1. GLOBALNI PROCESI I TURIZAM 4.4 Pojmovno odredenje globalnih procesa Veéina autora smatra da se teorijski koncept globalizacije javlja u socio- loskoj, politoloskoj i ekonomskoj znanosti kao odgovor na marksisti¢ke teorije syjetskog sustava koje su za neuspjche razvitka Treéeg svijeta okrivijavale svjetski kapitalisti¢ki sustav. S druge strane, koncepciji globalizacije izvoriste jeu modernizacijskoj teoriji W. W. Rostowa i Talcotta Parsonsa u ¢ijem je temelju optimistiéno vjerovanje u moguénosti razvitka Treéeg svijeta, pod uvje- fon a modernizacijska iskustva Zapada (Milardovi¢, A; Njavro, D. 1999., p. 9). Shodno Parsonsovu pristupu modernosti kao dru’tvenom procesu koji se odvija na globalnoj razini, neki autori razvijaju cjelovitu teorije globalizacije opisujuci njene pojave nadnacionalnim znatenjem (univerzalno svjetskim). Veé od sredine osamdesetih godina globalizacija postaje jedan od najcitiranijih pojmova u Social Science Citation Indexu, Sto je prema nekima najbolja teza da je svijet postao jedinstveni drustveni sustav (Smersel N. J., 1994., p. 135-136). Ubrzo radovi brojnih autora u okviru nove paradigme pridodali su pojmu globalizacije bitno nova znaéenja. Tako Urlich Beck (1998., p. 29) pie 0 osam tipova globaliteta. Prvi tip je gospodarsko-zemljopisni, a odnosi se na djelovanje transna- cionalnih korporacija, medunarodnu trgovinu i kolanje financijskog kapitala; drugi je informati¢ko-tehnoloski, dok se ‘reci tip otituje u prepoznatljivim univerzalnim vrijednostima, poput Ijudskih prava i demokracije. Cetvrti tip oéituje se u uspje8noj globalnoj kultumoj industriji, a peti u policentriénoj svjetskoj politici u kojoj djeluju transnacionalni akteri. Sesta znaCajka glo- baliteta je svjetsko osiroma¥enje; sedma, globalno razaranje i uni8tavanje ¢o- viekova okoliga, a osma transkulturni konflikt. Beck i vecina autora suglasni su da je globalizacija proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog i politi¢kog djelovanja koja nadmaSuje granice nacionalnih drzava. Mote se reci da je nova paradigma stvorila jezik kojim bi opisala predmet svojeg proutavanja (Milardovié, A; Njavro, D. 1999., p. 11). Tako pojam eko- nomska globalizacija (oecoglobal) opisuje sve gospodarske procese koji pre- laze granice nacionalnih drZava poput kretanja kapitala, investicija, trgovine i djelatnosti transnacionalnih korporacija. Politicka globalizacija (poliglobal) opisuje polititke procese koji se odvijaju preko granica nacionalne drzave, a odnose se na djelovanje viada, nevladinih organizacija, pokreta i stranaka. Ko- 3 Scanned with CamScanmunikacije sve vise postaju svjetske komunikacije Zbog brzeg PrOIOks 5, macija i vijesti. U tom smislu se moze govoriti 0 globalnoj komunikaciji (infogtosyy, mografska globalizacija (demoglobal) odnosi se na rast svjetskog Stanoyy redovne i ilegalne migracije. Nadalje, syjedotimo 0 nastanku novoy slobalnog jezika (linguaglobal). Razvo} tehnologije ide u smjery tehnologija (technoglobal) i globalne edukacije (eduglobal). Prostor n. , 2ivi svjetsko stanovnistvo, raspored, prirodna bogatstva opisuje zemljop .\ skog sustava (geoglobal). Povijest, temporalizacija, dijakronija i sinkron;, staju povijesti ae aye (histoglobal). Engleski sociolog Giddens, 4. (1990, p. 59) naglasak svoje analiz. , dernosti stavija nq institucije, Sagledana kroz prizmu institucija, modernos: Hi bitne dimenzije: 1) kapislizam (akumulacija kapitala u konteksty \,. Petitivnog tr2i8ta.radai provoda); 2) industrijalizam (preoblikovanjc Prirog izgradnja i razvijanje*stvorenog okruzenja"; 3) nadziranje (kontrola inj macija i dru8tvena supervizija) i 4) vojna moé (kontrola sredstava nasiljg kontekstu industrijalizacije rata). Kapitalizam je po spomenutom autoru ¢ mizirajuéi Cimbenik i uz naciju-dréavu figurira kao najznatajniji organiza: (institucionalni) kompleks u razvoju modernih dru’tava. Naravi modernes Pripada i globalicacija: "modemost je inherentno globalizirajuéa". Globs: Zacijske tendencije povezuju pojedince u sustavu Sirokog raspona, odios; Giddens ju opisuje kao "kompleksnu dijalektilu promjene i na lokalnim i» globalnim polovima” (Giddens, A., 1990., p. 56, 63, 174). Globalizaciju, dakle, ne treba vidjeti kao proces koji bi planetamo dist: buirao iu lokalne kontekste naprosto ubacivao "gotove proizvode" mode nizacije, a koji bi onda poput kakvog stranog tijela ostali nepromijenjeni | novim okvirima, ono slobalno, Naprotiv, stupa w interakciju s lokalnim i tek a poet eae bata pia i strukture. Usinci globalizacije ne vide x U pukom zbrajanju lokalnog i glo alnog, nego w njihovom uzajamnom pre 2imanju re kvalitativno mijenja Zivot na lokalnim togkama i time povratnos definira i globalni okvir. Modernizacija je 7 Savanid rascaravanja svijeta tradici ah ote proces unutarnjeg ujednaéavan padnom kulturom, Vojnom, pelieeysidnica U dodiru s racionaliziranom 2* . com i je glob lizacija proces Pluraliziranjg svijeta ' gospodarskom modi, dok je glo! zadane interesima kapitaa i politigne ee normama i pravilima igre koje * poredaks Koj kode sobodan ict, totalitamih j fandamentalistick i Se pod zastavon Tite Sud, Toba i kapitala posljednjih dvadeset!* Hate funkeija kapitala Ljudska prava u globalizirajuée” okviy ‘, _ o . Teor; 7 glo canneag witn LamScaraa ko, | 4.3 Znaéenje usluga u ekonomskom sustavu Inj, er: we Sieg svjetsku ekonomiju nakon pedesetih godina karakterizira snaZan zamah i polet Uship industrijalizacije, razvitak svih oblika industrija, uz postepeno smanjivanje udjela po- ‘Ba j Jjoprivrede i rastuci trend uslu%nog scktora u syjetskoj proizvodnji. Znanstveno-teh- ija nologka revolucija, automatizacija, intemacionalizacija, globalizacija i regionalizacija Pog imaju veliki zna¢aj u jatanju djelamosti usluznog sektora, koje danas ostvaruje 70-80% ta fi nacionalnog proizvoda u razvijenim zemljama., Hf f ™ Osim u nacionalnoj proizvodnji i zaposlenosti istiée se i znaéenje usluga u © skr: medunarodnoj razmjeni, posebno izvoznim djelatnostima éime se ne tako ri- * jetko uravnoteZuju platne bilance zemalja. Usluime djelatnosti i usluge upravo a zbog specifi¢nosti i poteSkoéa u definiranju usluga, njihovom kvantificiranju i ata redovitom pracenju, stavljene su u "inferioran" polozaj u odnosu na robu i 5c. robnu razmjenu'. Ovo vrijedi i za turizam, usluznu djelatnost koja se ne is- zen. kazuje kao zasebna djelatnosti u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) i itd.) Giji se zna¢aj u gospodarskom sustavu prati i procjenjuje temeljem: Tizik mogy a) podataka o broju dolazaka, no¢enjima i smje8tajnim kapacitetima; b) podataka iz platne bilance; ienje c) podataka iz Turisti¢ke satelitske bilance; d) drugih kvantitativnih i kvalitativnih metoda. Svjetska proizvodnja i medunarodna razmjena roba i komercijalnih usluga u posljednja tri desetljeéa bilje2i rastuci trend, pri Gemu se u razdoblju 1980-2007. ope. godine: gyel a) svjetski bruto drustveni proizvod (BDP) poveéao za 4,62 puta; prati b) izvoz roba se poveéao za 6,88 puta; kao: ©) izvoz komereijalnih usluga za 9,18 puta, ma d) dok je devizni