OSNOVE SIGURNOSTI NA RADU

HAVARIJE:
Partikularna havarija – havarija kod koje oštećenja broda, trupa, tereta snosi samo ona strana
čija je imovina oštećena višom silom ili nezgodom
Zajednička havarija – zajednički trošak tijekom pothvata pod izvanrednim okolnostima
učinjenima namjerno radi zajedničkog spasa broda ili tereta pod utjecajem zajedničke
opasnosti, sve strane su u jednakom položaju gubitka
Bohai 2 – nesreća u Bohajskom zaljevu 1979. godine, 72 smrtnih slučajeva, nije poštovana
procedura tegljenja na pravilan način, usred snažnih vjetrova potopljena, došlo je do
probijanja rupe na palubi i potapanja
Alexander L. Kielland – nesreća u Sjevernom moru ( Norveška) 1980. godine – naftno polje
Ekofisk, poluuronjiva bušaća platforma – služila za smještaj ljudi na proizvodnoj platformi,
poginulo 123 ljudi, prekapacitirana – predviđena za smještaj 80 ljudi, a imala je 212 ljudi,
razlog nesreće – dvostruko zavarivanje na spoju gdje je bio kvar, loši vremenski uvjeti
Ocean Ranger – 1982. godine, u to vrijeme jedno od najvećih postrojenja na svijetu, istražna
bušotina u Newfoundlandu u Kanadi, mogla izdržati brzinu vjetra do 190 km/h, sposobna za
bušenje do 7600 metara dubine , potonula zbog oštećenja usred oluje 1982. godine, 84
radnika je poginulo
Mumbai High North – 2005. godine, poginulo 22 ljudi, kuhar posjekao jagodice na prstima na
brodu, prebacivali su ga na proizvodnu platformu radi pružanja pomoći, zbog velikog vala
brod je odbačen, helikopterska paluba presijeca plinovod, dolazi do eksplozije
Deepwater Horizon – 2010. godine, dolazi do zatajenja cementacije, doslo je do erupcije te
se plin zapalio i uzrokovao eksploziju, na dan se izlijevalo 5000 barela nafte, 11 ljudi poginulo,
strašne posljedice za okoliš, milijarde dolara štete
Castillo de Bellver – nesreća tankera 1983. godine, došlo je do požara
Exxon Valdez – izbjegavao santu leda pa se nasukao
Prestige – 2002. godine kod obale Galicije, nasukao se i potonuo
Tasman spirit – Pakistan, nasukao se u luci i potonuo
OSNOVNA ZAŠTITNA OPREMA:
Pravila zaštite na radu – osnovna, posebna i priznata
Osnovna pravila – sadrže zahtjeve koji moraju udovoljavati sredstvima rada, sredstva rada su
građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom – zaštita od
mehaničke opasnosti, od strujnog udara, od požara i eksplozije, mehanička otpornost i
stabilnost građevine itd…
Posebna pravila – sadrže zahtjeve glede dobi, spola, zdrastvenog stanja, završenog stručnog
obrazovanja, tjelesnog stanja, psihičke sposobnosti, sadrže prava i obveze u vezi s
organizacijom radnog vremena, korištenjem zaštitne opreme, postavljanju sigurnosnih
znakova, uputa o radnim postupcima…
Priznata pravila – podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine
otklanjanja rizika i rješavanja problema
Sredstva osobne zaštite ili osobna zaštitna sredstva – primjenjuju se kao krajnje zaštitno
sredstvo – ako automatizacijom ili mehanizacijom pa ni izoliranjem izvora opasnosti zbog bilo
kojih razloga nije moguće izvesti zaštitu na radu, jedino što preostaje su osobna zaštitna
sredstva
Ta sredstva su šljemovi, naočale, maske, rukavice, pregače, cipele itd. – isto tako ograničavaju
