8 AKADEMIJA ARHITEKTONSKE UMJETNOSTI | ZNANOSTI HRVATSKE DEKLARACIJA O HRVATSKOM PROSTORU Preambula Hrvatski geogzaiki, prirodni i | Stanjewhrvatsko Ug ese proster. akon Ju najvredaie je nacionalno blag, ‘Ua? to) opéo) spor, hrvatski prostor ramatiéno se pustoil | obezvjeduje wz reshvathiva nebriga sth strukturs trod ‘obne vast, neha) nemo struke i odsut- ost osvijetene javnost, prostoru ode je tenja ‘e hrvatekom druftva, Ono w prostora costal svoj tejni materi slika vaste moti 4 nemot, kulture. Zadivlijuée urbansticko i arhi- tektonsko nasliede, mje tu, bumanih + kultumih dometa nate proilost, prinjlt emo Europ kao kulturni raz, a sada, u osamostaljeno} dedi, w tom stom prostoru stveramo kaos. nian ota ~ ealkure § Hrvatski prostor renutaénom potrola kom ovisnoléu ne smijemo unit ne0b- novhivim, taino tzgebjenim bogatstvom, ‘otwinim ambijentom demograteke: social ne pustol lo veckah social Stogaje nu itn Ustavom zaitititi hrvatski prostor Hivatsi prostortemeljnim odredbama Usava Republike Hrvatske staviti pod postojanu zat, kao brans of kratkoroénih ineresa podllofnih lgislativnim osclac vate prostor Ustavoma Republike Hrvatske zat kao narod: no bogatstvo koje se ne mje nepovesine oH, vee se more raz jati w skladnom odnosu ovjeka 1 prirode, kako egzistencijalni “onal habitat ne bi Bio izgubljen 2a buduce nara Odriivo upravijati hrvatskim prostorom Hrvatskim prostorom upraijatisustavom graduiranoga planira: 1a, od krovnih nacionalnih wrtanovs do insttuialokalne ravine, roe de biti spremne razdijati suvremeno upravjazko okrusenje ‘otvorsno sinerpiji gorpodatsih draitvenh intereea te Konvergen: cijkronigno nevskladensh sraepia,zakona i praksa, Hrvatela prostr iti ti poaitvnih zakona (ApolsikA, Zaiticenabalni pojae!ZOP..) ‘oj se iz neshvathvihraloga ignoriaju ine provode. Za evaki din ‘espravne gradnje u Zakon vatit priainj, a potom ukinut, kali sikacijs azmenoga dela, Hrvatekim prostorom integral upravialh novim planskim 4 ‘upraljakim altima prilagodensimasuvremensin fehl nim taneformacijama, kako bi se wad danas dramaliéno soko [ijentprivatno-proizvodn i avno kelturn interes ‘Hrvatski kutusni prostor obikovati w organitke urbanistcke i lincazno) betonsko) distopij kalo) sjedoéimo na fadrann, Hirvatekim prestorom mudre gospodarit,skrbedi o pomotskom, vvdinom poljopiveednom javsom debra, kako se nikako i nikada ne bi ugeozlaopstojnost geostateska sigurnost Repubike Hrvat the Hevatsi kulturni urbani i ruralniprostor zai od gentrifkac ske proobrazbew konzumerisec trish scent ma koja) ath tono stnovnieo odbija biti protagonistom i na kojoj sve tebe ‘stwaruje opstanak prisitivastanovan. Hrvatela druftveni prostor abranit od komodiflacie koa okalna ‘materijanu i nematerjaln klturu pretvara a potrofn robu taka ‘oblidyeivorns, prizode, kultuni,prostorn i drustvenssdeiet aajedaice. Hirvated primar prosto saguvatinedirmutim i onda kads je on stavjen pod insttucionalnuzaitiu, a pogotove onda kada a, jer veé danas, na konaéno) i ogranigeno} Zemli, nedirnut i neoskve ‘jen prostornajeés je vajednos. Hrvatst jay prostor, kao opéetneutiv javno dobro zat od bezobrirsh zurpacia, rasprodaje, Koruptvnih manipula, avljanja w olathe lokalnsh poteofsdksh proraéuna te g8 weit Javnim suéchem ekonomi kelture na tadieh prostorne uredno. 1, pisojnosts obazrivoe Hivaski prirodni i kulturnl prostor osokoljenom druitvenom, odgovornoieu arhitektoneke sire obraniti od druitveno etaih ctidki dvojbenih poshvata obrait ga od surogata koje pripadaju salem podneblju kako bi suvremena hrvatskaarhtektura odvad nije promicalapripadnost vlatitome prostora i kulteri, Krestv post, iterdsciplinarnos, znanstvena utemeljenost{autentiénost lodgovornogs azhitektonskoga djelovanja bit Ce moguca tek kaca kcltura prostora postane sveprisutno gradivo u cjelom rasponu, obrazovnogscustva, Apel za obranu hrvatskoga prostora Akademija ahitektonske umjetnosti i znanosti kao hrvasko udu fenje aritekats,umjetnika i mnanstvenik, poziva hrvatake poliié ke strokture, rate arbtektonsks wrbaniatidks znanoststruke te ove druge zansivene i sage Koje dotitu prostor. sve edie, a marotto onsets hrvatsks jaynost, da pitanje opty post hrvatskogs protora snes w srediite poitickogs, mnanstve ga, kuturnoga, gospodarskoga i veukupnoga druitvenoga inte Sada kads su oi temelini hrvatski drdavoworni i srtell cjei ‘ostvaeni, sada kada smo portigh naj obi integra « Euro pom {uli u najnadnijasaveznita, sada je dofao tenutak da se ‘okrenemo utvriéenju svoje nacionalneepstojnosti a koja po mno- ‘gofeni podiva na dugoroeno odstivom prostora. Nal narod kao poliidka zajednica os emiitertonilprostora koji xe tove Hevatska, Niss slugano pofmov zembj 5 drdava = sinonims, Zat je posed eat 24 nao palni Konsenzus o tome kako je prostor, we narod i swverenu vast, ued oslonae defame stabilnost 5 opstojnot xraje sve} suverenitet na lez dugoroéno odriivogs prostora nema ni opstanka hrvatske Stes 1 Zagrebu 26, sijeénja 2023, godine “Hildegard Auf Pravie/akademsik Nikola Baie / Bojan Bilé/ Bork Bobovec/ Siepo Butjer /Borsav Doklesié/Mijenko Domijan/ Marian Tirsit/ Helena Knife Schape /Zeko Koil / Ante Kuzmanie/akademik Andrija Mutnjakovit predsednsk / Robert Pie / Goran ako / Ivan Rogié Nehase Jerko Rodin / Branko Slain / Darovan Tuck / Ante Uleie/ Fed Vukié