priliv od putovanja porastao za 8,31 puta. ndi- Sve to ukazuje na brZu dinamiku rasta komercijalnih usluga i turizma u od- nosu na robnu razmjenu i svjetsku proizvodnju, te pozitivan trend koji po- kad tvrduje vaznost i zna¢aj usluznog sektora. No, vazno je takoder istaknuti da je : udio usluga u medunarodnom poslovanju jo8 uvijek znavajno niZi u odnosu na ae robnu razmjenu. Tako je odnos robne razmjene i usluga 1980-te godine iznosio vni 75:15 sa tendencijom povecanja udjela usluznog sektra, koji je 2007.godine - iznosio 19% ukupnog svjetskog izvoza. iz- te ' Medunarodna robna razmjena evidentira se prema Medunarodnoj Klasifikaciji djelamosti eko- ata nomske namjene proizvoda, koja je utemeljena na Standardnoj medunarodnoj treovinskoj klasifikaciji oji Rev.4 (SITC Rev.4).Dréavni zavod za statistiku Republike Hrvatske obraduje na taj nacin podatke od om 2000.godine. Od 1.1.2007,godine u primjeni je revidirana nomenklatura, koja je uskladena i pove- 2ana sa Nomenklaturom carinske tarife i ide u smjeru daljnje statisticke harmonizacija, 1 ocanned witn Vamocarx SC CIZVO OVA Rc.USLUGA GODINA —_BDP. IZVOZROBA MEI PRI! 1980. 1990. 1995. 2000. 2001 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 11.825.935 22.148.902 29.747.295 31.897.109 31.685.709 32.997.458 37.076.887 41.713.704 2.034.000 3.449.000 5.164.000 6.456.000 6.191.000 6.493.000 7.586.000 9.222.000 10.493.000 12.124.000 45.102.992 48.786.093 2.482.900 2.809.900 365.000 780.500 4.172.500 4,480.400 4.483.500 4.595.400 1.832.300 2.219.900 103 59 264.899 404.509 473.309 463.409 485.209 534.709 636.409 684.400 750.200 1.351.500. 860.800 2007. 54.635.982__13.998.000 Izvor: Baza podataka organizacija WTO (www.wto.org) i IMF (World Economic Outlook- www. imf-org/external/pubs/fi/wep/2007) Slika 1: Dinamicka analiza BDP-a, izvoza roba, izvoza komercijalnih usluga i prilivao turizma za svijet, 1980-2007, USD isa 4030 oan — — eae ‘50.000 000 -¥4.000 00 40,000,000 same 12.000 00 — ” conor sam 2.000.000 2.000.000 pee ame tia ati ae ase +10.000,000 — as ‘ou aia eee 7 zoe moe ——cencnenc vam . me veces aan 000 soa ‘mea mm Seog vant one docow ena vast = ‘see Se ‘ae 2enme tamong SO sono : tre nse on tm is a ity 400.000 a ee tow em. 700.000 fines 5 VE KOMERCUsticn | Pet lh me een Sea is Sa Izvor: Baz, * Baza podatakg Sr é organs on www.imfo rBanizacijg ek + purovansa, PRIN fe 10 " "¥externalpubyy (Wwrw.W00.0rg) j 72007) 7) TIME Worta p, ‘Conomic Outl look- 12 ocanned witn VamocarDinamika bréeg rasta medunarodne razmjene u odnosu na nacionalnu pro- izvodnju evidentna je na svjetskoj razini (slika 1), pri éemu veliki utjecaj na uspostavijanje medunarodnog poslovanja imaju multinacionalne korporacije koje su penetrirale u sve sfere poslovanja, pa tako i u usluzni sektor. To su nadnacionalne institucije koje postavljaju okvire ponudu i potraZnju bez obzira na nacionalne granice, a motivirane su, najéeSée i dominantno, financijskim motivima. Dinami¢ka analiza odnosa BDP-a, izvoza roba i komercijalnih uslu- ga i priliva od turizma govori u prilog toj tezi. Tablica 2: Proizvodnja i razmjena ~ Europa 1980,-2007., u milijunima USD, tekuce cijene? 1zvoz PUTOVANJA, GODINA BOP IZVOZROBA __ KOMERC.USLUGA PRILIV 1980. 4.968.390 897.165 323.400 56,000 00 1990. 8.409.143 1.684.940 410.200 125.600 1995. 10.139.130 2.335.520 590.400 179.900 a 2000. 9.222.530 2.633.985 714,300 197.800 2001. 9.385.066 2.655.670 734.100 193.200 2002, 10,267.951 2.839.425 805.700 206.800 2003. 12.606.363 3.386.535 963.100 241.000 ‘aod 2004. = 14.532.872 4.051.100 1.060.300 319.100 2005. 15.362.209 4.397.565 4.165.900 335.300 2008. = 16.538.828 = 4,97.225 1.307.200 362.200 ae 2007.___19.206.231 788.195 4.579.900 414.100 met Izvor: Baza podataka organizacija WTO (www.wto.org) i IMF (World Economic Outlook- ox www imforg/external/pubs/fiNwep/2007) é Na europskom trZi8tu, koje se prema brojnim gospodarskim i turistitkim ® pokazateljima nalazi u "zrelijoj" razvojnoj fazi u odnosu na nove turistiéke destinacije u Aziji i Africi, usluge takoder imaju veliki znataj. Europsko tr2i8te Gini 35% ukupne svjetske proizvodnje, dok se udio Europe u svjetskom izvozu roba i usluga i turizmu kreée u rasponu 40-45% u 2007.godini. U Europi je ostvaren porast proizvodnie 3,8 puta, dok je u istom razdoblju (1980.-2007,) izvoz komercijalnih usluga porastao 4,9 puta. Ukljutenost Europe u prilive od komercijalnih usluga i turizma tini oko 50% svjetskog udjela, iako se ovaj podatak postepeno sniZava posljednjih Bodina, a najvi8e u korist rastuéeg tr2ista Azije. Tako je udio ostvarenog priliva od turizma u Europi, u odnosu na svijet, snizen sa 55% na 51% ukupnog priliva SS ° Regia Europa obuhvaéa zemlje EU-21, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Lihtenstajn, Ma- iia, Norveska, Srbija i Crna Gora, Svicarska i Turska, Zemije EU-27 ostvaruju najveée udjele u Europi: 90% europskog BDP-a i 92% europskog izvoza roba i usluga u 2007.godini. 13 nned Witti Camscanne LL . 7.godini, Dinamika kretanja analiziranih agregata >, ee ri je alias ukretanju. Godi8nja stopa rasta Proizvodnje bila fe vi8a uw odnosu na svijet, dok je dinamika robne razmjene ream, usluga na razini 10-20%-tno godisnje povetanje. 2004. godine u Europ tvaren nadprosjecni porast priliva od putovanja, a Nig Pragenje medunarodne razmjene usluga nije pratilo tehnoloski sve vecu intemacionalizaciju usluga, te su nuzne dorade i Promje dologiji praéenja podataka, alii promjene u ekonomskim susta jih usluge moraju zauzeti znatajnije mjesto. U razvijenim zen djeluju sa 70-80% u stvaranju bruto domaéeg proizvoda i zap strane, udio usluga u medunarodnoj razmjeni roba i usluga Sto govori o metodoloskim nerazmjerima u pracenju ushiga Udio usluga u medunarodnoj Tazmjeni roba i usluga raste od Osamdesei, godina proslog stoljeca, no ipak je taj porast znatno sporiji (i manji) od uy usluga u bruto domagem proizvodu, Udio usluga wu medunarodnoj razmjeni; ‘aio nizi od robne razmjene (20% vs. 80%); svega 12% proizvodnje ustuga ug usvjetske trgovinske tokove, dok taj podatak za robe iznosi 50% Navedeni pov, ukazuju na razligitost Pristupa u pracenju razmjene roba i usluga, Ogranienja kg, su prisutna u medunarodnoj Tazmjeni ustuga, te razlike u mjerenju i Statistidkay Pracenju bruto domaceg proizvoda i medunarodne razmjene usluga, Napre, 7 Ne y m ° ima Unutay Hjama shige oslenosti, § gn! rege se oko 35" Sika 2: Godiinje stope rasta/pada syjetske razmjene roba i usluga ipriliv od turgm 2000-2007, %. Izvor: Baza podataka organizacija WTO (www.wio.org) i IMF (World Economic Outlook- www. imforg/externalfpubs/ftiwep/2007), izraéun autora 4 . canned witn LamScanFormalno je potvrdeno sve veée znavenje usluga u globalnoj ekonomiji na Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora o sniZavanju ogranivenja u me- dunarodnoj razmjeni usluga i uspostavi Opéeg sporazuma o trgovini uslugama_ (The General Agreement on Trade in Services and Related Instruments, GATS) 1994, godine. Raskorak izmedu stati¢kih podataka i stvame ukljugenosti usluga u globalnu ekonomiju sve se vise istiée, a