kretanje i rad što može dovesti do mogućnosti ozljeđivanja
Zaštitna sredstva – osnovna namjena je spriječiti ozlijede na radu i zdrastvena oštećenja

PRAVILNIK O UPORABI OSOBNE ZAŠTITNE OPREME:

ČLANAK 1. – propisuju se obveze poslodavca i minimalni zahtjevi za osobnu zaštitnu opremu
koju radnici koriste
ČLANAK 3. - zaštitnom opremom se smatra sva oprema koju radnik nosi, drži ili koristi u radu
pri obavljanju poslova tako da ga štiti od jednog ili više izvora opasnosti, pod ovim člankom
ne smatra se pod osobnom zaštitnom opremom: obično radno odijelo, oprema službenika
hitne medicinske pomoći, zaštitna oprema policije, vojske, oprema za radnike cestovnog
prometa, sportska oprema
ČLANAK 68. – stavka 3. – pravilno koristiti osobnu zaštitnu opremu te je vratiti na predviđeno
mjesto nakon korištenja
Da bi zaštitna oprema odgovarala – mora biti stručno izrađena, odgovarati specifičnim
zahtjevima radnog mjesta, mora biti ergonomski udobna
Propisana osobna zaštitna oprema – zaštita za glavu, lice, oči, sluh, dišnih organa, ruku, nogu,
tijela, pada s visine, utapanja u vodi, neugodnih atmosferskih utjecaja
ZAŠTITA GLAVE – industrijske zaštitne kacige – zaštita od mehaničkih i toplotnih opasnosti,
izrađene od polimernih materijala – sastoje se od školjke, kolijevke i dodatnih dijelova
ZAŠTITA OČIJU I LICA – naočale i štitnici – naočale s prozirnim staklom i panoramske naočale
ZAŠTITA SLUHA: buka djeluje na način da ošteti sluh, može izazivati stres, poremećuje ili
onemogućava obavljanje stresnih poslova
Granica za zaštitu sluha je osmosatno dnevno izlaganje izvoru buke od 85 dB
Zaštita sluha – vata, čepić, štitnik za uši
ZAŠTITA DIŠNIH ORGANA: - manje od 6% kisika izaziva smrt
Sredstva za zaštitu dišnih organa – filtracijska i izolacijska
Filtracijska sredstva – pročišćavaju zrak
Izolacijska sredstava – opskrbljuju korisnika sa svježim zrakom
Dijele se na masku, polumasku, filtarsku polumasku, sklop usnika – filtri, kaciga, kapuljača
Maska za cijelo lice – najveća masa filtra iznosi 500 grama, maska mora biti izrađena od
nezapaljivog materijala, ne smije propuštati boju niti nadraživati lice, metalni dijelovi moraju
biti od nehrđajućeg čelika
Polumaska – najveća masa filtra za neposredno spajanje iznosi 300 grama
Filtarska polumaska – respirator – zaštita od aerosola, filtrirajući materijal
Sklop usnika – sastavni dio zaštitnih naprava za disanje kod samospašavanja
Podjela filtri – plinski, čestični, kombinirani – mehanički + kemijski
Plinski filtar – tip E – zaštita od sumpornog dioksida i drugih kiselih plinova i para
Čestični filtri – razvrstani su u 3 razreda: P1, P2 i P3
P1 – inertne čestice
P2 – čestice niske toksičnosti
P3 – čestice visoke toksičnosti
Osobna zaštitna oprema na bazi izolacije – cijevni uređaji, aparati s otvorenim sustavom
cirkulacije, aparati s zatvorenim sustavom cirkulacije, naprave za samospašavanje
ZAŠTITA RUKU – rukavice za male, srednje i velike rizike – ne smiju otežavati rad
Obične kožne rukavice – štite ruke od mehaničkih ozljeda – ubodi, opekotine, ogrebotine,
mogu biti kombinirane s tekstilom
ZAŠTITA TRBUŠNIH ORGANA – kožna pregača i pojas
ZAŠTITA NOGU – gumene cipele za električare, štite od struje i napona, cipele sa potplatama
