Pravilnik o Uvjetima Održavanja Željezničkih Vozila-241

NN 141/2009 (27.11.2009.
), Pravilnik o uvjetima održavanja željezničkih vozila
MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

3448
Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (»Narodne novine«, broj 40/07),
ministar mora, prometa i infrastrukture donosi
PRAVILNIK
O UVJETIMA ODRŽAVANJA ŽELJEZNIČKIH VOZILA
Opće odredbe
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način održavanja željezničkih vozila koja se koriste na željezničkim
prugama u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se i na željezničko vozilo industrijske željeznice kada se to vozilo
koristi u javnom željezničkom prometu.
(3) O održavanju željezničkog vozila mora skrbiti željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture, pravna osoba
koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, vlasnik odnosno posjednik vozila (u daljnjem tekstu: posjednik) u skladu
s unaprijed utvrđenim kriterijma, rokovima i ciklusima za redovito održavanje za svaku vrstu i seriju željezničkog
vozila kao i posjedovati opise radova za pojedine vrste redovitog održavanja u pisanom obliku.
Članak 2.
Pojedini pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. »Izvanredni popravak« je skup radova na željezničkom vozilu koji se obavlja na pojedinom podsustavu, dijelu
ili sklopu željezničkog vozila na kojem je tijekom korištenja vozila došlo do oštećenja ili kvara ili je u takvom
tehničkom stanju da bi do narednog kontrolnog pregleda moglo doći do oštećenja ili kvara na željezničkom
vozilu.
2. »Izvanredno održavanje željezničkog vozila« je skup radova na željezničkom vozilu koji se obavljaju na
podsustavima, dijelovima i sklopovima na kojima je tijekom korištenja vozila došlo do oštećenja ili kvara kako bi
se željezničko vozilo dovelo u ispravno stanje. Radovi izvanrednog održavanja mogu se obavljati zasebno ili u
sklopu redovitog održavanja.
3. »Jednostavna tlačna posuda« je svaka zavarena posuda izvrgnuta unutarnjem predtlaku većem od 0,5 bara, a
koja je namijenjena za zrak.
4. »Kontrolni pregled« je skup periodičkih radova na željezničkom vozilu koji se obavljaju nakon određenog broja
prevaljenih kilometara ili proteka određenog vremenskog perioda korištenja željezničkog vozila prema
utvrđenom opisu radova i odgovarajućem tehnološkom postupku radi provjere općeg stanja vozila, provjere
stanja podsustava, dijelova i sklopova, izmjene ili dopune maziva, zamjene ili dopune drugog potrošnog
materijala te otklanjanja nedostataka na željezničkom vozilu.
5. »Modifikacija željezničkog vozila« je zahvat kojim se obavlja pojedinačna izmjena ili poboljšavanje konstrukcije
ili uređaja na vozilu, a kojim se ne mijenjaju osnovne konstrukcijske, tehničke i eksploatacijske značajke. Ako se
na željezničkom vozilu po unaprijed izrađenoj tehničkoj dokumentaciji obavlja više modifikacija u smislu
povećanja pouzdanosti vozila u pogonu i veće učinkovitosti tada se to u smislu odredbi ovoga Pravilnika zove
modernizacija željezničkog vozila.
6. »Održavanje željezničkog vozila« je skup unaprijed planiranih radova u sklopu redovitog održavanja kao i
neplaniranih radova u sklopu izvanrednog održavanja vozila, koji se obavljaju na vozilu, njegovim podsustavima,
sklopovima i dijelovima sa svrhom da tijekom korištenja željezničko vozilo udovoljava tehničkim uvjetima za
sigurnost željezničkog prometa.
7. »Održavatelj« je pravna ili fizička osoba koja posjeduje propisano ovlaštenje za obavljanje djelatnosti
održavanja željezničkih vozila.
8. »Oštećenje vozila« je oštećenje pojedinačnog ili više različitih dijelova, sklopova i uređaja ugrađenih na
željezničko vozilo nastalo zbog deformacija izazvanih sudarom, iskliznućem, nepravilnim manevriranjem,
utovarom, istovarom ili zbog vandalizma i njemu sličnih radnji.
9. »Posjednik« je vlasnik, pravna ili fizička osoba koja ima pravo raspolaganja vozilom i koristi vozilo kao sredstvo
prijevoza u gospodarske svrhe.
10. »Redoviti popravak« je skup unaprijed planiranih radova na željezničkom vozilu kojim se prema utvrđenom
opisu radova i odgovarajućem tehnološkom postupku obavlja pregled i popravak dijelova i sklopova na vozilu ili u
specijaliziranoj radionici, popravlja ili zamjenjuje električna, zračna i instalacija za protok fluida nakon čega se
željezničko vozilo kompletira, završno ispituje na mjestu, a po potrebi i na probnoj vožnji prije ponovnog puštanja
u željeznički promet.
11. »Redovito održavanje željezničkog vozila« je skup unaprijed planiranih radova na željezničkom vozilu kojim
se prema utvrđenom opisu radova i odgovarajućem tehnološkom postupku utvrđuje opće stanje vozila, obavlja
pregled podsustava, dijelova i sklopova te otklanjaju nedostaci na željezničkom vozilu nakon čega se provjerava
ispravnost željezničkog vozila.
12. »Rekonstrukcija željezničkog vozila« je izvođenje radova na željezničkom vozilu kojim se mijenjaju njegova
bitna konstrukcijska, tehnička ili uporabna svojstva vozila.
13. »Servisni pregled vučnog vozila« je pregled radi provjere tehničke ispravnosti sklopova i uređaja na vozilu te
otklanjanje neispravnosti sukladno uputama o održavanju odnosnog vozila za ovu vrstu pregleda, a koji se obavlja
tijekom iskorištavanja vozila između dviju vožnji vlaka ili manevarskih vožnji.
Članak 3.
Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na sljedeća vozila:
1. lokomotive,
2. motorne vlakove,
3. motorna vozila za posebnu namjenu,
4. putničke vagone,
5. upravljačke vagone,
6. teretne vagone,
7. vagone za posebne namjene.
Načela održavanja
Članak 4.
(1) Održavanje željezničkih vozila je stalan proces preventivnog karaktera kojem je svrha sigurno, pouzdano,
ekonomično i ekološki prihvatljivo korištenje željezničkih vozila u javnom željezničkom prometu.
(2) Održavanje željezničkih vozila može biti redovito i izvanredno.
(3) U redovito održavanje spada:
1. pranje, čišćenje i dezodoracija,
2. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija putničkih vagona i motornih vlakova,
3. servisni pregledi vučnih vozila,
4. kontrolni pregledi,
5. redoviti popravci.
(4) U izvanredno održavanje spada:
1. pranje i čišćenje teretnih vagona,
2. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija putničkih vagona i motornih vlakova,
3. izvanredni popravci zbog kvarova, istrošenosti i nasilnih oštećenja,
4. izvanredni popravci nakon izvanrednog događaja (Prilog 6).
Članak 5.
(1) Održavanje željezničkih vozila ima pravo obavljati održavatelj, odnosno pravna ili fizička osoba, kojoj je
posjednik povjerio održavanje željezničkog vozila ugovorom ili drugim pravno valjanima aktom (ako posjednik
nije održavatelj) i koja za održavanje željezničkih vozila ima zakonom propisano odobrenje.
(2) Ugovor, odnosno drugi akt kojim se povjerava održavanje željezničkih vozila iz stavka 1. ovoga članka,
posjednik je dužan predočiti uz prijavu željezničkog vozila u registar željezničkih vozila.
(3) Redoslijed kontrolnih pregleda i redovitih popravaka utvrđuje posjednik vozila na temelju tehničke
dokumentacije proizvođača željezničkog vozila, odnosno proizvođača sklopova i dijelova ugrađenih na vozilo i na
temelju iskustava stečenih prethodnim korištenjem takvih ili sličnih željezničkih vozila o uporabnoj ispravnosti
dijelova i sklopova, u ovisnosti o prevaljenom putu ili proteklom vremenu korištenja.
(4) Redovito održavanje željezničkog vozila dopunjava se obavljanjem izvanrednih popravaka kada god je to
potrebno.
(5) Održavatelj može, uz suglasnost posjednika vozila, za pojedine radove održavanja na vozilu angažirati
specijalizirane pravne ili fizičke osobe i za to je dužan osigurati odgovarajuće uvjete.
(6) Osnovna načela pri organizaciji održavanja željezničkih vozila jesu:
1. pripremljena tehnička dokumentacija za održavanje vozila u obliku podesnom za neposrednu primjenu u

radionicama i pogonima,
2. unaprijed propisane vrste, opisi i rokovi održavanja,
3. prilagodba opisa i rokova na temelju stalnog praćenja stanja vozila u prometu i pri obavljanju radova
održavanja. Radovi na održavanju moraju biti prilagođeni stvarnim istrošenjima i oštećenjima dijelova i sklopova
na vozilu,
4. pridržavanje propisanih rokova i opsega radova za pojedine vrste redovitog održavanja,
5. opseg poslova na održavanju i ugrađeni materijal moraju jamčiti za kvalitetu,

6. optimiziranje radnog vremena i materijala za obavljanje radova na održavanju,
7. pravodobno osiguravanje zamjenskih dijelova potrebnih za zamjenu istrošenih dijelova i određen broj
zamjenskih sklopova radi mogućeg organiziranja popravka vozila po sustavu zamjene sklopova,
8. ugradnja originalnih zamjenskih dijelova ili dijelova proizvedenih po originalnoj tehničkoj dokumentaciji
odnosno dijelova za koje postoji odgovarajući certifikat kojim se potvrđuje podobnost za ugradnju na željezničko
vozilo,
9. postojanje specijaliziranih radionica za obavljanje popravaka određenih serija vozila ili pojedinih sklopova i
uređaja,
10. vođenje propisanih evidencija i njihovo čuvanje.
Članak 6.
(1) Radi ustanovljivanja stanja dijelova, sklopova i uređaja na vozilima, njihove istrošenosti i oštećenja te radi
ustanovljivanja promjene toga stanja tijekom vremena, potrebno je obavljati sustavna ispitivanja i provjere. Ta
ispitivanja i provjere omogućavaju da se dobiju podaci koji služe za određivanje redoslijeda i rokova za obavljanje
kontrolnih pregleda i redovitih popravaka te za određivanje radova koje je potrebno obaviti.
(2) Ispitivanja i provjere željezničkog vozila organiziraju posjednik i održavatelj kada se za to ukaže potreba, a
posebice:
1. kod uvođenja novoga kontrolnog pregleda ili novoga redovitog popravka,
2. kod promjene rokova za pojedine vrste redovitog održavanja,
3. kod promjene obveznih radova za pojedine vrste redovitog održavanja,
4. kod obavljanja prvoga redovitog popravka na novom tipu vozila,
5. kod zamjene dijelova, uređaja ili isklopova od vitalnog značaja za siguran tijek prometa.
Mjerila i redoslijed redovitog održavanja

