Zdravko Linarié Gradevinski strojevi Predavanje TROSKOVI STROJNOG RADA U GRADENJUSadréaj: Motto 1, 2 Preporugena literatura u sv Uvod Dodatna kalkulacija tro’kova gradenja ¢ naéelo dodatne kalkulacije © direktni (neposredni) troSkovi © indirektni (posredni) tro8kovi © "manager faktor" © T(R/M/S) tabela za proratun cijena gradevinskih radova po dodatnoj kalkulaciji . Cijena koStanja radnog sata stroja « cijena koStanja radnog sata stroja © amortizacija . Kalkulacija troSkova u sluaju strojnog gradenju i pomoénog ruénog rada . Prilog — primjeri proratuna troskova 5.1, Primjer kalkulacije jedinitne prodajne cijene 5.2, Primjer proraéuna cijene kotanja radnog sata stroja Sasta dr.sei, Zdravko Linarié dipLing.grad. troSkova opéenito - udzbenik: ekonomika proizvodnje", Skolska knjiga, Zagreb prof. Marko ZajMotto U gospodarskom Zivotu svakom je poduzeéu (prema vlastitom izboru ili ievana odredena) postavijena zadaéa koja znaci njegov konaéni cilj i dolazi do izrazaja u gospodarskom proizvodenju udinaka za triste te nalazi svoje dovrienje u zakljucenoj prodaji. IzvrSenje takve radace triiSta jeste prije svega tehnicki cilj, . treba ga postidi izabranim i odredenim postupcima putem oblikovanja stvarnosti, cilj Kojemu treba tetiti najvecom tehnickom svrsishodnoxéu i izdainoxéu (tehniénoséu) i stanovitom mjerom (ne becuvjetmo maksimalnom) rentabilnost\ . .» Svaka tehnika ima svoje viastite pojmove i imanentna mjerila svrsihodnosti i izdagnosti. Sve tehnitke moguénostiicbora svode se u poducecima na nastojanje oko ekonomitnost, tako da ekonomika premaxuje i ukljucuje u sebi svu tehniku. Osobito ekonomska izdainost (ekonomitnost, naratito rentabilnost) obuhvaca u sebi sadrianu tehnitku izdainost (tehni¢nost) kao unutarnju Jezgru. I svrsihodnost kao i tehnicka izdasnost organizacijskih mjera i stanja podvrgnuta je odlukama poduzeéa u primatu koji predstavlja ekonomski ratio. Kao kod svake druge tehnike, tako je i za izbor izmedu organizacijskih moguénosti potrebno ekonomsko prosudivanje ekonomitnosti. ...” (podebljao ZL) Erich Kosiol: “Temelji i metode istrativanja organizacije” Temelji analize organizacije: . Organizacija i zadaéa 1. Bit i smjestaj organicacije; 2. Zadaéa kao centralni organizacijski pojam $5. Ta rasprava ...... podsjeéa nas na cinjenicu da, iako vrijednost’ neke stvari tezi da bude jednaka normatnim (novcem izrazenim) troskovima proizvodnje‘, ona se s njima — osim slucajno — nikad u odredenom €asu ne poklapa. ...” (podebljao ZL) Alfred Marshall: “Naéela ekonomi Uvodni svezak, Poglavije VIL ‘svar: Ekonomsk leksikon) rentabilnost, ekonomsko mierilo uspjeinost postovanya koje predogue prod od kapitala w rnekom vremenskom razdoblju,odnosmo u nekom posts a iskazue se kao odnas poslovnog rezulata, odnosno profta ulakenog kapitala. R. je raslicta od poduceéa do poduzeca unutar iste grane te imedu pojedinih grana i djelatnasi, ai izmedu pojedinih nacionalnih _gospodarstava, Te su razlke u stvarenof rentabilnosti me samo pokazateljposlovnog uspjeha vest vrlo vazan instrument poslovne orijentacije. Ostvarenar. ima golem utjecaj na alokaciju Kapitalaistalno prestrukturiranje poslovanja, Vlasnict kapitala,wlazucikapital prema biter wsvoje najvece korsta na slobodnom financijskom rity, kupuju dionice onih poduceca od kajih se acekuje da ée csigurativeéu dividendu it veeu vriednastdionic i ako usmjeravaju postojettireinvestiraju novestvarenikapitalu rentabiniia poduzeéa, grane, nacionalna gospodarsiva isl * tzvor: Ekonomski lesikon ) ekonomitnost, gospodarsko naéelo poslovanja poduzeéa Koj se oditue utetni da se ostvare dredeni utinci uz ta je moguée manjiutroiak kolitine rada, predmeta rade, sredstava za radi tudih usluga, ili da xe odredenom koliginom inputa ostvari sto je moguce veci output. E. je najkompleksnije mjerilo uspjesnostiposlovanja jer obuhvaca racionalnije koriitenie svh inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske Subjekte da postuju ida se ponakaju prema navedenom naéelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva postovanja da se odredeni udinak ostvar wz So manjetrokenfe input, th tus Sto mane traskove. U racunskom smisle. se mote izraiti kao koeficjent koji smo izra€unali stavijajuéi u odnos ukupan prikod i ukupne trotkave. Ovismo 0 velitni koefiijenta, poslovanje mote biti ekonomitno, ako je e> 1, meekonomitno, ako je e~ 1, poslovanje na graniciekonomicnost,ako je (vor: Bhonomskilekskon) vriiednost horisnost, pozelnast, sposobnost nck stari da svoj fizichim,hemilshin, -geometrjskim,estetskim i drugim svojstvima zadovoli odredene coviekove potrebe ili da se na triste razmijeni za neku drugu star ‘adnosno proda za