona). Otpori su jednaki te na
svaki otpada pola napona, pa nultoCka troSila 0' sada dolazi na polovinu linijskog napona
UsT· lzmedu nje i hultoCke izvora 0 sada postojf napon (troSilo viSe nije simetriCno) koji se
moze odrediti iz skice vektorskog (topografskog) dijagrama (gore des no). U dijagramu je lake
vidjeti da napon izmedu nultoCki troSila i izvora ovdje iz_no_si P-ola faznog napona, tj. 110 V.
··--------·--- -------------~- ---- ~ -------··-----------·- -- ·--- --
Ovaj napon (Uo·o) maZe se odrediti i analitiCki, proraCunom u kompleksnom podruCju pomoCu
Millmanovog teorema (mreZa s dva Cvora). U tu svrhu, najprije napiSemo sustav napona u
kompleksnom obliku (uzimamo da je napon faze R pod nula stupnjeva). To daje:
JlR=2201Q: V; lis=2201-120' V; !lr=2201+120' V.
Za proraCun napona Uo·o koristimo poznatu Millmanovu formulu za naoon izmedu dva Cvora,
kako slijedi:
0' NultoCka troSilal
UR +Us+ Ur)
( ZR Zs Zr
Uo'o =
l l l
-+-+-
ZR Zs Zr
0 NultoCka izvora
U ovom sluCaju je ZR=oo (prekid) a Z 8 =ZT=R. Time otpadaju prvi pribrojnici u nazivniku i
brojni~u 'gornje jednadZbe, dok se 1/R u brojniku i nazivniku izluCuje te krati. Nakon malo
raCunanja dobivamo da je Uo·o=-11 O+Oj V Sto odgovara rezultatu dobivenom iz vektorskog
dijagram~. Citatelju prepuStamo raCunanje i zakljutak koji mu je naCin odredivanja napona
Uo•o u ovom sluCaju bio jednostavniji.
Pffanje 1: Koliko bi pokazivao voltmetra koji bi prikljucili izmedu tocaka 0' i 0? (110 V).
Pitanje 2: Koliko bi pokazao voltmetar koji bi spojili izmedu locke 0' i lockeR (na izvoru)?
(330 V, pogledajte duzinu spojnice tih tocaka na dijagramu).
Pitanje 3: Koliko bi pokazao voltmetar prikljucen izmedu tocaka 0' iS (iii 0' iT)? (190 V).
\I
' ' ~lrl Spoj u trokut triju jednakih otpora vuce iz mreze linijsku struju od 15 A. Kolika je struja
kroz pojedini otpor. Kolika Ce biti struja kroz pojedini otpor ako se otpori prespoje u zvijezdu?
Rjeilenje: Struja kroz pojedini otpor (fazu) trosila (fazna struja) ovisi o naponu na otporu. U
spoju trokuta, taj je napon jednak linijskom naponu. U spoju simetricnog trosila u trokut,
linijska struja (15 A)je ~3 pula veca od fazne. Dakle trazena fazna strujaje
. I,
11 = .fj =8,7 A.
Nakon prespajanja u spoj zvijezde, napon na svakom otporu se smanji i postaje jednak
faznom naponu izvora (koji je ~3 pula manji od linijskog). Prema tome u spoju zvijezde ce
struja kro~_2iedini otpor biti 5 A, a to je u ovom spoju ujedno i linijska stru'a.
( ZaklfuCak: pr~~mjan.i§jednakih otpora iz trokuta u zvijezdu, smanji linijske struje 3 puta.
Pitanje: Kako se prilikom takvog prespajanja promijeni ukupna snaga troSila?
Odgovor. Ukupna snaga trofaznog simetricnog trosila je ~3·/ 1 U 1 ·cos <p
Dakle, uz 3 pula manju linijsku struju i ukupna snag a je 3 puta manja.
Q...Ampe rmetar u prikazanom spoju troSila pokazuje 3 A. Koliko Ce ampermetar

~?zivati aka pregori osiguraC u linijskom vodu s oznakom L1 ?
L1
z
z
L2
z
L3
RjeSenje: Treba razlikovati normtno,J:_egulam.._o stanje, u kojem je sv_e_sp.ajena kaka je _

_predvideno, od "neregularnog" s anja nastalog prekidom. Prekidi vodiC:a u trofaznoj mreZ.i
mogu prouzroC:iti neZ.eljene posljedice, a mogu nastati zbog pregaranja osiguraCa,
mehaniC:kog oSteCenja vodova, nepravilne monta:Ze, i sl.
Posebno opasan moie biti prekid nul vodiCa kod spoja u zvijezdu nesimetriCnog tro5ila,
kakva su u pravilu trosila u gradskoj elektrodistribucijskoj mrezi (primjer P13) ..
U ovom sluC:aju, nakon prekida dobivamo na linijski napon U23, uz impedanciju Z, joS
paralelno spojen i serijski spoj ostalih dviju impedancija Z, od kojih je jedna on a koja je u
seriji s ampermetrom, Cija nas struja zanima. OCito je data impedancija sad a dobiva
samo pola linijskog napona U23 , dokje prije prekida dobivala puni linijski napon (U31 ).
' Prema tome, aka ima upola manji napon, tad a joj je i struja upola manja, pa ampermetar
sada pokazuje 1,5 A.
XI-P10. Koliki su fazni i linijski naponi trofaznog simetriC:nog izvora ako ovako spojen
voltmetar (kojeg mozemo smatrati idealnim) pokazuje 120 V? Koristite topografski dijagram.
Rjesenje:
R
0 z Iz
-~
"E
$
g
N f-s-0 0'
z
T
,__ 0
''
Otpor voltmetra mo:Zemo uzeti beskonaCno velikim, pa je stoga u ovom spoju vediC faze S
zapravo u prekidu. Tocka 0' u dijagramu (gore lijevo) dolazi na polovinu linijskog napona URr·
lz istog dijagrama vidi se da je tra:Zeni fazni napon izvora 2/3 pokazivanja voltmetra tf-.80 V.
Linijski napon izvora je stoga Up~3·80 V =138 V.
Pitanje 1: Koliko bi pokazao voltmetar koji bi spojili izmedu tocaka 0 i 0' te izmedu 0' i R?
Odgovor 1: 40 V, 69 V (pogledajte na dijagramu).
Pitanje 2: Koliki su fazni naponi na impedancijama troSila ?
Odgovor 2: U fazi S je 0 V; a u ostalim fazama 69 V).
z
XI-P11. Ako u spoju na slici ampermetar uz L1 --A
zatvorenu sklopku pokazuje 1 A, a voltmetar z
uz otvorenu 50 V, odredite iznos
impedancije Z. Koliko Ce pokazati voltmeter
L2
---------~
z
nakon zatvaranja sklopke? L3 c::::::J
0 v
Rjesenje:
Uz zatvorenu sklopku troSilo je simetriCno, pa su nultoCka troSila i nultoCka izvora na istom
potencijali i pokazivanje voltmetra je nula. Pritom je na svakoj impedanciji fazni napon izVOi-a,
pa je struja ampermetra /A=1 A =Ur!Z, Sto daje izraz za izraCun iznosa impedancije Z=Ur!IA.
Sad a nam treba fazni napon koji Cemo odrediti iz pokazivanja voltmetra uz otvorenu sklopku.
Voltmetar mjeri napon izmedu nul toCke izvora i zvjezdiSta troSila, a pritom prekida nulvodiC.
lz prethodnih primjera (P7) znamo da u ovakvoj situaciji voltmetar pokazuje 1/2 faznog
napona. Fazni napo_(l je dakle 100 V, pa je iznos impedancije z~w 1A~1 00 n.
Pitanje: Koliki je iznos impedancije ako ampermetar uz otvorenu sklopku pokazuje 1 A ?
Odgovor.. IA~u I I 2Z ~1 A pa je z~a6,5 n.
XI-P12. Trofazno simetricno trosilo, radne snage Pi faktora snage coscp (ind), prikljuceno je
na trofazni izvor frekvencije f. Odredite iznos svakog od kompenzacijskih kapaciteta C,
kojima bi se u spoju prema slici, ukupni faktor snage pove6a na coscp' (ind).
Z~dano: u,~380 V, f=50 Hz; P~3,5 kW; cos cp~0,6 coscp·~o,a.
c_[cl- -lc
R
T- -
s TR0$1LO
T
Rjesenje:
Kompenzacija jalove snage u trofaznom simetriCnom sustavu obavlja se pomoC:u tri jednaka
kompenzacijska kapaciteta, spojena u zvijezdu iii trokut (ovdje u zvijezdu). lznos pojedinog
kompenzacijskog kapaciteta racunamo (slicno kao kod jednofaznog sustava) kako slijedi:
lz podatka za faktor snage izraCunamo da je fazni kut prije prikljuCenja kondenzatora bio
cp~arccos0,6~53,1°, a. nakon prikljucenja treba biti cp'~arccos0,8~36,9°. Jalova snaga prije
prikljucka kondenzatora je O~P·tancp ~3,5kW·1 ,33~4,66 kVAr, a nakon prikljucenja treba biti
Q'~P·tancp'~3,5kW0,75~2,63 kVAr. Razlika snage koju preuzima kompenzacijski kapacitetje
Oc~o-o·~ 2,03 kVAr.

Budu6i da je ovdje Oc~Ur'!Xc a Xc~1t(wC) i UrUt N3~220 V, potrebni iznos pojedinog
kompenzacijskog kapaciteta izraCunamo izjednadZ.be (dane u uvodnom dijelu ave teme)
c -- ___!!s_ - .
ro U,' -44,5 ~F
3
Pitanje 1: Koliki bi trebao biti pojedini kompenzacijski kapacitet ako bi ih spojili u trokut?
Pitanje 2. Koliki bi trebao biti pojedini kompenzacijski kapacitet ako zelimo posti6i potpunu
kompenzaciju jalove snage (tj. da faktor snage bude 1)?
Pitanje 3. Kako bi kompenzlrali jalovu snagu kod nesimetricnog trosila?
XI-P13*. Neko doma6instvo je zraCnim vodom trofazno prikljuCeno na (trofazm,J simetriCnu)

elektriCnu mreZ.u faznog napona Ur=220 V. U jed nom trenutku u tom doma6instvu je
raspored troSila po fazama 6Vakav: na fazi A su Zarulje ukupne snage 300 W; na fazi C je
TV prijemnik snage 70 W ; a na fazi B je hladnjak snage 135 W, cos <p;Q.865 (ind).
Odredite napone na pojedinim trosilima ako u tom trenutku (zbog kvara) dade do prekida
nulvodiCa zraCnog voda.
RjeSenje: Najprije napiSemo sustav napona u kompleksnom obliku ( UA uzimamo 5 kutem 0°)
!fA;2201Q: V; J!e;2201-120o V; .!lc;2201+120 ° V.