sve veci dio proizvodnih inputa u proizvodnji roba i usluga gine usluge. Neke se usluge zbog svojih karakteristika ukljuduju U razmjenu razlidito od roba, te se njihov udio u medunarodnoj raz- mjeni ne moze iskazivati tradicionalnih platnobilanénim pokazateljima raz~ mjene. To oteZava definiranje medunarodne razmjene usluga s konceptualno - metodoloskog stajali8ta, odnosno dodatno oteZava prikupljanje podataka o ino- zemnim izravnim ulaganjima u usluznim djelatnostima, a Sto je nuZno za do- bivanje preciznijih i totnijih podataka o kretanju i zna’enju usluénih djelatnosti u suvremenim uvjetima. Sve veée znaéenje usluga unutar nacionalnih eko- nomija posljedica je vise Ginitelja: a) tehnoloskog razvoja; ) rasta dohotka i promjena potreba potrosaéa; c) rasta javne potraénje za uslugama; d) te sve intenzivnijeg uvodenja informacijsko-komunikacijske tehnolo- gije. Zbog raznolikosti usluga nagin ukljuéenosti u medunarodnu razmjenu je raz- litit, Usluge se u medunarodnu razmjenu ukljucuju: (1) kao gotov proizvod i predmet neposredne razmjene, primjerice financij- ske usluge i turizam; (2) kao input u proizvodnji proizvoda koja je ukljuéena u posrednoj razmje- ni, primjerice usluge razvoja koje su ukljuéene u razmjeni zdravstvenih usluga; (3) odredene usluge koje vr’e komplementamu funkciju u razmjeni proiz- voda, primjerice transport ili razmjena ustuga ili telekomunikacijske us- luge. U svim primjerima radi se o razmjeni usluga izmedu rezidenata razlivitih nacionalnih ekonomija. Mnoge usluge zahtijevaju da se ponuda i potraznja realiziraju na istom mjestu kako bi doslo do njihove razmjene, stoga se sve Se8¢e koristi termin prodaja usluga u inozemstvu preko razligitih formi me- duodnosa izmedu poduzeca (partnerstva, fransize), ali i preko podruznica mul- tinacionalnih korporacija. $ druge strane, otvaranje elektronskog poslovanja stvara dodatne moguénosti za medunarodnu razmjenu usluga temeljeno na znanju i informacijama. U proslosti su usluge zanemarivane zbog svojih ka- rakteristika: one su neopipljive, ne mogu se skladistiti, njima nije moguée tr- 15 >canneag witn LamScarizvodaca i Potrosag, 10 -ytnost P y pris! uo? ahtije' iano ‘om avedenih karakterj, ovat vei pest “one usluge semelietrodne razmjene Uslug, oe raz) enata Mew i 7irale i pratile san, pefnnsié nian ci roslosti ant realizirale lokaly, aa ast ee tinjeni da Sine usluses wale usluge (Ruane, 199; fem i. res ae e ora kao nevi re, oe Oe ater a mt najcesce 5 jekat iz razli¢itih ekonop, 2 Sn ae ekosomski ata j nerezidenata, TO je us : ure ye vazmjene uslug os planer adefiniciia au drugoj polovict osamdeset ‘radiiona i Fenian (8 pojma odne razinjene uslugu u okviru Ur. Vet a erie a ira) deficit medina oh tilateralnih pregovora. natina prema GATS (General Agre. racimjene ae i 8 Op sporai o trgovini uslugama) stim Ti in . 19 (Cross Border Supply), pri Semu se usluga ponas: 2) mes eee oeapees domicilnoj zemlj, a usluga prelr iz jedne zemlje u drugu ina taj se nacin razmjenjuju transportne, in. formaciske, poslovne i financijske usluge; b) potrosnja u inozemstvu (Consumption Abroad), pri emu potrosac od. Jazi u nerezidentnu zemlju gdje konzumira uslugu npr. turisti¢ke usluge, adraystvene usluge strancima, uenje stranih jezika, popravak brodovi ustranim lukama; 9 oo aa oun ermntonbalar je prutanje usluga tiéne zemlje npr. posredstvom inozemnih Tepusttiranog tavan mis 4) prisutnost fizitke osobe (Presence of Ne ‘avai ulaganja; ie sj nb osedsvon sane ike cote ag vane sayjetodavni il athitektongin fiziéke osobe u toj zemlji np! tan nee usluge radnika ng a ula ali treba naglasiti de aposleni vite od godine dana enom radu u inozemstvu J° Samo jedan nag nagin razmj narod, 280 prosinje moguér et UPOteba Intemeta es GOK se Kee ode ree Thugs eee kotha: me i elektronskog po- nA Sva det © usluge y i¢itih nagina medv- Faamjene (agen? "luge obraggn Od raznj tle ta ovani. Tazmjenu mog! is daljinu), ™mogu ce et biti_ predmetom titi u inozemstv! >cannea witn LamScarstudij na stranom fakultet), prodavati preko podruznica u inozemstvu (ako qbrazovna institueija tamo otvori svoju podruznicu) ili preko prisutnosti fizitke jsobe u Strano zemlji (gostujuci profesor), Tablicn 3: Navini ulaska na strana trtista i statistigko praéenje ————— facin vlaska Relevantna Statistiéka Nedostaci domena — Natin 1: Usluga u BOP: komercijaine usluge (bez BOP nema odvojeno podatke : (usluga putovanja i graditeljstva) na naéin 114. proazi ranicu) Natin 2: Potrosnjau BOP: putovanja Putovanja takoder ioconee i obuhvaéaju robe, ali nisu korstiustugu U podijeliona u vige kategoria. inozemstvu) Neke transakcije koje se tu ukljuéuju evidentirane su iu drugim BOP kategorijama. Natin 3: Komercijaina FATS statistika Mali broj zemalja prati FATS prisuinost—pruzanje BOP: podaci o inozemnim podatke. usluga posredstvom = izravnim ulaganjima FDI statistika obuhvaéa Sint stranin podruznica pojam, a ne samo (vecinska) BOP: graditeljstvo strana poduzeéa Nema podjele na natin 3i natin 4. Natin 4: Prisutnost BOP: komercijaine usluge (bez BOP ne omoguéava razliku ficckin osoba - pruzanje _putovanja) izmedu natina 1 (3 za usluga u inozemstvu BOP statistika: nadoknada za —_graditeljstvo) i nacina 4. posredstvom fizigkih rad osoba Lee nn eee eee En ‘vor: GATS Za potrebe sagledavanja turizma u globalnim procesima, preporuéa se pri- mjena Sire definicije medunarodne razmjene usluga, koja polazi sa stajalista suvremenih kretanja usluga i ukazuje na nove nagine medunarodne razmjene ustuga, Ovdje znagajno mjesto zauzimaju uz razmjenu usluga i inozemna iz~ ravna ulaganja, Pri tome se mora voditi raéuna da su odredene usluge jako osjetljive na utjeca} karakteristika tréi8ta (kultura, socijalne dimenzije), pa je Reposredna prisutnost ponude na tim tr2i tima nuzna, iako bi se one inate mo- gle realizirati medugraniénom razmjenom (primjerice oglaSavanjem). Pored toga neposredni kontakt proizvodata i kupca pozitivno utjete na povetanje kvalitete usluge, a proizvodat dobiva povratne informacije, sto ima izuzetno aje upravo u turizmu. 17 >canneg witn LamScar\ i se medi i Upravo ova karakteristika usluga omoguéila ic oan a Eazmjena cl i emnim izrav! Se pans Fir velikoj meri izvedi inozemniay oT Tg domicitnim tr3itima ¢ proiz satnodéu inozemnih podruznica 2 Pr Tee cle titne zemlje). Kod_ industr ize i Pree otmwoda, poduzeéa linearan i postupan Ceapotiny 2 anemat). 