Članak 7.
(1) Mjerila za redovito održavanje željezničkih vozila su:
1. kalendarsko vrijeme iskorištavanja vozila,
2. prijeđeni kilometri, odnosno brutotonski kilometri za teretne vagone.
(2) Mjerila za redovito održavanje željezničkih vozila mogu biti i potrošeno dizel gorivo ili broj sati rada dizel
motora, a rokovi po ovim kriterijima ne mogu biti duži od rokova predviđenih za kalendarsko vrijeme
iskorištavanja vozila ili prijeđenih kilometara.
(3) Mjerila za obavljanje redovitog održavanja pojedinih vrsta željezničkih vozila, uključujući dopuštena
odstupanja, nalaze se u prilozima ovoga Pravilnika.
Članak 8.
(1) Pod redoslijedom redovitog održavanja podrazumijeva se nastavni slijed pojedinih vrsta održavanja.
(2) Rok između dvaju redovitih popravaka kod svake serije željezničkih vozila određuje se tako da većina vozila te
serije u prometu može biti raspoloživa za korištenje do sljedećega redovitog popravka.
(3) Redoslijed i rokove za redovito održavanje utvrđuje posjednik vozila sukladno odredbama ovoga Pravilnika
posebno za svaku vrstu i seriju vozila.
(4) Opise radova redovitog održavanja za pojedine vrste i serije vozila posjednik mora izraditi sukladno uputama
i tehničkoj dokumentaciji proizvođača vozila, odnosno pojedinih sklopova i uređaja, sukladno odredbama ovoga
Pravilnika i specifičnim uvjetima korištenja vozila.
(5) Ako posjednik vozila procijeni da je tehničko stanje vozila nezadovoljavajuće i da takvo onemogućuje njegovo
sigurno iskorištavanje ili zahtijeva učestale izvanredne popravke, tada se takvo vozilo po nalogu posjednika
otprema na odgovarajući redoviti popravak po redoslijedu i prije propisanog roka.
(6) Ako je vozilo iz bilo kojeg razloga bilo izvan prometa dulje od 15 dana, rok za sljedeće kontrolni pregled
pomiče se za duljinu vremena za koje je vozilo bilo izvan prometa. Prije ponovnog puštanja u promet na vozilu je
potrebno napraviti radove u opsegu koji odgovara prvom sljedećem kontrolnom pregledu.
(7) Nakon isteka roka propisanoga za kontrolni pregled ili za redoviti popravak, uključivo i dopuštena odstupanja,
vozilo mora biti isključeno iz prometa.
Članak 9.
(1) Željezničko vozilo posjednik upućuje na redovito održavanje nakon što vozilo ispuni kriterije predviđene
ovim Pravilnikom.
(2) Željezničko vozilo koje se upućuje na održavanje, prijavljuje se zasebno održavatelju s naznakom njegovog
tehničkog stanja.
(3) Kod predaje željezničkog vozila održavatelju, između posjednika i održavatelja vodi se primopredajni zapisnik
u kojem se konstatira stanje, nedostajući i oštećeni sklopovi i dijelovi vozila.
Opseg radova na održavanju

Članak 10.
(1) Za svaku vrstu kontrolnih pregleda i redovitih popravaka željezničkog vozila određene serije vozila, utvrđuje
se opseg obvezatnih radova kojima se postiže pogonska pouzdanost i omogućuje njihovo sigurno korištenje u
prometu.
(2) Opseg obvezatnih radova na redovitim popravcima za svaku seriju vozila podliježe dopunama i izmjenama
sukladno unapređenju tehnologije održavanja i primjene novih tehničkih rješenja.
(3) Kod obavljanja pojedinih vrsta kontrolnih pregleda i redovitih popravaka, osim obvezatnih radova
predviđenih opsegom radova, po potrebi, uz odobrenje posjednika, obavljaju se i dopunski radovi radi dovođenje
vozila u tehnički ispravno stanje.
(4) Kod obavljanja redovitih popravaka vozila, popravak pojedinih njihovih sklopova može biti izostavljen, uz
odobrenje posjednika, ako je prije ulaska vozila u redoviti popravak na njima bio obavljen izvanredni popravak i
to u opsegu koji do sljedećega redovitog popravka jamči voznu i pogonsku sigurnost vozila.
Članak 11.
(1) Redovito održavanje obavlja se prema utvrđenom opisu radova za određenu vrstu održavanja, sukladno
tehničkim uvjetima i uputama za održavanje vozila i pojedinih sklopova, uređaja i opreme na odnosnom
željezničkom vozilu.
(2) Nadnevci redovitih popravaka upisuju se na obje bočne ili čelne strane željezničkog vozila, na za to
predviđeno mjesto, a sastoje se od, dana, mjeseca i godine zadnjeg obavljenog redovitog popravka.
(3) Na vagonima, na za to predviđenom mjestu, ispisuju se i nadnevci izvanrednog popravka i to na oba čela
vagona.
(4) Izvanredni popravak željezničkog vozila sastoji se od popravka ili zamjene pojedinog dijela, sklopa, uređaja ili
opreme koji su neispravni ili oštećeni. Izvanredni popravak željezničkog vozila može biti obavljen kao zaseban
postupak ili u sklopu redovitog održavanja.
Č
Članak 12.
(1) Tijekom održavanja željezničkog vozila mogu se obavljati modifikacije i rekonstrukcije vozila.
(2) Modifikacije i rekonstrukcije vozila obavljaju se u skladu s tehničkom dokumentacijom odobrenom od strane
posjednika vozila.
(3) Modifikacije i rekonstrukcije vozila mogu se obavljati tijekom redovitog održavanja željezničkog vozila, a
mogu biti obavljene po posebnom programu koji utvrđuje posjednik vozila.
Tehnička dokumentacija za održavanje

Članak 13.
(1) Tehnička dokumentacija za održavanje željezničkih vozila sastoji se od:
1. uputa za rukovanje vozilom i pojedinim uređajima na njemu,
2. uputa za održavanje vozila, pojedinih sklopova, uređaja i opreme,
3. tehničkih uvjeta za popravak vozila i sklopova,
4. opisa radova za pojedine vrste redovitog održavanja,
5. tehničke dokumentacije proizvođača vozila,
6. plana tehničke kontrole održavanja,
7. kataloga zamjenskih dijelova vozila, odnosno pojedinih sklopova.
(2) Upute za rukovanje izrađuje posjednik ili proizvođač, a njima se određuju postupak rukovanja vozilom i
uređajima koji su ugrađeni na vozilo.
(3) Uputama za održavanje vozila, pojedinih sklopova, uređaja i opreme određuju se postupci za obavljanje
radova pri popravku, a koje izrađuje proizvođač vozila, pojedinog sklopa, uređaja ili opreme ili održavatelj, a
odobrava ih posjednik vozila.
(4) Tehničke uvjete za popravak vozila i sklopova određuje posjednik, a oni obuhvaćaju kriterije tehničke
ispravnosti vozila, a koji proizlaze iz:
1. tehničkog opisa vozila,
2. konstrukcijskih i eksploatacijskih karakteristika vozila i sklopova,
3. specifikacija zamjenskih dijelova i materijala po vrstama i količini za obavljanje pojedinih vrsta redovitog
održavanja opisa redovitog održavanja vozila i pojedinih sklopova koje izrađuje održavatelj, a ovjerava posjednik,
4. plana tehničke kontrole o ispitivanju vozila,
5. popisa uređaja i opreme potrebnih za obavljanje provjera dijelova i sklopova, tijekom održavanja, odnosno za
završnu provjeru vozila.
(5) Za svaku vrstu redovitog održavanja željezničkog vozila posjednik izrađuje opis radova na temelju tehničke
dokumentacije i uputa proizvođača.
(6) Tehnička dokumentacija proizvođača vozila odnosno pojedinih sklopova, uređaja i opreme sastoji se od
sklopnih i radioničkih crteža, shema potrebnih za održavanje vozila i uputa za ispitivanje a koje izrađuje
proizvođač vozila.
(7) Plan tehničke kontrole održavanja izrađuje održavatelj, odobrava posjednik željezničkog vozila, a isti sadrži:
1. plan kontrole uređaja, sklopova, dijelova i pokusne vožnje vozila,
2. mjerne i ispitne liste pojedinih sklopova, uređaja i opreme,
3. popis tehničkih uputa, normi i propisa koji se primjenjuju pri održavanju.
(8) Katalog zamjenskih dijelova izrađuje proizvođač, odnosno održavatelj željezničkog vozila, a obavezno ga
ovjerava posjednik. Katalog zamjenskih dijelova na pregledan način prikazuje sastavne dijelove željezničkog
vozila razvrstane po sklopovima, a sadrži podatke po kojima se mogu naručiti zamjenski dijelovi uređaja i opreme
ugrađenih na željezničkom vozilu.
Održavanje sklopova i uređaja od posebnog značaja

Članak 14.
Uređaji od posebnog značaja za siguran tijek željezničkog prometa na željezničkom vozilu jesu:
1. kočni sustavi,
2. osovinski sklopovi,
3. vlačni i odbojni uređaji,
4. okretna postolja,
5. sanduk i okvir sanduka,
6. elementi ovješenja i ogibljenja,
7. čelne i završne svjetiljke i sirene,
8. uređaj za kontrolu budnosti,
9. radio-dispečerski uređaj,
10. ETCS/RTMS i AS uređaj,
11. brzinomjerni i registrirajući uređaj,
12. sustavi vatrodojave i zaštite od požara,
13. tlačne posude,
14. uređaji automatskog zatvaranja vrata motornih vlakova i putničkih vagona.
Održavanje kočnica
Članak 15.
(1) Održavanje zračnih, magnetskih tračničkih, ručnih i pritvrdnih kočnica željezničkih vozila obavlja se
sukladno preporukama proizvođača, međunarodnim propisima i UIC objavama.
(2) Održavanje kočnica može biti redovito i izvanredno, a može se obavljati i u sklopu drugih radova redovitog i
izvanrednog održavanja željezničkog vozila.
(3) Održavanje kočnica u smislu ovog Pravilnika naziva se revizijom kočnica (skraćeno RK).
(4) Opise radova pojedinih RK posjednik vozila je dužan izraditi i predati održavatelju ili na drugi odgovarajući
način staviti na raspolaganje održavatelju, a koji je RK dužan obavljati prema tim opisima.
(5) O obavljenim RK željezničkog vozila mora se voditi evidencija koju ovjerava radnik ovlašten za popravak
kočnica.
(6) Za ispravnost kočnica i kočnih uređaja jamči održavatelj.
(7) Ispitivanje i popravak glavnih kočnih uređaja obavljaju ovlaštene specijalizirane radionice.
(8) Za popravljene i ispitane kočne uređaje specijalizirana radionica mora ispostaviti odgovarajuću
dokumentaciju i staviti na ispitan kočni uređaj odgovarajuću natpisnu pločicu na kojoj mora biti naznačen
nadnevak ispitivanja i naziv specijalizirane radionice koja je obavila ispitivanje, čime se jamči ispravnost uređaja.
(9) Na kočnim uređajima koji se plombiraju, plombe postavlja specijalizirana radionica, a na plombi mora biti
utisnut žig s oznakom radionice koja je izvršila popravak i ispitivanje uređaja.
Članak 16.
(1) Revizija kočnica nulta (RK-0) jest provjera ispravnosti kočnica vozila koja se obavlja na svakom kontrolnom
pregledu željezničkog vozila i po potrebi.
(2) Na RK-0 sve neispravnosti na kočnici moraju biti otklonjene, a kočnica mora biti funkcionalno provjerena
prije puštanja vozila u promet.
Članak 17.
(1) Revizija kočnica jedan (RK-1) je periodičko provjeravanje ispravnosti kočnice željezničkog vozila u radionici.
(2) RK-1 se na vučnim vozilima, putničkim i teretnim vagonima obavlja na kontrolnom pregledu.
(3) RK-1 na vučnim vozilima i putničkim vagonima se mora obaviti najmanje jednom godišnje s dopuštenim
odstupanjima, a da ukupno proteklo vrijeme između dvije revizije kočnica ne bude dulje od 18 mjeseci
(4) Na vagonima na kojima se ne obavljaju kontrolni pregledi RK-1 se obavlja na polovini vremenskog intervala
između dva redovita popravka uz dopušteno odstupanje ± 6 mjeseci.
(5) Revizija kočnica dva (RK-2) je redovito održavanje kočnica koje uključuje ispitivanje i popravak glavnih
kočnih uređaja u specijaliziranoj radionici za popravak kočnica tako da se glavni kočni uređaji obvezno
zamjenjuju popravljenim i ispitanim uređajima, a drugi uređaji moraju biti dovedeni u ispravno stanje ili se
zamjenjuju ako se na njima ustanove nedostaci ili oštećenja.
(6) Revizija kočnica tri (RK-3) je redovito provjeravanje ispravnosti kočnica u radionici i njihovo dovođenje u
ispravno stanje uz obvezatno skidanje svih uređaja i drugih dijelova kočnice s vozila, te provjera glavnog voda i
druge zračne instalacije kočnice tako da svi kočni uređaji moraju biti zamijenjeni uređajima popravljenim u
radionici specijaliziranoj za popravak kočnih uređaja.
(7) Revizija kočnica RK-2 se obvezno obavlja tijekom srednjeg popravka, željezničkog vozila, a revizija kočnica
RK-3 obavezno se obavlja tijekom velikog popravka željezničkog vozila. Na vozilima na kojima nije predviđeno
obavljanje velikog popravka RK-3 se obavezno obavlja nakon tri uzastopne revizije RK-2.
(8) U radionici specijaliziranoj za popravak kočnih uređaja obvezno se ispituju i popravljaju sljedeći glavni kočni
uređaji:
1. kočnici izravne i neizravne kočnice,
2. rasporednici,
3. brzači pražnjenja glavnoga voda,
4. protuklizni uređaji s davačem (mehanički, elektronički i mikroprocesorski),
5. sklop cilindar – regulator,
6. mjerni ventili,
7. prenosnik tlaka,
8. zadržni kočni ventili,
9. sigurnosni ventili,
10. regulacijski ventili,
11. manometri.
Članak 18.
(1) Izvanredna provjera kočnica željezničkog vozila obavlja se nakon većeg oštećenja vozila ili ako je vozilo
sudjelovalo u izvanrednom događaju ili se sumnja u ispravnost kočnice željezničkog vozila.
(2) Kad je to potrebno mogu se provoditi i druge provjere ili ispitivanja radi ustanovljivanja ispravnosti kočnice.
Članak 19.
(1) Gumeni elementi zračnog sustava ugrađeni na željeznička vozila zamjenjuju se prema preporuci proizvođača,
a najkasnije na redovitom popravku željezničkog vozila, o čemu je dužan skrbiti održavatelj.
(2) Novi i popravljeni zamjenski dijelovi i uređaji kočnice moraju biti smješteni i čuvani u suhoj i čistoj prostoriji.
(3) Glavni kočni uređaji, kao što su kočnik, rasporednik, prenosnik tlaka, manometri, zadržni kočni ventil,
sigurnosni ventil, i regulacijski ventil, ne smiju se ugrađivati u vozila ako je vrijeme od uskladištenja do izlaska
vozila u promet dulje od 12 mjeseci računajući od mjeseca i godine zadnje provjere, a drugi dijelovi koji se
ugrađuju u kočni sustav ako je vrijeme od uskladištenja do izlaska vozila u promet dulje od 24 mjeseca.
(4) Glavni kočni uređaji kojima je istekao rok za uskladištenje moraju se prije ugradnje na vozilo ponovo
provjeriti (reatestirati) u specijaliziranoj radionici.
(5) Za provjereni uređaj mora biti ispostavljena propisana potvrda o ispravnosti (atest) od specijalizirane
radionice.
Održavanje osovinskih sklopova