od toplinsko izoliranog materijala, kožne cipele sa čeličnom kapicom ili kapicom od umjetnog
materijala, važni štitnici za potkoljenice
SUSTAV ZAŠTITE OD PADA S VISINE – pojasevi, užad, usporivači pada, spojni elementi,
naprave za spuštanje, naprave za zaustavljanje pada…
OBAVEZNA SREDSTVA OSOBNE ZAŠTITE NA POSTROJENJU!!!!! – cipele, čižme s čeličnom
kapicom ( za zaposlenike i posjetitelje), šljem ( za zaposlenike i posjetitelje), zaštitne naočale-
ne koriste za brušenje ili zavarivanje, radno odijelo i rukavice
ZAKONSKA REGULATIVA – zaštita na radu – propisuje obveze i prava poslodavca i radnika u
području zaštite na radu
Troškovi ozljede na radu – direktni i indirektni
Direktni troškovi – troškovi liječenja, plaćanje odštete
Indirektni troškovi – odsutnost radnika s posla, izgubljeno radno vrijeme, oštećenje strojeva
ZAKON O RADU:
Poslodavac je dužan radniku osigurati uvjete rada na siguran način čime se ne ugrožava
zdravlje radnika
Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima na radnom mjestu, dužan ga je
osposobiti za rad, poslodavac je obvezan procijeniti rizike za život i zdravlje radnika i osoba na
radu, procjena rizika treba biti izrađena u pisanom ili elektroničkom obliku, procjena rizika
treba odgovarati postojećim opasnostima
RIZIK – vjerojatnost nastanka štetnog događaja puta težina posljedice
Procjena rizika – utvrđuje se opasnost, štetnost i napor, procjena opasnosti, štetnosti i
napora, utvrđuju se mjere za uklanjanje ili smanjivanje opasnosti, štetnosti i napora
Procjena rizika – utvrđuju osobe ovlaštene za takve procjene ili poslodavac za vlastite
potrebe
Uvjeti koje moraju ispunjavati radnici i rokovi za samoprovjeru – definiraju se kroz dvije
grupe:
Posebni uvjeti – životna dob, stručna sposobnost, zdravstveno stanje, psihička sposobnost
Rokovi za ponovnu provjeru zdravlja i sposobnosti – za zdravstveno stanje – 24 mjeseca,
psihičko stanje – 48 mjeseci

Ronilački poslovi – posebni uvjeti radnika: životna dob, spol, stručna sposobnost, zdrastveno
stanje
Životna dob – dubine do 36 metara 18 godina, veće dubine 21 godina
Spol – odnosi se na žene u vrijeme trudnoće
Stručna sposobnost – imanje certifikata, osposobljenost za ronjenje do neke dubine
Psihička sposobnost – intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost, socijalna
prilagodljivost, senzorna koordinacija
Zdravstveno stanje – oštrina vida jednog i drugog oka najmanje 0.8, uredan vid, minimalni
kapacitet pluća od 3.5 litara, opseg prsnog koša od 90 cm s ekstenzijom od 10 cm
Rok za provjeru zdravstvenog stanja – 12 mjeseci
Rok za provjeru psihičkog sposobnosti – 24 mjeseca
Pravilnik o najmanjim zahtjevima za unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika
zaposlenih u naftnom rudarstvu – primjenjuje se kod izrade rudarskih radova u bušotinama ili
izrade bušotina kojima je cilj istraživanje, eksplotacija nafte i plina ili slojnih voda
Ne primjenjuje se u rafinerijama nafte i procesnoj industriji prerade prirodnog plina te
plinskim termoelektranama
U smislu odredbe ovog pravilnika izvode se radovi:
Istraživanja – cilj utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta, kvalitetu i količinu fluida te uvjete
eksploatacije