Snage troSila u fazama su:
PA ; 300 W Pc ; 70 W
Ps ; 135 w Qs ; Ps·tan(acos(0.865)) Qs; 78.31 VAr
lz snaga se dobivaju impedancije pojedinih fSza trosila (u omima) kako slijedi:
RA; u/
PA Rc = -
u/ Is
JPi+Qi
= .J._=---=-
Pc UJ
RA ; 161.33 Rc; 691.43 Rs; 268.25 Xs; 155.61
Zs ; 268.25 + 155.6j
Sada izraCunamo napon izmedu nul toCke izvora i troSila (Millman)

I I 1
VA·-+ Us·-+ Uc--
RA Zs Rc
Uo'o =
I I I
-+-+- Uo'o ; 56.3 + 1.27 ·j
RA Zs Rc
Naponi na pojedinim fazama troSila su :
VAO' ; VA- Uo'o Uso• ; Un- Uo'o Uco· ; Uc- Uo'o v

lznosi tih napona su :
UAo;167,3 V Uw;253,8 V Uco-;251,9 V
ZakljuCak: U ovom sluCaju troSilo u fazi A dobiva napon manji od nazivnog, dok troSila u
fazama B i C dobivaju ve6i napon. To moZe prouzroCiti kvarove troSila, pa je stoga prekid
nulvodiCa opasan!
Pitanje: Kako biste, da ste u tom trenutku u ovom doma6instvu, zakljuCili da je doSio do
prekida nulvodiCa?
XI-P14*. Na trafaznu mreZu prikljuCena su dva simetriCna traSila aba u spaju zvijezde, pri
Cemu nul-toCke troSila nisu spojene na nul-toCku izvora. Aka dade do prekida (pregari
osigurac) u fazi jednog od trosila (trosilo 1 prema slici) izracunajte struju koju bi u tom slucaju
mjeria ampermetar aka bi ga spajili izmedu nultaCaka dvaju traSila. Otpore vadova kao i
unutraSnji atpor izvora moZete zanemariti. Koristite Theveninav tearem.
Zadano: u,;220 v, ~,;_0;2Q-j20 n, ~;b;b;3Q+j30 n.
R
s
T
1-0
z.[J ziJ z1J

~~---W00~~4-~
- · troSilo1 ~L_~~t~m~s~ilo~2~~~
RjeSenje: U avom primjeru primjena Theveninave metade znatna alakSava rjeSavanje tj.
izraCunavanje struje ampermetra. Ampermetar "izvadimo" i preostali dio mreZe zamijenimo s
Theveninavim nadomjesnim izvorom gledano s prikljuCnih toCaka ampermetra. Theveninov
napon U,h (ovdje, umjesto indeksa "T", koristimo indeks "th" zbog oznake napona faze T)
izraCunama kao razliku potencijale zvjezdiSta traSila. "OiakSavaju6a okolnast": patencijal
zvjezdista kod trosila 2 jednak je nuli (simetricno trosilo). Za odredivanje potencijala
zvjezdiSta troSila 1 koje je nesimetriCno (nema impedancije Z3 u fazi T) koristimo pastupak
apisan u primjeru P7. Theveninava impedancija nakon "kratkog spajanja" svih izvora je
serijski spoj dviju paralelnih grupa impedancija. Struja ampermetra je U1,!Z". Uz malo
raCunanja dabiva se: /A=5,5 A.
Pitanje: Kako bi adredili napone na pojedinim fazama dvaju troSila:

a) u sluCaju kada nema prekida u fazi troSila 1?
b) u slucaju (iz zadatka) kada je doslo do prekida u fazi trosila 1?
Odgovor. a) u sluCaju bez prekida aba su troSila simetriCna pa svaka ad njihovih faza ima
(fazni) napon one faze izvora na koju je spojena. Koliko bi u tom slucaju
pakazivaa ampermetar spojen izmedu nultaCki dvaju troSila? (0 A);
b) u ovom slucaju ampermetar kratko spaja nultocke dvaju trosila u zajednicku
(navu) nultaCku taka da dva troSila Cine jedno nesimetriCna troSilo (u fazi R je
spoj z, I z..,
u fazi S je spoj z,ll z,,
a u fazi T je samo impedancija Z6 ) pa se
napon te nove nultoCke prema nultoCki izvora (te iz toga naponi pojedinih faza
traSila) mogu adrediti postupkam opisanim u primjeru P?.
ZADACIXI.
Xl-1. Trofazno simetriCno troSilo spojeno u zvijezdu Cetverovodno je priklji.JCeno na trofaz'ni

izvor linijskog napona 12 V. lmpedancija pojedine faze je ~=1 00/Q n. lzracunajte: a) faztii
napon; b) faznu struju; c) linijsku struju; d) struju nulvodica; e) ukupnu radnu snagu.
Nacrtajte topografski dijagram napona na troSilu. Uzmite da je fazni napori fc3ze R pod nula
stupnjeva.
R T
z
~·
Rezultat:
a) U,=6,94 V; b) lr=69,4 mA; s
c) /1 =69,4 mA; d) 1,=0; e) P =1 ,43 w. z
T
Pitanje: sto se promijeni u izraCunatim z 1
podacima ako se prekine nul vediC? 0
Odgovor. NiSta, jer je troSilo simetriCno. s
~ ,XJ-2. NesimetriCno troSilo u zvijezda spoju Cetverovodno je prikljuCeno na trofazni simetriCan

izvor. U pojedinim tazama su otpori 100 (R), 200 (S) i 300 (T) n. Linijski napon je 400 V.
Jzracunajte: a) linijsku struju /R; b) struju nulvodica /0 ; c) ukupnu radnu snagu P.
Rezultat: /R=2,3 A, /,=1 ,35 A, P=977.7 W
Xl·3. Tri otpornika R,=100 n, Rz=200 n i R,=300 n, spojena su u trokut i prikljucena su na

trofazni izvor. JzraCunajte ukupnu radnu jalovu i prividnu snagu. Unijski napon je 400V.
Rezultat: P=2933 W, S=2933 VA,Q=O VAr
Xl-4. Tri impedancije spojene su u trokut izmedu tocaka 1, 2 i 3 te prikljucene na trofazni

izvor linijskog napona U1=120V. Ako su impedancije .Z12=.Z31=6+j8 i Z23=10 n, odredite a)
iznose struja kroz pojedine impedancije /12 , /23 i /31 b) ukupnu radnu i jalovu snagu.
Rezultat: /12=12 A; /23 =12 A; /31 =12 A; P=3168 W; 0=2304 VAr
Napomena: Ampermetar bi u svakoj fazi troiiila pokazivao jednaku struju od 12 A. lako su

iznosi struja jednaki troSilo nije simetriCno, jer medusobni fazni pomak struja nije po 120°.
PaZnja: vaZ.an je sustav oznaCavanja indeksiranim oznakama. Npr. napon ld12 je napon toCke
1 u odnosu na tocku 2, a struja 112 je struja koja ima smjer od 1 prema 2. Ovakvim,
sustavnim, oznaCavanjem dobivamo pregledan postupak rjeSavanja i ispravne iznose
napona i struja kao i njihova fazne odnose.
Xl-5. lmpedancije ;;:12 =20/60 °n, ,01=20/-60 °n i Z 23 =10iQ 0 n, spojene u trokut, prikljucene .
su na trofazni izvor. Uz zadani linijski napon Jd12 =190LQ0 V, odredite linijske struje /1, /2 i /3
· (efektivne vrijednosti).
Rezultat t,=O 1,=28,5 A; /3=28,5 A

Xl-6. Tri impedancije spojene u zvijezdu Cetverovodno su prikljuCene na trofaznu mrei:u.

Odredite impedanciju £;3 aka je £;1=j150 n i t;,=-j150 n, a ampermetar u nulvodicu pokazuje
nulu. Zadatak rijeSite pomoC:u vektorskog dijagrama.
Uputa: Crtamo vektorski dijagram. Napon prve faze U1 postavljamo pod nula stupnjeva.
Struja /1 tazno zaostaje uza napona U1 za 90° jer je 2 1 «Cisth> induktivni otpor. Struja h fazno
prethodi naponu U2 za 90°, jer je 2 2 «Cisti» kapacitivni otpor.
___,
u, Zbrojimo vektore struja /1 i /2 . Dobivamo
vektor koji je za ..J3 pula veci od 1, odnosno
/2 • BuduC:i da zbroj svih vektora faznih struja
(struja /o) mora biti nula zakljucujemo da
___, vektor struje /3 mora imati prikazani poloZ:aj i
u, duljinu 1,73 puta veC:u ad vektora /1 odnosno
/2. OC:ito Ce to biti onda kada je 23 «Cisti»
radni otpor 1,73 puta manji ad iznosa 21
odnosno 22.
Rezultat: Z,=150/1, 73=86,6 n.

___,
u2
Xl-7. lmpedancije £;1=20/;ill0 n, £,=401Q0 Q i £;,=60/-90° n cetverovodno su prikljucene na

trofaznu mreZ:u faznog napona 230 V. Odredite struju·nul vodiC:a. Napomena: otpore·vodova
zanemariti.
Uputa: napiSemo sustav napona izvora:

1i1=230+0j v Qg=-115-199j v 1l;J=-115+199j v
BuduCi da poStoji nul vediC fazni naponi na troSilu su jednaki kao i na izvoru.
lzraCu.namo fazne strU]e;·KOJ9Zbi6ji010-(VekfursKi)TCfc>bijemo struju nul vodiCa.
Rezultat /o=13,2 A
~Trof~z~o· simetriCno troSilo u spoju zvijezde prikljuCeno je na trofazni simetriC:an izvor

\liiiijskog napona U1=380 V. Odredite pokazivanje vatmetra (koji ima + i- pokazivanje) aka mu
je, prema slici, prikljucnica naponske grane spojena: a) na tocku 1; b) na tocku 2.
lzraCunajt9 raqnu, jalovu i prividnu snagu troSila.
1 5/30
R .Q
j(ij
,g
s 0
'"1i5"
'"
E
T 'in
Rezultat: a) -8.33 kW; b) 8,33 kW; Snage: P=25 kW 0=14,4 kVAr ·
l
Stranica Xl-13
Tema Xl. Polifazni sustavi
Uputa: Vatmeta r ima Cetiri prikljuCnice, dvije strujne (strujna

grana) i dvije napons ke
oznacen e su (ovdje
(napons ka grana). Jedna strujna i jedna naponsk a prikljucnica
Pokaziv anje vatmetr a je umno:Za k efektivn e vrijedno sti struje kroz
toCkicama) kao referentne.
prikljuCn icu) i efektivn e vrijednos~i.
strujnu granu (kojoj je referentni smjer u oznaCenu strujnu
grani (kojemu je referent ni plus na oznaCen oj naponsk oj prikljuCnici).te
napona na naponsk oj
(au- a;). U sluCaju a) mno:Zi se
kosinusa kuta izmedu fazora napona prema fazoru struje
Is te kosinus kula tog napona u odnosu na tu struju (120°). U slucaju b)
napon URT i struja
na tu struju (60°).
mnoi:i se napon Usr i struja Is te cosinus kuta tog napona u odnosu
mogu odreriti iz skice vektorsk og prikaza, a linijska struja /5 u ovom spoju
Ovi kutevi se lako
jednaka je faznoj struji trosila, koja iznosi 22015~ 4 A.
vatmetr ajednak je 90°±q> ('I' je
Napome na: Kod spoja u slucaju a) kut izmedu napona i struje
Is cos(90°±rp)=U1 J, sinrp·=Q,,I~3.
kut impedan cije trosila) pa vatmeta r pokazuje iznos Pw=URT
ad ukupne jalove snage troSila Ouk• taka da se ovaj spoj mo:Ze koristiti' za
koji je ..J3 puta nianji
odrediva nje jalove snage simetriCnog troSila. :' 1:
stezaljki R i S , a zatim izmedu

Xl-9. Konden zator kapaciteta C prikljuCuje se prvo izmedu
R i 0 trofazno g (simetric nog) generat ora (1=50 Hz). Aka je u drugom slucaju iznos
stezaljki
u prvom izraCuna jte linijski napon mrei:e. Zadano:
struje kroz kondenz ator manja za 6./ nego
C=150 ~F; !'.1=7.59 A.
Rezulta t: 381 V
l~Na trofazni simetricni generator linijskog nap ana U1=1 00 V prikljuceno je trosilo prema
anje voltmetr a prije i poslije
slici. Odredit e ukupnu radnu i reaktivnu snagu te pokaziv
zatvaranja sklopke S.
Zadano je: R 1=R2=R,=X,= Xc=10 n
S R3
R s T
Rezulta t: prije P=1000 W, Q=O; Uv=70.7 V

poslije P=2000 W, Q=O; Uv=70.7 V
Pitanje: HoCe li se i kako promijeniti pokazivanje voltmetr
a aka R2 i Xc zamijen e mjesta?
Odgovor. Da, 36.6 V.
prikljuce na su cetverovodno
Xl-11. Tri grijaca snage P, 2P i 3P (cos <p = 1) u zvijezda spoju
e struju kroz nul vediC aka je
na trofazni simetriCan izvor linijskog napona U1=380 V. Odredit
snaga P=380 W.
Rezulta t: 3 A
i zavojnic e R=Xc=X ,=10 n,