Članak 20.
Osnovne zahtjeve za održavanje osovinskog sklopa željezničkog vozila čine:
1. primjena propisanih normi i tehničkih kriterija,
2. ostvarivanje odgovarajućeg omskog otpora osovinskog sklopa,
3. primjena odgovarajućih tehnoloških postupaka.
Članak 21.
(1) Kod održavanja osovinskih sklopova posebnu pozornost treba posvetiti:
1. mogućim promjenama oblika i sastava na osovinskom sklopu
2. kvaliteti obrade površina,
3. propisanim mjerama i dopuštenim odstupanjima,
4. propisanoj i kvalitetnoj montaži,
5. stanju strukture materijala,
6. propisanom omskom otporu,
7. uporabi propisanih i kvalitetnih maziva za osovinske (sva vozila) i ovjesne ležajeve (vučna vozila),
8. kvaliteti zamjenskih dijelova koji se ugrađuju na osovinski sklop.
(2) Kod održavanja osovinskih sklopova treba poštivati dopuštene granične vrijednosti istrošenja, a ako se utvrdi
da je dostignuta granična vrijednost određenog dijela taj dio osovinskog sklopa treba popraviti ili zamijeniti
novim.
Članak 22.
Kod održavanja osovinskih sklopova i njegovih dijelova treba poštivati odredbe sljedećih propisa i normi:
Dimenzije u
Dio Kvaliteta
sastavljenom stanju
Osovina HRN EN 13260 i HRN EN 13261
Monoblok kotač HRN EN 13262
Ploča kotača UIC 812-1
Ovoj kotača UIC 810-1 UIC 812-5
Kotač s ovojem HRN EN 13715 UIC 810-2
Sigurnostni prsten UIC 810-3 UIC 812-4
Članak 23.
(1) Ispravnost osovinskih sklopova provjerava se dnevno, odnosno u stalnom nadzoru i u sklopu radova
redovitog održavanja.
(2) Pri pregledu u stalnom nadzoru vizualno se ustanovljava:
1. istrošenost vijenca kotača,
2. istrošenost ovoja kotača,
3. istrošenost površine kotrljanja i njenog eventualnog oštećenja,
4. učvršćenost ovoja kotača,
5. eventualna oštećenja ploče kotača, ovoja kotača i vijenca kotača,
6. eventualna mjesta termičkog preopterećenja kotača
(3) Kod kontrolnih pregleda, osim navedenog u prethodnom stavku, mora se izvršiti izmjera profila kotača u
skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju
zadovoljavati željeznička vozila.
(4) Kod svakog redovitog popravka željezničkog vozila obvezno se mora izvršiti demontaža osovinskog sklopa i
izvršiti slijedeće:
1. odstranjivanje nečistoća, hrđe i odmašćivanje,
2. utvrđivanje eventualnih oštećenja na ploči kotača, ovoju kotača ili vijencu kotača,
3. pregled osovinskih rukavaca za kotrljajuće ležajeve te njihova izmjera,
4. pregled učvšćenosti kotača na osovini,
5. mjerenje omskog otpora,

6. pregled osovine metodom bez razaranja,
7. ispis mjernih lista,
8. bojanje osovinskog sklopa i nanošenje propisanih oznaka.
Članak 24.
(1) U sklopu održavanja osovinskih sklopova obavljaju se pregledi bez razaranja materijala na ugrađenim ili
demontiranim osovinskim sklopovima.
(2) Kod održavanja osovinskih sklopova pregled metodom bez razaranja treba obaviti na sljedećim dijelovima:
1. osovini,
2. monoblok kotaču,
3. ploči kotača,
4. ovoju kotača.
(3) Pregled osovine metodom bez razaranja obavlja se kod svakog redovitog popravka vozila, po posebnom
zahtjevu posjednika vozila ili po preporuci proizvođača.
(4) Pregled ploče kotača metodom bez razaranja treba obaviti kad se posumnja da je tijekom eksploatacije došlo
do pojave grješaka uslijed povećanja unutarnjih naprezanja, a zbog mehaničkih oštećenja ili pregrijavanja
materijala.
(5) Pregled ovoja kotača metodom bez razaranja obavlja se neposredno prije njegove ugradnje na ploču kotača i u
slučajevima kada se opravdano sumnja da su nastala oštećenja u eksploataciji.
(6) Ispitivač osovinskog sklopa metodom bez razaranja mora rezultate ispitivanja evidentirati u tehničku
dokumentaciju odnosnog vozila, a u radionici za održavanje mora se voditi zasebna evidencija o provedenim
ispitivanjima osovinskog sklopa koja se na zahtjev posjednika mora dati na uvid.
(7) Ako ispitivač posumnja u ispravnost pojedinog dijela ili osovinskog sklopa mora se obaviti dodatno ispitivanje
od strane drugog ispitivača radi potvrde nalaza prvog ispitivača.
Članak 25.
(1) Za pouzdan rad signalno-sigurnosnih uređaja i drugih naprava za sigurnost željezničkog prometa, omski
otpor osovinskog sklopa mora biti u granicama propisanih vrijednosti.
(2) Ispitivanje omskog otpora osovinskog sklopa vrši se mjerenjem električnog otpora između ovoja kotača
odnosno vijenaca kotača, kod neopterećenog željezničkog vozila pri naponu 1,8 do 2 V.
(3) Izmjereni otpor osovinskog sklopa mora biti manji od:
1. 0,01 Ω kod novih ugrađenih kotača (kod jednodijelnih i dvodijelnih kotača),
2. 0,05 Ω kod redovitog popravka osovinskog sklopa s kotačima s ovojem,
3. 0,1 Ω kod periodičkih pregleda osovinskih sklopova.
(4) Izmjerene vrijednosti omskog otpora osovinskog sklopa upisuju se u evidenciju o održavanju.
Članak 26.
(1) Kod svakog otvaranja čelnog poklopca kućišta osovinskog ležaja, u sklopu radova održavanja, mora se izvršiti
osiguranje i označavanje poklopca, pri čemu je obavezno:
1. osiguranje svih pričvrsnih vijaka poklopca od samoodvrtanja,

2. plombiranje kao osiguranje od neovlaštenog pristupu osvinskom ležaju,
3. utisnut ili na posebnoj pločici istaknut datum zadnjeg popravka,
4. identifikacijski broj ovlaštene radionice.
(2) Izvanredno održavanje osovinskog sklopa obavlja se nakon svakog oštećenja osovinskog sklopa i iskliznuća
vozila, pri čemu se provjerava ima li oštećenja i jesu li dimenzije osovinskog sklopa u granicama dopuštenih
odstupanja.
Održavanje odbojnih uređaja

Članak 27.
(1) U sklopu redovitog održavanja odbojnih uređaja obavlja se:
1. provjera istovrsnosti odbojnika na čelu vozila,
2. provjera učvršćenosti odbojnika za čelni nosač,
3. provjera hoda odbojnika,
4. provjera visine osi odbojnika od GRT-a,
5. podmazivanje odbojničke ploče, vodeće i sudarne čahure,
6. provjera postojanja oštećenja, pukotina, lomova i deformacija odbojnika.
(2) Na redovitim popravcima, osim radova koji se obavljaju i na kontrolnim pregledima, odbojni uređaji se
moraju rastaviti, istrošeni ili oštećeni dijelovi popraviti ili zamijeniti s ispravnim te obaviti kompletna
antikorozivna zaštita.
(3) O održavanju odbojnih uređaja radionica koja ih provodi dužna je voditi evidenciju.
(4) Radionica koja obavlja održavanje odbojnih uređaja, obvezna je sve evidencije o obavljenim radovima
predočiti, odnosno staviti na raspolaganje posjedniku vozila.
Održavanje vlačnih uređaja

Članak 28.
(1) U sklopu servisnih i kontrolnih pregleda vlačnih uređaja željezničkih vozila, obvezno se obavlja vizualan
pregled, utvrđuje postoje li mehanička oštećenja i podmazuju klizne površine.
(2) Kod zavojnih vlačnih uređaja na svakom kontrolnom pregledu obavezno se vizualno provjerava:
1. stanje otvora i vrata kuke,
2. ispravnost vodilice kuke i opruge s pripadajućim dijelovima,
3. stanje zavojnog vratila, stremen, matica i ručica vratila,
Vješalica, stremen i zavojni vijak s ručicom za pritezanje zavojnog kvačila moraju biti lako pokretljivi. Čelične
vodilice i zavojni vijak s maticama se moraju podmazivati na svakom kontrolnom pregledu.
(3) Kod automatskog vlačnog uređaja na svakom pregledu se obavlja:
1. provjera i čišćenje kontaktnih površina,
2. provjera pokretljivosti i učvršćenosti pojedinih elemenata,
3. ispitivanje podešenosti i eventualne istrošenosti,

4. pregled brtvi i po potrebi zamjena brtvi zračnih vodova,
5. provjera funkcionalnosti,
6. antikorozivna zaštita,
7. kontrola hoda glavnog amortizera i opruge vlačnog uređaja,
8. provjera pokretljivosti i funkcionalnosti poluge za raskvačivanje,
9. provjera ispravnosti i podmazanosti pomoćnog vlačnog uređaja,
10. priprema za korištenje i održavanje u zimskim uvjetima.
(4) Najveća dozvoljena zračnost pri kvačenju između čelnih ploča kvačila ne smije biti veća od zračnosti koju
propisuje proizvođač.
(5) Na kontrolnim pregledima željezničkog vozila provjerava se ispravnost poluautomatskog vlačnog uređaja,
nosive lisnate opruge, podmazanost i pokretljivost elemenata te funkcionalnost vlačnog uređaja.
(6) Zračnost u svornjacima poluautomatskog (krutog) vlačnog uređaja ne smije biti veća od tolerancija koje
propisuje proizvođač.
(7) Ispravnost i funkcionalnost pomoćnog vlačnog uređaja, uključivo i provjeru brtvljenosti spoja zračnog voda s
poluspojkom, obvezno se provjerava na kontrolnim pregledima.
(8) Pomoćni vlačni uređaj, kad nije u uporabi, mora se nalaziti na vozilu u za to predviđenom prostoru.
(9) Na redovitom popravku vlačnog uređaja, neovisno o vrsti i tipu, vlačni uređaj se mora rastaviti, svi istrošeni
dijelovi popraviti ili zamijeniti s ispravnim te obaviti kompletna antikorozivna zaštita i završno ispitivanje.
(10) Radionica koja održava vlačni uređaj dužna je voditi evidenciju o ugrađenim dijelovima i popravcima
vlačnog uređaja.
(11) Radionica koja obavlja održavanje vlačnog uređaja, na zahtjev posjednika vozila, dužna je predočiti sve
evidencije o održavanju vlačnog uređaja.
(12) Vlačni uređaji, posebne izvedbe, ugrađeni na vozilima za posebne namjene održavaju se sukladno uputama
proizvođača.
(13) Ako se primijete neispravnosti ili oštećenja obavezno se provodi izvanredno održavanje radi dovođenja
vlačnog uređaja u ispravno i funkcionalno stanje.
Održavanje sanduka, okvira sanduka i okretnog postolja