8 vos, ci, a Oe ray Fs gel ane | b jth Pom he i infor. sk ogi contakta iz- Suet ma potrede neposrednoga ke tehnologije nema potrene F , - korisnika usluge, te S© uotavaju odstupanja od standar. medu proizvodata i er i 7 diairanth natina ponasanja inozemnih investitora (Miles, 1993: 668) — sje imteresantnije podrusje ulaganle * internaci teem evjetskim razmjerima. To potvrduje Einjenica da je w ranim sedamerec sinama usiuzni sektor investirano 25% svjetskih inozemnih 5 agen ‘ar tijekom devedesetih taj se udio povecao nt 50%, a P a ee eee fioga on je preSao iznos od 60% ili 4 bilijuna USD (UNCTAD WIR, 2000): Destupni podaci za zemlje OECD-a pokazyju da razmjott usluga posreds*® inovemnih izravnih ulaganja premaSuje ukupni izvoz usluga. Promet usluga 4 | sl zi Itinacionalnih korporacija lociranih u inozemstva 8 je japanskih podruznica multinacionalnih korpo ie tociani bis Finskom aa | uta veci od ukupnoga japanskog izvoza uslugi n puta, SAD-om 3.1 puta i Njematkom 2.7 puta (OECD, 2003). Rastuéa inter, | nacionalizacija usluga, te uspostavljanje novih usluga na tr2i8tu, primjerice call | centri, dizajn i menadzment web stranica, autorizacija kreditnih kartica i sliéno, Sovest Ge do dinamigkog rasta inozemnih ulaganja u podrudju usluga (Stare, 5002a, 2002b, 2004). Sve ide u prilog tezi 0 rastuéoj vaznosti usluga u eko- comskim sustavima, Koji se u suvremenim uvjetima manifestiraju kroz. inter- nacionalizaciju poslovanja, globalizaciju u ponudi i potraznji, te izrazenu re- gionalizaciju koja sve snaznije penetrira u podrugje turizma. strane, pojavljuie 1.4 Metodologija praGenja usluga i izvjeScivanja u globalnom okruzenju wisps tesatatetnn Tazmjene usluga je mnogo zahtjevnije od mjerenja inarodne mjene roba. Osnovni izvor podataka za medunarodnu raz- ocanned witn Vamocarje na podlozi platnobilantnih statis ‘a definirao da medunarodna razmjena {jstuga obuhvaca komercijalne usluge, u koje ubraja pomorski prijevoz, drugi prijevoz putoval druge proizvode, usluge i dohotke, Ova definicija otklo- nila je nedostatke prethodne, ali u mnogim se kategorijama ne razlikuje roba od usluga- Prirutnik BMPS detaljnije je definirao 8to spada u medunarodnu razmjenu ystuga. BMPS navodi 11 glavnih skupina usluga, za koje se prikupljaju podaci u platngj bilanci: prijevoz, putovanja, komercijalne usluge, gradevinske usluge, usluge osiguranja, financijske usluge, raéunalne i informacijske usluge, prava i licence, druge poslovne usluge, osobne, kulture i rekreacijske usluge, te vla~ dine usluge koje nisu ukljuéene drugdje. Unato’ poboljSanjima u statistiékom obuhvatu medunarodne razmjene usluga, podaci podejenjuju ili precjenjuju stvame tokove: (a) kategorija putovanja ukljuéuje robe koju turisti kupe kao usluge, dok druge usluge koje koriste ne iskazuju odvojeno; (b) neke usluge iskazuju se po naéelu neto tokova, primjerice osiguranje; (c) neke dréave ne daju potpune podatke o vaznim kategorijama usluga, primjerice kopneni i zraéni prijevoz; (d) popravci su ukljuéeni u razmjenu roba; (e) nema podataka o medudréavnoj razmjeni usluga preko poslovanja poduzeéa (FATS statistika) osim za zemlje OECD-a. Sirenjem elektronskog poslovanja moguénosti pri- krivanja podataka jo& su veée. Problemi koji oteZavaju analizu medunarodne razmjene usluga u osnovi jesu (Hoekman, 1995: 331): © nedosljednost i neuskladenost pri definiranju pojedinih kategorija me- dunarodne razmjene usluga, Sto smanjuje usporedivost podataka medu drZavama; © nedostatak podataka o medunarodnoj razmjeni usluga zemalja partnera; © postoje podaci samo o vrijednosti, ali ne i o opsegu medunarodne raz- mijene usluga; © nedovoljna ra8élanjenost podataka o razmjeni po pojedinim kategori- jama usluga, osim u dréavama OECD-a; zbog éega su neke usluge zdruzene u sire kategorije, koje nisu usporedive s centralnom klasi- fikacijom proizvoda (CPC); © nemoguénost usporedbe podataka o medunarodnoj razmjeni usluga s podacima o proizvodnji i zaposlenosti u uslugama zbog razligitih me- todologija u dréavama, te zbog toga sto statistika medunarodne raz- mijene ukljuéuje neke postavke koje se ne pojavijuju u nacionalnim radunima, primjerice potrosnja turista. Sada8nji nagin prikupljanja podataka 0 medunarodnoj razmjeni usluga, koji Je ograniéen na transakcije izmedu rezidenata i nerezidenata, ne omogu¢ava cmpitijsko vrednovanje svih éetiriju natina razmjene prema GATS-u. Pri- kupljanje podataka prema BMPS obuhvaéa skupnu razmjenu usluga na podlozi 19 >canneg witn Vamscarmedudr?avne razmiene usluga i upotrebe usluga u inozemstvu (nagin 1 i 2). Velik dio razmijene na podlozi prisutnosti fizitkih osoba (nagin 4 — po GATS se prisutnost fizicke osobe koja mudi usluge vremenski ne ograni¢ave platno} bilanci evidentira samo ako je prisutnost kraéa od jedne godine). ae manji dio razmjene usluga se odvija preko komereijalne prisutnost P a usluga preko podrwnica u inozemstvu (natin 3). Znacajno je istaknut ie podaci ne prikupliaju odvojeno za pojedine natine razmjene usluga po mg Fe u. Osnovni napor za poboljSanje statistike medunarodne razmyjene, hae uskladivanje i pragenje razmjene usluga prema uputama GATS-2, 8 ASC znavajnijih nedostataka BMPS je nemogucnost prikupljanj@ poda mjeni usluga na podlozi komereijalne prisumosti (navin 3). S ciliem daljnjega rada na unapredenju statisti¢kog pracenja 1 . razmjene usluga modunarodne organizicije (EUROSTAT, IMF, OE UN eale Ured Ujedinjenih naroda za statistiku UNSA i WTO) 1994. g i ational su projekt pod nazivom Inter Agency Task Force on Statistics of Int ustuga Trade in Services, da bi se dobila totnija slika o med 10} Seetonalith na podlozi plamobilangnih podataka, razmjene usluga preko a ie ibis podruinica, podataka 0 inozemnim izravnim ulaganjima, te | ae 0} PI vodnji po djelamostima. Rezultat projekta je Priruénik © statistici me funarodn 1e razmjene usluga (Manual of Statistics of International Trade in Services, MSITS), Prinugnik definira dogovoreni standard i smjernice za sastavljanje i praéenje statistike Sire definicije medunarodne razmjene usluga, koja obuhvaca uzu de- finiciju medunarodne razmjene usluga izmedu rezidenata i nerezidenata, te prodaju usluga preko komercijalne prisutnosti podruznica u inozemstvu (Fo- reign Affiliates Trade in Services FATS). Pritom se, sukladno kriterijama GATS-a, u medunarodnu razmjenu usluga ukljuéuju samo podruznice s ve- Ginskim stranim vlasnistvom. Priruénik je prvi korak u povezivanju dvaju sistema (platnobilanénog izvjeStaja 0 uvozu i izvozu usluga, te izvjeStaja o prodaji podruznica), iako se ne izjednaéava prodaja usluga preko podruznica u inozemstvu s izvozom i uvozom usluga (IMF, 2003:22). Kao podloga za ev- dentiranje medunarodne razmjene usluga, priruénik preporucuje Sirenje BMPS iended Balance of Payment Statistics (EBOPS). van ents a gtazivaéa zauzima problematika prikupljanja i isk je preporuke Sven rn tke ru¢ja turizma. Veliki broj zemalja prihvatio eke organizacije iz 1993.godine (Recommendations for To istic d usporedivent penta ae 708 konzistentnosti pracenja, harmonize nomije, nuzno je tono i k Znanstvenog istrazivanja i doprinosa Tazvoju eko- ocanned with ULamscaristradivanja iz podrugja statist jinama proslog stoljcéa, k Jologiju pracenja i evidentiran ike turizma formaliziraju se u devedesetim ‘ada su medunarodne organizacije razvile meto- nja temeljenu na slijedecim dokumentima: o 1993 SNA ~ Sustav nacionalnih, ratuna Priruénik © sastavijanju platne bilan ment Manual, 5.izdanje, IMP) o Metodologija Turistitke satelitske bilance koj ihvaé ° s is »ja je prihvaéena od strane UN-a 2001.godine. (TSA: Recommended Methodological Framework, UN, UNWTO, Europska komisija i OECD, 2001.) o Prirutnik "Manual on Statistics of International Trade in Services" (WTO, EU, IMF, OECD, UNCTAD