Xl-12. Trofazn o troililo sastavlj eno ad otpornik a, kondenz atora
eno je na trofazni izvor faznog napona 100 V. Odredite radnu i jalovu snagu troSila
prikljuC
vodicem )
aka je a) troililo spojeno u trokut b) spojeno u zvijezdu (s nul
nula.
Rezu/ta t: a)3000 W b)1000W ; jalova snaga je u oba slucaja
(F lu trofaznoj mre.Zi
na slici odredite Theveninov napon sa toCaka T i 0' ·odnosno S i 0'.
napon izvora je 220 V, a poCetni fazni kut napona UR je nula. U kojem je sluCaju
Theveninov napon ve6i ? Da li se i Theveninova impedancija razlikuje u ova dva sluCaja?
R~--- R-~--
-j1000 -i10oo
0'
1000 Ulh Ulh
1000
:;
s~-~ s~-~
r------' r~-----
Rezuftat:
140 Vi 520 V (korisno je skicirati topografski dijagram)
lmpedancija je jednaka (paralela otpora i kapaciteta).
Xl-14. Simetricno trosilo sastavljeno je od tri otpornika R=10 0 koji su spojeni u zvijezdu.
Trosilo je spojeno na trofazni izvor faznog napona Uf=220V. Otpor svakog od prikljucnih
vodova je 1 n. Koliki je fazni napon na pojedinom troSilu ?
Rezuftat : 200 V .
Pitanje : Koliki je fazni napon na pojedinom troSilu aka troSilo prespojimo u trokut ? Odgovor :
292V
~ Na trofazni izvor (A,B,C) prikljuceno je trosilo u zvijezda spoju s nul-vodicem. U

'"~ B i C nalaze se jednaki radni otpornici (R) dok je u fazi A cisti kapacitivni otpor.
Pozr)at je iznos linijskih struja /A, Is i tc: Uz prekinuti nul-vediC poznata je radna snaga troSila
P. Odredite otpor R. Zadano: IA=1 A; ls=lc=2A; P=690 W.
Rezultat: 98 0
fX~ri imp~~ancije spojene u zvijezdu, prikljuCene su na trofaznu Cetverovodnu mre.Zu.

~mpedancija u fazi R je Cisto kapacitivna, dok su impedancije u fazama S i T Cisto omske.
Aka ampermetri u linijskim vodiCima pokazuju /R=/s=/r=5 A, odredite njihova pokazivanja
kada dade do prekida nulvodica.
Rezultat: 6,7 A 7,5 A 2A

Stranica Xl-15
Tema XL Polifazni sustavi
TEST PITANJA XI
fazni kut
1) Pocetni fazni kut napona faze R je nula stupnjeva. Odredite pocetni
napona faze S:
A) +150 stupnjev a
B) +120 stupnjeva
C) -2n/3 radijana
D) -n/4 rad
E) -n/3 rad
poCetni
2) Fazni napon simetriCnog izvora je 220 V. Ako fazor napona faze Rima
fazni kut nula , odredite fazor napona UTR.
A) -330+j19 0
B) -330-j190
C) 220+j190
D) 220-j110
svake
3) Trofazni simetriCni teret spojen je u zvijezdu bez nul voda. lmpedancija
faze je Z, a linijska struja /. Koliki je linijski napon?
A) 2.2/•Z
B) 1,73 /•Z
C)1,41/ •Z
D) 3 I•Z
E) I•Z
4) Koliki napon pokazuje voltmeta r u prikazan om spoju?
A) fazni napon
B) linijski (medufazni) napon
C) nula
D) 3 Uf
E) Uf/3
je Zr
5) Na trofazni naponski izvor prikljucen je spoj prikazan slikom. Koliki
(Theveni nova impedan cija) sa stezaljki a i b?
A)2Z
B) Zl2 R~
C)Z
D) nula S z a
E) beskona cno b
T
, 6) Hoce li se i kako promijeniti struja kroz ampermetar ako dade do kratkog spoja
·, u oznaCenoj fazi?
R ----------- ,
A)nece
B) porasti ae 1, 73 puta z
C) porasti ae tri puta
D) smanjt ce se 3 puta
E) smanjit ce se 1;73 puta
s
T.____________ ___ ~
7) Sime!triCno troSilo spojeno je u trokut i prikljuCeno je na simetriCan trofazni izvor.

Kolika je linijska struja ako je fazna struja 1 A?
A)3A
B) 1 A
C)1,73A
D) 1/1,73A
8) Koliki je Theveninov napon sa stezaljki a i b ako je trofazni izvor simetriCan

faznog napona 220 V?
A) 220 V Roo---------oa
B) 190 V
C) 380 V
z
D) 330 V
S~b
E) nula r·~
9) Ako pregori osigurac u linijskom vodu faze R dogoditi ce se slijedece:

A) ugasi se zarulje 1
B) ugasi se zarulja 2 R
C) sve zarulje svjetle
slabije
s
D) zarulje 1 i 2 svjetle T
slabije , a 3 normalno
E) zarulje 1 i 3 svjetle
slabije, a 2 normalno
10) Koliki je fazni napon ako idealan voltmetar pokazuje 220 V?
A)220 V z
R .-----C:J--,_
B) 146,6 V
C) 380 V
D) 110 V
s
E) 330 V
11) HoC:e li se i kako promijeniti pokazivanje voltmetra aka se otvori sklopka

(prekine se linijski vod faze R)?
z
R -------
A) poveca se
B) smanji se
z v
C) ostane jednako
s
T
z
12) Ampermetrom mjerimo linijsku struju. Kako se promijeni pokazivanje

ampermetra ako otpornike prespojimo u trokut (nul vodic pri tom odspojimo )?
:······R··-·-··-·. ·-·-
A) poraste 3 pula
~ (/\\~
B) poraste 1, 73 pula
-----v:J : R
B : ..:..:....,
C) ostane jednako
D) smanji se tri pula R
E) smanji se 1,73 pula cr---------~~~~
.____Q_
i_____ ...t(QS:JJ9_ . .. ---·
13) NesimetriC:no troSilo (u zvijezda spoju) je Cetverovodno spojeno na trofazni

izvor. Koje od nav6denih posljedica mogu nastupiti pri prekidu nul vodiC:a?
A) nema nikakvih posljedica
B) u nekim fazama se napon smanji, a u nekima se poveC:a
C) u svim fazama se napon malo smanji
D) u svim fazama se napon poveC:a
E) u svim fazama napon padne na nulu
14) Nesimetricno trosilo je spojeno u trokut. Dolazi do prekida jednog linijskog

voda. Koje posljedice nastupaju na troSilima u pojedinim fazama?
A) u svim fazama se napon smanji
B) u jednoj fazi se napon smanji u ostalima ostane jednak
C) u dvije faze se napon smanji u treC:oj ostane jednak
D) u svim fazama se napon poveC:a
E) nema nikakvih posljedica glede napona
15) Kako se promijeni snaga simetriC:nog troSila koje iz spoja zvijezda prespojimo
u trokut spoj?
A) ne promijeni se
B) poraste 1,73 pula
C) poraste 3 pula
D) smanji se tri pula
E) smanji se 1,73 pula
16) SimetriCno troSilo u zvijezda spoju bez nul veda ima snagu P (ukupno). Kako
se promijeni ukupna snag a aka pregori osigurac u jednoj od faza?
A) smanji se dva puta
B) smanji se tri puta
C) poveca se 1, 73 puta
D) ne promijeni se
E) smanji se 1,73 puta
17) Trofazno simetriCno troSilo spojeno je Cetverovodno na trofazni izvor. Kako se

promijeni snag a troSila aka se napon jedne faze smanji za 10%?
A) smanji se 20 %
B) smanji se 6,3%
C) smanji se 12 %
D) smanji se 3,25%
18) U simetricnom trosilu (bez nulvodica) doslo je do kratkog spoja faze R i

nultocke trosila. Kolika struja potece kroz kratkospojnik aka je fazni napon 220 V, a
Z je radni otpor od 100 l"l?
R ..
A) 2,2A ',
B) 3,8A z
'
C) 6,6 A
z L
D) beskonacno
E) nula
s '
19) Sto pokazuje vatmetar u spoju na slici, aka je fazni napon 50 V?

(1 i 4 su naponske, a 2 i 3 strujne prikljucnice).
5
A) nulu R
B) 500 VA .Q
;;;;
C)1500 VA g
D) 866 VA 0
~
.,.~E
E) 2600.VA
Odgovori na test pitanja XI
1.C 2.A 3.B 4.C S.B 6.B 7.C 8.D 9.E 10.B 11.B 12.A 13.8 14.C 15.C 16.A 17.8
18.C 19.A
Tema Xl.1. Prijelazne pojave Stranica Xll-1
Xll.1. PRIJELAZNE POJAVE
OSNOVNI POJMOVII ZAKONITOSTI
Stacionarno stanje je stanje el. kruga u kojemu su uspostavljeni konaCni, ustaljeni oblici
struja i napona. Kod ukljuCenja/iskljuCenja izvora u krug s
induktivitetom ilili kapacitetom, zbog nemoguCnosti trenutaCne
promjene struje, odnosno napona, ovih elemenata, dogada se
da ne nastupa odmah stacionarno stanje.
Prijelazno stanje je stanje el. kruga u kojemu joS nisu uspostavljeni konaCni, ustaljeni oblici
napona i struja., a nastaje nakon ukljucenja (iii iskljucenja)
izvora u krug 5 induktivitetom ili/i kapacitetom.
Prijelazne pojave (tranzijenti) 5U vremen5ke promjene struja i napona tijekom prijelaznog
stanja.
Vremen5ka konstanta r je parametar kruga koji odreduje trajanje prijelaznog 5tanja, a ovisi
o elementima kruga. Uzima 5e da je
Trajanje prijelaznog stanja := Sr.
RC-krug
r=RC - vremen5ka konstanta RC-kruga
ic=((U-Uo)IR)e-'' - struja nabijanja kondenzatora (s pocetnim naponom Uo) kod
prikljuCenja na izvor 5talnog napona U
u0 =(U-Uco)(1-e-•~ - napon nabijanja kondenzatora (pocetnog napona Uco) kod
prikljucenja na izvor stalnog napona U
ic=( U/R)e _,, - 5truja nabijanja praznog kondenzatora na 5talni napon U
Uc=U (1-e-'") - napon praznog kondenzatoraa kod nabijanja na 5talni napon U
ic=(UrJR)e-'" - 5truja kod izbijanja kondenzatora poCetnog napona U0
uc:=Uae·tlr - napon kod izbijanja kondenzatora poCetnog napona Uo.
RL-krug
r=LIR - vremenska kon5tanta RL-kruga
i,=(U/R)(1-e-'") - struja kroz induktivitet u nakon prikljuCenja RL-kruga na izvor
stalnog napona U (uz pocetnu struju jednaku nuli)
uL=ue-ttr - napon na induktivitetu nakon prikljuCenja na 5talni napon U (uz
pocetnu struju jednaku nuli).
* h:=/msin(wt+a;)-/msina~-IIT - struja u RL-krugu nakon prikljuCenja na izvor sinusnog napona*
Umsin(wt+a,), gdje je:
2
lm=Um !~R'+(wL) - vrSna vrijednost (sinusoide) struje u stacionarnom stanju
a;=a,-arctan(wUR) - poCetni kut (sinusoide) struje u stacionarnom stanju.
LC-krug•
lm=Uo ..Jc/L - vrsna vrijednost (amplituda) sinusoidne struje kod prikljucenja