Eksploatacija – vađenje iz ležišta mineralnih sirovina kroz bušotine, transport nafte, plina i
kondenzata cjevovodima, skladištenje ugljikovodika u geološkim strukturama
Remontni radovi – cilj je opremanje bušotina za ispitivanje ležišta ili pridobivanje mineralnih
sirovina iz ležišta
Sigurnost na radu – skup tehničkih, zdravstvenih, socijalnih i drugih mjera s ciljem da se
spriječe i otklone uzroci povreda i zdravstvenih tegoba zaposlenika pri radu ili da se bar
umanje njihove štetne posljedice
Sigurnost na radu – nadređeni pojam, predstavlja stanje
Zaštita na radu – djelovanje o kojem ovisi razina sigurnosti
Antropologija – medicinska, pravna, filozofska, znanost o čovjeku izučava fizičku prirodu,
osobine, porijeklo
Antropometrija – bavi se mjerenjem i ispitivanjem ljudskog tijela i odnosa u veličini između
njegovih pojedinih dijelova
Faktori koji utječu na antropometrijske karakteristike – ekonomski uvjeti, rasa, etnička
pripadnost, klima, ishrana …
Ergonomija – bavi se dizajnom proizvoda tako da oni budu ljudima najbolje prilagođeni,
grana koja proučava ljudske mogućnosti, ponašanja i ograničenja
Cilj zaštite na radu – sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, zaštita radnog
okoliša
Ostvaruje se otkrivanjem i otklanjanjem opasnosti koje u određenim uvjetima mogu izazvati
ozljedu na radu
Poslodavac – fizička ili pravna osoba za koju radnik obavlja poslove
Radnik – fizička osoba koja je u radnom odnosu sa poslodavcem te za njega obavlja poslove
Osoba na radu – nije u radnom odnosu sa poslodavcem, ali za njega obavlja određene
poslove i aktivnosti – student na praksi
Mjesto rada – svako mjesto na koje radnici i osobe na radu moraju ići, obavljaju poslove,
imaju pristup tijekom rada zbog obavljanja poslova, svaka prostorija koju poslodavac koristi
za obavljanje poslova koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom
Izdvojeno mjesto rada – mjesto rada u kojem radnik posao obavlja kod kuće ili u nekom
drugom prostoru koji nije prostor poslodavca
Radni okoliš – čine ga fizikalni, kemijski, biološki čimbenici na mjestu rada
Radilište – privremeno ili pokretno mjesto rada – radovi na istraživanju ili iskorištavanju
mineralnih sirovina
Sredstva rada – građevine namijenjene za rad sa pripadajućom opremom, instalacijama i
uređajima
Stručnjak zaštite na radu – radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite
na radu
Nezgoda – neočekivani ili neželjeni događaj koji nije uzrokovao ozljedu radnika, ali bi ju
mogao uzrokovati pri minimalno izmijenjenim okolnostima
Nezgoda na radu – nastaje kao posljedica poremećaja u odnosu čovjeka i okoline, nezgodi
prethodi pogreška
Pogreška može biti direktna i indirektna
Direktna pogreška – radnik radi suprotno pravilima struke i nastrada
Indirektna pogreška – kada pogriješi netko drugi, a radnik nastrada
Provjera mjera zaštite na radu – smanjuje se broj nezgoda, ne ozljeda
Pogreške najčešće nastaju kada: radnik ne zna raditi na siguran način, ne može ili ne želi raditi
na siguran način – rješenje: prilagodba radne okoline čovjeku i prilagodba čovjeka radnoj
okolini
Opća načela zaštite na radu: cilj je sprječavanje nezgoda ili svođenje na najmanji mogući broj
Redoslijed koji treba slijediti!!!
1. Štetne i opasne postupke zamijeniti neopasnim
2. Udaljiti radnika iz dometa opasnosti i štetnosti u slučaju kada opasnost i štetnost
ostaju nužnost u radnom postupku
3. Ograđivanje izvora opasnosti
4. Upotreba osobnih zaštitnih sredstava
ILO – konvencija 121 iz 1964. godine – ozljedom na radu se smatraju sve ozljede koje nastaju
kao posljedica rada ili tijekom rada, uključujući i vrijeme prijevoza, transporta na posao i s
posla, uključuju i profesionalne bolesti
Nesreća na radu – događaj nastao tijekom rada ili za vrijeme transporta do radnog mjesta,
može rezultirati smrtonosnom ozljedom na radu i nesmrtonosnom ozljedom na radu
Ozljeda na radu – smrt, ozljeda ili bolest nastala kao posljedica nesreće na radu
Ozljedom na radu se ne smatra – nesavjesno i opasno ponašanje na radnom mjestu prilikom
obavljanja djelatnosti, ataka kronične bolesti, urođene preddispozicije koje mogu izazvati
bolest, aktivnosti koje nisu u vezi sa obavljanjem radnih aktivnosti, godišnji trošak EU – 276
milijardi dolara
Ozlijede na radu u RH – prijavljuju se putem prijava ozljeda na radu koje ispunjavaju koje
dostavlja poslodavac
Profesionalne bolesti – bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta
rada na određenim poslovima – bolesti uzrokovane kemijskim tvarima, biološkim
štetnostima, fizikalnim štetnostima i naprezanjima, kožne bolesti uzrokovane drugim tvarima

OPASNOSTI, ŠTETNOSTI I NAPORI U RADNOM OKOLIŠU I TIJEKOM RADNOG PROCESA:

OPASNOSTI – svi uvjeti na radu i u vezi s radom koji mogu ugroziti zdravlje i sigurnost radnika
ŠTETNOSTI – kemijske, biološke, fizikalne štetnosti koje mogu izazvati oštećenje zdravlja
radnika i drugih osoba koje su im izložene
NAPORI – statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji mogu
uzrokovati oštećenje zdravlja radnika
OPASNOSTI – djeluju trenutačno, u slučaju neželjenog događaja – mehaničke opasnosti,
električna struja itd…
ŠTETNOSTI – skupina utjecaja na radnikov organizam koje kroz duži vremenski period
uzrokuju zdravstvena oštećenja – mogućnost nastanka profesionalne bolesti
Opasnosti u širem smislu – sve pojave koje mogu ugroziti fizički integritet ljudi i materijalna
dobra
Opasnosti u užem smislu – svi uvjeti na radu i u vezi s radom koji mogu ugroziti sigurnost i
zdravlje radnika
Vrste opasnosti – mehaničke, od djelovanja električne struje, od požara i eksplozije, toplinske
opasnosti, rad na visini
Mehaničke opasnosti – rad sa strojevima i uređajima – uzrokuju porezotine, nagnječenja,
uklještenja
Opasnosti od djelovanja električne struje - previsoki napon, dodir neizoliranih dijelova,
opasnost od električnog luka, opasnost od statičkog elektriciteta
Opasnost od požara i eksplozije – fizikalno kemijska i vatroopasna svojstva tvari: zapaljivost,
minimalna energija paljenja, temperaturni razredi, agregatno stanje, granice eksplozivnosti,
temperatura samozapaljivosti, brzina izgaranja
Toplinske opasnosti – opasnost od djelovanja visokih ili niskih radnih temperatura, dijelovi
postrojenja koji mogu biti zagrijani na visoke temperature te su opasni za zdravlje zaposlenika
Opasnost od pada i rad na visini – opasnost od pada u dubinu na svim povišenim mjestima
bez obzira na visinu – mjere zaštite se poduzimaju ako je visina veća od 1 metar
Radovi na visini 3 metra od tla – primjenom osnovnih pravila nije moguće spriječiti mogući
pad s visine – spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada
Znakovi sigurnosti na radu – odnosi se na određeni objekt, djelatnost ili stanje, daje uputu u
vezi sigurnosti i zaštite zdravlja na radu putem natpisa, boje, svjetlosnog, zvučnog signala…
Crvena boja – zaustavljanje ili zabrana
Plava boja – obveza
Žuta boja – pozor, opasnost
Zelena – uvjet sigurnosti
Znak za zabranu – znak koji zabranjuje postupanje koje bi moglo prouzročiti rizik , oblik kruga
ili ruba – crvena boja, grafički simboli crni, pozadina bijela, postavljaju se na mjesta izričite
zabrane obavljanja neke radnje
Znak za obvezno postupanje – propisuje određeno postupanje – oblik kruga plava boja,
grafički simboli bijeli, na mjestima gdje se pojava opasnosti ili štetnosti može spriječiti
obaveznim postupkom zaposlenika
Znak upozorenja ili opasnosti – upozorava na opasnost – crni obrub, žuta pozadina, na mjesta
gdje postoji stalna ili potencijalna opasnost od pojave opasnosti ili štetnosti
Znakovi sigurnosti na radu – obavijesti – oblik pravokutnika, zelena boja, pozadina je bijela,
na mjestima koja se zbog sigurnosti moraju posebno naznačiti
Štetnosti – dijele se na otrovne tvari, agresivne ili nagrizujuće, lako zapaljive i eksplozivne
tvari
Otrovne tvari – već i u malim količinama uzrokuju poremećaje životnih funkcija, metali,
pesticidi, plinovi (ugljični monoksid) – način ulaska u organizam – disanje, gutanje, kroz kožu
Koncentracije se izražavaju u ppm-u, mjerna jedinica mg/m3 – mjeri se koncentracija plinova
PPM – parts per million
Skala:
1% -10 000 ppm
0.1% - 1000 ppm
0.01% - 100 ppm
0.001% - 10 ppm
Agresivne ili nagrizujuće tvari – kiseline, lužine, mogu uzrokovati teška oštećenja kože, dišnih
puteva, probavnih puteva itd…
Lako zapaljive i eksplozivne tvari – plinovi – propan, butan, acetilen, velik broj organskih
otapala i razrjeđivača
Biološke štetnosti – virusi, bakterije, paraziti, gljivice
FIZIKALNE ŠTETNOSTI – nepovoljni mikroklimatski uvjeti – temperatura, relativna vlaga,
brzina strujanja zraka, prosjek – ljudi se najugodnije osjećaju pri temperaturi od 18 do 22
stupnja, relativne vlage 50%, brzine strujanja zraka ne veće od 0.2 m/s ili 0.3 m/s
Buka, vibracija i potresanje – prekomjerna buka – privremeni, trajni, djelomični gubitak sluha,
ometanje usmene komunikacije, razdražljivost – veći broj pogrešaka manja radna sposobnost
Najveći stupanj buke za vrijeme osmosatnog radnog vremena iznosi 85 dB
Vibracije i potresanja – opasnost od oboljenja krvnih žila, tetiva, kosti, zglobova, moguće
promjene u živčanom i probavnom sustavu
Štetna zračenja – ionizirajuće zračenje – radioaktivno, neionizirajuće zračenje –
elektromagnetsko i infracrveno
Elektromagnetska zračenja – lasersko, ultraljubičasto, radiofrekventno
Lasersko – oštećuje tkivo
Ultraljubičasto – oštećuje se koža
Radiofrekventno – biološke promjene
Toplinsko ili infracrveno – toplinski udar
Napori pri radu – tjelesno naprezanje – svako naprezanje koje uzrokuje mišićni rad – težak
fizički rad, mogućnost razvoja bolesti
Nefiziološki položaj tijela – svaki dugotrajni položaj pri kojem se nejednako opterećuje sustav
za kretanje, povećani statički napor
Psihofiziološki napori – noćni rad, rad na normu, terenski rad, izolirani rad, mobing
Procjena rizika – faza pripreme, postupak procjene rizika (utvrđivanje opasnosti i štetnosti,
procjenjivanje opasnosti i štetnosti, utvrđivanje mjera za uklanjanje opasnosti i štetnosti),
faza primjene
Matrica procjene rizika – 3x3, ali može i 5x5