Članak 29.
(1) Rokovi kontrolnih i redovitih popravaka sanduka, okvira sanduka i okretnog postolja moraju se odvijati po
ciklusima održavanja željezničkog vozila koje je propisao proizvođač.
(2) Na okviru sanduka i njegovim dijelovima tijekom održavanja ne smiju se obavljati promjene dimenzija bez
prethodne ovjere dokumentacije od strane proizvođača ili posjednika željezničkog vozila.
(3) Izvanredni popravak sanduka, okvira sanduka i okretnog postolja obavlja se nakon svakog oštećenja i
iskliznuća željezničkog vozila pri kojem se moraju prekontrolirati dijagonalnost i paralelnost funkcionalnih
točaka konstrukcije (križna mjera) i dokumentirati odluka o ispravnosti sklopa.
(4) Održavanje sanduka, okvira sanduka i okretnog postolja obavlja se i u drugim slučajevima kad se rastavljaju iz
drugih razloga te prilikom zamjene postolja ili osovinskih sklopova.
(5) Za ugradbene dijelove koji su dio sanduka, okvira sanduka i okvira okretnog postolja (vodilice, svornjaci,
pričvrsni vijci) važe ista pravila održavanja kao i za osnovnu konstrukciju, odnosno okvire.
(6) O održavanju, sanduka, okvira sanduka i okretnog postolja održavatelj je dužan voditi evidenciju.
Održavanje elemenata ovješenja i ogibljenja

Članak 30.
(1) Održavanje elemenata ovješenja i ogibljenja mora se obavljati tako da se osiguraju neophodna relativna
pomicanja između vezanih dijelova.
(2) Elementi ovješenja i ogibljenja održavaju se na svakom kontrolnom pregledu i pri tome se provjerava ima li:
1. puknuća,
2. mehaničkih oštećenja,
3. ukliještenja,
4. istrošenosti,
5. oštećenja elemenata za zaštitu od prašine i drugih mehaničkih nečistoća,
6. propisan razmak između ogibljenih dijelova u propisanim granicama.
(3) Izvanredno održavanje elemenata ovješenja i ogibljenja obavlja se nakon oštećenja ili iskliznuća vozila, pri
čemu se elementi ovješenja i ogibljenja provjeravaju dimenzionalno i drugim postupcima provjere bez razaranja.
(4) Elementi ovješenja i ogibljenja, za koje se utvrdi da imaju deformacije ili napuknuća, obvezno moraju biti
zamijenjeni ispravnima.
(5) Zglobni dijelovi elemenata ovješenja i ogibljenja, moraju se podmazati tijekom održavanja željezničkog vozila.
(6) Elementi ovješenja, sa zglobnim gumenim elementima, moraju se kontrolirati kao elementi ogibljenja.
(7) Tijekom održavanja elemenata ogibljenja, kao što su lisnate i spiralne opruge, obavezno se provjerava ima li
puknuća i oštećenja i jesu li svi elementi u ležištu.
(8) Stanje mehaničkih opruga i gumenih elemenata od kojih se sastoje kombinirani elementi ogibljenja na
željezničkom vozilu s navedenim elementima, obvezno se provjerava kao stanje jedinstvenog sustava ogibljenja.
(9) U slučaju puknuća jednog od elemenata mehaničke opruge, nakon zamjene elementa, opruga se mora prije
ugradnje ispitati.
(10) Nakon zamjene najmanje jednog elementa ogibljenja vozila, moraju se provjeriti mjere relativnih kretanja
vozila prema preporuci proizvođača.
(11) Ako je primarno ogibljenje željezničkog vozila izvedeno gumenim elementima, ispravnost gumenih
elemenata provjerava se pod opterećenjem prema dijagramu opterećenja proizvođača, pri čemu se mora voditi
računa o temperaturi okoline odnosno klimatskim uvjetima.
(12) Ako postoji razlika karakteristika gumenih elemenata primarnog ogibljenja na jednom vozilu, a one su u
propisanim granicama, dopušteno je podešavanje ili uparivanje gumenih elemenata pri čemu se moraju uskladiti
mjere relativnih kretanja.
(13) Gumeni elementi ovješenja i ogibljenja na željezničkom vozilu zamjenjuju se prema preporuci proizvođača, a
najkasnije na redovitom popravku željezničkog vozila, o čemu je dužan skrbiti održavatelj.
(14) Na svakom redovitom popravku željezničkog vozila moraju se kontrolirati mjere relativnih kretanja.
(15) Održavatelj mora voditi evidenciju o održavanju elemenata ovješenja i ogibljenja.
Održavanje čelnih i završnih svjetiljki te sirena na vučnom vozilu

Članak 31.
(1) Čelne i završne svjetiljke te sirene na vučnom vozilu i drugim vozilima s upravljačnicom moraju biti ispravne
sve vrijeme kada se vučno vozilo namjenski koristi u javnom željezničkom prometu.
(2) Provjera ispravnosti čelnih i završnih svjetiljki te sirena obvezno se obavlja tijekom kontrolnih pregleda.
(3) Provjera ispravnosti čelnih i završnih svjetiljki sastoji se od provjere spojnih mjesta, instalacije, ispravnosti
svijetiljki te podešenosti svjetlosnog snopa. Kod sirene treba provjeriti funkcije ručnih i nožnih tipkala te njenu
funkcionalnost.
(4) U sklopu redovitih popravaka vučnog vozila i drugih vozila s upravljačnicom, čelne i završne svjetiljke te
sirene s pripadajućom instalacijom i uređajima treba detaljno pregledati te otkloniti sve uočene neispravnosti.
(5) Izvanredno održavanje čelnih i završnih svjetiljki te sirena na vučnom vozilu i drugim vozilima s
upravljačnicom obavlja se u slučajevima uočenih nepravilnosti ili kada se posumnja u ispravnost tih uređaja.
Održavanje uređaja za kontrolu budnosti

Članak 32.
(1) Održavanje uređaja za kontrolu budnosti izvodi se u skladu s uputom koju za dotični tip uređaja daje
proizvođač.
(2) Na svakom kontrolnom pregledu treba obaviti kontrolu tipkala za posluživanje, spojnih mjesta, instalacije te
stanje elektro pneumatskog ventila budnika. Nakon obavljenog pregleda u sklopu završnog ispitivanja vučnog
vozila mora se ispitati funkcionalna ispravnost uređaja za kontrolu budnosti koja se sastoji od provjere zvučne i
svjetlosne signalizacije, vremenskih intervala i učinkovitosti zavođenja prinudnog kočenja.
(3) U sklopu redovitih popravaka uređaj za kontrolu budnosti treba detaljno pregledati po komponentama,
dijelovima instalacije te otkloniti sve uočene neispravnosti, a u sklopu završnog ispitivanja, nakon redovitog
popravka, uređaj treba ispitati i o provedenom ispitivanju ispostaviti mjerne liste.
(4) Izvanredno održavanje uređaja za kontrolu budnosti obavlja se u slučajevima uočenih nepravilnosti ili kada se
posumnja u ispravnost uređaja.
(5) Održavatelj mora voditi evidenciju o svim provedenim radovima na održavanju uređaja za kontrolu budnosti.
Članak 33.
Održavanje uređaja za kontrolu budnosti koji nije izveden kao poseban uređaj već je integriran u upravljačko-
dijagnostički sustav vučnog vozila i drugog vozila s upravljačnicom, obavlja se u sklopu održavanja upravljačko-
dijagnostičkog sustava prema uputama proizvođača željezničkog vozila.
Održavanje radio-dispečerskog uređaja

Članak 34.
(1) Radio-dispečerski uređaj na vozilu, kao dio radio dispečerskog sustava, održava se sukladno uputama za
održavanje radio dispečerskog sustava, odnosno uputama proizvođača za pojedini tip uređaja.
(2) Na svakom kontrolnom pregledu treba obaviti kontrolu ispravnosti primopredajnika, upravljačkih modula,
mikro-telefonske kombinacije i zvučnika, a nakon obavljenog pregleda, u sklopu završnog ispitivanja vučnog
vozila, mora se ispitati funkcionalna ispravnost radio-dispečerskog uređaja.
(3) U sklopu redovitih popravaka, radio dispečerski uređaj održava se u specijaliziranim radionama za održavanje
radio dispečerskog sustava, a nakon redovitog popravka radio-dispečerski uređaj treba ispitati i o provedenom
ispitivanju izdati mjerne liste.
(4) Izvanredno održavanje radio-dispečerskog uređaja obavlja se u slučajevima uočenih nepravilnosti ili kada se
posumnja u ispravnost uređaja.
(5) Održavatelj mora voditi evidenciju o svim provedenim radovima na održavanju radio-dispečerskog uređaja.
Održavanje ETCS i AS uređaja

Članak 35.
(1) ETCS i AS uređaj na vozilu održava se sukladno uputama za održavanje ETCS i AS sustava odnosno uputama
proizvođača za pojedini tip uređaja.
(2) Na svakom kontrolnom pregledu treba provjeriti stanje spojnih mjesta, instalacije te stanje izvršnog elementa
za kočenje.
(3) U sklopu kontrolnih pregleda na autostop uređaju moraju se ispitati i podesiti rezonantne struje i struje
otpuštanja,a također treba podesiti visine magneta odnosno baliza autostop uređaja i antena ETCS uređaja.
(4) Nakon obavljenog kontrolnog pregleda, a u sklopu završnog ispitivanja vučnog vozila, mora se ispitati
funkcionalna ispravnost ETCS i autostop uređaja koja se sastoji od provjere zvučne i svjetlosne signalizacije,
provjere vremenskih intervala i učinkovitosti zavođenja prinudnog kočenja.
(5) U sklopu redovitih popravaka vučnog vozila, ETCS i autostop uređaje treba detaljno pregledati po
komponentama, dijelovima instalacije te otkloniti sve uočene neispravnosti, a u sklopu završnog ispitivanja nakon
redovitog popravka uređaj treba ispitati i o provedenom ispitivanja izdati mjerne liste.
(6) Izvanredno održavanje ETCS i autostop uređaja obavlja se u slučajevima uočenih nepravilnosti ili kada se
posumnja u ispravnost odnosnog uređaja.
(7) Održavatelj mora voditi evidenciju o svim provedenim radovima na održavanju ETCS i autostop uređaja.
Održavanje brzinomjernih i registrirajućih uređaja