svitka na kondenzator 5 poCetnim naponom U0 , uz zanemarenje
otpora kruga - slucaj tzv. neprigusenog titranja (energija stalno
titra izmedu C i L)
i=lmsin(wt) - vremenska promjena (sinusoida) struje kod prikljucenja svitka
na kondenzator s poCetnim naponom Uo - vlastito titranje kruga
s kruZnom frekvencijom:
PRIMJERI Xll.1
XII.1.P1. Prethodno nenabijeni kondenzator kapaciteta C=220 ~F prikljucuje se na izvor

napona U=1 00 V, preko serijski spojenog otpora R=1 00 n. Nakon koliko vremena 6e se
kondenzator nabiti. Odredite energiju koju je kondenzator pritom dobio od izvora.
Napomena: Kod prijelaznih pojava nastalih nakon promjena u el. krugu (npr. ukljucenje
izvora) trenutak u kojem je doSio do promjene oznaC:ava se kao t=O, dok se trenutak
neposredno prije toga oznaeava kao t=o-, a trenutak neposredno poslije toga kao t=o•.
Rjesenje: U trenutku 1=0 kondenzator nije bio nabijen. Neposredno nakon toga (t=o•) napon
na kondenzatoru jos uvijek je nula Uer je kondenzator prazan) pa zatim postupno raste
(kondenzator se nabija). Kondenzator se prestane nabi§!!_kad-"..Jlj~gov naJ!QIJ_~ostane
jednak naponu izvora. Va.Z.no je zapaziti CISUSVcfKom trenutku (prema Kirchhoffovom zakonu
za napone) zbroJ napona na otporniku i kondenzatoru mora biti jednaka naponu izvora
(U=u"+uc.). To znaci da u trenutku t=o· napon na otporniku u"=U, pa je (po Ohmovom
Zl!l«5i10}struja u tom trenutku i=UIR. Kako nabijanjem postupno raste napon na
kondenzatoru, taka se smanjuje napon na otporu, pa time i struja. Struja, pa taka i napon na
otporu smanjuje se po eksponencijalnom zakonu, taka da je uR(t)=U e-vr. Prema tome napon
na kondenzatoru (uc = U-uR) raste po funkciji uc(t)=U (1-e-1/ .
VeliC:ina -r =RC, o kojoj ovisi brzina promjene napona i struje naziva se vremenska konstanta.
Uzima se da je nakon 5-r nabijanje praktiC:ki zavrSeno tj. napon na kondenzatoru postane U.
U ovom slucaju to se dogodi nakon 0,11 s, iii 110 ms.
Kako se napon na kondenzatoru poveCava, taka se pojaCava i elektriCno polje. Za izgradnju
p 0!@,_tj:..':"zdva)anje n~~~o~ dai.,_e.n~cgiju_~?_pstaje spremljena u kondenzatoru. ·
lznos te energiJe Je u ovom slucaju: Wc=@_2_=1, 1 Ws =1, 1 J
[ XII.1-P21ondenzator kapaciteta C=220 pF nabijen je na napon U=1 OOV i odspojen je od

izvora. Ako se sada paralelno kondenzatoru spoji otpornik R=1 0 kn dolazi do njegova
izbijanja. Odredite: a) pocetnu struju izbijanja; b) trenutak u kojem 6e se napon na
kondenzatoru smanjiti na 37% poC:etnog napona U: i c) struju u tom trenutku.
RjeSenje: U Casu kada otpornik spojimo na nabijeni kondenzator, poCinjemo mjeriti vrijeme
(.aktiviramo stopericu"). To je sada trenutak koji se oznacava kao t=O. Od tog trenutka
napon na kondenzatoru (a zajedno s njim i napon na otporniku) se smanjuje po
eksponencijalnoj funkciji uc(t)=U e-"'. Nakon jedne vremenske konstante napon padne na '
0,37U, na nakon 5 vremerrsl<ih konstanti prakticki se smanji na nulu. To znaci da je
potroSena sva energija koja je bila pohranjena u kondenzatoru. Odgovori su:
a) i(t=o•)=UIR=0,01 A; b) r-2,2 ~s; c) i( <)=3,7 mA.
XII.1-P3. Svitak induktiviteta 10 mH prikljucuje se u trenutku 1=0 na izvor napona od 1OOV

preko otpora od 100 n. Odredite a) struju i napon svitka u trenutku prikljucenja b) vrijeme
nakon kojeg 6e napon na svitku iznositi 37 V c) struju svitka u tom trenutku d) vrijeme nakon
kojeg Ce napon na svitku praktiC:ki pasti na nulu c) struju svitka u tom trenutku.
Zadano': L=0,01 H; U=100 V; R=100 n.

Rjesenje: U trenutku ukljucenje struja je jednaka nuli. Nakon toga struja postupno (po
eksponencijalnom zakonu) raste prema iznosu U/R=1A kako je pokazano na grafu struje.
Stanje u krugu za vrijeme porasta struje naziva se: prijelazno stanje. PraktiC:ki je trajanje tog
stanja jednako 5 vremenskih konstanti: -r=UR=O, 1 ms
0.8
<(
0.6
·~
.s 0.4 ..,
"' 0.2
oL---~----~--~----~--~--~ '
0 1·10-4 2·10-4 3·10-4 4·10-;-4 ·5·10-4 6·10-4 •
vrijeme, s -.
Ovdje, naravno, vrijedi Kirchhoffov zakon za napone. Kada je struje u krugu nula, napon na
otporniku jednak je nuli pa je napon na induktivitetu jednak naponu izvora U Kako struja
raste taka raste napon na otporniku (uR=fR). lstovremeno napon na induktivitetu pada
(suma tih dvaju napona uvijek je jednaka naponu izvora. Pokazuje se da nakon jedne
vremenske konstante struja poprimi 63% konaC:nog iznosa, a da napon na induktivitetu
padne na iznos 0,37U. Matematicki napisana funkcija porasta struje je i (t)=UIR (1-e""1·
Nakon uspostavljanja konacnog (stacionarnog) stanja struja u krugu je U/R=1A. U svitku je
pohranjena magnetska energija WL=Lf/2. Ta se energija mora potroSiti prilikom iskapC:anja
strujnog kruga. Odgovori su: a) OA; 100 V; b) =-r=0.1 ms; c).63 A; d) 0,5 ms; e) 1 A.
r
Napomena: Usporedite situaciju u pogledu napona i struje pri ukapC:anju serijskog RC i
I
serijskog RL spoja na izvor napona.
XII.1-P4. Svitak induktiviteta L=100 mH I---..--1L~.-----,

protjecan strujom od 10 A, iskapca se jz
U R,
~
strujnog kruga tako da se u trenutku t=O otvara +
sklopka u spoju na na slici. Koliki je napon na R2 L
otporu R2 u trenutku iskapcanja. Nakon kojeg
vremena 6e struja svitka praktiC:ki pasti na nulu? '---------<~--
Zadano je: L=0.1 H, i,(t=0)=1 0 A, R,=1 0 n.
Rjesenje: U trenutku t=O kroz svitak prolazi struja od 10 A, zbog cega je svit~k. pun energije.
N13.gH prekid struje mogao bi _prouzroC:LtLQep_rilike, jer se energija mcirci-potroSiti. Aka u krugu
ne-oi -DiiOOtPara-R-;,pri otv8r8nju sklopke bi se paralelno induktivitetlJ_ pojavio _vrlo_v.e.liki otpor
(prijelazni otponealne sklopke) pa bi se, nastojeci zadi'Zati nepromijElnie.O!!.i'!.!<.ost struje, na
induktivitetu inducirao visoki napon, koji bi u zraku i:imedu kontakata sklopke moga.Q.idovesti
do proboja (iskre) sto bi moglo ostetiti sklopku. Zato se iskapcanje provodi taka daje pri
prekidanju kruga paralelno svitku spojen otpornik manjeg otpora, kroz koji Ce nastaviti te6i
struja induktiviteta dok se ne ,potroSi" njegova energija .. Ovdje je to otpor Rz. Struja kroz
induktivitet u trenutku iskapC:anja mora ostati ista kao Sto je bila neposredno prije, tj. 10 A.
Ta struja 6e nakon otvaranja sklopke nastaviti te6i kroz otpor Rz spojen paralelno svitku, a
sada ce ju tjerati u svitku inducirani napon, koji (zbog paralelnog spoja) mora biti jednak
naponu na otporu Rz, tj. uL =uRz=i Rz. Prema tome, u trenutku iskopC:anja je
UR2=10A10Q =100 V.
Vremenska konstanta iskapcanja je r =UR2=0,01 s =1 0 ms. Kako se energija svitka trosi
take i struja (po eksponencijalnom zakonu) pada prema nuli, a uzimamo da je struja svitka
praktiC:ki pal a na nulu nakon isteka vremena od 5 vremenskih konstanti, a to je vrijeme:
1=5r=50 ms.
ZADACI Xll.1
Xll.1-1. Kondenzator kapaciteta C=1 O~F prikljucen je na napon U i nabijen. Ako je poznata
energija na kondenzatoru We ;:;: 5 J izraCunajte napon izvora.
Rezultat: 1000 V
Xli.1-2. Kondenzator kapaciteta C=1 OOJ.!F prikljucen je na napon U=1 00 V preko otpora
R;:;:1QkQ. Odredite.vrijeme nakon kojeg Ce napon na kondenzatoru doseCi izno's ad 0,63U.
Rezultat: nakon 1 s.
Xll.1-3. Nenabijeni kondenzator nepoznatog kapaciteta C prikljucuje se na izvor napona U

preko otpora R=1 OOOn. Ako se kondezator u potpunosti nabije nakon 11 s koliki je kapacitet
kondenzatora?
Rezultat: 2,2 x1 o·' F
XII.1-4.•U trenutku t=O sklopku postavimo u polozaj 1. Nakon 30 ms prebacimo je u polozaj

2. Koliki Ce biti napon na kondenzatoru 12 ms nakon prebacivanja u· polo:Zaj 2. Kolika je
vremenska konstanta nabijanja, a kolika izbijanja? R
Zadano je R 1 =600 n R,=2,4 kn, ,-c::S-- R
2
C
U=12 v, C=5J.!F. ,;:]_T u l\..,_-{c:::::JI----1Jh\
2- ....
Rezultat: 3,82 V; 15 ms; 12 ms _ .
Xll.1-5. U krugu na slici sklopka je dulje R

vrijeme u polozaju 0. U trenutku t=O sklopka
se prebacuje u polo:Zaj 1. Odredite napon na
kondenzatoru i otporniku te struju u krugu u
trenutku t;:;:Q+ i konaCan napon kondenzatora.
Zadano: U0 =20 V; U1=40 V; R=100n
Rezultat: 20 V; 60 V; 600 mA; 40 V.
Xll.1-6. U trenutku t=O zatvori se sklopka u krugu na slici.