i UN, 2002.) iz 1993. godine (UN) iz 1993,godine (Balance of Pay- Svi navedeni dokumenti prate na odredeni naéin i turizam, ali ima puno nedostataka ije je osnovno uporiste u neadekvatnoj klasifikaciji nacionalnih djelatnosti u Kojo} nema djelatnosti turizma. Sve to istiée nudnost promjene u sagledavanja turizma, a turistitki struénjaci predlazu praéenje turisti¢ke po- tro8nje i turistickih troskova kako bi se doglo do sto totnijih podataka o direktnih i indirektnim uéincima turizma na ekonomiju, zaposlenost i druge makroekonomske agregate. Stoga se ulazu zajednitki napori statisti¢ke ko- misije pri UN-u (UNSD), statistitke komisije pri EU (Eurostat), Syjetske turisi¢ke organizacije (UNWTO), Svjetske trgovinske organizacije (WTO), OECD-a i IMF-a u razradi nove metodologije. U novije vrijeme radi se na dva nova dokumenta: © International Recommendations for Tourism Statistics 2008, UNWTO: Madrid, 2008. To je dokument izraden 2008. godine w kojima UNWTO i UNSD predlazu novu metodologiju za pracenje turistitke statistike, te daljnji razvoj metodologije turistiékih satelitskih raguna, © Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework 2008. Statistiski ured UN-a (UNSD), statistiéki ured EU, OECD i UNWTO, Madrid, 2008. Paralelno sa razvojem metodologije na podrugju turizma pojavile su se i tevidirane verzije dokumenata za praéenje podataka u platnoj bilanci (Balance of Payment and International Investment Position Manual, 6. izdanje) i revizija Sustava nacionalnih raéuna iz 2008.godine. Evidentano je da je krajem 2008. i Potetkom 2009,godine u medunarodnim organizacijama intenziviran interes za istrazivanjem turizma, sto istiée vaZnost ovog sektora i ofekivanja od turizma u Wjetima globalne ekonomske krize. Promjene u statistitkom iskazivanju turizma evidentne su i na primjeru Hr- Yalske, koja osim broja dolazaka i noéenja domacih i inozemnih tursta iskazuje Prliv i odliv od turizma u platnoj bilanci. Metodologija iskazivanja podataka u 21 >canneg witn Vamscarjranjem i procjenama platnoj bilanci Hrvatske dopunjena je 1998.godine anketiraniom fs some turisti¢ke potrosnje, 8to se koristi kag izvor podal we esta om lat institucija i specijalizirana izyje8éa Hrvatske narodne nom prometu s inozemstvom. excita Jovanja Zakljuéno se moze resi da je pri sve veto} inter entiati samo poduzeta medunarodn raznjenu usa nemoguee Pra Caja ren raiconlrim pokacateljims, Koji se temelje na Koneepe A rarodnog denata i nerezidenata. Predstav{janje gov oe Rombinianja racic ene i os 2 e sao om re ena om roan Be ce posebno odnosi na muttinacionalne korporecie pobolisat ane ¢ medunarodno} razmjeni usluga na toj 8 ee tisluga i do- Imoguénestjelovitog analiziana tokova medunarodne TT narodnih bivanje realnijih podataka 0 znagenju usluga u 0} korporacija. 1.5 Komparativna analiza pokazatelja otvorene ekonomije i je i razmjene za svijet i Europu ukazalo je na odiane akon af adsopanja u dnamnich, sera i braini asta pro. matranih pojava. No ako se analiziraju podaci po stanovniku mogu se izvestj slijedeéi zakljuéci: a) BDP po stanovniku u Europi je tri puta veci od svjetskog prosjeka u 2007.godini, So govori o vecoj razvijenosti tr2i8ta; 6) stopa porasta BDP-a po stanovniku veéa je u Europi u odnosu na svi ijet; ©) iste zakonitosti vrijede i za izvoza roba i usluga, koje imaju tri puta briu stopu rasta u odnosu na BDP; @) izvoz komercijalnih usluga po stanovniku nosio 2.268 USD sto je 5 Puta vide od syjet u Europi je u 2007. godini iz- io 2268 I tskog prosjeka i e) real od inozemnog turizma iznosili su u Europi 559 USD po stanov- i, to ini 25% ukupnog deviznog prihoda od komercijalnih usluga inamitka analiza kretanja BDP-a, prili i mercijalnih usluga u koje je ukjutee f ool ‘poe sic inju usluga u odno: n, pokazuju veéu dinamicnos' | otvrda muznosti akti su na ostale Pokazatelje, 4 iti Ovo je znagajna smjern ms ivne J& znaéajna sm) aa tranzicijske turisticke oe usluénom sektoru i turizmu, a poses : Nan navojnog gaa wodnosa ne hajbolji i najbrzi put za ekonomssi Tazvijena europska trZista 2 >canneg witn VamscarSika &: Dimamithe analiza BDP-a, izvuza roba i usluga, izvoza komercijainih usluga Priliva od rurizma po stanavniku za svijet i Europa, USD eee oe eeEEE Enor- Baza podataka organizacija WTO (www.wto. org) i IMF (World Economic Outlook- sewn inf ong external pubs fi wep/2007), craéun autora Postavlja se pitanje da li se zakonitosti dinamitke analize na europskom tZistu mogu primijeniti za sve turisti¢ke europske zemlje ili su prisutna od- stupanja u zavisnosti od stupnja ckonomskog razvoja. Slijedi komparativna analiza pokazatelja za tri znaéajne turistitke destinacije u Europi: © Portugal kao razvijena turisti¢ka zemlja élanica EU, o Turska kao turisti¢ka destinacija koja biljezi zavidne turistidke rezultate posljednjih godina i priprema se za élanstvo u EU i © Hrvatska kao turistika destinacija koja biljezi rastuée trendove i ta- koder se priprema za ulazak u EU. Medu analiziranim ekonomijama Portugal ima najvisu razinu ekonomskog blagostanja i u 2007.godini je ostvarena proizvodnja od 15.739 EUR-a po stanovniku u odnosu na Hrvatsku sa 9.640 EUR-a i Tursku sa 6.917 EUR-a po stanovniku. Sve ekonomije imaju pozitivne i rastuée stope rasta proizvodnje; Portugal ima ne8to umjereniji porast u odnosu na Hrvatsku i Tursku, koje imaju vige stope porasta BDP-a. Sve zemlje imaju rastuée prilive od izvoza roba, ‘ijalnih usluga i turizma. Sve ekonomije sa stajali8ta dinamike kretanja Promatranih ekonomskih pojava biljeZe iste zakonitosti koje vrijede i na svjet- skom traistu, 23 >canneag witn LamScarkoja u odnosu 4 isi dev i priliv od Komerej. that turizma; (b) devizni priliv od izvo7a roba i usluga Hrvatske jen!" racim, (¢) Portugal 1 Turska ostwaruju 2-3 puta vedi devizni priliv py ,.'" robne rarmyene U odnost na usluge i (d) ul strukturi usluga turizam os panveot ako deviznog priliva koji za Hrvatsku iznosi preko 70% u 2097.0" wedinast na 40% u Portugal U is Bod, Dmmanngha analiza naglasava oxstupanje Hrvatske \ ry, (a) Hrvatska ostvaruye na vie ehonomye toj godini. te navednog proislazi relativno veéa “osjetljivost” i odekivanja od tur, Hin atcho) w odnosu na Portugal i Tursku, Sto predstavlja priliku, alii opasy na rs ocekivanih turistigkih rezultata koji mogu biti posljedic, alii cksternih utjecaja u mikro i makroregiji. Hrvatska FRpomati vanost infemacionalizacije na podrugju turizma i kror, een Teseiju turistitke ponude osigurati rastuci trend priliva od turizma, sto iznimne vaenosti za uspostavijanje interne i eksterne ravnoteze. q stucaju 2 poveljmih internih, Slika 4: Dinamicka analica BDP-a, izvoca roba i usluga, izvoza komercijalnih usluga i priliva od turizma po stanovniku za Hrvatsku, Portugal i Tursku, (USD) Jzvor: Baza podataka organizacij i mnizacija WTO (www.wto.org) i IMF (World Economic www. imp org/external/pubs/fi/wep/2007), izracun autora ono Outook iotede hia Pitanje Sto se dogada na globalnom turistitkom tr2istu, dt pod “ng an 23 nist ida li se one mijenjaju u posljednjih tridesetak god ae ler zahvatila recesija i kak 5 ve- like, a kako na mal ‘ie ‘ako se to odrazava na Hike, a Kako na male ckonomije? To su neka od pitanja koja su obradens ' 24 >canneag witn Lartiscan1.6 Turizam u globalnim uvjetima U uslu2nom sektoru turizam zauzima znagajno mjesto. Turizam ima veliki ekonomski znataj za brojne zemlje, posebno za male ekonomije s ibije di- verzificiranom gospodarskom strukturom, u kojima je deviznim priliv od tu- rizma znatajan za pokrivanje vanj kotrgovinskog deficita. Priliv od inozemnog turizma je U 2007. godini tinio 6° yjetskog izvoza roba i 25,7% svjetskog priliva od usluga, a ta odaci evidentni su i za curopsko triste. Godi8nje stope rasta robnog izvoza i priliva od putovanja u Europi u razdoblju 2000- 2007. krecu se u rasponu 5-20%, s time da su godi8nje stope rasta robnog izvoza vi8e u odnosu na priliv od turizma u Europi izuzev 2004.godine u kojoj je ostvaren porast deviznih priliva preko 30%, Namece se pitanje da li se unutar curopskog tr2iSta javijaju odredena odstupanja ili slitno i da li su to rezultati procesa turistitke regionalizacije? Da li se te zakonitosti podudaraju sa gra- nicama integracijskih procesa? Slika 5: Robni izvoz i priliva od turizma — Europa, EUR; godisnje stope rasta, % Izvor: Baza podataka organizacija WTO (www.wta.org) i IMF (World Economic Outlook- worwsimforg/external pubs/fvwep/2007), ixraéun autora Turistiéka potroSnja je pod utjecajem velikog broja faktora, a posebno eko- nomskih uvjeta na emitivnim i receptivnim turisti¢kim trzi8tima. Opéenito vri- jedi pravilo: kada su ekonomija i ukupna proizvodnja u ekspanziji, raste i raspolozivi dohodak, te se veci dio dohotka tro8i na putovanja i suprotno; kon- trakeija ekonomske aktivnosti dovodi do o¢ekivanog smanjenja turistitke po- tro8nje. Kontinuirani porast broja dolazaka i deviznog priliva od turizma nastavlja se tijekom prvog desetljaca novog stoljeca. Tako je u 2007. godini evidentirano 903 milijuna dolazaka inozemnih turista u svijetu, odnosno 5.4% turista vise U odnosu na prethodnu godinu, a pozitivni i optimisti¢ni rezultati za buduénost dielomisno su umanjeni zbog otekivanih efekata recesije na turisti¢ke poka- Zatelje. Uvodenje politike odrivog razvoja pozitivno se odrazilo na turisti¢ke 25 ocanned witn Vamocari pokazatelje u svijetu; najvisa stopu rasta dolazaka turizma u razdoblju 2000- 1 2006. od 9° o ostvarena je u Africi, koja bilje#i kontinuirani dvostruko br2i rast | ‘od svjetskog prosicka, slijede Azija i Pacifik sa 7%-tnom stopom rasta, Afrika S16, rasta. o-thom stopom rasta i Sredisnja Istogna Europa sa 4,7%-tnom stopom Tablica 4: Regionalna distribucija turistitkog trita, 4 milijunima —_ Regya a 1990. 1995. 2000. 2005. 2006. 1990. 2006. "00-06 “Svijet wae 5358s AB 100 100 38 Europa 262.3 2108 3025 498.7 4600 60.0 S44 27 ‘Sjevera 28,3 36,8 426 «51,0 54.9 60 65 43 Zapadna 4086 1122 1307 1426 1498 24,0 17,7 AZ Sredignja/lstoéna 315 600 694 878 912 70 108 Aq JuinaMediteranska 939 10,7 140.8 167.3 1649 24,0 19,5 27 ‘Azija i Pacifik 56.2 82,5 1106 186,3 167.2 12,0 19,8 Al Amerika 928 109.0 128.2 133.2 135.9 21,0 16.1 10 Afrika 15,2 20,1 279 37,3 40,7 30 48 65 Bliski Istok 96 137 383 418 20 49 93 Ezvor: World Tourism Organization (UNWTO) preuzeto iz Tourism Highlight 2007 Edition. Regionalna distribucija dolazaka inozemnih turista u 2007.godini pokazuje da najvige turista posjecuje Europu i to oko 54% svih ostvarenih dolazaka, slijedi Azija i Pacifik sa 20%, potom Amerika sa 16%, te Afrika i Bliski Istok sa po 5%. Unutar ove distribucije evidentna je promjena u posljednjih dya- desetak godina. Europske destinacije polagano, ali zamjetno ostvaruje stabije turistitke rezultate; tako je tr2i8ni udio Europe 2006.godine smanjen za blizu 6% u odnosu na 1990.godinu. Najvece smanjenje unutar Europe imalo je pod- nue Zepaine Europe, ali i Juine i Mediteranske Europe. Takoder je evidentno ‘a a rae : die rei od blizu 4%, odnosno poveéanje udjela Azije i Pa- azloge se moze traziti u atraktivnosti i \jepoti novih turis- 26 ocanned witn VamocarTO 20 > peo 3 Mh 7 A a Slika 6: Regionalna distribucija dolazaka inozemnih turista u 2007. godini Stone "Dap marke, 142; Azija | Pacitk; tee 184, 20% Aika; 44; 6% Blak atk; 48; 2% Europa: 484; 56% ‘swor: World Tourism Organization (UNWTO) preuceto iz Tourism Highlight 2007 Edition. Kretanja broja dolazaka inozemnih turista u razdoblju 1950.-2005. za svijet i Europu potvrduje postavijenu hipotezu. Europsko tr2iste biljezi rastuée turisti¢ke brojke, ali je dinamiéni rast broja dolazaka turista u svijetu br2i posebno u a7 razdoblju 2000.-2005. Evidentne su promjene u kretanju turista, koje su mo- tivirane globalnim ekonomskim utjecajima, ali i marketingom, populamos¢u, promjenom ukusa, modom, uljecajem transporta i drugim "teSko" mjerijivim i predvidljivim Giniteljima.Ova Sinjenica navodi na potrebu re-pozicioniranja na svjetskom turistiékom tr2i8tu, posebice za male turistitke zemlje poput Hrvatske. Slika 7: Kretanje broja dolazaka turista ca svijet i Europu, x milijunima kazur azak: j [stot 1 dv slabile oe a 2 po ent St Eps iP tur Jzvor: World Tourism Organization (UNWTO) preuzeto iz Tourism Highlight 2007 Edition. a * . Globalni turizam u svijetu "usporava"; tako je prosjecna godisnja stopa rasta n dolazaka turista bila najviga u razdoblju 1950.-1960. i iznosila je 10,6% dok je 1 u razdoblju 2000.-2005. iznosila 3.3%. Regionalno usporavanje najvise osje- ystal ¢aju Europa i Amerika, dok najvi8e stope rasta ostvaruju destinacije u Aziji i Bf B jo? Pacifiku, Ove pokazatelje prate tokovi kapitala: ulaganja, inozemni kapital i za- 27 a ocanned witn VamocarSy poslenost u turizmu evidentno otvaruje bre stope rasta u navedenim ty wu yf ri tieki, h regijama, ista (%) ‘Tablica 5: Prosjeéna goditnja stopa rasta dolazaka turista (%) =~ Pacifik 16 ea 144 i 10,6 37 i ie Ten [ wa 97 za sa ‘arose $3] tie] 40 i ah es co : 47 7990.-2000, 46 64 33 7.0 2000-2005, World Tourism Organization (UNWTO) preuzeto iz Tourism Highlight 2007 Edition ever fou Prema procjenama UNWTO., 2006. godini ostvaren je prihod od 733 mi ijardi USD od medunarodnog ma. Sa regionalnog stajaliSta najveci devizni priliv od 374,5 mil qawvaryje Europa, odnosno 51% svjetskog trdidta, slijedi 152.6 milijardi USD i veéom stopom godisnjeg rasta (8.9%) u odnos, Ameriku Zija je stopa porasta deviznog priliva of turizma niza (1.8%). Afr. Blisi Isto ostvaruju udio od oko 3.5% riz. ijardi Us) Azija i Pacifi Tablica 6: Regionaina distribueija deviznih prihoda od turizma Ply od turiama (miljaral USD) Brine Po Udio (ay dolasku (usp) 19952000 —2006- 2006, Svijet 410,2 1995 2000 20 480,6 733 870 100 400 Europa 221 2324 74s 810 81 4g0 = Severna 339359 59,9 1090 8 7 Zapadna 8 87 A308 870 19 7 Srediénjalistogna 196 293 373 410 4 4 jhinaMedtorenska 775 84 1465 890 18 1% 2 ‘Azia\ Pacitk 07 02 ise 910 19 18 2 Amerika, 98 130 154.0 1130 23 a 2 Afrika 85 105 243 600 2 2 Bish istok 109 avs 213 850 2 3 vor: World Tourism Organization (ONWTO) preuzeto iz Tourism Highlight 2097 Edition. Tako su sve regije y sljednji ‘je liging, stope ee Po Jednjim godinama biljedile porast apsolutnih Ostvaren j iva od ranetivnim veliginama 2006. gor! i ade pest Prliva od tutizma ria: 301 godini Je zabiljezen Porast od ZNOSU Od 4,3%, sto je vife nego ° 8€ strane broj dolazaka i 28 >canneag witn LamScarzemnih turista je u 2005. i 2006, godini porastao za oko 5,5%. Kao sto je bio slutaj i sa dolascima, najveéi porast priliva od turizma biljezi Afrika (+10%) i Azija i Pacifik (+9%). Priliv od turizma u Europi porastao je za 4%, Sto je vise nego 2005.godine kada je iznosio 2,5%, Priliv od turizma u Americi porastao je 7a 2%, Ho je dvostruko manje nego na razini 2005. godin: Prihodi od turizma u 2007. godini iznosili su 856 milijardi USD, Sto je 2a 5.6% vide u odnosu na 2006, godinu, dok se prihodi od usluga prijevoza put- nika procjenjuju na 165 milijardi USD, sto znaéi da je ukupan priliv od me- dunarodnog turizma, ukljuéujuéi i usluge prijevoza oko | bilijun USD, odnosno ‘oko 3 milijarde USD dnevno. Naime, na razini pojedine zemlje se priliv od turizma promatra kao izvoz i obuhvaéa transakcije izletnika i turista. To ne obuhvaéa prihode od usluga medunarodnog prijevoza potpisanih s kompa- nijama izvan zemlje prebivalista turista, koja se izvjedtava u izdvojenoj kate- goriji: usluge medunarodnog prijevoza putnika (International Passenger Trans- port). S obzirom na metodoloske razlike u izvjestavanju ovih podataka na razini nacionalnih ekonomija, vrijednost usluga medunarodnog prijevoza putnika se ocjenjuje na razini 17% prihoda od turizma i prijevoza putnika. Slijedi analiza europskoga trdi8ta koja je pokazala slignosti u podrugju me- dunarodne razmjene roba, usluga i turizma za zemlje mediteranske Europe. To daje velike moguénosti sa aspekta regionalizacije turisti¢ke ponude i povecanja turisti¢kih prihoda u buduénosti. Komparativna analiza Gréke, Hrvatske, Por- tugala, Spanjolske i Turske ukazuje na slitnosti ovih zemalja. Evidentne su slijedeée finjenice: 6. sve promatrane zemlje mediteranske Europe imaju rastuée prihode od turizma i rastuée robne deficite u razdoblju 2000.-2007.; © Gréka i Hrvatska imaju najvi8e prihode od turizma po stanovniku, ali i najvise robne deficite, 8to ukazuje na vaznost i visoku ovisnost 0 tu- ristiékim prihodima’; © Hrvatska ostvaruje najvi8e prihode od turizma po stanovniku (1520 EUR) u odnosu na Tursku koja ostvaruje svega 490 EUR. Rezultati ovih istrazivanja ukazuju na veéu zavisnost malih zemalja 0 tu- ristiskim rezultatima i uspjesima u odnosu na veéa i ekonomski diverzificiranija tr7ista, Sto navodi na potrebu dodatnog promislianja i usmjeravanja turisti¢ke politike i politike odréivog razvoja u Hrvatskoj u smjeru uspjeSnoga dugo- rognoga turistitkog rasta i razvoja. Zemlje mediteranske Europe kojima turizam predstavija znaéajan resurs inozemnih stedstava medusobno konkuriraju ino- * U Hmvastaj je 2003 godine doslo do 40%-tnog porastaprilva od turizma, Sto nije poprageno tako naéainim porastom broja dolazaka i nocenja turista, Vjerojatno je doslo do metodoloskih uskla- ‘ivanjaw bilanei plaéanja, no to nije posebno istaknutu u Metodolaskim objainjeniima. 29 >canneag witn LamScar¢ nuzan 28 UFAVTOLG |, efckata turizma ne san range ukuse potrosac, stick} cceni priliéne, ka turis), rer jolazaka turista suf, ct mn devizniom prilivi og; rel i rans im sto 3° ta, Portugal i Turska, EUR vor: Baza podataa organizaciia TO (www. wo.org) i IMF (World Economic Outlook- { vein oryexternalfpubsfwep/2007),ieradun autora Tablica 7: Top svetske destinacije prema broju dolazaka turista i Bro] dolazaka trista, miljuni Promjena (1 q Rang 2000. 2005. 2006. 2005.06. ! Francais 72 759 794 42 2 Seana 479 559 585 45 512 492 3 4 Kina ma “2 st 38 f 5. tae Pe ‘ 498 60 q 6. Vetka Brtanija aa 365, aia 124 7 Nema 189 = 307 93 fe ss i m9 , 214 26 10. Ruska Federaja 200 30 ee >cannea witn CamScarPegg weet nett Nh Tablica 8: Top svjetske destinacije prema prilivu od turicma iy = re —— oe "nigel gang 200 S005 2006 06.5 Sy Rai 7 SAD 75.6 a18 85,7 48 uy ta, 2, Spanjolska 299 48,0 814 66 4 ty 9. Francuska 30,7 42,3 42,9 1,5 4. hala aa 35.4 38,1 a . 5. Kina 16.2 293 33,9 159 EUR 6. Velika Britanija 218 30,7 337 9.8 7. Niemacka 18,7 29,2 328 123 2. Australia 149 169 178 58 9. Turska 91 18,2 16.9 72 10, Austrija 39 16,0 16,7 40 Ee a a ee svor: World Tourism Organization (UNWTO) preuzeto iz Tourism Highlight 2007 Edition. Nesigumost na globalnom ckonomskom tr2istu utjece i na kretanje turis- titkog tréi8ta. Trenutaéka ckonomska neravnoteza, posebno porast cijene ener- genata, ufjecat Ge na turisti¢ku potro’nju. No znatajnija odstupanja javijaju se unutar regija i izmedu zemalja ovisno o raspolozivom dohotku, povjerenju i ekonomskoj situaciji. UNWTO predvidanja za 2008. godinu su umjereni porast turistitkih pokazatelja u rasponu 3-4%, Usporavanje porasta turisti¢kih po- kazatelja uslijedilo je nakon éetiri izrazito dobre turistitke godine u razdoblju 2004.-2007. godine, kada je medunarodni turizam zabiljeZio stopu rasta od 7%. Ekonomski i turistiéki razvoj je voden od strane novih trZi8ta i zemalja u raz- voju, dok razvijena tr2ista i dalje ostaju vodeée turistiéke destinacije u svijetu, Najbrée stope rasta biljeze upravo nova tréi8ta u razvoju. Tablica 9: Najznacajnija emitivna triista 4 2006. godini uIneremstvi dio (%) (milijuni) po stanovniku (USD) (milijarde USD) a Svijet 733 100 6 526 112 ~— 1. Niemaéka 74.8 10,2 82 908 7 2. SAD 72,0 98 298 241 3. Velika Britania 63,1 86 6 1037 4. Francuska 32.2 44 61 529 5. Japan 26,9 37 127 2 6. Kina 24,3 33 1314 19 7. Italia 23,1 32 58 307 8. Kanada 20,5 28 33 621 9. Ruska F, 18,8 26 142 132 10. Korea, R 18,2 25 49 373 = levor: World Tourism Organization (UNWTO) preuzeto iz Tourism Highlight 2007 Edition, 31 ocanned witn Vamaocari ista su ta koja omoguéay,: emlje u razvoju i nova tits = situacijom na tur Tay aaah pokaatel sa preko 5%, To Korclra sa situacijo tricky ehonomskih pokazatelja s& P' ostvaruje dvostruko veée stope rasta turistig “omathetete i eine u TAZVO je. Koj nagajnija ey i, wistu, gdje rem t ne tazvijene zemlje. Koja su najzn ss sn i iting i pokazatelja u oe ima iz 2006. godine to ie) AD i vale Britanie Pig A aje u inozemstvu, slijede € i 58 pra *<] cke Snje u inozemstvu, sty i = 2 Dray, usb {une PT to potrognje. Britanci su izazito feb Potrogag; ky, Sirti PYoo0 USD podiinje za tursicku pote jy, Prema ovo re WA shade Niemei koji trofe 908 USD po stanovni Za turistgky kazatelju Se ia 621 USD po stanovniku. Praéenje i analiza emitiyy, ee ie alat za predvidanje kretanje deviznog mriliva od turizm, plsnianje i prilagodavanje turisti¢ke ponude, sto je nuzni preduvjet za uspiest turistitke rezultate. Tablica 10: Predvidanja - regionalna distribucija dolazaka turista, u milijunimg Usp Prosjetna Bazna Predvidanja —_godiénja stopa Udio (%) godina rasta (%) ep 2010“, 1995. 