Članak 36.
(1) Održavanje brzinomjernih i registrirajućih uređaja obavljaju specijalizirane radionice koje raspolažu
odgovarajućom stručnom radnom snagom i potrebnom opremom za tu vrstu radova.
(2) Održavanje brzinomjernih i registrirajućih uređaja obavlja se po ciklusima i rokovima redovitog održavanja, a
provodi se prema uputama proizvođača za pojedini tip uređaja.
(3) Na kontrolnom pregledu obavlja se:
1. čišćenje,
2. kontrola svih spojnih mjesta i instalacije,
3. pregled davača mjerenih vrijednosti,
4. kontrola rasvjete pokaznog uređaja,
5. pregled i kontrola medija za zapis podataka,
6. pregled brave za zaključavanje registrirajućeg uređaja.
(4) Svakih 12 mjeseci i pri redovitom popravku mora se obaviti baždarenje brzinomjernog uređaja i uređaja za
registraciju brzine.
(5) Na redovitom popravku, osim radova koji se obavljaju na kontrolnom pregledu, obvezno se vrši provjera na
ispitnom stolu pri čemu se mora utvrditi:
1. ispravnost pokazivanja brzine,
2. ispravnost registriranja brzine,
3. ispravnost registriranog prijeđenog puta,
4. ispravnost registriranja drugih podataka ovisno o vrsti i tipu brzinomjernog i registrirajućeg uređaja (tlaka
zraka u glavnom vodu, datuma i vremena, funkciji autostop uređaja, sirene i drugo).
(6) Pri provjeri brzine na ispitnom stolu dozvoljena je tolerancija pokazivanja brzine od ± 2%.
(7) Izvanredno održavanje brzinomjernog ili registrirajućeg uređaja obavlja se:
1. ako se pri radu vučnog vozila uoči neispravnost ili posumnja u ispravnost uređaja,
2. nakon svakog tokarenja profila kotača prilikom kojeg treba izvršiti umjeravanje registrirajućeg uređaja s novom
izmjerom promjera kotača.
(8) O održavanju brzinomjernih i registrirajućih uređaja radionica koja ih provodi dužna je voditi evidenciju.
(9) Radionica koja obavlja održavanje brzinomjernih i registrirajućih uređaja, na zahtjev posjednika vozila, dužna
je sve evidencije o održavanju staviti na raspolaganje.
Održavanje protupožarnog sustava i aparata
za gašenje požara
Članak 37.
(1) Održavanje protupožarnog sustava i aparata za gašenje požara željezničkog vozila obuhvaća:
1. redoviti pregled,
2. periodični pregled,
3. kontrolno ispitivanje.
(2) Redoviti pregled protupožarnog sustava i aparata za gašenje požara na željezničkom vozilu obavlja posjednik
vozila odnosno pravna ili fizička osoba koju je za te poslove odredio posjednik vozila.
(3) Redoviti pregled protupožarnog sustava i aparata za gašenje požara obavlja se na svakom servisnom i
kontrolnom pregledu željezničkog vozila.
(4) Na redovitom pregledu protupožarnog sustava i aparata za gašenje požara mora se provjeriti opremljenost
naljepnicama, plombama i rok valjanosti pojedinih aparata za gašenje požara, opremljenost vozila protupožarnim
sustavom ili aparatima za gašenje požara te kompletnost protupožarnog sustava, a svi pri tom uočeni nedostaci
moraju biti otklonjeni.
(5) Periodični pregled i kontrolno ispitivanje protupožarnog sustava i aparata za gašenje požara obavlja pravna ili
fizička osoba koja je za te poslove ima ovlaštenje sukladno Zakonu o zaštiti požara.
Održavanje tlačnih posuda

Članak 38.
(1) Održavanje tlačne posude koja se koristi na željezničkom vozilu obavlja se u skladu s odredbama Pravilnika o
jednostavnim tlačnim posudama.
(2) Izvedba i održavanje instalacija i sigurnosni pribor također podliježu odredbama Pravilnika o jednostavnim
tlačnim posudama.
(3) Posjednik željezničkog vozila mora provoditi preglede i ispitivanja tlačne posude u sklopu redovitog popravka
vozila.
(4) Posjednik željezničkog vozila mora voditi urednu evidenciju o kontroli opreme pod tlakom te podatke o
njenoj starosti i popravcima obavljenima na toj opremi.
(5) Tlačne posude ugrađene na željeznička vozila moraju imati istaknutu natpisnu pločicu na koju su utisnuti
podaci o posljednje obavljenom ispitivanju.
(6) Za održavanje tlačnih posuda na željezničkim vozilima primjenjuju se norme HRN EN 286 – 3 i HRN EN 286
– 4 te objave UIC 541-07 i UIC 834.
Održavanje uređaja automatskog zatvaranja vrata motornih vlakova i putničkih vagona

Članak 39.
(1) Ulazna i prolazna vrata motornih vlakova i putničkih vagona moraju se održavati sukladno uputama
proizvođača.
(2) Na svakom kontrolnom pregledu motornog vlaka i putničkog vagona treba provjeriti ispravnost svih ulaznih i
prolaznih vrata za putnike te otkloniti uočene nedostatke.
(3) Izvanredno održavanje ulaznih i prolaznih vrata za putnike te uređaja za upravljanje tim vratima obavlja se u
slučajevima uočenih nepravilnosti ili kada se posumnja u ispravnost tih uređaja.
(4) Na vozilima opremljenim podsustavom središnjeg ili automatskog zatvaranja ulaznih vrata za putnike,
provjera ispravnosti i funkcionalnosti tog podsustava mora se obavljati na svakom kontrolnom pregledu i u
slučajevima kada se posumnja u njegovu ispravnost.
(5) Na redovitom popravku motornog vlaka i putničkog vagona sva ulazna i prolazna vrata trebaju biti
demontirana s vozila, temeljito pregledana i popravljena prije ponovne ugradnje na vozilo.
(6) U sklopu završnog ispitivanja motornog vlaka i putničkog vagona, nakon obavljenog redovitog popravka treba
ispitati funkcionalnost ulaznih i prolaznih vrata te funkcionalnost podsustava za središnje ili automatsko
zatvaranje te o tome ispostaviti ispitni list.
(7) Održavatelj mora voditi evidenciju o održavanju uređaja središnjeg ili automatskog zatvaranja ulaznih i
prolaznih vrata.
Zavarivački radovi
Članak 40.
(1) Pri izvođenju zavarivačkih radova na željezničkim vozilima primjenjuju se odredbe o zavarivačkim radovima
iz europskih i hrvatskih normi, UIC objava i tehničkih propisa iz područja tehnike zavarivanja.
(2) Osnovni materijal koji se koristi pri izvođenju zavarivačkih radova mora udovoljavati svim zahtjevima
zavarljivosti sukladno europskim i hrvatskim normama te UIC objavama.
(3) Zavarivačke radove na željezničkim vozilima smije obavljati izvođač zavarivačkih radova s valjanim
uvjerenjima sukladno HRN EN 15085, HRN EN 3834-2 i HRN EN 3834-3.
(4) Tehnička dokumentacija za izvođenje zavarivačkih radova mora biti izrađena u skladu s važećim propisima iz
područja zavarivanja (HRN EN 15614 i HRN EN 15609 i UIC 897).
(5) Pri izvođenju zavarivačkih radova mora se provoditi kontrola za vrijeme pripreme elemenata za zavarivanje,
tijekom zavarivanja i nakon obavljenih zavarivačkih radova.
(6) Radionice za održavanje željezničkih vozila moraju voditi dnevnik zavarivanja o obavljenim zavarivačkim
radovima na željezničkom vozilu.
Vaganje željezničkih vozila

Članak 41.
(1) Željeznička vozila važu se radi ustanovljivanja njihove ukupne mase i rasporeda opterećenja na pojedine
osovine odnosno na kotače kad je to predviđeno opsegom radova za pojedine vrste redovitih popravaka vozila
određene serije i vrste.
(2) Vaganje se obavlja nakon obavljenih radova održavanja, a prije pokusne vožnje.
(3) Teretni vagoni se važu na kolodvorskim vagonskim vagama gdje se ustanovljuje njihova vlastita masa, a takvo
vaganje mora biti obavljeno nakon svakoga redovitog popravka vagona.
(4) Željeznička vozila važu se nakon izvanrednih popravaka i rekonstrukcija, ako su takvi radovi mogli utjecati na
promjenu ukupne mase željezničkog vozila ili na raspored opterećenja na vozilu.
(5) Željeznička vozila važu se na temelju preporuka proizvođača i prema uputstvima za korištenje uređaja kojima
se obavlja uravnoteživanje željezničkog vozila.
Nadzor nad kakvoćom popravka

Članak 42.
(1) Kod obavljanja održavanja željezničkih vozila, radovi i ispitivanja podliježu nadzoru posjednika ili osobe koju
posjednik za to ovlasti.
(2) Način obavljanja nadzora nad kakvoćom održavanja obavlja se sukladno planu osiguranja kakvoće održavanja
usuglašenog između održavatelja i posjednika, a postupci nadzora utvrđuju se ugovorom između posjednika i
održavatelja.
Završno ispitivanje
Članak 43.
(1) Nakon obavljenog održavanja, a prije puštanja u promet, željezničko vozilo treba završno ispitati i utvrditi
njegovu ispravnost za siguran tijek prometa.
(2) U sklopu završnog ispitivanja željezničkog vozila obavlja se i pokusna vožnja.
(3) Prije pokusne vožnje mora se ispitati funkcionalnost vozila u mjestu.
Pokusne vožnje željezničkog vozila

Članak 44.
(1) Pokusna vožnja željezničkog vozila mora se obaviti u sljedećim slučajevima:
1. nakon obavljenog redovitog popravka vučnog vozila,
2. nakon obavljenog redovitog popravka putničkog vagona,
3. nakon provedenih modifikacija ili rekonstrukcija pojedinih sklopova na vozilu kojima se mijenjaju njegove
karakteristike bitne za uporabu,
4. nakon zamjene okretnog postolja vučnog vozila,
5. nakon zamjene osovinskog sklopa na lokomotivi i motornom vlaku,

6. radi tipskog, serijskog ili istraživačkog ispitivanja željezničkog vozila ili njegovog podsustava ili sklopa,
7. nakon zamjene elemenata primarnog ogibljenja na vučnom vozilu,
8. nakon izvršenog vaganja vozila i uravnoteženja mase,
9. zbog funkcionalnog ispitivanja kočnice poslije obavljenog RK-2 i RK-3 osim kod teretnih vagona,
10. zbog funkcionalnog ispitivanja vučne karakteristike,
11. nakon zamjene kočnog polužja na vučnom vozilu i više od 1/4 istovrsnih izvršnih kočnih uređaja na
višedjelnom motornom vlaku,
12. nakon izvanrednog popravka kod kojega su bili obavljeni radovi koji utječu na sigurno korištenje vozila,
(2) Pokusna vožnja lokomotive obavlja se bez opterećenja i s opterećenjem.
(3) Za vrijeme pokusne vožnje bez opterećenja provodi se ispitivanje vozila vožnjom najvećom konstruktivnom
brzinom, funkcionalna ispitivanja zračne kočnice i mjerenje zaustavnih putova.
(4) Pokusna vožnja lokomotive s opterećenjem provodi se vučom vlaka odgovarajuće mase prema mogućem
opterećenju lokomotive, pri čemu se provjerava funkcioniranje lokomotive pri ubrzanju do najveće dopuštene
brzine vlaka, održavanje brzine i smanjivanje brzine.
(5) Pokusni manevarski rad lokomotive za manevriranja u trajanju 6 sati smatra se pokusnom vožnjom
lokomotive s opterećenjem.
(6) Pokusna vožnja motornih vlakova, putničkih vagona i vozila za posebne namjene obavlja se bez opterećenja.
(7) Tijekom pokusne vožnje bez opterećenja željezničko vozilo mora prevaliti put od najmanje 30 kilometara u
jednom smjeru.
(8) Nakon provedene pokusne vožnje obavezno se sastavlja zapisnik.
(9) Zapisnik mora sadržati broj vozila, dionicu pruge na kojoj je obavljena, datum pokusne vožnje, svrhu pokusne
vožnje, vrstu pokusne vožnje (s opterećenjem ili bez opterećenja), izmjerene zaustavne putove, najveću ostvarenu
brzinu, uočene nedostatke i zaključak o uspješnosti pokusne vožnje.
(10) Zapisnik o obavljenoj pokusnoj vožnji mora biti potpisan od strane predstavnika posjednika i od strane
predstavnika održavatelja.
(11) Ako se tijekom pokusne vožnje ustanove neispravnosti koje utječu na sigurnost prometa ili na glavne
eksploatacijske značajke, pokusna vožnja se ponavlja nakon otklanjanja tih neispravnosti.
Preuzimanje željezničkog vozila

Članak 45.
(1) Nakon obavljenih radova održavanja i obavljenog ispitivanja vozila, potvrdu da je vozilo ispravno za promet
daje održavatelj. Puštanje vozila u promet isključivo je u nadležnosti posjednika.
(2) Kod primopredaje vozila nakon obavljenih radova održavanja održavatelj mora posjedniku predati prateću
dokumentaciju o obavljenim radovima održavanja i funkcionalnog ispitivanja.
Jamstvo za kakvoću održavanja