Odredite napon na kondenzatoru C2 u trenutku t1 .
Zadano: U=1 0 V; R, =1 kQ; 11=20 ms; C1=30 ~F; C,=60 ~F
Rezultat 2,1 V
Uputa: Odredite ukupnii<apavitet C,, serijskog spoja te napon na njemu. Zatim prema formuli
za kapacitivno djelilo napona izraCunajte napon na C2 (vremenska konstanta je RiCuk)·
X11.1-7.Sklopku zatvaramo u trenutku kada je 2n

napon Uab;:;:-5 V. Odredite struju, napon na
kondenzatoru i napon na otporniku u trenutku t;:;:Q+
(neposredno ha~oo zatvaranja sklopke).
Rezultat: -2,5 A,nula,5 V

Xll.1-8. Kondenzator je prazan. U trenutku t~o zatvara sa sklopka. Koliko ce se naboja na6i
na kondenzatoru u momentu t=150 !J.S. Kolika struja u tom trenutku teC:e otpornikom R2 •
Zadano je: R 1 ~4kn. R2 ~12 kn,C~25 nF i u~120 V R 1
Rezultat: 1 ,9451!As, 6,48 rnA.

Uputa: koristite Theveninov nadomjesni izvor tj.
kao da se kondenzator spaja na taj izvor.
(Rr~3 kn, Ur~ 90 V)
XII.1-9.Serijski RL.J<rug prikljucuje se u trenutku t~o na istosmjerni naponski izvor U.

lzraC:unati vremensku konstantu kruga -r, te napon na otporu u trenutku t1.
Zadano: R~2 0, L~0,01 H, u~10 V; t,~s ms.
Rezu/tat 5 ms; 6, 32 V
X11.1-10. Odredite analiticke izraze za snage: p; (snaga izvora), PR i p,. u serijskom RL krugu
nakon prikljuC:enja na naponski izvor. Odredite snage na elementima zadanog kruga za
trenutak t=O' i trenutak t=t1 ~5r.
Rezultat p;~u'(1-e .v, )IR p.~v'(1-e.v')2/R p,~u' (1-e.v')e.v'/R.

Uputa: Snaga je umnoi:ak napona i struje. Kod vremenski promjenjvih napona i struja i
snaga Ce biti vremenski promjenjiva. Aka je jedna as tih veliC:ina nula i snaga Ce biti nula.
Graf snage moi:e imati maksimum npr. kod snage na induktivitetu. Energija je povrSina
ispod grafa koji prikazuje snagu.
X11.1-11. U trenutku t~o serijski RL-spoj prikljucuje se na izvor istosmjernog napona

U~10V. lzracunajte snagu izvora u trenutku t=0,2 s. Zadano je ~50, L~1 H.
Rezultat: 12,6 W
. .,.,-· X11.1-12. Nakon sto je dulje vrijeme bila zatvorena,

sklopka u krugu na slici otvori se u trenutku t~o.
Odredite napon na induktivitetu u trenutku t=o+.
Zadano: u~12 V; R,~20 0; R2 ~20 kO.
Rezu/tat: 12 kV
Xll.1-13. U trenutku t=O zatvori se sklopka u

krugu na slici. Aka u trenutku t1 napon na
induktivitetu iznosi UL, odredite energiju
pohranjenu u magnetskom polju svitka nakon
zavrsenog prijelaznog stanja. Zadano: u~1 00 V; L
R;~R~1o n; t1 ~40 ms; u,~6o v.
Rezu/tat: 19,6 Ws
XII.1-14.Svitak otpora zavoja R, prikljucuje se u trenutku t~o na naponski izvor stalnog

napona U i unutraSnjeg otpora Ri. Aka je u trenutku t1 na svitku izmjeren napon U5 , odredite
induktivitet svitka L,. Zadano: U~125 V; R1 ~2 0; R,~2 0; t 1 ~40 rns; U,~85,5 V.
Rezultat 160 mH
Tema Xl.1. Prijelazne pojave Stranica Xtl-6
TEST PITANJA Xll.1
1) Koliki je napon na otporniku u lrenulku t=o• (to je trenulak neposredno nakon

zatvaranja sklopke)?
A) nula
B) U
C) U/2
D) 0,63 U
L
E) 0,37 U
2) HoCe li se i kako promijeniti vremenska konstanta spoja nakon zatvaranja

sklopke?
A) ne mijenja se
B) porasle dva pula
C) smanji se dva pula
L
D) porasle 4 pula
E) smanji se 4 pula
3) Koliki je napon na olporniku R neposredno nakon zatvaranja sklopke (1=0•)

2R R
A) U/3
u~
B) 2U/3
C) nula
D)U
4) Koliki je konaCni napon na kondenzatoru u prikazanom spoju?

R,
A) IR,
B) /·R,
C) /·(R,+R,) c
D) /R1 R 2/ (R1+R2 )
E) nula
. 5) Kroz zavojnicu L=1 H prolazi slruja od 1 A. U nekom lrenulku islovremeno s

prekidom slrujnog kruga na krajeve zavojnice spojimo olpornik od 1000 0. Koliki je
napon na stezaljkaf!la zavojnice u taj Cas?
A) 10 V
B) 100 V
C) 1000 V
D) 10 kV
Tem a Xl.1. Prijelazne pojave Stranica Xll-7
6) Koliki je napon na kondenzatoru 10 s nakon prikljucka serijskog RC spoja na

naponski izvor od 10 V ako je C=1 ~F R= 10 MQ?
A) 10 V
B) 6,3 V
C) 3,7V
D)5V
7) Napunjeni kondenzator kapaciteta C spoji se na otpornik R. Koliko vremena

treba da se potroSi sva energija tog kondenzatora?
A) 5R•C
B) R/5C
C) C/R
D) ovisi a naponu
E) R•C
8) Serijski RLC krug ukljucuje se u trenutku 1=0 na istosmjerni naponski izvor od 10

V. Koliki su neposredno nakon prikljucenja (t=o•) naponi na elementima spoja?
Odaberite toC:ne odgovore
A) na R je nula
B)naRje10V
C) na C je 10 V
D)naLje10V
E) na svim elementima je nula
9) Napunjeni kondenzator C se spaja na induktivitet L. Kakva bi se struja

uspostavila u krugu aka su elementi idealni?
A) eksponencijalno padaju6a
B) eksponencijalno rastu6a.
C) sinusoidna stalne amplitude
D) sinusoidna padaju6e amplitude
E) u takvom krugu nema struje
10) U trenutku zatvaranja sklopke za napon Ucb vrijedi ova:

R
r-C:::J----t~--r II
A) U,, < 0 (-na c)
L
B) Uoo> 0
C) u,, = nula
u• L__-4!<-_,...~~
Odgovori na test pitanja Xll.1
[1.1\ 2.s _ 3,A4,ssg.s.B?~A __s,Ao9,C: 1o.c _

Tema Xll.2. Nesinusoidne periodiCke veliCine Stranica Xll-8
Xll.2 NESINUSOIDNE PERIODICKE VELICINE
OSNOVNI POJMOVII ZAKONITOSTI
Nesinusoidna periodiCka veliCina je elektriCna veliCina Ciji oblik vremenske promjene nije
sinusoidalan, ali . se nakon periode T periodiCki ponavlja, s
frekvencijom f=1/T. Oblik vremenske promjene periodiCke veliCine
naziva se valni oblik.
Vrsna (tjemena) vrijednost Ym je najve6a (maksimalna) vrijednost koju doseze neka

velicina y(t).
Najmanja vrijednost Ym 1n je minimalna vrijednost koju doseZe neka veliCina y(t).
Raspon vrijednosti Ypp (engl. pick-to-pick) je razlika najveCe i najmanje vrijednosti neke
velicina y(t).
Srednja vrijednost Ysr je ana vrijednost koja povrSinu izmedu te vrijednosti i krivulje
I T
vremenske promjene neke veliCine (vertikalno) dijeli na dva jednaka
Y, = - Jy(t) dt dijela (dio povrsine gdje je krivulja iznad ave vrijednosti, jednak je
T, dijelu povrsine gdje je krivulja ispod te vrijednosti) a definirana je i
raCuna se ovom jednadi:bom.
Efektivna vrijednost lef struje (iii napona) je ana vrijednost koju bi trebala imati istosmjerna
r struja (iii napon) da na istom otporu R stvara istu srednju snagu P.
Jcf = -
1
f
i(t/ dt Definirana je i raCuna se ovom jednadi:bom, a obiCno se oznaCava
T o bez indeksa (same/).
Faktor oblika { (ks1) predstavlja omjer srednje i efektivne vrijednosti periodicke velicine.
~= L!
Y,
Tjemeni faktor a (sigma) predstavlja omjer efektivne i vrSne vrijednosti periodiCke veliCine.
cr=-
Ym
Y,!
Kombinirani valni oblik je onaj koji se maZe prikazati kao zbroj jedne istosmjerne
komponente (Yo) i jedne izmjenicne komponente y1(t). Efektivna
y.,1 = ~y~ + yfet vrijednost taka sloi:enog valnog oblika raCuna se ovom jednadZbom,
gdje je Y1ef efektivna vrijednost izmjeniCne komponente. (Srednja
vrijednost ovdje je jednaka istosmjernoj komponenti).
Pulsni valni oblik predstavlja niz impulsa koji se periodiCki ponavljaju. Taj niz impulsa maZe
· biti neprekinut, iii isprekidan pauzama medu impulsima.
- Neprekinuti niz nema pauza (cijela perioda Tje ispunjena impulsima).
- /~prekidani niz impulsa ima same dio periods T; ispunjen impulsima.
Faktor popunjenosti (T/7) (engl. duty cycle) impulsnog valnog oblika jest omjer dijela
peri ode ispunjenog impulsima T; i ukupne veliCine periode T.
Srednja vrijednost isprekidanog niza imPulsa maZe se izraCunati kao umnoZak srednje
y = y . T; vrijednosti koju bi imao neprekinuti niz impulsa Ysr0 i faktora
s~ srO T popunjenosti.
Efektivna vrijednost isprekidanog niza impulsa maZe se izraCunati kao umnoi:ak

{T; efektivne vrijednosti koju bi imao neprekinuti niz impulsa Yero i
Y,1 = Y,10 • VT(drugog) korijena iz faktora popunjenosti.
i
l
PRIMJERI Xll.2
XII.2-P1. Odredite srednju i efektivnu vrijednost pilastog napona koji tijekom svake periods
T=2 s linearno poraste od nule do Um=50 V i tad trenutacno padne na nulu. Nacrtajte graf
zadanog napona kroz vrijeme 4 s.
T
RjeSenje:
Um
u(t) = - · t
T
Usr =
1
y:·
I
0
Um
T·tdt Usr = -
Um
2
Usr=25V
Um
Uel=- Uel = 28.868 V
.j3
Za usporedbu razliCitih valnih oblika vai:na su dva odnosa i to:
Um
a=-- a= 1.732 odnos maksimalne i efektivne vrijednosti
Uel
; = 1.155 ad nos efektivne i srednje vrijednosti
Napomena : Srednja i efektivna vrijednost ne ovise o frekvenciji.
XII.2.-P2. lzracunajte srednju i efektivnu vrijednost za napon oblika pozitivnog pravokutnog

impulsa koji ima trajanje 7;=10 ms i periodu ponavljanja T=20 ms. Vrsna vrijednostje 5 V.
Kolika je frekvencija tih impulsa? Koji je odnos impuls/pauza ?
Rjesenje: 2,5 V; 3,536 V Uputa: temeljem "definicijske formule" izvedemo formulu za srednju
i efektivnu vrijednost pravokutnih impulsa i dobijemo
1
Um = 5 I = 50 Hz T = - Ti = 0.010 s
I
Ti
Usr = Um·- Usr = 2.5 V
T
[fi Um
Uel=- Uel = 3.536
uel = um·rr V
{2
Pitanje: Kolike su ave vrijednosti ako smanjimo trajanje impulsa na 1 ms ?
Odgovor. U"=0,25 V , a U,r= 1,118 V
Komentar. lmpulsni valni oblici imaju u novije vrijeme veliki znaCaj. Njihov oblik ne mora biti
pravokutan. OpCenitija formula za efektivnu vrijednost uzima u obzir efektivnu vrijednost
neprekinutog niza impula Ue 1o (u kojem nema razmaka izmedu pojedinih impulsa) je ova:
Ua1=Ue1o·
rr;
"JT .
X11.2.P3. Aka se sinusna struja poluvalno ispravi i takva propusti kroz grijac otpora 100 n
izraCunajte njegovu snagu. Amplituda struje 1m je 1 A.
Rje5enje: potrebno je izraCunati efektivnu vrijednost za poluvalno ispravljeni sinusni signal:
Ief = -'-·f"
2·7r 0
2
(lm·sin(wt)) dwt Jef = 0.5 A
Pitanja: Kolika je srednja vrijednost ovako ""ispravljene" struje? Odg.
Isr = -I .
2·7r
J"0
lm·sin(wt)dwt Isr = 0.318 A
P= liR=25W
Pitanje 1: Kolika bi bila snaga istog grijaCa aka bi kroz njega propustili "normalnu" sinusnu
struju jednake amplitude?
Odgovor 1. 50 W.
Pitanje 2. Kako bi izraCunali efektivnu vrijednost poluvalno ispravljenog napona primjenom

formule navedene u komentaru primjeru 2?
Odgovor 2: Poluvalno ispravljeni sinusni signal moZemo smatrati nizom impulsa u obliku
sinusnog poluvala.
XII.2-P4. lzracunajte efektivnu i srednju vrijednost struje koja ima valni oblik prikazan slikom.
lOA
O,ST T t
RjeSenje: Srednja vrijednost je zapravo srednja povrSina. Potrebno je izraCunati ukupnu
povrsinu (trokut+pravokutnik) za jednu periodu i podijeliti je saT. Dobivamo 0,75 lm= 7,5 A.
Treba primjetiti da trajanje periode T (odnosno frekvencija) ne utjece na srednju vrijednost.
Za izraCun efektivne vrijednost ovaj valni oblik struje moZemo zamisliti kao zbroj dvaju
impulsnih nizova:
1) pilastog koji ima odnos Ti/T=1/2 (prva polovina periode); i
2) pravokutnog koji ima Ti/T=1/2 (druga polovina periode).
Efektivna vrijednost za pilasti niz impulsa je l,=lm/~3-,,ri/T=Im/~6

Efektivna vrijednost za pravokutni niz impulsa je l,=lm·~Ti/T=Im/~2
Ukupna efektivna vrijednostje /=~112 +I~ =0,8161m=8, 16 A
ProraCun putem integrala (definicije) prepuStamo anima koje veseli integriranje.

Tema X11.2. Nesinusoidne periodiCke veliCine Stranica Xll-11
ZADACI Xll.2
Xll.2~1 lzraCunajte efektivnu vrijednost za trokutasti napon koji ima napon ad vrha do vrha
Upp=B V , a srednja vrijednost mu je nula. Kolika bi bila efektivna vrijednast impulsa u obliku
trokuta koji imaju trajanje TI=T/2, a vrSna vrijednast im je 4 V? Nacrtajte grafove ovih valnih
oblika.
Rezuftat: 4N3; 4/~3·~1/2
n srednja snaga iznosi P; 400W. Kolika je vrsna vrijednost struje

Xll.2·2. Na otporu R;25
aka je struja a) sinusna b) trokutasta c) pilasta d) poluvalno ispravljena sinusna e)
pravokutna sa adnosom impuls/pauza jedan?
Rezultat: a) fm;5,64 b) 6,92 c) 6,92 d) 8 A e) 5,64 A.
Uputa: iz snage i otpora izraC:unamo potrebnu efektivnu vrijednast struje fer 4 A. Svaki ad
navedenih valnih oblika ima svaj odnas /rrller (taj odnos se proraC:una temeljem definicije
efektivne vrijednosti). Za sinus je to 1,41 tj. maksimalna je 1,41 pula ve6a od efektivne, za
trokutasti signal to je 1,73, za poluvalno ispravljeni sinus 2 itd.
Xll.2·3. Pravokutni impulsi amplitude 5 V imaju trajanje 10 ms i efektivnu vrijednost 3,536 V.

Kolika je frekvencija njihova ponavljanja.?
Rezuftat: 50 Hz
Xll.2-4. lzracunajte efektivnu vrijednost struje valnog oblika prema slici aka je fm;1 OA.
i(t)
T/2 T
T/6 T/3
Rezultat 7.5 A
Uputa: Za proraCun efektivne vrijednosti maZemo negativni die okrenuti oko asi x . Time
dabivamo jednastavniji valni oblik (sliC:an onome iz primjera P4) kaji moZemo rastaviti u zbroj
dvaju impulsnih nizava .....
Pitanje 1: Kalika je efektivna vrijednost aka se lm poveCa na 20 A?

Pitanje 2: Da li efektivna vrijednost avisi o veliC:ini periade T adnasno frekvencije?
r
TEST PITANJA Xll.2
1) Punovalni ispravljeni sinusni signal ima amplitudu 10 V. Kolika je efektivna

vrijednost?
A) ovisi o frekvencifi
B) 6,36 V
C) 7,07 V
D)5V
E) 10 V
2) Kolika je efektivna vrijednost poluvalno ispravljenog sinus nag napona koji ima
srednju vrijednost 0,318 V?
A) 0,707V
B) 0,5V
C) 1V
D) 1,41V
3) Pravokutni impulsi napona imaju amplitudu 10 V , trajanje 5 ms i frekvenciju

ponavljanja 50 Hz. Kolike su srednja i efektivna vrijednost opisanog impulsnog
niza?
A) U,;2,5 V
B) U,;5 V
C) U,;1 V
D) U,;=5 V
E) u,,;7,07 v
4) U neprekinutom niz trokutastih impulsa trajanje impulsa je 1 ms. Kolika je

frekvencija?
A) 1Hz
B) 10Hz
C) 100Hz
D) 1000Hz
E) ovisi o amplitudi
5) Trokutasti impulsi imaju napon od vrha do vrha U,;5 V i srednju vrijednost 1 V.

Kolika je vrSna vrijednost napona?
A) 1V
B) 3,5 V
C)6V
D)4V
6) Kolika je srednja vrijednost struje i(t);1 +1 sinwt?

A)1,41A
B) nula
C)1,318A
D) 1 A
E) 1,636A
7) Serijski su spojeni istosmjeran i "pilasti" izvor (Uma)(;::;2 V). Kolika je srednja

vrijednost ukupnog napona? ·
A) 0,58 V
B) 1 V
C) nula
D)2 V
E) 3 V
8) Koji je izraz za izraCun efektivne vrijednosti sloZ:enog valnog :

u=Uo+Um 1•sin(wt)-Um2 •sin(3wt):
A) A
B) B
C)C
D)D
9) Kroz otpornik R=1 n prolazi struja koja ima valni oblik prikazan slikom. Kolika je
srednja snaga na otporniku?
A) 0,625 W
B) 1 W
C)1,41W
D) 2,5 W
E)2,25 W
2 ms
Odgovori na test pitanja Xll.2
11.C 2.B 3.AD 4.0 5.B 6.0 7.C S.C 9.A
.-
Tema XIII. HarmoniCki sloZeni valni obHci Stranica Xlll-1
XIII. HARMONICKI SLOZENI VALNI OBLICI
OSNOVNI POJMOVJ I ZAKONITOSTI
HarmoniCka analiza: svaka periodiCki promjenjiva (nesinusoidna).veliCina maZe se rastaviti

na niz pribrojnika, u kojemu jedan Clan maZe biti vremenski
stalne vrijednosti, dok ostale Clanove Cine sinusoide razliCitih
frekvencija, Te frekvencije su sve cjelobrojni viSekratnici osnovne
frekvencije (frekvencija periodicke velicine). Ovakav odnos
frekvencija naziva se harmoniCki pa se Clanovi ovoga niza
nazivaju harrnonici, a rastavljanje u takav niz harrnaniCka analiza.
Nulti harmonik (istosmjerna komponenta) je clan stalne vrijednosti i predstavlja srednju

vrijednost periodicke velicine (nema ga kod onih velicina cija je
srednja vrijednost jednaka nuli).
Prvi (osnovni) harmonik je sinusoidni Clan osnovne frekvencije, koja je ujedno jednaka 1
frekvenciji (ponavljanja) cijele periodiCke nesinusoidne veliCine.
ViSi harmonici su sinusoidni Clanovi viSih frekvencija (ad kojih je svaka cjelobrojni
vi5ekratnik osnovne frekvencije ).
NaCelo superpozicije snage, koje vrijedi za djelovanje harmoniC:ki sloZ:enih struja i napona,
ka:Ze da je ukupna snaga na nekom elementu P jednaka zbroju
P = P, + P, + ··· + P, snaga (Po ... P,) koje bi na tom elementu pojedinacno stvarao
svaki ad harmonika. lz toga proizlazi slijedeCe:
Efektivna vrijednost I harmonicki slol:ene struje jednaka je (drugom) korijenu iz zbroja

kvadrata efektivnih vrijednosti (10 • 1,. do 1,) svih harmonika. lsto
1=~102 +112 + ... +1/ vrijedi i za efektivnu vrijednost napona.
l
Tema XIII. Harmonicki slozeni valni oblici Stranica Xlll-2
PRIMJERI XIII
XIII-P1 Otpornik R=1 0 n prikljucen je na izvor nesinusoidnog napona, koji se moze

predstaviti slozenim valnim oblikom: u(t)=1 ,27+2sin(rot)+0.85sin(2rot-n/2)+0, 17sin(4rot-n/2) V.
1
Treba: a) skicirati valni oblik tog napona za prvih 40 ms ako je ro=314 s· ; b) izracunati
efektivnu vrijednost napona te snagu na otporniku; c) nacrtati nadomjesni spoj izvora koji bi
na svojim prikljucnicama dao takav napon. ·
Rjesenje: a) Ako nacrtamo na istom grafu sva cetiri napona mozemo zbrojiti trenutacne
vrijednosti i tako dobiti graf ukupnog napona prema donjoj slici (za takav postupak pogodno
je koristiti racunalni program).
4
2
>
"'§<
0
"'
0
-J
vrijeme, ms
Ukupan napon je periodicki signal koji prilicno dobro predstavlja poluvalno ispravljeni sinusni
napon amplitude 4 V. Podsjetimo se, poluvalno ispravljeni sinusni napon je ~iQ!JS!lJJJ.apon
kojemu je "odrezar(negativni polul,fal (kakobi"s"e ovo moglo ostvariti?).
----------·--·-·---- . ··- ----·--~-------
Pazljivijim pogledom, moze se primjetiti da rezultantni napon nema bas ravno "odrezan"
negativni poluval, lj. nije bas "idealno" ispravljeni sinusni napon (kao datu nesto nedostaje).
Radi pojasnjenja, ovdje eemo reei nesto o postupku dobivanja ovih komponenata napona.
Amplitude pojedinih sinusnih komponenata napona nisu nasumce odabrane nego su
dobivene matematickim postupkom harmonicke analize, koji se (prema matematicaru, koji ju
je opisao) jos naziva i Fourierova analiza. Periodicka funkcija moze se "rastaviti" na niz
komponenata, koji obutivaca-fednl.l istosmjernu komponentu i niz sinusnih komponenata
raznih frekvencija koje su cjelobrojni visekratniei osnovne frekvencije (prvi, iii osnovni clan).
Sve to zajedno naziva se trigonometrijski red (Fourierov red) koji ima veliki broj clanova.
Clanovi visih frekvencija sve-·maiije utjecu na oblik ukupnog napona, pa ako ih izostavimo
imat eemo jednostavniji opis napona (manje komponenata) ali dobiveni ukupni napon neee
biti "idealan" tj. razlikovati ee se od stvarnog, a takav je slucaj upravo u ovom primjeru.
Sam postupak "rastavljanja" (harmonicka analiza) nije u programu ovog predmeta, vee su to
postupci racunanja s vee harmonicki "rastavljenim" strujama i naponima. Treba reei da je za
tipicne periodicke funkcije (pilaste, trokutaste, pravokutne i sl.) harmonicka analiza vee
napravljena, pa se za njih u matematickim prirucnicima mogu pronaei pripadni harmonici.
lsto tako su napravljeni programi koji rade Fourierovu analizu i za druge, po volji zadane,
valne oblike signala. Moguenost takvog rastavljanja signala uz metodu superpozicije
omogueava nam primjenu fazorske metode u rjesavanju krugova s nesinusoidnoi strujama i
naponima (koje, zapamtimo to, same ne mozemo predstaviti fazorima!).
b) Efektivna vrijednost napona u ovom zadatku maze se izracunati na dva nacina. Osnovna
mogucnost je koristenje formule za efektivnu vrijednost harmonicki sastavljenih valnih oblika:
U'er= ~U~ + U 1' + u; + U,' =1 ,997 V

(gdje su U1 , U2 i U3 efektivne vrijednosti napona pojedinih harmonika).
Drugi nacin je, znajuci da zadani harmonici predstavljaju poluvalno ispravljeni sinusni napon,
pomocu poznatog tjemenog faktora (9:_=2) za poluvalno ispravljeni sinusni napon, sto daje:
Uer=Um/2=2 V.
Vidimo da je ovako odredena (stvarna) efektivna vrijednost Ue1 poluvalno ispravljenog
napona nesto veca od vrijednosti U'er dobivene nadomjestanjem tog napona s nekoliko prvih
harmonika, pri cemu odstupanje iznosi samo 0,15%.
Snaga na otporniku je P=UitR=400 mW (za poluvalno ispravljeni sinusni napon) odnosno
P'=U'el!R=398,8 mW (za napon predstavljen s prva tri harmonika, prema zadatku).
Vidimo da se poluvalno ispravljeni sinusni valni oblik maze nadomjestiti s harmonicki
slozenim valnim oblikom. koji (uz nulti) sadrzi samo prva tri harmonika, a da je pritom
pogreska u odredivanju efektivne vrijednosti valnog oblika ispod 0,2%.
c) Zadani izvor mozemo nadomjestiti serijskim spojem 4 izvora Uedan istosmjerni i 3 sinusna
s frekvencijama f, 2fi 3f) ciji naponi predstavljaju komponente napona iz zadatka (slika).
~------------------------
19"(1) ~R~ R
it_________________________ _
Zakljucujemo da jzllor .PP11,1.Y..9lrt<:>.. J~Rr§.'{UenQ.9~~11-~~ngg n~ppn~ (s dovoljnom tocnoscu)

mozemo zamijeniti s istosn]ernim i:zvo[om_U..§!l[iji sa tri sinusna izvora. Parametri takvih
''zamjenskih '' izvora-dObivaju. se
Fourierovom anilizom:·istovri]eCirrza druge periodicke
nesinusne signale. Aka je ~_redol§_ Y'r]j~Q.nc::>st ne~.l"l!!.!?.DQQ_.§ig[l_g_@_jednaka nuli,. tada nema
igqslllj~nog izvora. Parametre "zamjenskih" izvora mozemo zornopnkazati linijskim
spektrom amplituda (iii faza) u kojem na apcisu nanosimo frekvencije (0, f, 2f, 3f itd) a na
ordinatu iznos amplitude (iii faze). Linijske spektre nekih cescih valneih oblika mozete
pogledati na WebOE : Fourierova analiza
XIII-P2. Na serijski spoj otpora R i induktiviteta L prikljucen je nesinusoidni napon u(t).

Fourierovom se analizom pokazalo da se taj napon s dovoljnim tocnoscu maze prikazati kao:
u(t)=10+50 sinwt+25 sin3wt V, gdje je w=314 s·1 . Odredite a) valni oblik struje; b) srednju
snagu na otporu. Nacrtajte valni oblik zadanog napona i napona na otporu. Da lise efektivne
vrijednosti zadanog napona i izracunate struje mogu mjeriti obicnim multimetrom?
Zadano: R=5 0 L=0.02 H
Rjesenje:
Amplitude sastavnica napona su: Uo 10 V; U1 = 50 V; U3 = 25 V
lstosmjerna komponenta (nulti harmonik) daje istosmjernu komponentu struje:
Uo
Io = - Io =2
R
Prvi (osnovni) harmonik daje struju amplitude i faze kako slijedi:
rp 1 = 0.898 rad I1 = 6.229 A
iJ(t) = IJ·sin( OJ·t + (/JJ)

Treci harmonik daje struju amplitude i faze kako slijedi:
rp 3 = atan(3·0J·~) rp 3 = 1.311 rad I3 = 1.283 A
i3(t) = I3·sin( OJ·t + rp3)
Ukupna struja je: i(t) = Io + I1·sin( OJ·t + rp I) + I3·sin( 3 ·OJ·t + rp3)

Napon na otporu je UR(t) = i(t) ·R
Vani oblici ulaznog napona i napona na R

80
60
.- napon na otporu
40
~ ........ .. ..
·~
20
:zadani napon
c
§- 0.005 :02
"' -20
-40
--60
vrijeme (s)
b) snagu mozemo izracunati na dva nacina:

1. Preko efektivne vrijednosti struje
I=
2
Io + ( ;,)' + (;,)' I= 4.921 p = r.R p = 121.104 w
2. Zadani spoj gledamo kao dvopol, pa snagu racunamo preko pripadnih harmonika
struje i napona (pri cemu snagu daju samo harmonici iste frekvencije!). Tako dobivamo
-- -
u1 I1 ( ) U3 I3 ( )
P = Uo·Io +-·-·cos rp 1 +-·-·cos rp3
p = 121.104
/2 /2 /2 /2
Za mjerenje nesinusnih struja i napona postoje posebni instrumenti. Dolaze pod nazivom:
_I!UJJ.ti!:ne.tar?:a~mjer.enje wa'Le~eJektiynE:l~\f!~nosti
(eng.:true rms). Paznja: obicni multimetri
predvideni su samo za mjerenje efektivnih vrijednosti sinusoidnih struja i napona.
Napomena: Ovaj spoj razlicito reagira na pojedine sastavnice pobude. lstosmjerni dio
pobude "vidi" samo otpor R jer je L za taj dio signala (u stacionarnom stanju) kratki spoj. Za
frekvenciju 3co induktivni otpor je ve6i, pa 6e to znatno smanjiti udio tre6eg harmonika u struji,
a zbog toga i u naponu na otporu. Tre6i harmonik napona ve6im se je dijelom na
induktivitetu. Ako npr. napon na otporu razmatramo kao izlazni napon tada zakljucujemo da
dolazi do promjene valnog oblika signala (pogledajte grafove).
Pitanja za razmatranje:
1.Kako bi se promijenili naponi (koje bi im bile sastavnice) ako bi induktivitet zamijenili s
kapacitetom uz jednaku pobudu.
2. Da li bi doslo do promjene (i kakve) valnog oblika ako se nesinusna pobuda dovede na
spoj sastavljen iskljucivo od otpora?
XIII-P4. Na serijski RLC-spoj prikljucen je izvor nesinusoidnog napona, koji se moze opisati
jednadzbom u(t)=30•sincot+15,l2•sin2cot. Odredite radnu snagu izvora.
Zadano je :co=1 000 s· , R=3 n, L=1 mH i C=0,25 mF.
1
Rjesenje:
Napon ima dva harmonika, prvi efektivne vrijednosti U1 =30/,l2 Vi drugi efektivne vrijednosti
U2=15 V. za odrediti snagu, potrebno je izracunati odgovaraju6e harmonike struje.
prvo izracunamo reaktivne otpore za kruznu frekvenciju co.

XLro= col=1 n X Cro =1/(coC)= 4 n
Za dvostruku frekvenciju je induktivni otpor dva puta ve6i, a kapacitivni upola manji:
XLzro= 2col=2 n X C2ro =1/(2<'oC)= 2 n
Valja primjetiti da su pri frekvenciji 2co induktivni i kapacitivni otpor medusobno jednaki (so se
u tom slucaju dogada u krugu?).
2
Prividni otpor na kruznoj fekvenciji co je Zro= ~R + (XLro- X a.Y = 3,12 n, pa je efektivna
vrijednost prvog harmonika struje
Na kruznoj frekvenciji 2co induktivni i kapacitivni otpor su medusobno jednaki, pa dolazi do

rezonancije, sto znaci da je impedancija jednaka otporu R, tj. Z2w=R=3 n, pa je efektivna
vrijednost drugog harmonika struje
Radna snaga izvora ovdje predstavlja snagu na otporniku, koja je jednaka

2
P=JiR=(/1 + ll)R= 150 \fl/.
ZADACIXIII.
Xlll-1. Kroz otpornik R=1 n prolazi vremenski promjenjiva struja i(t)=1 +2sincot. lzracunajte
srednju snagu. Kolika bi bila ta snaga ako struja nema istosmjernu komponentu? Koji
element moze "zaustaviti" istosmjernu komponentu, a propustati izmjenicnu?
Rezultat: 3 W, 2W, kondenzator.
Xlll-2. Efektivna vrijednost napona zadanog izrazom u(t)=1 +U1msinwt V jednaka je 1,73 V.
Kolikaje velicina U1m?
Rezultat: 2 V
Xlll-3. Kolika je period a napona zadanog izrazom u(t)=1 Osin1 OOt +1 sin(300t+rc/2) V?
Rezultat: 62,8 ms
Xlll-4. U spoju prema slici napon izvora je u(t)=4sincot +1sin2cot V. lznosi reaktivnih otpora
zadani su za frekvenciju w. Kolika je efektivna vrijednost struje kroz kapacitet C1?
20
10
Rezultat: 0,43 A uputa: koristite superpoziciju, za 2co induktivni su otpori dva puta veci, a
kapacitivni dva puta manji! Obratite pozornost na eventualne rezonancije ...
Xlll-5. Analizom valnih oblika struje i napona na prikljucnicama jednog dvopola dobiveno je
da se napon i struja s dovoljnom tocnoscu mogu prikazati u obliku:
u(t)=50+50sin(5•1 03t)+30sin(1 04t)+20sin(2•1 04t) V, te
i(t)=11 ,2sin(5•1 03t+63,4°)+1 0,6sin(1 04t+45°)+8,97sin(2•1 04t+26,6°) A.
Kolika je srednja snaga tog dvopola ?
Rezultat: 317,7 W
Xlll-6. U spoju prema slici, napon izvora je slozenog valnog oblika danog slijedecim izrazom:
u(t)=100+141sinwt+14,1sin3wt V. Ako je R=2,5 Q, 1/(wC1)=1,125 n, wL=1 n, i 1/(wC2 )=9 n,
izracunajte efektivnu vrijednost:
R C1
a) ukupne struje;
b) napona na serijskoj kombinaciji RC1;
c) napona na paraleli LC2 .
C2
Rezultat: 40 A;148.4 V; 46,1 V
Xlll-7. Napon izvora u krugu na slici ima prvi i peti harmonik. Efektivna vrijednost struje
prvog (osnovnog) harmonika u lijevoj grani iznosi lc 1=2 A, a petog harmonika u desnoj
grani IL5 =0, 1 A. Aka su vrijednosti otpora za osnovni harmonik R=XL=Xc=5 n, odredite
efektivnu vrijednost prikljucenog napona. ·
R XL
XL
T XC
L--------1~
Rezu/tat: 31 ,13 V
Xlll-8. Na serijski RC spoj R=8 n i C=31 ,8 IJF prikljucen je napon slozenog oblika kojemu je
osnovna frekvencija f 1=500 Hz. Efektivna vrijednost prikljucenog napona je U=120 V, a
efektivne vrijednosti visih harmonika su U3=0,6U1, U5 =0,25U1 i U7 =0,132U 1. lzracunajte: a)
efektivnu vrijednost struje b) radnu snagu koja se trosi u mrezi.
Rezu/tat: 11 A ;968 W
Xlll-9. Na serijski spoj R=5 n, C=50 IJF i L=5 mH prikljucen je napon koji se moze prikazati
ovako: 150•sin1000t+100•sin2000t+75•sin3000t V. Odredite srednju snagu na otporu.
Rezultat: 1374 W
Xlll-10. Otpornik R=5 n spojen je u seriju s paralelnom kombinacijom induktiviteta i

kapaciteta. Odredite ukupnu struju i(t) ako je spoj prikljucen na napon u(t) = 50 + 20 sin500t
+ 10 sin1 OOOt V, a za osnovnu frekvenciju XL =2 n i Xc=8 n. Kolika je radna snaga spoja?
Rezultat: i(t)=1 0+3,53 sin(500t-0,49) A, P=531 W