2020, 7985 — apy S Rae 8650S agg Afrika 20 47 7 55 36 50 Amerika 109 190 282 39 19,3 18,1 Istoéna AcjaPactk = at 495 ag 65 144 54 Europa 38 eat H7 30 598 469 Bliski Istok 12 36 69 71 2.2 44 Judna Azija 4 1" 19 62 07 42 Intraregionaino 464 791 1183 38 82, 1 75, 8 destinacie 101216 a7g 54 179 049 €e stope biti rastuée i po se ee Azije, Aftike i Blisk; 5 ae mataj i oe ‘0g Istoka, ali de Europ Lat ty se Nona aih aea ‘ois putovana u udaljenije destinacje, |S Bodina na 76% 2020, godin Na kraju se moze zakijueis, ” ‘ zalliutiti da globatizaciis << desing” SU TEM tus ing ea ses ekonomije pozitivno utc’ dest Facil, to anagaino ut “SPolaganiu sve veg} trol atratint vcicid individualizira, dox secee na tarsi p )j atraktivnih turistich’ ANB See dot do eg & 8 jedne strane sve si* 3 . ije turisti¢kih uslus* >cannea witn LamnScararodnim okvirima (Keller, 1996:10). Brojéani pokazatelji potvrduju tezu 0 wm ‘maéenju turizma u kretanju usluga. Usluge, kao i robe, prelaze nacionalne i iarenalne granice i okvire; poslovni subjekti u turizmu sve vie posluju kroz mirezni weet nultnacionalnih korporacija i nude Kompletan turstishi proizved na na°y Spin ali stranim t8tima, No, s druge strane, za opstanak na svjetskom trzi8tu potrebno je izgraditi Sto na turistitkog tr#i8tu pruza moguénost za zemlje me- e u razvijanju specifiéne turistike ponude prepoznatljive po |jepoti krajolika, Gistoci mora, sigumosti, ugodnim i Ijubaznim domaéinima, blizini glavnih emitivnih tr2i8ta i prihvatljivom odnosu cijene i kvalitete. Sve su to kriteriji i moguénost za zajednitki makroregionalni pristup i zajedni¢ki mar- keting na svjetskom turisti¢kom tr2i8tu, Sto se pokazalo uspjeénim na primjeru azijskih i affi¢kih zemalja proteklih godina. Cinjenica da Hrvatska i Turska nisu 8) prihwadene u élanstvo EU, donekle otezava moguénost zajednitkog turistitkog ~ promoviranja. Isto tako unutar EU sve je naglaSeniji regionalni pristup, u od- nosu na nacionalne okvire. U medunarodnom poslovanju éest je sluéaj da mul- tinacionalne korporacije "briSu" granice nacionalnih ekonomija i koriste pred- ti regionalizacije turistiéke ponude izvan nacionalnih okvira, repoznatljivost, diteranske Europ nos! U uvodnom dijelu istrazivanja dan je pregled stanja na svjetskom turis- tickom tréiStu, uz naglasak na uslu2ni i robni sektor, te odnos medunarodne razmjene i nacionalne proizvodnje. Unutar EU sve je naglaseniji regionalni pristup, pa tako i turizam treba sagledavati regionalno unutar nacionalnih gra- nica, Pristup regionaliziciji turisti¢ke ponude biti ée detaljno analiziran, sa vise aspekata u nastavku istrazivanja. "Svjetska ekonomija se globaliza, turisticka ponuda i turistiéka potraznja se globaliziraju." - 4.7. Turizam Hrvatske u globalnom okruzenju Odgovore na pitanje "kako integrirati Hrvatsku u globalne procese", treba am tratiti u okviru uporabe drustvenog i kulturnoga kapitala utjelovljenog u ener- ci gift ipotencijalu njezinih gradana, a koristeci komparativne prednosti zemlje u is odnosu na globalno druitveno, politicko i ekolosko okruzenje. Turizam Hr- vatske nema perspektive, ukoliko se ne afirmira pozitivan odnos prema pro- cesima globalizacije, ali kao pluralistiékom sustavu koji uvaZava nacionalni i kultumi identitet ija se samobitnost mora o¢uvati. U tom se smislu moze govoriti o pozitivnim udincima globalizacije na turizam na nacin da se stvaraju Nove vrijednosti. Istovremeno i turizam potiée globalizaciju (Duldié, A., 2002., ' B 204) U podecima su utjecaji turizma bili lokalizirani na relativno mali pro- , stor, da bi veé sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeéa, zahvatili gotovo | sve zemlje i krajeve svijeta. No, njegova globalizacijska funkcija ne proizlazi é samo i ponajprije iz &injenice, da je turizam vodeca svjetska industrija. Turizam 33 ocanned witn VamaocareS globalizacije jer doprinos! razmjeni ckonomyy re urista i lokalnih zajednica. u poticanju globalizacij iziranog prostora, inf globalizacija Je proces koji istodoby, ‘"modonaldizacija" drustva je samo nai, & le ima s! jecaja na sna snagu utjecdl’ relturih ugjecala jizmedi je bio preteta Turizam je bio Pree’ ic organizacije s ciljem™ sirenja cool one trendove. Medutim, pave razvojne tendowe, je i ri acije. Npr- dizacija X net i ional j lokalne obitaje pripremanja i uzimanjy i SO ca * i an vl con ee see paove D. 2000., p. 161) inkompatin jes dobrim namjerama" globalizacije. / Pojam kvalitetnog u globalnim sustavima | je do sada najéeSée Je Poisy, vyjecivan s primjenom standardiziranih sadrZaja pomude, Sto je na Zalost », &eSée dovodilo do gubljenja nacionalnih, regionalnih i lokalnih posebnog ih prigovora globalizaciji kao fenomenu. U j,, ato i jest jedan od najée ii | smnisla kao nuznost se istive nastojanje da se tehnitkoj standardizaciji pony, pridodaju i neki elementi autohtonog karaktera (Crnjak-Karanovié, B., Powe L,, 2000,, p. 147). Za opstanak na trZistu je potrebno teziti izgraditi Vlas imide, jer samo onaj tko ée se prepoznatlivo tazlikovati od konkurencije okviru globalnog drustvenog sustava, bit Ge interesantan u poplavi u we ‘a istovrsne ponude. To vedi za brojne destinacije u priobalnoj Hrvatskej imoisloe koje se jedva razlikuju jedna od druge, a koje ée u buduéne, le nego do sada morati znati kako prenijeti gostu svoj autentita a nude koji ée se razikovati od drugih zemalja 7 Profil pe Razvojni ciljevi turistickog sekt i funkciji worden joa. Stga ih nazivame "statement Se Via dee ge it ih iano "srategiskim cijevima’, odnosn sy ma pitanje "Sto mozemo ueiniti u danim Taos ds bi seal: nomatin vi re ine" ‘ y Hrvatska mora dela ee mr oda ete P- 18). 5 obalzactes mining ‘klarativno odlutitiiskorstid Pocin ee na neka Kuna min » negativne. To konkretno z; Si i pozitivne efeli ia (DuleiA 2002p 209). nati da mora odgovor! ¢ stvarajuci medunay, stvaranju infrastruktys &, ° i Prema kul ; (azn < turn . elobaee skeptic piston denies mane EU i mode ijala Hrvatske u uyjet la oddivog Tazvoja. 34 ~~ >canneag witn LamScarNaime, turizam je u Republici Hrvatskoj samo segment ukupnog gospo- darskog i drudtvenog sustava, pa se ne moze medunarodno pozicionirati kao ebno podrudje u slozenim procesima globalizacije, ako bitno odstupa od do- ignutog stupnja razvoja ukupnog gospodarskog sustava Hrvatske, odnosno ako od njega znacajno odstupa. Stoga se ostvarenje strateskih ciljeva turistitkog azvitka mora inkorporirati u globaine ciljeve ukupnog razvoja. Posebni ciljevi turistitkog razvoja temelje se na sustavnom podizanju zadovoljstva gostiju uz podizanje ukupnih uvjeta u kojima se ta usluga pruza, 8to ukljucuje i dostignutu razinu Zivotnog standarda njihovih domacina. Pretpostavka za uspje8nu reali- zaciju navedenih ciljeva su stalna Promisljanja viastitog kulturnog identiteta u injetima stalne promjene wu okruzenju. Hrvatska ima u globalnim procesima zadacu, izboriti se za trajno siguran polozaj u stohastitkom okruzenju a sli- jedom temeljnih spoznaja i tendencija uz uvazavanje medunarodno prihvacenih standarda, pri Cemu se naglasak stavlja na uvazavanje razligitosti, s tendencijom da se na putu suvremenih spoznaja zadovolje potrebe turista, ali i uvazavaju interese Hrvatske, koja na temeljima suvremenih Spoznaja, mora svijetu po- nuditi svoje posebnosti i raznolike oblike svoje kultumo-povijesne ba8tine. ocanned witn Vamocar