Članak 46.
Održavatelj za obavljene radove održavanja vozila mora jamčiti za kakvoću obavljenih radova i ugrađenoga
materijala.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 47.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti:
– Pravilnik o održavanju željezničkih vozila na Hrvatskim željeznicama (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih

željeznica, broj 12/98., 9/01., 6/02., 6/03., 7/03., 1/04., 2/04., 4/04., 1/05. i 7/05.),
– Uputstvo za održavanje kočnica željezničkih šinskih vozila (Odluka o propisima Zajednice JŽ koji se u
Hrvatskom željezničkom poduzeću primjenjuju kao propisi HŽP-a, Službeni vjesnik HŽP-Hrvatskoga
željezničkog poduzeća, br. 20/91., Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, broj 1/99.),
– Uputa za probne vožnje i vaganje željezničkih vozila (Službeni vjesnik HŽ Hrvatskih željeznica, broj 6/93.),
(2) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe općih akata propisanih člankom 99. stavkom 3.
Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu, koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Pravilnika.
(3) Prilozi od 1. do 6. tiskani uz ovaj Pravilnik čine njegov sastavni dio.
Članak 48.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 12. prosinca 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/89
Urbroj: 530-08-09-7
Zagreb, 11. studenoga 2009.
Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.
PRILOZI
PRILOG 1.
ODRŽAVANJE VUČNIH VOZILA

1. Općenito
Održavanje vučnih vozila obuhvaća:
– stalan nadzor,
– pranje i čišćenje,
– servisni pregled,
– kontrolni pregled,
– redovit popravak,
– izvanredno održavanje.
2. Stalan nadzor
Stalan nadzor vučnog vozila obavlja strojno osoblje koje zaposjeda vučno vozilo ili na drugi način skrbi o vučnom
vozilu, a u skladu s uputama za rukovanje koje propisuje posjednik ovisno o vrsti i tipu vučnog vozila.
3. Pranje i čišćenje
Posjednik vozila je dužan predvidjeti da se u sklopu radova redovitog održavanja obavlja čišćenje, pranje i
odmaščivanje onih sklopova, koji u specifičnim eksploatacijskim uvjetima, zbog prljavštine mogu biti potencijalni
uzročnik požara.
Pranje i čišćenje upravljačnice i čelnih stakala obavlja se na svakom servisnom i kontrolnom pregledu.
Pranje i čišćenje strojarnice obavlja se na svakom kontrolnom pregledu.
Pranje i čišćenje vanjske oplate obavlja se najmanje jednom u tri mjeseca.
Pranje čišćenje i dezodoracija putničkog prostora motornih vlakova obavlja se u rokovima predviđenim za
putničke vagone.
4. Servisni pregled
Servisni pregled vučnog vozila obavlja se na mjestu na kojem je omogučen pregled vozila iz kanala i na kojem je
moguć pristup na krov vozila.
U sklopu servisnog pregleda potrebno je:
– vizualno pregledati i provjeriti ispravnost uređaja i dopuniti zalihe pogonskog materijala,
– pregledati i provjeriti vozni postroj, kočni sustav i druge sigurnosne i zaštitne uređaje.
Radnik održavatelja zadužen za obavljanje servisnog pregleda svojim potpisom u knjizi primopredaje vučnog
vozila potvrđuje da je vozilo pregledano, uočeni nedostaci otklonjeni i da je vozilo sposobno za promet.
Na vučnom vozilu koje nije korišteno dulje od 5 dana prije ponovne uporabe mora biti obavljen servisni pregled.
Kriterije za obavljanje servisnog pregleda propisuje posjednik ovisno o tipu i vrsti vučnog vozila, a rok između
dva servisna pregleda ne može biti dulji od 7 dana.
5. Kontrolni pregled
Kontrolni pregled vučnih vozila obavlja se radi periodičke provjere ispravnosti podsustava, sklopova i uređaja
vučnog vozila prema ciklusima i u opsegu koji utvrđuje posjednik vozila.
Na kontrolnom pregledu osim radova koje je za pojedino vozilo propisao proizvođač obavezno se obavlja:
– provjera funkcionalne ispravnosti dijelova i sklopa,
– zamjena istrošenih i oštećenih dijelova i sklopova,
– provjera i mjerenje parametara pojedinih dijelova, sklopova i medija te njihovo dovođenje u okvir propisane
vrijednosti,
– izmjena i dopuna maziva,
– djelomično bojanje unutarnjih oplata, sanduka i postolja.
Ovisno o vrsti i tipu vučnog vozila posjednik utvrđuje vrste kontrolnih pregleda i njihov redoslijed za pojedino
vučno vozilo, a čiji rokovi ne mogu biti dulji od rokova propisanih ovim pravilnikom.
Razdoblje za obavljanje kontrolnih pregleda može biti produljeno za ukupno vrijeme stajanja vučnog vozila izvan
uporabe ako je ono izvan uporabe bilo neprekidno dulje od 2 mjeseca. U slučaju toga produljenja prije puštanja
vozila u promet na njemu se mora obaviti sljedeći kontrolni pregled iz redosljeda pregleda.
Redoslijed za upućivanje vozila na kontrolne preglede utvrđuje se po kriteriju prijeđenih kilometara ili proteklih
kalendarskih dana, pri tomeje mjerodavan kriterij onaj koji je prije ispunjen.
Ovisno o vrsti i tipu vučnog vozila kriterij za kontrolni pregled je:

– dizel električna lokomotiva – najmanje jednom u 30 dana ili prijeđenih 15 000 km, što može biti povećano za
15%,
– dizel hidraulična lokomotiva – najmanje jednom u 30 dana ili prijeđenih 7 000 km, što može biti povećano za
15%,
– dizel motorni vlak - najmanje jednom u 30 dana ili prijeđenih 12 000 km, što može biti povećano za 15%,
– električna lokomotiva za sustav napajanja 25 kV i električne lokomotive građene poslije stupanja ovog
pravilnika na snagu – najmanje jednom u 30 dana ili prijeđenih 23 000 km, što može biti povećano za 15%,
– električna lokomotiva za sustav napajanja 3 kV – najmanje jednom u 30 dana ili prijeđenih 10 000 km, što može
biti povećano za 15%,
– elektro motorni vlak - najmanje jednom u 30 dana ili prijeđenih 15 000 km, što može biti povećano za 15%.
Izuzetak čine motorni vlakovi s nagibnom tehnikom kod kojih kriterij za prijeđene kilometre iznosi 20 000, što
može biti povećano za 30%.
6. Redovit popravak
Redoviti popravak vučnih vozila može biti:
– srednji popravak (SP),
– veliki popravak (VP).
Pod srednjim popravkom (SP) vučnog vozila podrazumijevaju se pregled, kontrola i popravak ili zamjena dijelova
i sklopova na vozilu radi njegova dovođenja u tehnički ispravno stanje za tu vrstu popravka.
Na srednjom popravku (SP) obavlja se:
– popravak ili zamjena pojedinih dijelova, sklopova i uređaja koji bez kvarova ne bi mogli raditi do idućega
redovitog popravka,
– provjera rada sklopova,
– primjena antikorozivne zaštite i bojanje unutarnje oplate, sanduka i postolja na vozilu.
Pod velikim popravkom (VP) vučnog vozila podrazumijeva se popravak ili zamjena svih dijelova i sklopova na
vozilu radi njegova dovođenja u tehnički ispravno stanje radi daljnjeg višegodišnjeg korištenja.
Na velikom popravku (VP) obavlja se:
– popravak ili zamjena dijelova i sklopova na vozilu,
– zamjena električnih instalacija na vozilu,
– primjena antikorozivne zaštite i bojanje unutarnje oplate, sanduka i postolja na vozilu,
– izvedba modifikacija i rekonstrukcija na vozilu.
Mjerilo za redoslijed redovitih popravaka vučnih vozila jesu prijeđeni kilometri ili proteklo vrijeme od zadnjeg
redovitog popravka ovisno koji se kriterij prije ispuni.
Mjerilo u prijeđenim kilometrima između dva redovita popravaka je:
– dizel električna lokomotiva – 2 000 000 km,
– dizel hidraulična lokomotiva – 800 000 km,
– dizel motorni vlak – 1 500 000 km,

– električnih lokomotiva – 2 000 000 km,
– elektro motorni vlak - 2 200 000 km.
Izuzetak čine električne lokomotive proizvedene nakon stupanja na snagu ovog pravilnika kod kojih je kriterij
između dva redovita popravka 3 000 000 km i motorni vlakovi s nagibnom tehnikom kod kojih kriterij za
prijeđene kilometre iznosi 2 000 000.
Vremensko ograničenje između dvaju uzastopnih redovitih popravaka vučnog vozila iznosi 12 godina, s time da,
ako stanje vozila zadovoljava, vremensko ograničenje između dvaju uzastopnih redovitih popravaka može biti
produljeno dva puta po godinu dana.
Produljenje vremenskog ograničenja obavlja se na zahtijev posjednika. Produljenje se obavlja u radionici

održavatelja sukladno postupku koji se nalazi u Prilogu 5. ovog Pravilnika.
Kod obavljanja redovitih popravaka posjednik utvrđuje redoslijed redovitih popravaka s time da se ovisno o tipu i
namjeni vozila veliki popravak mora izvršiti u roku od 30 godina računajući od početka korištenja vozila.
7. Izvanredno održavanje
Izvanredno održavanje vučnih vozila obavlja se radi otklanjanja nedostataka uočenih od strane strojnog osoblja ili
nedostatka uočenih tijekom redovitog održavanja.
Opseg radova izvanrednog održavanja dogovorno utvrđuju održavatelj i posjednik vučnog vozila.
Posjednik i održavatelj mogu proširiti opseg radova izvanrednog održavanja s radovima razine kontrolnog
pregleda ako slijedi kontrolni pregled u narednih 15 dana.
U izvanredno održavanje motornih vlakova spada i dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija i deodorizacija koja se
obavlja po potrebi.
Ako se radovi izvanrednog održavanja obavljaju izvan radionice održavatelja način i uvjete za obavljanje radova
određuje posjednik vučnog vozila.
PRILOG 2.
ODRŽAVANJE PUTNIČKIH VAGONA

1. Općenito
Održavanje putničkih vagona obuhvaća:
– čišćenje i njegu,
– stalni nadzor,
– kontrolne preglede,
– redovite popravke,
– izvanredne popravke.
2. Čišćenje i njega
Čišćenje i njega putničkih vagona obavlja se prema planu koji utvrđuje posjednik, a najmanje jednom u 24 sata.
3. Stalni nadzor
Stalni nadzor nad putničkim vagonom obavlja se:
– kod pripreme za promet,