1
Napomena: Na 1000 s- para lela dolazi u rezonanciju i ne propusta struju!
Xlll-11. U spoju prema slici struja je sastavljena od prvog i treceg harmonika, pri cemu je
amplituda treceg harmonika upola manja od amplitude prvog harmonika. Na slici su
oznacene efektivne vrijednosti prvog harmonika napona na pojedinim elementima. Kolika je
istosmjerna komponenta ukupnog napona, ako mu je efektivna vrijednost 115 V?
40V 1OV 20V 90V
r=;:)---U(t)_lj
Rezu/tat: 48 V
Xlll-12 Spoj prema slici prikljucen je na napon u(t)=40 sinrot+16sin2rot. Zadan je R=1,33 n i
reaktivni otpori za kruznu frekvenciju frekvenciju ro XL =1 n Xc=4 n .lzracunajte efektivnu
vrijednost struje izvora.
Rezultat: 14 A
Xlll-13. Otpornik R=5 n spojen je u seriju sa paralelnim spojem L i C. Na frekvenciji ro=500

rad/s reaktancije su XL =2 n, Xc=8 n. Odredite efektivnu vrijednost ukupne struje ako je spoj
prikljucen na napon: u(t)=50+66,57sin(500t)+50,5 sin(1 OOOt) V.
Rezultat; 13 A
TEST PITANJA XIII
1) Otpornik R=5 n spojen je u seriju sa paralelnim spojem L i C. Na frekvenciji

ro=500 rad/s reaktancije su XL =2 n, Xc=8 n. Odredite efektivnu vrijednost ukupne
struje ako je spoj prikljucen na napon:50+66,57sin(500t)+50,5 sin(1 OOOt) V.
A) 3,83 A
B) 10 A
C) 10,31 A
D) 13A
E) 16 A
2) Koji je izraz za izracun efektivne vrijednosti slozenog valnog :

u=Uo+Um1•sin(wt)-Um2 •sin(3wt):
D.
A) A
B)B
C)C
D)D
3) Kolika je srednja vrijednost struje i(t)=1 +1 sinwt A?

A) 1,41 A
B) nula
C)1,318A
D) 1 A
E) 1,636 A
4) Kolika je efektivna vrijednost struje i(t)=1 +1.41 sinwt A?

A) 1,41 A
B) nula
C)1,318A
D) 1 A
E)2A
5) Napon u(t)=1 +1 sinrot V prikljucen je na kondenzator koji ima Xc=1 n.

Kolika je efektivna vrijednost struje ?
A) 1,41 A
B) nula
C)1,318A
D) 1 A
E) 0,707 A
6) Napon u(t)=8sinrot-4sin3rot V prikljucen je na otpornik R=4 n. Kolika je

snaga ?
A)8W
B) 10 W
C) 12W
D) 100 W
E) 70,7W
7) Napon u(t)=6sincot+3sin3cot V prikljucen je na kondenzator koji na frekvenciji co

ima kapacitivni otpor od 3 n. U kojem su odnosu efektivne vrijednosti struje prvog i
treceg harmonika fd/3?
A) 1
8)2
C)6
D) 2/3
E) 1,5
8) Napon u(t)=6sincot+3sin3cot V prikljucen je na zavojnicu koja na frekvenciji co

ima induktivni otpor od 3 n. U kojem su odnosu efektivne vrijednosti struje prvog i
treceg harmonika / 1//3 ?
A) 1
8)2
C)6
D) 2/3
E) 1,5
9) Napon u(t)=6sincot+3sin3cot V prikljucen je na serijski spoj kondenzatora koji na

frekvenciji co ima kapacitivni otpor od 3 n i otpornika R=3 n. Kakav je odnos
efektivnih vrijednosti struje prvog i treceg harmonika / 1//3 ?
A) 1
B) manji od 1
C) veci od 1
10) Za neki dvopol, koji se sastoji od dva serijski spojena elementa, poznati su
napon u(t)=6.Y2sincot+Umsin3cot V i prvi harmonik struje i1 =2sin(cot+n/4) A.
Taj dvopol se sastoji od:
A) RiC
B)Ri L
C) dva otpornika
D) dva kondenzatora
E) nema dovoljno podataka da bi se to ustanovilo
11) Poznati su napon u(t)=6.Y2sincot+Umsin3cot V i struja nekog dvopola

i(t) =2sin(cot+n/4)+1 sin(3cot+0.322). Kolika je radna snaga?
A) 1 W
8)2 w
C)3W
D) 6W
E) 7.5 W
Odgovori na test pitanja XIII
1.D;2.C;3.D;4.A;5.E;6.B; 7.D;8.C; 9.C;10.A;11.E

OSNELE Pavic, Felja - Osnove Elektrotehnike 2. Dio PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OSNELE Pavic, Felja - Osnove Elektrotehnike 2. Dio PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUCILISTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RACUNARSTVA

Primjeri i zadaci za vjezbu

lskustvo s ispitima pokazuje da studenti i kada razumiju zadatake na ispitu, tijekom

VIII. Snaga u krugovima izmjeniCne struje . . . . . . . ............ Vlll-1

OSNOVNI POJMOVI I ZAKONITOSTI

VIII·P1.Poznati su napon i struja nekog dvopola. Odredite analitiC:ki izraz za trenutaCnu

u(t)= u,(t)= 5• sin (314!) V

Struja referentno ulazi u tocku a

RjeSenje: OpCenito je trenutaC:na snag a umnoZ:ak struje i napona. Razmatramo dvopol

p(t)=U•I•cos<p- U•/•cos(2wt-<p) gdje je: <p=a,-a;=-n/3, a U i I su efektive vrijednosti

Trenutna snaga je «podignuta>> sinusoida dvostruke frekvencije.

Kambinacijam djelavanja atparnika i kandenzatora nastala je gore opisana krivulja trenutne

VIII-P2. Za dvopol iz prethodnog zadatka, koji se sastoji ad serijski spojenog otpornika i

P (radna snag a) predstavlja snagu na radnim otporima, a jednaka je srednjoj vrijednosti

Ovdje je vaZno napomenuti da induktivna i kapacitivna reaktivna snaga imaju razliCite !

Napomena: Snagu dvopala moZ.ema izraC:unati i matematiC:kim "trikom" pomoCu fazora

RjeSenje: Trenutna snaga je u opC:em sluCaju "podignuta sinusoida" dvostruke frekvencije.

Ako od maksimalne vrijednosti oduzmemo amplitudu, dobijemo 100 VA, a to je zapravo

VIII-P4. Kroz serijski spojene elementa: R=1 0 n, x,

Rjesenje: Snage na elementima su P=i'R=10 W, Q,=I'X,=5 VAr Oc=-I'Xc= -15 VAr

U nekom spojevima se mote postiCi da se reaktivna energija u cjelosti razmjenjuje unutar

reaktivna se energija zapravo u cjelosti razmjenjuje izmedu reaktivnih elemenata unutar l

VIII·P6. TroSilo impedancije Z, prikljuCeno je na izvor napona U frekvencije f. Odredite naC:in

Na slici a i b) prikazana je djelomiC:na kompenzacija reaktivne snage dok je na slici c)

*Napomena: lsporuCitelj elektriCne energije u sluCaju premalog faktora snage negdje

VIII-P7. Na izvor sinusoidnog napona U i unutraSnje impedancije Z1 (Ri i X1) prikljuC:eno je

RjeSenje: Maksimalnu snagu na troSilu postii:emo prilagodenjem troSila n8 izvor. Potrebno je

Rezultat 0=800 VAr faktor snage je 0,6

Vlll-6. Trosilo sastavljeno od serijskog spoja kapacitivnog otpora Xc i radnog otpora R

VIII-8.U zatamnjenoj kutiji je serijski spoj otpora R i induktiviteta L. Na temelju rezultata

Zadano: P=30 W U=220 V /=300 rnA f=SOHz

Rezultat: R=333 0, L=2,07H; cp=+63°

Vlll-9. Aka su poznata pokazivanja instrumenata,

lffi!:!O._ lzracunajte struju /, aka je ukupna radna

Vlll-12. Serijski su spojeni R=5 Q i induktivitet x,=15 Q. Napon na otporniku je 31 ,6 V. Kolika

Vlll-13. Paralelno su spojene dvije impedancije ~ 1 =2-j4 i 62=4+j2. Radna snaga na 62 je 20

Rezu/tat: a) 80% b) 7,2 kW

Rezultat: P=110 W; Q=33 VAr (kap.); PR=52.8 W

Rezultat: 0=2480 VAr cos<p=0,518 (ind.)

TEST PITANJA VIII

1) Na atparniku ad 600 n mjerima efektivnu vrijednast napona i dabivama

2) Faktor snage je odnos:

3) Trenutna snaga sinusaidnag izvara frekvencije f na kaji je prikljuCen

4) Kako se mijenja ukupna struja paralelnog RC spoja aka se frekvencija

5) Faktor snage nekog induktivnog trosila manji je od 1. Kako se taj faktor

6) Sta se dagada sa iznosam radne snage napanskag izvara, stalne

7) Za kalika pasta se smanji snaga grijaCa aka se napan smanji za 5%?

8) Sta Se dogadi s iznasom radne snage strujnag sinusnag izvora na koji

9) Trenutna snaga nekag troSila ima pazitivan maksimum +300 VA, a

1 0) Prikazani spoj je u rezonanciji. Vatmetar pokazuje neku snagu P.

11) lnduktivno trosilo prikljuceno je na napon U. Kako se promijeni

12) Paralelno s~ spojene dvije impedancije: k1=3+j4 i Z,=O-j5. Snaga na ·

14) Sto se dogac'fa sa snagom trosila ako se otpor trosila u prikazanom

15) Koliki otpor treba prikljuciti na izvor s parametrima U i Z1 = R1+jXi da bi

16) Ampermetar pokazuje 1 A, a vatmetar 80 W. Kolika je vrsna

Odgovori na test pitanja VIII

IX.1. TOPOGRAFSKII MJESNI DIJAGRAM

OSNOVNI POJMOVI I ZAKONITOSTI

IX.1-P1. U spoju prema slici izracunajte potencijale tocaka A, C i D te nacrtajte topografski

Najprije Cerna izraCunati ukupnu impedenciju, a zatim struju. ToCka 8 je uzemljena

Prvo izrazavamo impedancije pojedinih elemenata: R=20 Q; ~L =j20 Q; ~c=-j40 Q te Iazor

Ukupna impedancija kruga je ~=R+~,+~c = 20+j20-j40 = 20-j20 n = 20 ~2/-45 ° n