Tlo – supstrat – u zaštićenim prostorima

„Vrtno“ tlo – ima fizikalna, kemijska i biološka koja osiguravaju optimalne uvjete za uzgoj
bilja:
- mehanički sastav (tekstura – odnos čestica gline, praha i pijeska) – srednjeteška
(ilovača) do lakša tla, pogodna za obradu;
- visoki porozitet – odnos mikropora (voda) i makropora (zrak) u korist mikropora;
- dubok i fiziološki aktivan profil tla;
- mrvičasta struktura, dreniranost (infiltracija);
- pH u nKCl-u: 5,5 do 7,0;
- humus >5 %;
- ukupan dušik (N) >0,3 %; nitratni N >10 mg NO3 na 100 g tla;
- fiziološki aktivan fosfor najmanje 30 mg P2O5 na 100 g tla;
- fiziološki aktivan kalij najmanje 40 mg K2O na 100 g tla;
- količina ostalih makro i mikrohranjiva u granicama optimalnih vrijednosti;
- ukupne soli ispod granice za rast osjetljivih kultura, pojedini elementi ispod toksične
koncentracije;
- povoljna mikrobiološka aktivnost, povoljan C:N odnos u humusu je 10-20:1,
nepovoljan je širi od toga (C:N u humusu černozema je 10:1; u slami žitarica 50-
150:1; u slamnatom stajskom gnoju 25:1; u zrelom stajskom gnoju 15:1).

Poboljšanje fizikalnih svojstava tla

Tlo, koje ima brzinu infiltracije manju od 50-70 cm/h, porozitet za zrak manji od 10 vol. %
pri maksimalnoj količini vode u tlu ili je volumna masa tla veća od 1 g/cm3, nije pogodno za
proizvodnju u zaštićenim prostorima i treba mu poboljšati fizikalna svojstva.
Materijali za poboljšanje fizikalnih svojstava (poboljšivači tla, kondicioneri tla):
- organski: treset (pazi pH!!), ostaci polj. kultura (slama, kukuruzovina), kora i piljevina
drveta itd;
- anorganski: riječni i granitni pijesak, vulkanski pepeo, pečena glina, vermikulit, perlit;
- sintetski: polistiren.
Primjer dodavanja treseta ilovastom tlu, koje ima ukupan porozitet iznad 50 %, ali infiltraciju
manju od 50 cm/h, pokazuje da će tek više od 30 vol. % treseta povećati infiltraciju iznad 50
cm/h.

Utjecaj dodavanja mahovinastog treseta ilovastom tlu na veličinu pora i infiltraciju

Tlo:treset Ukupan Volumen Volumen Infiltracija, cm/h
porozitet, % mikropora, % makropora, %
10:0 57,0 43,9 13,1 4,1
7:3 64,9 41,0 23,9 39,1
5:5 73,4 47,6 28,8 99,6
3:7 81,1 57,3 23,8 148,3
0:10 94,4 63,8 30,6 152,6
 Specifičnosti gnojidbe u zaštićenim prostorima

Razina opskrbljenosti fosforom i kalijem u tlima zaštićenih prostora trebala bi biti za 2 puta
veća u lakšim, odnosno, za 3 puta veća u težim tlima, u odnosu na preporučenu razinu
opskrbljenosti u tlima na otvorenom.

Opskrbljenost tla fosforom i kalijem za uzgoj bilja u zaštićenim prostorom, mg/100 g tla
Razina Lakša tla Teža tla
opskrbljenosti P2O5 K2O P2O5 K2O
Niska <30 <40 <40 <50
Srednja 30-50 40-60 40-60 50-70
Visoka 50-100 60-100 60-120 70-120
Vrlo visoka >100 >100 >120 >120

Gnojiva za gnojidbu u zaštićenu prostoru

Podrijetlo: organska, mineralna
Oblici mineralnih gnojiva: kruta, tekuća
Sastav mineralnih gnojiva: pojedinačna (N), kompleksna
Načini primjene: kruta (zaoravanje, kultivacija); tekuća (navodnjavanje – kapanje, kišenje
mikrorasprskivačima; fertirigacija)
 Specifičnosti zaštite bilja u zaštićenim prostorima

U zaštićenim prostorima, u pravilu, su povoljniji uvjeti za razvoj i prezimljenje biljnih

štetočinja. Kemijske mjere zaštite bilja, zajedno s drugim mjerama po načelima integrirane
zaštite, čine optimalnu zaštitu u zaštićenim prostorima.
Druge mjere zaštite bilja (agrotehničke, mehaničke, fizikalne, biološke) su preventivne,
provode se prije vegetacije ili prije pojave biljnih štetočinja.
Agrotehničke mjere:
- gnojidba – homogena, uravnotežena, višekratna;
- plodosmjena – izbjegavanje prečestog uzgoja iste kulture ili skupine srodnih kultura;
- zdravo sjeme, zdrave presadnice – dokument o stručnom nadzoru sjemenskog ili
sadnog materijala;
- izbor kultivara – otporni (rezistentni), tolerantni.
Mehaničke mjere:
- korovi – kultivacija, plijevljenje;
- krupniji štetnici – sakupljanje;
- antiinsekticidne mreže na zaštićenim prostorima, agrotekstil na usjevima;
- izdvajanje bolesnih biljaka u sadnji, čupanje i spaljivanje zaraženih biljaka iz usjeva;
- skupljanje i spaljivanje biljnih ostataka.
Fizikalne mjere:
- termička sterilizacija tla;
- mamci (atraktanti):
o vidljivi (vizualni) – raznobojne (žute, plave) ljepljive ploče,
o olfaktorni (osjetila mirisa) – hranidbeni i seksualni (feromoni).
Biološke mjere (korisni organizmi):
- bioinsekticidi – uzročnici bolesti insekata;
- grabežljivci (predatori);
- paraziti.
Biološka zaštita traži mnogo veće znanje. Uspjeh ovisi o: pravovremenoj primjeni (dok je
manja brojnost štetočinja); izboru korisnih organizama ovisno o vrstama štetočinja ali bez
primjene kemijskih mjera; brizi o čuvanju postojećih prirodnih neprijatelja u zaštićenu
prostoru i u njegovoj blizini (selektivni insekticidi za prirodne neprijatelje).
 Djelomična sterilizacija tla
Kontrola (suzbijanje) štetnika, uzročnika bolesti i korova u tlu. Dva načina: termička
(toplinska) i kemijska (fumigacija).
Termička sterilizacija tla – zagrijavanje na višu temperaturu, toplina ubija sve organizme u
tlu. Visoke (sveobuhvatne) je učinkovitosti i odmah nakon primjene može se sijati ili saditi.
Nedostatak: greške (nepotpuno zahvaćena površina, nedovoljna temperatura ili ekspozicija)
mogu postupak učiniti nekorisnim, ponekad štetnim – preživjeli se organizmi u tlu brže
razvijaju; oslobađanje nekih oblika dušika iz humusa koji mogu oštetiti neke kulture.
Za termičku sterilizaciju bolja je manja vlažnost tla, tlo se brže ugrije – postupak se provodi
ljeti. Puna učinkovitost: temperatura tla 95 °C, ekspozicija 5 minuta.
Uređaj ima parni kotao i dovod pregrijane vodene pare. U tlo se para uvodi pomoću brane
(drljača) sa šupljim cijevima s otvorima na vrhu klinova koji su utisnuti u tlo. Tlo se prekriva
tankom folijom s ukopanim rubovima u tlo.
Moguće je paru uvoditi i samo ispod folije čije su stranice ukopane u tlo, ali postupak dulje
traje. Postupak se može skratiti izvlačenjem zraka s usisnim ventilatorom velike snage iz
drenažnih cijevi, ako su postavljene u tlu.
Tlo se na potrebnu temperaturu treba ugrijati na dubinu 30 do 40 cm. Za 1 m2 potrebno je oko
50 kg pregrijane vodene pare.
Solarizacija tla – korištenje energije Sunca za suzbijanje štetočinja u tlu. Temelji se na
transformaciji svjetlosne u toplinsku energiju na površini tla. Tlo se prekriva tankom
transparentnom PE-folijom (15 do 50 µm). Primjena u najtoplijem (najsunčanijem) dijelu
godine u trajanju 1 do 2 mjeseca.
Solarizacijom tla, na 10 cm dubine postiže se za oko 20 °C viša temperatura ispod folije nego
bez nje. Duljom ekspozicijom (više od mjesec dana) postiže se dovoljno visoka učinkovitost
na štetočinje u tlu. Metoda je jednostavna i učinkovita, nedostatak je što dulje razdoblje (ljeti)
nema proizvodnje.
Kemijska sterilizacija tla (fumigacija) – unošenje kemijskih preparata (dazomet, metam) u tlo.
Djeluju na insekte, nematode, gljivice, korove. Preparati su u obliku mikrogranula. Nakon
razbacivanja frezom se unose u tlo na 20 do 25 cm dubine. Tlo se prekriva tankom folijom.
Djelatne tvari reagiraju s vodom iz tla, pritom se oslobađa plin koji je djeluje na štetočinje.
Vlažnost tla prije aplikacije postići na oko 50 % poljskog vodnog kapaciteta.
Neposredno prije ili poslije kemijske sterilizacije ne primjenjivati organska gnojiva, treset,
dušična gnojiva i vapno.
Za svaki preparat (fumigant) treba poznavati potreban raspon radne temperature tla, trajanje
aplikacije pri određenoj temperaturi tla (dana) i vrijeme u danima od kraja primjene do
moguće sjetve ili sadnje.
Važna je obrada tla prije sterilizacije, bilo termičke ili kemijske. Tlo se obrađuje kao za sjetvu
ili sadnju, 7 do 14 dana prije primjene. Zatim se mjeri vlažnost tla i utvrdi optimalan trenutak
parenja, solarizacije ili fumigacije. Za to vrijeme svi će štetni organizmi prijeći u stadij visoke
osjetljivosti, bilo na toplinu ili kemijski preparat, jer se u povoljnim uvjetima zraka, vode i
temperature tla počinju razmnožavati.

Pripremio: Josip Borošić