– tijekom korištenja u prometu,
– nakon završetka korištenja u prometu.
Kontrolni pregled putničkog vagona obavlja se radi periodičke provjere ispravnosti podsustava, sklopova i uređaja
putničkog vagona prema ciklusima i u opsegu koji utvrđuje posjednik vozila.
Na kontrolnom pregledu osim radova koje je za pojedini tip vagona propisao proizvođač obavezno se obavlja:
– djelomično bojanje unutarnjih oplata, sanduka i postolja,
– popravak i kompletiranje interijera,
– provjera i dovođenje u ispravno stanje namjenske opreme ovisno o tipu vagona.
Kriterij za obavljanje kontrolnih pregleda putničkih vagona jesu prijeđeni kilometri ili vrijeme proteklo od
prethodnog kontrolnog pregleda ili redovitog popravka.
Kontrolni pregled putničkog vagona koji je deklariran za brzinu vožnje 100 km/h mora se obaviti najkasnije 3
mjeseca od prethodnog kontrolnog pregleda ili redovitog popravka.
Kontrolni pregled putničkog vagona koji je deklariran za brzinu vožnje 120 km/h mora se obaviti po ispunjenju
kriterija od 35.000 prijeđenih kilometara ili 2 mjeseca eksploatacije uz dopušteno odstupanje od 10% prevaljenih
kilometara odnosno 15 dana.
Kontrolni pregled putničkih vagona koji su deklarirani za brzinu vožnje veću od 120 do 200 km/h mora se obaviti
po ispunjenju kriterija od 30.000 prijeđenih kilometara ili najviše 1 mjesec od prethodnog kontrolnog pregleda ili
redovitog popravka uz dopušteno odstupanje od 10% prijeđenih kilometara odnosno 15 dana.
5. Redoviti popravak
Redoviti popravak putničkog vagona naziva se srednji popravak (SP) ili veliki popravak (VP), a obavlja se nakon
eksploatacijskog ciklusa mjerenog u kilometrima ili vremenu eksploatacije koji utvrđuje posjednik.
Redoviti popravak putničkog vagona obuhvaća detaljan pregled svih podsustava, uređaja i sklopova putničkog
vagona na način da se svi vitalni uređaji vagona demontiraju, pregledaju i poprave u specijaliziranim radionicama
ili zamijene ispravnima i ispitanima, podobnima za višegodišnju eksploataciju do narednog redovitog popravka.
Kriterij za obavljanje redovitih popravaka putničkih vagona jesu:
– prevaljeni kilometri ili vrijeme proteklo od puštanja u promet novoizgrađenog ili obnovljenog putničkog
vagona,
– prevaljeni kilometri ili vrijeme proteklo od prethodnog redovitog popravka putničkog vagona.
Redoviti popravak putničkog vagona koji je deklariran za brzinu vožnje 100 km/h mora se obaviti po ispunjenju
kriterija od 200.000 prijeđenih kilometra ili nakon 6 godina eksploatacije od dana prethodnog redovitog
popravka ili dana puštanja u promet novoizgrađenog ili obnovljenog putničkog vagona.
Redoviti popravak putničkog vagona koji je deklariran za brzinu vožnje 120 km/h mora se obaviti po ispunjenju
kriterija od 750.000 prevaljenih kilometra ili nakon 6 godina eksplaotacije od dana prethodnog redovitog
popravka ili dana puštanja u promet novoizgrađenog ili obnovljenog putničkog vagona.
Redoviti popravak putničkog vagona koji je deklariran za brzinu vožnje veću od 120 do 160 km/h mora se obaviti
po ispunjenju kriterija od 800.000 prevaljenih kilometra ili nakon 6 godina eksploatacije od dana prethodnog
redovitog popravka ili dana puštanja u promet novoizgrađenog ili obnovljenog putničkog vagona.
Redoviti popravak putničkog vagona koji je deklariran za brzinu vožnje od 200 km/h mora se obaviti po
ispunjenju kriterija od 1.000.000 prevaljenih kilometra ili nakon 6 godina eksploatacije od dana prethodnog
redovitog popravka ili dana puštanja u promet novoizgrađenog ili obnovljenog putničkog vagona.
Izvanredno održavanje putničkih vagona može biti održavanje vagona u sastavu vlakova ili na garažnim
kolosijecima između dvije vožnje vagona za vrijeme čekanja vagona u obrtnom ili domovnom kolodvoru te
popravak vagona u radionici za održavanje nakon što je vagon isključen iz prometa zbog utvrđene neispravnosti
ili nedostatka.
Izvanrednim održavanje izvan radionice za održavanje vagona otklanjaju se manji nedostaci na podsustavima,
sklopovima i uređajima.
U izvanredno održavanje putničkog vagona spada dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija i deodorizacija koja se
obavlja po potrebi.
PRILOG 3.
ODRŽAVANJE TERETNIH VAGONA

1. Općenito
Održavanje teretnih vagona je redovito održavanje i izvanredno održavanje.
Redovito održavanje obuhvaća:
– stalan nadzor,
– kontrolne preglede,
– kontrola spremnika (samo kod vagona cisterni za prijevoz RID materija),
– redovite popravke (revizije).
Izvanredno održavanje obuhvaća:
– popravak bez otkvačivanja,
– popravak s otkvačivanjem.
2. Stalan nadzor
Stalan nadzor nad teretnim vagonima obavlja se tijekom redovite eksploatacije vagona i uključuje provjeru vozne i
uporabne sposobnosti vagona, utvrđivanje o otklanjanje neispravnosti sukladno Dodatku 1, priloga IX Općeg
ugovora o uporabi teretnih vagona (OUU).
Posjednik je dužan organizirati i nadzirati obavljanje kontrolnih pregleda teretnih vagona s kočnicom koja ima
automatsku kontinuiranu promjenu kočne sile, prema rokovima propisanim ovim Pravilnikom, na najmanje 50%
vagona iste serije u svom voznom parku.
Osim provjere kočnice, tijekom ovog pregleda obavlja se i pregled sastavnih dijelova i sklopova te podmazivanje
tarnih površina prema uputi proizvođača.
Posjednik, u ovisnosti o vrsti vagona i uvjetima njihove uporabe, može odrediti obavljanje kontrolnih pregleda i
na drugim vrstama teretnih vagona iz svog voznog parka.
Kriterij za obavljanje kontrolnih pregleda teretnih vagona jest vrijeme proteklo od prethodne revizije.
Rok za obavljanje kontrolnog pregleda je 3 godine, uz dopušteno odstupanje ± 3 mjeseca. Ako se u tome
razdoblju obavlja izvanredni popravak teretnih vagona s otkvačivanjem, tada obvezatno mora biti obavljen i
kontrolni pregled vagona.
4. Kontrola spremnika
Kontrola spremnika obavlja se kod vagona cisterni za prijevoz RID materija, prema uputama proizvođača te
drugim propisima koji reguliraju pregled posuda pod tlakom.
Redoviti popravak teretnog vagona naziva se revizija (u danjem tekstu REV).
REV se obavljaju se s ciljem dovođenja tehničkog stanja vagona na razinu koja će omogućiti sigurnu uporabu
vagona do slijedećeg redovitog popravka.
REV teretnih vagona obuhvaća se pregled, popravak i obnova svih istrošenih i oštećenih dijelova ili sklopova na
vagonima radi njihova dovođenja u tehnički ispravno stanje, a uključuje:
– detaljan pregled i popravak svih sklopova i sigurnosnih uređaja (vozni postroj, kočnica, vučni i odbojni uređaji)
i mehanizama na vagonima,
– popravak i provjeru geometrije postolja i vagonskog sanduka.
Kriterij za obavljanje REV teretnih vagona može biti kalendarsko vrijeme ili ostvareni rad.
Kod sustava održavanja koji je temeljen na vremenskom kriteriju, redoviti popravci se obavljaju nakon isteka
vremena definiranog objavom UIC 579-1.
Razdoblje između redovitih popravaka odgovara natpisu na vagonu.
Kod sustava održavanja temeljenog na uporabnom kriteriju, redoviti popravci se obavljaju kada vagon dosegne
granicu uporabe mjereno u tonskim-kilometrima, kako je propisano objavom UIC 579-1.
Najveći dozvoljeni rok između dva redovita popravka teretnih vagona iznosi 6 godina, s mogućim produljenjem
od tri mjeseca, ukoliko vagoni ispunjavaju slijedeće uvjete i opremljeni su:
– kočnicom: Bd, Ch, O, KE, WE, DK, WU ili WA,
– automatskim regulatorom kočnog polužja,
– ovjesom s dvostrukim karikama za vagone s pojedinačnim osovinama,
– okretnim postoljima s lisnatim oprugama i ovjesnim karikama (uključujući i modernizirana okretna postolja
tipa »Niesky« na DB wagonima),
– okretnim postoljima s zavojnim oprugama i prigušenjem tipa UIC ili s jednakim svojstvima,
– odbojnicima sukladno UIC 526-1 ili 526-2.
Izuzetak čine teretni vagoni koji ne ispunjavaju naprijed navedene uvjete za koje je najveći dozvoljeni rok između
dva redovita popravka 4 godine, s mogućim produljenjem od tri mjeseca
Mogućnost produljenja roka valjanosti redovitog popravka za tri mjeseca mora biti označena oznakom »+3M«
pored oznake datuma zadnje REV.
Ako se teretni vagoni koriste samo u nacionalnom prometu, naprijed navedeni rokovi mogu biti produljeni
uzastopce dva puta po šest mjeseci ako to dopušta njihovo tehničko stanje, o čemu, na prijedlog održavatelja
odluku donosi posjednik.
Rok valjanosti redovitog popravka može se prekoračiti u skladu s odredbama ovog Pravilnika (Prilog 5).
Izvanredno održavanje teretnih vagona bez otkvačivanja može biti održavanje vagona u sastavu vlakova ili na
garažnim kolosijecima između dvije vožnje vagona za vrijeme čekanja vagona.
Izvanredno održavanje s otkvačivanjem obavlja se u radionicama za popravak vagona, a sastoji se od:
– izvanrednih popravaka zbog otklanjanja oštećenja nastalih tijekom uporabe vagona,
– izvanrednih popravaka zbog otklanjanja tehničkih neispravnosti na vagonu.
Prilikom otklanjanja neispravnosti zbog kojih je vagon upućen u radionicu, osim otklanjanja tih neispravnosti,
obavezno se obavljaju i sljedeći radovi:
– provjera steznog spoja obruča i ploče kotača,
– zamjena polomljenih ili istrošenih, te ugradnja nedostajućih kočnih umetaka,
– provjera pričvrsnih vijaka odbojnika, provjera zakovica ili vijaka na glavama odbojnika,
– provjera i po potrebi, podmazivanje dodirnih površina glava odbojnika.
Posjednik i održavatelj mogu proširiti opseg radova na druge dijelove i sklopove prema utvrđenom stanju
U izvanredno održavanje teretnih vagona spada i pranje, čišćenje, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija vagona,
a obavljaju se prema potrebi.
PRILOG 4.
ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA ZA POSEBNE NAMJENE

Motorna vozila za posebne namjene
1. Održavanje motornih vozila za posebne namjene
Održavanje motornih vozila za posebne namjene obuhvaća:
– stalan nadzor,
– pranje i čišćenje,
– redovit popravak,
– izvanredno održavanje.
2. Stalan nadzor
Stalni nadzor nad motornim vozilima za posebne namjene obavlja se:
– pri pripremi vozila za rad,

– tijekom njegova rada,
– nakon završetka rada.
Stalan nadzor motornog vozila za posebne namjene obavlja vozač i/ili rukovatelj vozila koji zaposjeda motorno
vozilo ili na drugi način skrbi o vozilu, a u skladu s uputama za rukovanje koje propisuje posjednik ovisno o vrsti i
tipu motornog vozila.
3. Pranje i čišćenje
Posjednik vozila je dužan predvidjeti da se u sklopu radova redovitog održavanja obavlja čišćenje, pranje i
odmaščivanje onih sklopova, koji u specifičnim eksploatacijskim uvjetima, zbog prljavštine mogu biti potencijalni
uzročnik požara.
Pranje i čišćenje upravljačnice i čelnih stakala obavlja se na svakom kontrolnom pregledu, odnosno svakodnevno
zavisno od potrebe.
Pranje i čišćenje strojarnice i vanjske oplate obavlja se najmanje jednom u 6 mjeseci, odnosno po potrebi a
obavezno po završetku zimskog perioda.
Kontrolni pregled motornih vozila za posebne namjene obavlja se radi periodičke provjere ispravnosti
podsustava, sklopova i uređaja motornog vozila za posebne namjene prema ciklusima i u opsegu koji utvrđuje
posjednik vozila.
Na kontrolnom pregledu osim radova koje je za pojedino vozilo propisao proizvođač obavezno se obavlja:
– provjera i mjerenje parametara pojedinih dijelova, sklopova i medija te njihovo dovođenje u okvir propisane
vrijednosti,
– izmjena i dopuna maziva.
Ovisno o vrsti i tipu motornog vozila za posebne namjene posjednik utvrđuje vrste kontrolnih pregleda i njihov
redoslijed za pojedino motorno vozilo, a čiji rokovi ne mogu biti dulji od rokova propisanih ovim Pravilnikom.
Razdoblje za obavljanje kontrolnih pregleda može biti produljeno za ukupno vrijeme stajanja motornog vozila
izvan uporabe ako je ono izvan uporabe bilo neprekidno dulje od 2 mjeseca. U slučaju toga produljenja, prije
puštanja vozila u promet, na njemu se mora obaviti sljedeći kontrolni pregled iz redoslijeda pregleda.
Redoslijed za upućivanje vozila na kontrolne preglede utvrđuje se po kriteriju proteklih kalendarskih dana,
najmanje jednom u 30 dana s mogućnosti odstupanja +15 dana.
5. Redovit popravak
Redoviti popravak motornog vozila za posebne namjene može biti:
– srednji popravak (SP),
– veliki popravak (VP).
Pod srednjim popravkom (SP) motornog vozila za posebne namjene podrazumijevaju se pregled, kontrola i
popravak ili zamjena dijelova i sklopova na vozilu radi njegova dovođenja u tehnički ispravno stanje za tu vrstu
popravka.
Na srednjom popravku (SP) obavlja se:

– popravak ili zamjena pojedinih dijelova, sklopova i uređaja koji bez kvarova ne bi mogli raditi do idućega
redovitog popravka,
– provjera rada sklopova,
– primjena antikorozivne zaštite i bojanje unutarnje oplate, sanduka i postolja na vozilu.
Pod velikim popravkom (VP) motornog vozila za posebne namjene podrazumijeva se popravak ili zamjena svih
dijelova i sklopova na vozilu radi njegova dovođenja u tehnički ispravno stanje radi daljnjeg višegodišnjeg
korištenja.
Na velikom popravku (VP) obavlja se:
– popravak ili zamjena dijelova i sklopova na vozilu,
– zamjena električnih instalacija na vozilu,
– primjena antikorozivne zaštite i bojanje unutarnje oplate, sanduka i postolja na vozilu,
– izvedba modifikacija i rekonstrukcija na vozilu.
Mjerilo za redoslijed redovitih popravaka motornih vozila za posebne namjene je proteklo vrijeme eksploatacije
koje iznosi 6 godina s mogućnosti produljenja dva puta po 1 godinu. Kod novih motornih vozila za posebne
namjene prvi redoviti popravak se obavlja nakon 10 godina eksploatacije s mogućnosti produljenja za 1 godinu.
Produljenje vremenskog ograničenja obavlja se na zahtjev posjednika. Produljenje se obavlja u radionici

održavatelja sukladno postupku koji se nalazi u Prilogu 5. ovog Pravilnika.
Izvanredno održavanje motornog vozila za posebne namjene obavlja se radi otklanjanja nedostataka uočenih od
strane vozača ili rukovatelja, ili nedostatka uočenih tijekom redovitog održavanja.
Opseg radova izvanrednog održavanja dogovorno utvrđuju održavatelj i posjednik motornog vozila.
Ako se radovi izvanrednog održavanja obavljaju izvan radionice održavatelja način i uvjete za obavljanje radova
određuje posjednik motornog vozila za posebne namjene.
Vagoni za posebne namjene i pružne prikolice
za posebne namjene
1. Održavanje vagona za posebne namjene i pružnih prikolica za posebne namjene
Održavanje obuhvaća:
– stalan nadzor,
– redovit popravak (revizija).
Izvanredno održavanje obuhvaća:
– popravak bez otkvačivanja,
– popravak s otkvačivanjem.
2. Stalan nadzor
Stalan nadzor nad vagonima za posebne namjene i pružnim prikolicama za posebne namjene obavlja se:
– pri pripremi vozila za rad,
– tijekom njegova rada,
– nakon završetka rada.
Stalan nadzor vagona za posebne namjene i pružne prikolice za posebne namjene obavlja vozač i/ili rukovatelj
vozila koji zaposjeda motorno vozilo ili radnik koji na drugi način skrbi o vagonu za posebne namjene ili pružnoj
prikolici za posebne namjene, a u skladu s uputama za rukovanje koje propisuje posjednik ovisno o vrsti i tipu
vagona, odnosno prikolice.
Kontrolni pregledi vagona za posebne namjene obavljaju se sukladno točki 3. Priloga 3. ovog Pravilnika,
Održavanje teretnih vagona.
Kontrolni pregled pružnih prikolica za posebne namjene obavlja se najmanje jednom u 6 mjeseci s mogućnosti
produljenja do 2 mjeseca.
Redoviti popravak vagona za posebne namjene i pružne prikolice za posebne namjene naziva se revizija (u
danjem tekstu REV).
REV se obavljaju s ciljem dovođenja tehničkog stanja vagona i pružne prikolice na razinu koja će omogućiti
sigurnu uporabu vagona do sljedećeg redovitog popravka.
REV vagona za posebne namjene i pružnih prikolica za posebne namjene obuhvaća se pregled, popravak i obnova
svih istrošenih i oštećenih dijelova ili sklopova na vagonima radi njihova dovođenja u tehnički ispravno stanje, a
uključuje:
– detaljan pregled i popravak svih sklopova i sigurnosnih uređaja (vozni postroj, kočnica, vučni i odbojni
uređaji), mehanizama i uređaja na vagonima, odnosno pružnim prikolicama,
– popravak i provjeru geometrije postolja i vagonskog sanduka.
Kriterij za obavljanje REV vagona za posebne namjene i pružnih prikolica za posebne namjene je kalendarsko
vrijeme koje iznosi 6 godina s mogućnošću produljenja dva puta po 1 godina.
Izvanredno održavanje vagona za posebne namjene i pružnih prikolica za posebne namjene obavlja se sukladno
točki 6. Priloga 3. ovoga Pravilnika.
PRILOG 5.
POSTUPAK ZA VERIFIKACIJU PRODULJENJA ROKA ZA REDOVIT POPRAVAK VOZILA

Postupak za produljivanje rokova za redovit popravak vozila provodi se nakon što je ispunjen jedan od kriterija za
redoviti popravak, a opće stanje vozila je zadovoljavajuće.
Taj postupak provodi održavatelj na zahtjev posjednika.
Postupak se sastoji od analize dokumentacije o korištenju vozila i obavljenim radovima održavanja u razdoblju od
zadnjeg redovitog popravka i kontrolnog pregleda radi utvrđivanja podobnosti vozila za produljenje roka za
redoviti popravak.
Na temelju utvrđenog stanja vozila održavatelj je dužan u pisanom obliku izvijestiti posjednika o podobnosti
vozila za nastavak korištenja sukladno kriterijima iz ovoga Pravilnika.
Na temelju prijedloga održavatelja posjednik donosi odluku o produljenju roka za redoviti popravak.
Odluka o produljenju roka za redoviti popravak mora se evidentirati i pohraniti u matičnu datoteku željezničkog
vozila.
PRILOG 6.
POSTUPAK S VOZILIMA NAKON IZVANREDNOG DOGAĐAJA

Pod izvanrednim događajima u smislu ovog Pravilnika podrazumijevaju se specifični incidenti uslijed kojih je
došlo do oštećenja vozila ili se pretpostavlja da su mogla uzrokovati oštećenje vozila, dijelova, uređaja ili sklopova
na vozilu.
Kod detaljnog pregleda nakon izvanrednog događaja u ovlaštenoj radionici moraju biti provjereni sklopovi i
dijelovi za koje se pretpostavlja da su tim događajem mogli biti oštećeni. Tom prigodom posebice potrebno je
obratiti pozornost na:
– okretna postolja,
– osovinske sklopove,
– postolja vozila,
– ovješenje i ogibljenje vozila,
– kočnice,
– pričvršćenost sklopova i uređaja na njihovim mjestima (provjeriti da nije došlo do njihova pomicanja),
– vlačni i odbojni uređaji vozila.
Kod dizelskih vozila, osim prethodno navedenog, potrebno je provjeriti i koaksijalnost međusobno povezanih
glavnih sklopova.
Ovisno o vrsti izvanrednog događaja obavezno se provjerava:
1. Kod iskliznuća:
– razmak između unutarnjih čelnih površina kotača ili oboda punih kotača iskliznulih osovinskih sklopova, u
najmanje tri točke razmještene na 1200, u blizini tračnica. Utvrdi li se da je izmjereni razmak veći od razmaka
propisanog Pravilnikom o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati
željeznička vozila, kao i u slučaju da se razmak mjeren u tri točke razlikuje više od 2 mm, potrebno je zamijeniti
osovinski sklop,
– paralelnost i dijagonalnost osovinskog sklopa (križna mjera).
2. Kod naleta vozila brzinom većom od 12 km/h:
– visina odbojnika,
– hod odbojnika,
– zakrivljenost ploče odbojnika,
– stanje čelnog nosača okvira sanduka vozila.
Ovisno o obujmu radova koji su obavljeni na otklanjanju oštećenja nastalih u izvanrednom događaju, potrebno je
obaviti pokusnu vožnju, sukladno odredbama ovog Pravilnika.

Pravilnik o Uvjetima Održavanja Željezničkih Vozila-241

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik o Uvjetima Održavanja Željezničkih Vozila-241

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NN 141/2009 (27.11.2009.

), Pravilnik o uvjetima održavanja željezničkih vozila

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Pojedini pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na sljedeća vozila:

3. motorna vozila za posebnu namjenu,

7. vagone za posebne namjene.

(2) Održavanje željezničkih vozila može biti redovito i izvanredno.

(3) U redovito održavanje spada:

1. pranje, čišćenje i dezodoracija,

2. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija putničkih vagona i motornih vlakova,

3. servisni pregledi vučnih vozila,

(4) U izvanredno održavanje spada:

1. pranje i čišćenje teretnih vagona,

2. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija putničkih vagona i motornih vlakova,

3. izvanredni popravci zbog kvarova, istrošenosti i nasilnih oštećenja,

4. izvanredni popravci nakon izvanrednog događaja (Prilog 6).

(6) Osnovna načela pri organizaciji održavanja željezničkih vozila jesu:

1. pripremljena tehnička dokumentacija za održavanje vozila u obliku podesnom za neposrednu primjenu u

2. unaprijed propisane vrste, opisi i rokovi održavanja,

4. pridržavanje propisanih rokova i opsega radova za pojedine vrste redovitog održavanja,

5. opseg poslova na održavanju i ugrađeni materijal moraju jamčiti za kvalitetu,

10. vođenje propisanih evidencija i njihovo čuvanje.

1. kod uvođenja novoga kontrolnog pregleda ili novoga redovitog popravka,

2. kod promjene rokova za pojedine vrste redovitog održavanja,

3. kod promjene obveznih radova za pojedine vrste redovitog održavanja,

4. kod obavljanja prvoga redovitog popravka na novom tipu vozila,

Mjerila i redoslijed redovitog održavanja

(1) Mjerila za redovito održavanje željezničkih vozila su:

1. kalendarsko vrijeme iskorištavanja vozila,

2. prijeđeni kilometri, odnosno brutotonski kilometri za teretne vagone.

Opseg radova na održavanju

Tehnička dokumentacija za održavanje

(1) Tehnička dokumentacija za održavanje željezničkih vozila sastoji se od:

1. uputa za rukovanje vozilom i pojedinim uređajima na njemu,

2. uputa za održavanje vozila, pojedinih sklopova, uređaja i opreme,

3. tehničkih uvjeta za popravak vozila i sklopova,

4. opisa radova za pojedine vrste redovitog održavanja,

5. tehničke dokumentacije proizvođača vozila,

6. plana tehničke kontrole održavanja,

7. kataloga zamjenskih dijelova vozila, odnosno pojedinih sklopova.

1. tehničkog opisa vozila,

2. konstrukcijskih i eksploatacijskih karakteristika vozila i sklopova,

4. plana tehničke kontrole o ispitivanju vozila,

2. mjerne i ispitne liste pojedinih sklopova, uređaja i opreme,

3. popis tehničkih uputa, normi i propisa koji se primjenjuju pri održavanju.

Održavanje sklopova i uređaja od posebnog značaja

3. vlačni i odbojni uređaji,

5. sanduk i okvir sanduka,

6. elementi ovješenja i ogibljenja,

7. čelne i završne svjetiljke i sirene,

8. uređaj za kontrolu budnosti,

10. ETCS/RTMS i AS uređaj,

11. brzinomjerni i registrirajući uređaj,

12. sustavi vatrodojave i zaštite od požara,

13. tlačne posude,

14. uređaji automatskog zatvaranja vrata motornih vlakova i putničkih vagona.

1. kočnici izravne i neizravne kočnice,

3. brzači pražnjenja glavnoga voda,

4. protuklizni uređaji s davačem (mehanički, elektronički i mikroprocesorski),

5. sklop cilindar – regulator,

10. regulacijski ventili,

Održavanje osovinskih sklopova

Osnovne zahtjeve za održavanje osovinskog sklopa željezničkog vozila čine: