ZP „Elektrodistribucija“ a.d.

Pale
Služba opštih poslova

OBUKA RADNIKA IZ OBLASTI ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU

1. ŠTA JE ZAŠTITA NA RADU?

- skup savremenih tehničkih, pravnih, zdravstvenih, socijalnih, psiholoških, pedagoških i

drugih mjera i sredstava.

2. ŠTA JE CILJ ZAŠTITE NA RADU?

a) bezbjednost na radu,
b) sprječavanje i otklanjanje opasnosti i štetnosti koje mogu prouzrukovati povrede na
radu, profesionalna i druga oboljenja i oštećenja zdravlja radnika na radu,
c) zaštitu zdravlja i radne sposobnosti radnika.

Posebna zaštita: maloljetnih radnika, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti
ostvarivanje materinstva, zaštite invalida i profesionalno oboljelih lica.

3. ZAŠTITE NA RADU JE NORMATIVNO REGULISANA

 Ustavom
 Zakonom o zaštiti na radu (“Službeni Glasnik RS” broj 1/08)
 Zakonom o radu
 Pravilnicima i tehničkim propisima za pojedine grane privrede, Standardima,
Preporukama, Uredbama i Međunarodnim konvencijama
 Normativnim aktima kojima se reguliše zaštita na radu i prava radnika iz radnog
odnosa kod poslodavca (Pravilnici)
 Opštim i granskim kolektivnim ugovorima

4. PRAVO ZAŠTITE NA RADU IMAJU

Sva lica koja se po bilo kom osnovu nalaze na radu, kao i učenici i studenti na
praktičnoj nastavi i stručnoj praksi, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji.

5. PRAVA I DUŽNOSTI POSLODAVCA

 Obezbjeđenje mjera zaštite i zdravlja na radu i primjenjivanje,

 Prilagođeno radno mjesto radniku i obezbjeđenje sredstava rada i zaštitne opreme,
 Preventivne mjere,
 Akt o procjeni rizika,

1
  Obezbjeđenje službe zaštite i zdravlja na radu,
 Uputstva za bezbjedan i siguran rad,
 Osposobljavanje radnika,
 Ljekarski pregledi

6. RADNA ORGANIZACIJA JE DUŽNA OBEZBIJEDITI

 stalno praćenje ispravnosti i periodične preglede sredstava rada i opreme - sredstva

lične zaštite radi sigurnosti radnika koji se njima koriste i dolaze u dodir pri radu;
 ispitivanje fizičkih, hemijskih ili bioloških štetnosti u radnim i pomoćnim
prostorijama u kojima se one pojavljuju;
 ispitivanje mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se obavljaju
tehničko-tehnološki procesi gdje radnici borave.

7. PRAVA I DUŽNOSTI RADNIKA

 Upoznavanje sa mjerema zaštite i zdravlja na radu

 Daje prijedloge, primjedbe i obavještenja
 Kontroliše svoje zdravlje
 Odbija da radi ako mu prijeti neposredna opasnost po život ili zdravlje zbog
nespovođenja mjera zaštite

Radnik je dužan:

 Da primjenjuje propisane mjere za bezbjedan i zdrav rad

 Pregleda radno mjesto,
 Obavještava o nepravilnostima, štetnostima i opasnostima
 Sarađuje sa poslodavcem i službom zaštite i zdravlja na radu

8. OPŠTE MJERE ZAŠTITE NA RADU OBUHVATAJU

uslove koje treba da ispunjavaju radne i pomoćne prostorije;

 upotrebu bezbjednih sredstava za rad;
 pružanje prve pomoći;
 transport i evakuaciju radnika;
 obezbjeđenje potrebne temperature, ventilacije i osvetljenja;
 ograničenje buke i vibracije;
 otklanjanje štetnih uticaja kod rada na otvorenom prostoru i djelovanje opasnih
materija i opasnih zračenja;
 obezbjeđenje od udara električne energije i sprječavanje nastanka požara i
eksplozije.

LJEKARSKI PREGLED

PRETHODNI
- Prije zasnivanja radnog odnosa

2
PERIODIČNI
- Prema procjenjenom riziku
- Služba medicine rada
Prethodni i periodični ljekarski pregledi radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom
vrše se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim propisima o zaštiti i zdravlju na radu
koje sporazumno propisuju ministar i Ministar zdravlja i socijalne zaštite;

10. ODGOVORNOST ZA NESPROVOĐENJE MJERA ZAŠTITE NA RADU

 Disciplinska i materijalna odgovornost radnika

 Prekršajna i krivična odgovornost odgovornih lica

11. ORGANIZOVANJE POSLOVA ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU

 Poslodavac je dužan da organizuje poslove za zaštitu i zdravlje na radu;

 Za obavljanje poslova zaštiti i zdravlja na radu poslodavac može da odredi jednog ili
više od svojih radnika (u daljem tekstu: radnik za bezbjednost i zdravlje na radu) ili
da angažuje ovlašćene organizacije koje imaju licencu;

12. PREDSTAVNIK RADNIKA ZA ZAŠTITU I ZDRAVLJE NA RADU

Kod poslodavca koji zapošljava 50 ili više radnika, osniva se Odbor za zaštitu i
zdravlje na radu kao savjetodavno tijelo poslodavca; Poslodavac koji zapošljava više od 250
radnika i koji ima više pogona, odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta, osniva
Centralni odbor za zaštitu i zdravlje na radu čiji je zadatak unaprjeđivanje stanja zaštite i
zdravlja na radu; Kod poslodavca koji zapošljava 15 ili više radnika a kod kojeg nije
organizivan sindikat radnici biraju povjerenika radnika za zaštitu i zdravlje na radu.

15. IZVORI OPASNOSTI I MJERE ZAŠTITE NA RADU

1. Mehanički izvori opasnosti

2. Karakteristike radnog mjesta
3. Opasnosti od udara električne energije
4. Opasnosti pri kretanju na radu
5. Štetnosti

OPASNOSTI PRI RUČNOM PRENOSU TERETA

3
  Povrede kičme, zglobova kuka, koljena, ramena i lakta (bol u leđima) značajna je
medicinska indikacija vezana uz rad (23,8%) u EU, s tim da je u novim državama
članicama broj radnika pogođen ovim stanjem značajno veći(38,9 %).;
 Ubodi, posjekotine,nagnječenjaogrebotine i opekotine
 Pad predmeta na radnikovo tijelo,posebno na noge i stopala;
 Nepravilan položaj tijela pri prenošenjutereta;
 Držanje tijela pri prenošenju mora bitiergonomski primjereno:

ISPRAVNE TEHNIKE RUKOVANJA

Dizanje терета:
Prije dizanja tereta, morate planirati i pripremiti se za zadatak.
 da znate kuda idete
 da je polje kroz koje se krećete slobodno od prepreka
 da imate čvrsti zahvat tereta
 da vaše ruke, teret i eventualne ručke nisu skliske
 ako podižete zajedno s nekim, da oboje znate što radite prije nego počnete dizanje

Kod dizanja tereta treba koristiti sljedeće tehnike:

 stavite stopala oko tereta, a tijelo preko istog (ako to nije moguće, držite svoje tijelo
što je bliže moguće teretu)
 pri dizanju koristite mišiće nogu
 izravnajte leđa
 privucite teret što je moguće bliže tijelu
 podignite i nosite teret s rukama pravo ispruženim prema dolje.
 Ispravno manualno rukovanje teretima
 Krivljenje i savijanje leđa treba izbjegavati

OPASNOSTI OD UDARA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Električni udar je uključivanje čovjeka u strujni krug pri čemu kroz njegovo tijelo
protiče struja. Električna struja može djelovati na čovjeka isključivo kad prolazi kroz
njegovo tijelo.To se događa kada čovjek svojim tijelom dodiruje dvije tačke između kojih
postoji napon.

ŠTETNOSTI КОЈЕ NASTAJU U PROCESU RADA

 hemijske, fizičke, biološke, mikroklima, opasne materije itd.

Proističu iz zahtjeva rada

 fizički, psihički i psihofizički napori

4
Ostale

 nasilje od drugih lica, neodgovarajuća klimatizacija, kubatura, zagrijavanje, rad sa

životinjama

MIKROKLIMA RADNE SREDINE

Pod mikroklimom podrazumjevamo stanje radne sredine koju karakterišu slijedeći faktori:
 temperatura
 relativna vlažnost vazduha
 brzina strujanja vazduha
 buka
 vibracija

15. POSTUPCI PRVE POMOĆI KOD POVREDA NA RADU

Poslodavac je dužan da obezbjedi pružanje prve pomoći, kao i da osposobi određen

broj radnika za pružanje prve pomoći, spasavanje i evakuaciju u slučaju opasnosti (član 15
Zakona o zaštiti na radu RS)

Rane sa krvarenjem:

 zaustavljanje krvarenja podvezivanjem između srca i rane;

 pokrivanje rane sterilnom gazom i previjanje zavojem.

Oštećenja kosti:

 kada je otvoreni lom odstraniti dijelove odjeće;

 imobilizaciju dijela tijela na kome je oštećenje kosti;
 osiguranje jezika od upadanja u grlo.

5
Krvarenje iz nosa, uha i usta:

 postaviti povrijeđenog u sjedeći položaj sa glavom naprijed;

 hladna obloga na potiljak;
 pritiskanje nosnica povrijeđenog ispod koštanog dijela nosa 3-5 min;
 ne ispirati krv iz nosa!

Potres mozga:

 postavljanje povrijeđenog u stabilni bočni položaj;

 osiguranje prolaza vazduha kroz disajne puteve.

Opekotine:

 lagano odstraniti toplu odjeću;

 uranjanje u hladnu čistu vodu do prestanka bola, a najmanje 10 min;
 pokrivanje opečenog dijela tijela sterilnom gazom i zavijanje;
 dati povrijeđenom da pije tečnosti.

UDAR ELEKTRIČNE ENERGIJE :

 isključenje strujnog kruga;

 primjenu vještačkog disanja najkasnije 5 min. poslije udara struje;
 masažu srca u slučaju da je prestalo da radi.

OŽIVLJAVANJE

Glavu zabacimo lagano unazad, tako da brada bude u uzdignutom položaju, dok
jednom rukom pridržavamo donju vilicu tako da su usta zatvorena, s drugom rukom
pridržavamo čelo. Snažno udahnemo i upuhnemo zrak u nosnice povređenog. Postupak je
isti kada upuhujemo vazduh u usta, samo što tada prstima jedne ruke stisnemo nosnice dok
drugom rukom otvorimo donju vilicu i upuhnemo zrak.

6
Kod vanjske masaže srca: povređeni leži na leđima a osoba koja pruža pomoć, klekne uz
njegovu desnu stranu tijela i položi svoje dlanove na donji dio prsne kosti u predjelu srca te
snažno ritmički potiskuje prema kičmenom stubu. (jedno upuhavanje-pet masaža srca).

16. VAŽNI TELEFONI

 Vatrogasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
 Hitna pomoć . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
 Policija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
 Inspekcija rada . . . . . . . . . . . . . . . фах: 057/201-191 ( 057/ 223-980)