9.

Koje ste organsko otapalo upotrijebili u pokusu ekstrakcije joda iz jodne

vode? Ima li to otapalo veću ili manju gustoću od vode? Kako to možemo znati
na temelju našeg pokusa (a ne iz tablica gustoćâ)?

U pokusu ekstrakcije joda iz jodne vode upotrijebili smo organsko otapalo XY.

XY ima veću gustoću od vode.

U našem pokusu ekstrakcije uočili smo da se u lijevku za odjeljivanje odvajaju dvije

faze: vodena (gornja) i kloroforma (donja). Ako se povedemo logikom da će otopina
manje gustoće „plivati“ iznad otopine veće gustoće, tada na temelju našeg pokusa
zaključujemo da otapalo smješteno u donjoj fazi ima veću gustoću od vode koja se
nalazi u gornjoj fazi.

10. Koje međusobno svojstvo, osim različite gustoće, nužno moraju imati
tekućine koje služe kao otapala za ekstrakciju? Zašto?

Osim različite gustoće, pri biranju tekućina koje služe kao otapala za ekstrakciju
također je važno voditi računa o polarnosti molekula koje čine otapalo s obzirom na
polarnost molekula koje čine tvar koju želim otopiti.
Slijedeći princip „Similis simili gaudet“, nepolarne ili slabo polarne tvari lako se
otapaju u nepolarnim (primjerice, cikloheksan i tetraklormetan) ili slabo polarnim
(primjerice, kloroform i diklormetan) otapalima, dok se polarne tvari lakše otapaju u
otapalima građenim od polarnih molekula, kao što je to voda (H 2O je izrazito polarna
molekula i stoga odlično otapalo za polarne tvari).

11. Imenujte sve prijelaze triju nama "glavnih" agregatnih stanja iz jednoga
u drugo. Koji su od tih prijelaza endotermni, a koji egzotermni? Po potrebi se
poslužite literaturom.

Prijelazi triju "glavnih" agregatnih stanja (čvrsto, tekuće i plinovito) iz jednoga u drugo
su:

a) TALJENJE – prijelaz iz ČVRSTOG U TEKUĆE stanje

b) KRISTALIZACIJA (OČVRŠĆIVANJE) - prijelaz iz TEKUĆEG U ČVRSTO stanje

c) ISPARAVANJE - prijelaz iz TEKUĆEG U PLINOVITO stanje

d) KONDENZACIJA - prijelaz iz PLINOVITOG U TEKUĆE stanje

e) SUBLIMACIJA - prijelaz iz ČVRSTOG U PLINOVITO stanje

f) DESUBLIMACIJA (RESUBLIMACIJA) - prijelaz iz PLINOVITOG U ČVRSTO stanje

Endotermni prijelazi, odnosno oni za koje je potrebno ulagati energiju, su: taljenje,
isparavanje i sublimacija.

Egzotermni prijelazi, odnosno oni pri kojima se energija oslobađa, su: kristalizacija,
kondenzacija i desublimacija.

12. Fotografija prikazuje učenice kako izvode gravitacijsku filtraciju nakon

što su pomije-šale vodenu otopinu modre galice i natrijevu lužinu (lužine su
vodene otopine hidroksida):

a) Znajući da su hidroksidi prijelaznih metala netopljivi u vodi,

napišite jednadžbu reakcije. Nemojte zaboraviti oznake agregatnih stanja.
b) Kako se zove i kako glasi princip po kojem se odvila ova reakcija?
c) Pogledajte dobro fotografiju. Kako znamo da reaktanti nisu
pomiješani u stehiometrijskom odnosu (tj. da jednog ima u suvišku)? Koji je
reaktant u suvišku?

a) Jednadžba reakcije:
 CuSO4·5 H2O (aq)+ 2 NaOH (aq)→ Cu(OH)2 (s) + Na2SO4 (aq) + 5 H2O (l)

b) Ova reakcija odvila se po principu ionske izmjene.

Princip ionske izmjene glasi: nađu li se u istoj otopini ioni spoja koji je netopljiv u
danom otapalu, dotični će se spoj istaložiti.

c) Na temelju fotografije zaključujemo da je od dva reaktanta u suvišku bila

otopina modre galice.

Naime, pretpostavljamo da su reaktanti inicijalno bili pomiješani u

stehiometrijskom odnosu, rezultat reakcije bi bili plavi talog bakrova(II)
hidroksida zadržan na filtar papiru te ne-plavi filtrat (mješavina natrijevog
sulfata i vode). S obzirom da se na slici vidi plavo obojenje u filtratu,
zaključujemo da dio modre galice, koji je bio u suvišku u odnosu na natrijevu
lužinu, nije reagirao s natrijevom lužinom, već je, bivajući u suvišku, prošao
kroz filtar papir zbog čega filtrat ima plavičastu boju.

15. Učenica na fotografiji desno

vrši gravitacijsku filtraciju. Da bi
dobila talog za filtraciju, upotrijebila
je kemikalije koje smo i mi imali u
vježbi, ali ne u pokusu filtracije 😊 .
Napišite kemijsku jednadžbu
taloženja, s oznakama agregatnih
stanja. Pokus je prikazan i na donjoj
fotografiji.
ODGOVOR:

Cd(NO3)2 (aq) + Na2S (aq) → CdS (s) + 2 NaNO3 (aq)

kadmijev nitrat + natrijev sulfid → kadmijev sulfid (ono žuto kaj ostaje na filtar papiru) +
natrijev nitrat

14. Putovanje električno nabijenih čestica u električnom polju zove se

elektroforeza1. Najčešće je kombinirana s kromatografijom, kao u sljedećem
pokusu.
Vrpca navlaženog filtar papira položena je na predmetno stakalce i na
krajevina pomoću metalnih štipaljki spojena s baterijom. Po kapljica kalijeva
jodida i olovova(II) nitrata stavljene su na vrpcu prema slici:

1
starogrčki: φορέω [foreo] = nosim; ἤλεκτρον, -ου, τό [elektron] = jantar – jantar je
fosilna smola koja se lako nabija statičkim elektricitetom; po jantaru je elektron dobio ime
 Što očekujete da ćete prvo vidjeti:
a) mrlju elementarnog joda blizu štipaljke koja je spojena na negativan pol
b) mrlju elementarnog joda blizu štipaljke koja je spojena na pozitivan pol
c) mrlju elementarnog joda blizu sredine papira
d) mrlju olovova(II) jodida blizu sredine papira
e) nikakva boja se ne pojavljuje?
Obrazložite svoj odgovor. Možda ćete detalj potreban za odgovor trebati
potražiti u literaturi (npr. Net), ali možda sve znate sami. 😊

Očekujemo prvo vidjeti mrlju olovova (II) jodida blizu sredine papira.

Pretpostavljamo da će prolaskom struje negativno nabijeni ioni joda putovati u smjeru (+)
elektrode, dok će pozitivno nabijeni ioni olova putovati prema (-) elektrodi.

Prema

2 KI (aq) + Pb(NO3)2 (aq)→ PbI2 (s) + 2 KNO3 (aq)