novac. To diojako znaéenje eraza vrijednast dovodi u ekonomskojpraksi i tear do razlikovanja uporabne ijednosti od prometne vrijednosti robe. Za jedne je eonomistev. objektvma svojtva stvar, neavisno o ponacanja i acfeniIjudi, a za druge subjektiono shvacena korisnost koji jo pridaje Sovek sglediéta svojth osobnih ineresa¢wkupnog stanja svoj potreba. Prometno) se viednost u ekonomsko) teorj pridaje veca pocomost. Ekononist se slau da je ona iraz necega io je temeljformiranja robnih cijena i vaéan intel) fankcioniranja i usmijeravanja gospodarskih procesa. To je vrijednost proizvoda oko koje kolebaju dnevne trsisne eijene. U prosudbi o podrijetiu i sadrzaju te vriiednost postoje velike ralike. Za jedne je vnijednest robe njezino steéeno svojtvo koje jo pripada neovisno o Covjekovu promijeniivu stave i ponakanju; 2a drug to je osobna prosudba koiko ta stvarvrjedi, koliko mie Je korisna... Nek ekonomist smatraju da za objasnjene cena ifnkcioniranja gospodarskeg mehanizma nije potrebna nikakva teoriia wijednost * (vor: Ekanomskileksikon):troskovi proizvodnie, izdaci sto ih proievodno poduceée ima u proievodnji odredenekolicine protzvoda, U to spada prenesena vriednast proisvodnih sredtava' iznas najamnina, adnasno placenih dohadaka il nih Koj treba ‘Platitizapostenim radnicima Sve ostalo (naknade.doprinost i druge financijske obveze) lasix tatkove postovanja,T:proizvodnie. ‘redovito su manj od troskova poslovanja.Dijle se na troskove sredstava 2a rad, troskove mateiala i troskove ivog ada, odnosno placanja svik zapostenh djelatnika. Drugim vjecima, tse roskovisastoje od amortizacije, materilnihtroskova idohotka zaposenth ‘Trotkovi poslovanja su izdaci sto ih poduzece snosiu svom poslovanju zhog bilo kojthrazioga ipo bilo kaj asnov. Sve Sto poduceve ‘mora namirit fz svojega prikoda da bi se odrZalo, obnovilodjelamost ispunilo obvez,ulaziu roskove njegova poslovanja. Uspije lth namiritiprikoda i preostane li joS neki iznos, to je obit zarada koja mu stoji na raspolaganju. T. poslovanja redovito su veti od troshova proisvodaie.1. Uvod Proizvodni proces ili procesi bilo koje reprodukeije’, pa tako i procesi gradenja ili proizvodni procesi u gradenju, troge® odredene elemente proizvodnje. Troskovi proizvodnjepredstavljaju vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u proizvodnji uéinaka dakle proizvoda i usluga odnosno u ovom slucaju radova u gradenju, Kako se vrijednost izrazava cijenom, tro’kovi proizvodnje odnosno u ovom sluéaju gradenja su u noveu izrazena koligina utroSenih elemenata proizvodnje tj. u ovom sluéaju za potrebe gradenja Glavni elementi proizvodnje opéenito izmedu ostalih jesu: * radna snaga’ (Covjek i njegov rad te znanje), © sredstva za rad* (alati, strojevi, postrojenja, oprema, uredaji, objekti, zemljiSte itd), + energija’, * predmeta rada’” (u ovom sluéaju sirovine, gradiva, preradevine, sklopovi itd. ili temeljni, pomoéni (rezijski) i ostali gradevinski materijali opéenito itd.) Stoga valja reéi da proces bilo koje reprodukcije a time i reprodukeijsko troSenje odvi vidu interakcije elemenata proizvodnje pri emu se radnom snagom (primjerena broja, kvalificiranosti i znanja) pomoéu sredstava za rad (primjerene vrste i broja) unekom primjerenom tehnoloskom procesu (postupku) djeluje na materijale (odredene vrste i obujma u seu 5 (vor: Exonomskileksikon) reprodukeij, obavijane procesa proicvodnje w istim, umanjenim il prosirenim razmjerima. Opéi jet etn’ najet opstanka i razvoja svakoga druitva, Mote se promatraisgleditajedne proisvedne jedinice, kao individualna reprodukeija, sa stajaliSa jedne grane i podruéjaproizvodnje is glediia odredene druitvene zaednice kao cjelokupna drastvena reprodukeija. Proces reprodukcije obuhvaéa istodobno ponovnu proicvodnju materijalnih dobara i ponovno formiranje odgovarajuéih drustventh odnosa.R_je umanjena kad se proces proizvodnje obnavljau sve wim razmjerima te se od jednoga do drugoga racdoblja dobiva sve manje i manje proisvoda, Ona je jednostayna kad se proces protvodnie obnavlja uistim razmyjerima i stain isporucuje Jednaka koligina dobara i usluga, Provirena je kad se proces proizvodnie obavia Srim razmjerima itako stvara wijekfznova sve ve i vige proizvoda, U robnoj se proizvodir. otuie kao jedinstvo proizvodnie i prometa robe. Odvija se w neprekidnom kruznom kretaniu dangadiranihsredstava i sukcesimnom obnavijanjutokova proizvodnje i prometa.Industriskom drutva je svojstvena prosirena reprodukeija koja woijek tznova donosi razvoj materiilnihproizvodnih snagaistalni druitveni napredak...u nvije doba se sve vike temelji na znanstvenom predvidani,planiranju i ekonomskoj politic! modern dreava, “ cravmertkovi, oikov! hoe start odredent ode i funkcja poduseéa radi astvarivunja ieraynog dobtka, U okviruasnoyne delamostipoduceca posoje ode slzbe kof bavi brojne i razovrsne poslove bilo za potrebe yravianja i rakovodena, bilo za operate fate te nat) asnov astvaruju so) paslovn recultat Organizaiiom taksih odela kao profi centara, pojavuju sei poslovi kot ne mora Bt dirkino vezan wz osnovnu delatnost podiceca vet predstavljai samosialn,iravnuakivnst rh sh, kao iraym trosak i eventual cravnidobitak zvor: Ekanomskilelson) indirektn rothvi, podssia traskova koja se dobie dabom roskova sa stajalitasnimanja fojise ne mogu irayno lv po jediniciuéina. Njihovavisina po jediniclucinkauvrduje se primjenom odgovaraiuce Ku, pogodine osnovice ku cn dren rotak kj jew najveco meri npridaiox nastank indirkonth trotkova. Da bi se indirekni roskov Sto prawinie raspodielii na nastele raikova 1, uZinak uobiéajeno je nihov rarwrstavane u dije asnovneskupin: 1 indreine troikove trade ii protvodnje i indirekine roskove upravmo-prometne redije. Reprecentativan primjerindivekoih roskova jest amortizacija zgrada roskov rayjte, grijanja i eSéenia pogona, istrazivana 26a te traskovt ekonomske propagande is. ‘Wazvor: Ekanomskilekson) fk trotkov stan, nepromsentivivremenski troskov ki ew ulpnom isnasu ne mings _promjenama stupna ikoritenostikapacitet, i. nihova ce visina u masi za dani opseg poslovne aktivnostiostat neizmijenjena bez bzira povecavat sei smanjujestupan iskorStenja kapacteta.U fiksne trove podizeéa laze: vremenska amorizacj,trsov investcyshog odréavanja sredstava za rad, premijeesiguranja, zagarantirane place radnika, najamnine i zakupnine, ved dio opcih 6© varijabilne ili promjenjive tro’kove'’. Fiksni (stalni) troskovi proizvodnje odnosno gradenja su takovi troSkovi koji ostaju u nagelu nepromijenjeni bez obzira na to kako se mijenja opseg radova u gradenju. Vrijabilni (promijenjljivi) troskovi proizvodnje odnosno gradenja se mijenjaju u svom ukupnom opsegu kako se mijenja opseg radova u gradenju, Za razliku od fiksnih troSkova koji imaju vyremensko obiljezje ("vremenski troskovi" — time costs) vrijabilni troskovi imaju svojstvo “kvantitativnih" tro8kova jer su u nepostedno} zavisnosti od opsega proizvodnje, Medu najvaznije troskove koji imaju fiksno obiljeZje izmedu ostalih mogu se svrstati — - najamnina i zakupnina, = plaée” djelatnika u pripremi, praéenju i obratunu radova, = stalni doprinosi i Slanarine, alni troskovi administracije itd. ‘Troskovi u smislu ukupnosti trotkova dijele se n = ukupne troskove - prosjeéne tro’kove = _jedinitne (pojedinaéne) troskove, Ukupni troSkovi predstavijaju zbroj ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troskova. Prosjetni tro’ak se dobije da se ukupni troSkovi podjele sa koliginom proizvedenih uéinaka ili po nekom parametru koji kao svojevrsan obiljeZava proizvedene utinke (primjerice u stanogradnji tro’kovi gradenja po 1 m2 ili korisne ili izgradene povrSine stana, zgrade, hotelskih soba itd,). Jediniéni ili pojedinaéni tro8kovi su oni Koji se mogu neposredno obuhvatiti i po mjestima gdje su nastali i po nositeljima troskova, Mjesta troSkova su pojedini dejlovi radne organi: kojima nastaju troskovi. Podjela mjesta troskova moze biti prema fazama procesa proizvodn gradenja, prema vrsti proizvodnje ili gradevina, prema vrsti uéinaka proizvodnje ili gradevinskih radova, prema mjestu proizvodnje ili pogonu, radilistu, gradili8tu ili podruéju nekog projekta izgradnje.itd. Nositelji troSkova su pojedini uéinci, tj. proizvodi (izvrSeni gradevinski radovi), bez obzira na mjesta gdje su nastali tratkova svarana wnka | opéih trotkova uprave i prodaje te ostl ft. To su trothovi kj vise o vein pastoedeg kapacileta io ostojeo}pripaost poduseéa za poslovane. Ualofksnh troskova u troskovina podiceéa neprelidno vaste zbog we vece Imchanizacje | automatizace proievodnie. Poveéanem pripravnast | kapacieta poduceéa mien se if pase rai apsolni {ksi troikov, troshovipostojeceg hapacieta,odreatvmih smh roskov, koi se poi gradnjom novih i proireniem posiojecihRapaciteta "® zvor: Ekonomskileksikon varijabin tratko trav kj se mijeniajustupnem iskritenost kapaitet, kao ito su to trotkov radne snage sirovina, energies. Ukupalukupnt varibilih toskova UV ko imaju oblik fink eceg stypnja(hubne ‘funkcie). Prosiecnivt PYT su ukupn troskov podielenskolicinom protvodnje qi predstasient su funkljom drugog stupnia Koja ‘ima sf minimum. V. su van, nape za odtucvanje uKrathom vremenshom razdoblju. Udugom vremensKom racdodi sv tratkoo oduceca su variiabin *dzvor: Ekonomski leksikon) plaéa, naknada za rad koju poslodavac isplacue posloprimcu (zapostenom radnikw i slutbenika). Osnovica za obracun place fe vijeme provedeno nara il koicin obavjenog posta lzadena dogovorenomedinicom injere. Novéan ios obracuna placa unrduje se ugovorima o rad koji proitac ic kalkivah ugovora.Pojam place obiéno razumijeva bruto pla, plac koje se placa dprinai i placate poral prirei na dohodak Bruto plage, nowani teas obvecepaslodavca ‘prema posloprincu (aposlenim radhicima i sluthenicima) za sat iedan il mesee dana rada Bp. tro%ak.rashod poslodavea.§ Cobraéinsko trostovnog aspetta bp. u poduzedina su dirken trokak, op troak proevodnje, opt troSakuprave i prodafe Bp. kao Financiisha obvezapasladavea prema postoprimes rasclanjui se namjenski na @) dia 2a propisame dprinase i brut place; b) dio 2a ‘pore: na dohodak 6) dio za privezna pores na dohadak: d) da 2a nto placu neto plac, bravo placa pasloprimca saposlenog radnika 1 slutbenika) nakon umanjenja oa oakonom propisane dopinase fe place, 2a pores na dohodakt a pire a pores 2a dohodak. U ranjenskom smisla np. si za zadovoljavane osobnih poreba radnila. met pase radnia obustavhai se zabrane za ofplatu fredita, alimentacije 31)2. Dodatna kalkulacija troskova gradenja Naéelo dodatne kalkula je troskova gradenja Kalkulacija tro’kova™ priozvodnje opéenito je oblik proraéun tro’kova proizvodnje odnosno utvrdivanja cijene kostanja”” proizvoda i na temelju toga prodajne cijene™' proizvoda. Oblik odnosno yrstu kalkulacije odreduje nagin (metodologija) proracuna i raspodjele indirektnih (posrednih) tro’kova proizvodnje na direktne (neposredne) troskove proizvodnje. Pri proraéunu troskova u gradenju uglavnom se rabi tzv. dodatna kalkulacija™ jediniénih cijena gradevinskih proizvoda, radova i usluga. Temeljno naéelo ove kalkulacije je da se indirektni tro’kovi gradenja na neki naéin raspodjeljuju ili dodaju direktnim troxkovima gradenja kako bi se dobila jediniéna cijena gradevinskog proizvoda ili usluge. Dodatna kalkulacija troskova gradenja podrazumijeva proratun dviju vista cijena i troSkova gradenja- 1. kalkulacija ukupne prodajne (ili ponudbene ili ugovorne) cijene®’ (PC) gradevinskih radova za neki objekat ili dio objekta koja se dobije temeljem zbroja cijena po pojedinim troSkovnitkim stavakma’® pri emu se ove cijene po pojedinim stavkama dobiju kao umnozak koligine odredene vrste gradevinskih radova po pojedinoj troskovnitkoj stavei sa jedinitnom prodajnom cijenom po toj troSkovnitkoj stav 7 () od tat. “calculus” a ito je bio "kamenéié od vapnenca” koji je sluio kao sredstvo za racunanje w remenima starog ‘ima; @2) (Ivor: Ekonomskileksikon)Katkulacja, racunsk postupak 2a utrdivanje nabavne cijene odnosno troska nabave opreme, ‘Sirovina, materiiala i trgovacke robe: raéunski postapak za utvrdivane traskova proizvoda i usluga: ragunski postupak za utvrdivanje prodajne cine proievoda, robe i usluga. K.prodajn cijene proisvoda, robe i usluga se nastavija na kalkulaciju traskova. Kada se farmalno ine spajaju,k traskova se moe smatratelementom kalkulaije prodajne ciene. S vremenskog. aspektak. se mote txradivati ao prethodna li planska i nakadna il obracunska, Kalkulactetroskovaproizvoda i uslaga se razlkuju w raclictimvrstama proizvodnje i vrstama usliénih delatnost. Metode kalkulacije troskova proizvoda odnosno usluga su: dviziska kalklacija, kallelaciia pomotw ekvivaleninih brojeva, kalkulacia vezanih proizvoda, dodatna kalkulacija kao sumarna it kuo diferencirana dodaina Kalkulacia. Katkulacija nabanecijene,uvrdivante nabavnecijeneelemenata poslovnog i izvanposlovnog pracesa.Osnovnielementi Kalkulacijejesu: faktura dobavliaca svrijedno8eu nabavijenog proizvoda te tome pribrojani ovieni toikovi nabave, kao troskovi prijevoza, wovara, istovara, manipulacije,asigurania u pijevozw ina skladista, zatim troskoviplacanjaotpremmika, posrednicka ‘provsia is. Konaénizbrojsvh th elemenata je nabavna ejena *svor: Ekonomi leksikon)cjena Koltanja, eda od metoda koja se rabila 2a uvrdivane wkypni troskova po jedinit tudinka Sasoj se od: I. tro%kova proiavodne te 2. troskova uprave i prodaje. Troskove proizvodnje ine: trotkov travnog matrijala, troskovi travnog rada,ostali zravnitroskovi, opel traskovi proizvodnje(proizvodna retija). Troskove upraveipradaje éine: opel aadministrativntroskov,trskovi prodaje, opcitroskovi uprave (upravna redija). Za cijemu kostania bol je nazi punt traskovi roizvodnie. C.k. po wsirojstu troikova nije idenicna cijen protvodnje * zvor" Ekanomski lksikon) prodaina eijena, prodajna vrijednost, cifena po kojojse neki proicvod il uslaga mote prodati na titu Sasa se od proisvodacke ciene uz dodatak zavisnihtroskova i dobi i predstavlia cjenu po Koj veletrgovina nabavljaupuje robu Pc. veletrgovine sadri jos i porez,troskove veletgovine i veletrgovachi marzu (po kajojveletrgovina prodaje ‘rgovinina malo). a maloprodajnacijena ovis o veleprodainoeijen proizvodaéa ili veletrgovine na kaj se pribroje novi zavsni trofkov, maloprodaina mara i pores na prometi trosarina % (levor: Ekonomsk leksikon) dodatna katkulacja,racunski postupak 2a utvrdivanje troskova proizvoda proizvedene koigine ‘jediniceproizvoda pojedine vste proizvada ii usluga. Ta se metoda kalkulacije primienjuie upoduzecima koja protzvode vise sta racligth proizvoda il usluga. Prema naéinu (moguénosti) obuhvaéanja po proizvodima i usugama (nasiteljima traskova)troskovi se dhijele na direkne izraynetroskove) i opée adnosno indirekine (netzravne) troikove. Direkne tratkove dine traskovi direkinog ‘materijala direlanih placa i ostalitroskovt koji seu sremuthu njthovog nastanka mogu izravno vecati ws odredeni proisvod ili uslugu Opée traikove cine one vrse troskova2a koje tenutkunjhovanastanka nije moguée ural na kot se proizvod il uslugu odnose. (Opéi troskovi rasporeduju sena nositeje rimienom Kjuceva (osnova). Kao kijué za rasporedivanje opcih troskova najéesée se prinjenjuiu travnitraskov B® (vor: Ekonomsk ekstkon) kalhulacija prodgjne cjene,utvrdivane prodajne ciene gotovihproizvoda,ievréenth usluga i irgovacke robe. U kalhulacij prodaine cijene gototh proizvoda i izvenih usluga cen kostania dodaje se planirani poslovn rezulat Gdobit), U kalkulacji prodajne eljenetrgovacke robe, nabavnaj vrijednost dodaje se planirana razika w cjeni (irgovacka mara). Osim {oga, naprodajnu cjenu dodaje se pores na prom, &ime se dobiva prodainaeijena gotovth proievoda, usluga,trgovacke robe. Po ti kalkulacii moze se wrrditi moguca prodajna cijena th proisvoda na tri, ali ona ne mora bit togna, mode biti veéa ili manja °"levor:Leksikon gradevinarstva) trotkovnik, dokumentru hojemu je, prema projekt odredene gradevine, dan iserpan opis vik radova(stavak,pozicija)slatenih po wstama (prinjericezemljani radov,betonsk radow it), jedinicnim mjerama, Koi¢inamea injstom za upisivanje cjena. Trostoynik bez upisanihcijena temeln je dokument w postupku ustypanja radova, as upsanim ctienama adbranog ivoditela jedan je od glavnih priloga ugovoru (ofkovnik sa upisanima ponudbenim cijenama je ponudbentrotkovnik koji je takoder temeljni dokument u postupk ustupanja radova~ nap. ZL). Obrazac trotkovnika ima pet stupaca. U proom je rdnibroj, w drugom je opis radova.u treéem jediniGna mjera (primjerice m2, mi. kis). u Cetvtom jedinicn cijene a petom ukupna cijena stvke Zhrajanjem wbupnih cijena svh stavaka dobiva se ukupma ponudena (| ugovorena ~nap. ZL.) elenaPC=E(Q* ped _ (nj) Il, kalkulacija jediniéne prodajne (ponudbene, ugovorne) cijene (pe,) po jedinice mjere (nj.dj.m.) pojedine troSkovnitke stavke odredene vrste ili oblika gradevinskih radova gdje je per= ck, + dy (nj.fj.m.) ck, = dt, tit, (nj.jj.m) dt, = tm, + tr, +ts, — (n.j./j.m) ck, = tm, + tr, + ts, + ity (nj.ji.m.) adie je - PC ukupna prodajna cijena gradevinskih radova i usluga (ili gradevine) - Q —koli¢ina odredene vrste radova po pojedinoj troskovnickoj stavei - + troxkovnitka stavka - pty jedinitna prodajna cijena po jedinici mjere troskovnicke stavke ~ nj. “novéana jedinica - chy jedinitna cijena kostanja po jedinici mjere troskovnicke stavke - d; — planirana dobit” (planirani profit) po jedinici mjere troskovnicke stavke - dt direktni troxkovi po jedinici mjere troskovnicke stavke ~ it, dio indirektnih troSkova koji se raspodjeljuje na direkine troskove ~ tm, Giediniéni) direktni troskovi materijala troskovnicke stavke - tr, Gediniéni direktni) troskovi radne snage troskovnicke stavke = 1% — (direktni) troskovi strojnog rada” troskovnicke stavke ~ jam. jedinica mjere U eijeni koStanja sadrZani su svi troskovi i izdaci koji su nastali u vezi s proizvodnjom uinaka (proizvoda ili usluga) odnosno u ovom sluéaju gradenjem (izvedbom gradevinskih radova). ‘Sama struktura eijene koitanja oblikovana je temeljem podjele troSkova na direktne troskove (troskove materijala za izradu, troskove plage izrade, tro8kove strojnog rada u vidu tro8kova obveza, materjalnih pogonskih troskova strojnog rada i plaée strojara) i indirektne troSkove (opée tro’kove uprave i tzv. prodaje te ostale troSkove izvan same proizvodnje odnosno gratenja i izvedbe gradevinskih radova). * evor: Ekonomsk eksikon) dobitsvota kojom seiskacuje wveéanje vlasnike glavnice poduceéa w obraéunskom razdobliy, ‘zucimajuétprilagodbe vrijednostiproslog razdobla te dodatna ulaganja ili povlacenja kapitata vlasnika. U financijskim izyestajima iskazuje se kao ral prihoda i rashoda obraéunskog racdoblja Za pojedinea de razikaizmedu prikoda i syik rashoda nastlih za astvarenje tog prhoda. Ako je ta razita poztivma, ostvarena je dabil a ako je negatimna, otvaren je gubitak Kako je, uglavnom. nemoguée utvedit egzakinu svotu rashoda koji su nastali za ostvarenje odredenog prihoda, zadovoljavajuéinaéin obracuna dobit jest tuvrdivanje prikoda irashoda odredenoga razdoblia, D. poduzeéa najvse se ostvaruje kroz dobitastvarenu prodajom proizveda ili slug Sehundarniizvor debit jesu prikodiastvareni fnanciiskim wlaganjima, kao Sto su kamate i dividende ostvarene na temelju tlaganja w yriiednosnice i rashod fnanciranja, te rasta tovanrednih prada i rashoda irectika prikoda irashoda proslih razdoblja 3 svor: Ekonomi leksikon) profit viéak, resdualnaveliZna koja se dobije kada se od ukupnog prihoda poduceéa odbije troskovi svih inpua il proizvodsih faktora nekog dobra il usluge. Pritom se troskow tetraju kao povijesn ii eksplicitn. oni kof su stvarno plaéeni.Pje, dake, iznas koji ostajevlasniku odnosno vlasnicima nakon svihisplata vezanih uz ypotrebu resursa, odnosno inputa vezanih uz proizvodnju nekog dobra ili usluge w odredenom razdobliu.Takay p.naziva se ragunovodstvenim ili poslovnim ‘profit (accounting or business profit). Niega treba rasikovat od ekonomskog ili éstog profita (economic or pure profit) pri Gemu se Kako w ekonomskoj teorj takai Kod postovnog odlucivanja,roskovi tretiraju kao troskovt oportuniteta ili implicit troskovi, fj, mora se twiek imatiuvidu tobi ses resursima il inputima pastigo da su ulozeniu druge pothvate. Tako vlasnik,odnasno vlasnici podueéa rmorajuu troikove rasa dakle odbti od paslovnog profita)placu koju bi dobio da radi kod nekoga drugoga, rent Koju bi dobio da Je zemlju iznaimio drugom, te profit koji bi dobio da je kaptaluloow drugi pothuatsliénog stupna rzika ii kamate koje bi dobio ‘lazuci taj kaptalu bank. Prema tome, cil poslovanja poduzeéa jest maksimiranje ekonomskog il éistog profit ® (Izvor: Ekonomsk leksikon)strojni rad, rad pomacu strojeva. Stroj je pomoén uredajkojim se covjek sli za pojedine radne operacie. Strojevi mogu biti medusobno povezani w sustays vecin ili manim stupnjem integracije 2a ohavjanjeslazenihradnih rocesa Mehanizaija je wadenje strojeva u radne procese za zanyjenu ludske i Zivotinoke radne snage li kao pomoé w obavijanju ‘radnih operacija, a automaticacia je is stupany integracjestrojeva kot Iudsku prisuinst trad dine nepotrebnimaDirektni (neposredni) tro’kovi Direktni troskovi radne snage bili bi troSkovi rada radnika u neposrednoj proizvodnii ili gradenju odnosno trao8kovi rada neposrednih radnika vezanih takoder neposredno uz proizvodno- tehnoloski proces tj. neposredna placa izrade. Jedinitni direktni troSakovi radne snage (tr) (troSkovi rada samih radnika u neposrednoj proizvodnji odnosno radnika vezanih neposredno uz proizvodnotehnoloski proces; neposredna placa izrade) obuhvaéaju ustvari tro’kove radne snage pojedinih zahvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaéeni radom ili dijelom gradevinske konstrukeije na koji se tro8kovnitka stavka odnosi (to su ustvari troskovi rada iskazani u podanalize ili pomoénim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu troskovnicku) tr => tr, (njdj.m) Direktni troxkovi materijala bili bi materjalni troSkovi predmeta rada i oko predmeta rada. Jediniéni direktni troskovi materijata (tm,) (jedinigni materjalni tro&kovi predmeta rada i oko predmeta rada) obuhvaéaju ustvari materjalne troSkove ili gradiva pojedinih zahvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaéeni radom ili dijelom konstrukeije na koji se troSkovnitka stavka odnosi (to su ustvari materjalni troskovi iskazani u podanalize ili pomoénim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu troSkovnitku stavku) tm,=¥ tm, (njdim) Direktni troskovi strojnog rada bili bi troskovi rada strojeva i ostale opreme u neposrednoj proizvodnji tj, strojeva i opreme vezanih neposredno uz proizvodnotehnoloski proces. Jediniéni direktni tro’kovi strojnog rada (ts,) (troSkovi rada strojeva i ostale opreme u nepsrednoj proizvodnji odnosno strojeva i opreme vezanih neposredno uz proizvodnotehnoloski proces) obuhva¢aju ustvari tro’kove strojnog rada u okviru pojedinih zalvata ili opreacija ili procesa koji su obuhvaéeni radom ili dijelom konstrukcije na koji se troskovnitka stavka odnosi (to su ustvari materjalni troskovi iskazani u podanalize ili pomoénim analizama ili u dijelovima analize cijene kojase odnosi na njoj pripadnu trogkovniéku) 15,=) 8, _(nj.dj.m.) Opéenito vrijedi za proraéun vrijednosti pojedinog direktnog troka da je tr=esr* Ny (njjjm.) = (a tm =cm*Ny (nj.jj.m,) = (nj.jj.m)* G.mfj.m.) ts=css* Nw (njj.m.) = (n,j/sat)* (Satifj.m.) Njs=(1/U) — (satifj.m. = 1/G.m./sat)) s*(1/U) _(nj-lj.m.) = (nj /sat)* (satifj.m.) /sat)* (satilj.m.) ts esr cijena radnog sata radnika Noy norma utroSka vremena rada radnika em cijena materijala po jedinici mjere cijena radnog sata s Nog norma utroSka vremena rada stroja ili norma uginka stroja U _udinak stroja (uglavnom planski uéinak stroja Up).Indirektni (posredni) troSkovi Indirektni trokovi troskovi su zajednitki tro’kovi koji ne predstavijaju neposredno troSenje u gradevinskoj proizvodnji odnosno u nepostednom izvodenju gradevinskih radova ili gradenju nego predstavljaju posredne tro&kove. Dio se odnosi na tro’kove organizacije gradenja i gradiliSta odnosno troSkove pripreme gradenja i gradilista te takoder raspreme gradiliSta kada nisi posebno plaéeni izvoditelju radova, Naime, ovi troskovi pripreme i raspreme gradenja odnosno gradiliSta mog biti u cijelosti nili djelomice zasebno plaéeni (kroz zasebne troskovnitke stavke) od strane investitora u okviru ukupne ugovorene vrijednosti radova. Tako su indirektni tro8kovi gradenja slijedeci- A. indirektni troskovi pripreme i raspreme gradenja i gradilist Q trokkovi tzv. pripremnih radova (koji nisu placeni posebno od strane investitora kao jednokratni troSkovi organizacije i pripreme gradenja odnosno gradiliSta) - > tro’kovi uredenja (priprema i €i8¢enje) zemljita na podrugju gradilista i pripreme gradenja, > tro’kovi izvedbe gradilignih prometnica i slignih prometnih povrSina na podrudju i do podruéja gradenja i gradilista te do podrugja stambenih naselja, uprave kao i do kamenoloma, proizvodnih pogona, postrojenja i sl., troSkovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (vodova, ostalih insatalacija) za opskrbu gradilista i ostalih objekata elektrignom energijom, troSkovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (cjevovoda, ostalih instal opskrbu gradilista i ostalih prostora pitkom odnosno tehni¢kom vodom i njihova odvodnja (sa moZebitnim progiséavanjem otpadnih voda), > toSkovi dobave i izvedbe objekta uprave gradilista, > tro8kovi dobave i izvedbe objekta smjeStaja i prehrane (tzv. privremeno stambeno naselje radnika i djelatnika gradili8ta, kuhinja i restoran, zalogajnica, gradili8na “Kantina” itd.), troSkovi dobave i izvedbe sanitarnih évorova i sl. prostora, troSkovi dobave i izvedbe objekata i razvoda (cjevovoda, ostalih instalacija) za grijanje prostora smjeStajnih, radnih i ostalih objakata gradilita, > tro’kovi dobave i izvedbe (gradevinskih, zanatskih i ostalih instalaterski radova), objekta gradiliSnih pogona i postrojenja (za drobilane i separacije, za tvornice betona, za armiratke i tesarske pogoni, za asfaltne baze, za kompresorska i ventilatorska postrojenja, za crpne stanice, za radionice, skladista, laboratorije, itd), troSkovi prevoza strojeva, postrojenja i ostale opreme, troSkovi montaze postrojenja i ostale tehnoloske opreme, tro8kovi opskrbe (potrosnje) pitke vode, elektritne energijom i grijanja objekata, ‘odnosno radnih prostora i prostora prehrane i smjeStaja radnika i djelatnika gradilista, > ostali trodkovi pripreme gradenja i gradilista it Q_troskovi raspreme gradilista B. indirektni troskovi retije”’ gradilista (retijski troskovi" gradilista) @ plade reZije gradilista (place neproizvodnih, “pomoénih”, posrednih, “reZijskih”, rukovodnih (“managementa”) i sl. djelatnika i radnika izvan neposrednog gradenja), dodatni doprinosi™ na plaée radnika i rezije gradili§ta (dodatni doprinosi za zarvstveno i invalidsko osiguranje i sl.), v v vv vvy (dzvor: Ekonomskilekskon) rei, opéi troskoviproizvodnie i poslovania poduzeéa, a ukalkuliran su u ciienu proved. Cini je pogonska koja obuhvaéa traskove itcenja i podmacivanja sprava,sirojeva i uredaja,rasyjete, vode is te upraxmovprodajna 7, wkoju waze place osobla na tim poslovima, iroskovt kancelaiiskog material, izdaci nabavljana i Guvanja tik materijaia td Troskov se rea jo nazivajushupnim, indivekinim ii 2aednickim troskovima lor: Ekonomski leksion)reijshitrotkovi —rdrugi opG totkovi,troskovibilancnog (obractnskog) razdoblia,troskovi oj se nadoknadun na teretprihoda razdobljaw kojem su nastali a ne ih: traskoviprodae, epéi administrative traskovi, troskovi iserattvana {razvoja te troskovi kamata "(zvor: Ekonomskileksikon) doprinosi,fnancisk instrument prikuplianja javnihprikoda. Imaju odredenesliénosts porezima i pristojbama, ali se od nih ipak ratikuj. Od poreza se razlkuju jer obveznci doprinosa imaju od nik nepasrednu Korist (od poreza je ta horstpasredna) od rada drSavrih i drugihjavnopravnih tjela, a visina obvezeplaéanja doprinosa proporcionalna je ua terenski dodaci i sliéne naknade*’ u svezi boravka odnosno odvojenog Zivota radnika i reZije gradili§ta, a dodaci i naknade na placu radnika i rezije gradiliste: > dodaci za produzeni rad, posebne uvjete rada i noéni rad i sl, > naknade za drzavne praznike, godisnji odmor, bolovanje i prekide rada i sl., ostali materijalni troskovi boravka radnika i rezije gradiliste: troSkovi prijevoza radnika i rezije gradili8ta, ostali izvanproizvodni transportni tro8kovi za potrebe radnika i reZije gradili8ta, tro&kovi (pre)hrane radnika i rezija gradilista, tro&kovi odrZavanja tistoée, uredivanja, dezinfekeije i deratizacije smjeXtajnih i radnih prostora radnika i rezije gradilista, > troskovi zdrastvenih pregleda i zdrastvene preventive radnika i > tro’kovi zaitite na radu, Q troSkovi sredstava za rad u rediji gradiliSta: tro&kovi vozila i voznje za potrebe rezije gradilista, > ukupni troskovi instaliranja, odrZavanja i kori8tenja telefonije i ostale komunikacijske tehnike za potrebe rezije gradilista, Q ostali materijalni tro’kovi reZije gradiliSta: > troskovi sluzbenih putovanja za potrebe gradi > troskovi potrosnog materijala rezije gradilista (alat, sitni invetar, kancelarijski materijal, foto sluzbe, knjige, Zasopisi, reklama, reprezentacija, itd) > troSkovi najamnina i zakupnina i sl. > ostali troskovi itd. vvVY vije gradiligta, (specifikacija tr ina kao kod redije gradilista) a plage rezije uprave poduzeéa, a tro8kovi sredstava za rad rezije uprave poduzeéa, Q materijalni trogkovi reZije uprave poduzeéa, a ostali troskovi reZije uprave poduzeéa ... D. ostali indirektni troskovi: @ mozebitni trofkovi (do- ili pre-)projektiranja i revizije projektiranja, @__trokkovi ispitivanja materijala i slifni ekspertiza u svezi dokazivanja kvalitete izvednih radova (ukljuéivo troskovi dobave i izvedba objekata tj, prostora i opreme gradilignog laboratorija) a ukalkulirana sredstva za tro’kove odr2avanje gradevine u garantnom roku, a tro’kovi osiguranja radova i gradevina tijekom gradenja te trotkovi oditeta ‘yezano uz izvodenje radova, Q ukalkulirani rizici™: {oj koristi. Obveza placanja doprinosa nema opée znavenje veé tereti osobe koje imaju neposrednu korist od rada th tijela. D. se rraslikuju od pristojbi zato Sto obvecu placanja doprinosa ne iniciraju obveznici placanja tog javnog prihoda isto se za obveznike doprinosa ostvaruje odredena materijalna korist (kod pristojbi je korist nematerijalne prirode) od odredene djelatnosti dréave, odnosno javnopravnih tela koja su ovlastena za obavijanje poslova i za koje vriedi ta obveza. Korist od obuvljanja tih poslova brojéano se razava pa zato i opravdanje da korisnici th usluga sudjeluju u podmirenju tratkova njthovoga obavljanja. U naoj bliskoj proslosti doprinosima su se nazival i financijski instrumenti koji su imali sve karaktevistike poreza i vice versa, Medu brojnim doprinosima twvrstenima w sustave javnih prihoda suvremenih dréava najenacajniju financijsku wlogu imaju d, za socijalno osiguranie, Prihodi od tog doprinosa u ukypnim prikodima zemalja élanica Europske unije bili su 1991. godine 28,9%, * dzvor: Ekonomshi leksikon) naknada, novcant iznos koji jedna pravna osoba isplacuje drugoj za izerseni rad, koristen uuslugu, primljena dobra ili nastalu itetu. Mage biti potpuna ili dielomicna. Tako se nastala steta moze u potpunast ili samo dijelom podmiriti, Naknadu daje onaj tko koristi rad, uslugu ili dobra. Nastalu Stetu nadoknaduie onaj tko je Stet izazvao ii pak osiguravatel «ako je moguéa steta unaprijed osigurana. "zvor: Ekonomski leksikon) riik (engl. risk), 1. opéenito, opasnost nastupa nezeljenog dogadaja i moguénast gubitka ili smanjenja imovine; 2. u poslovanju poduzeca, mogucnast donaxenja pogreine odluke zhog nastupa nepredvidivog dogadaja i -zakazivanja Ijudskog faktora, zbog éega nastaje Steta, Prenosivir. nastaje zbog istog dogadaja, a koji se moze visekraino ponovitt i ojime je ugroten veci broj subjekata, pa se na temelju vjerojatnosti nastupania profesionalno osigurava, Neprenosivir, nastaje zbog Jedinstvenog nepredvidivog dogadaja i zakazivanja ijudskog faktora i pogada samo jedan subjekt, koji ga mora snositi sém. Naziva se ‘poslovni rik Mjere koje poducima poduzeée kod neprenosivik riika nazivaju se politika rizika; 3. u poslovnim financijama, opasnost nesigurnost w ostvarivanju oGekivanih recultata, Tehni¢ki se definira kao poznavanje stanja u kojem se kao posljedica neke odluke moze ‘pojaviti niz rezultata éija je vierojainost nastupanja poznata donosiocu odtuke. R. je moguénost kvantifikacije nesigurnasti pri donosenju poslovnih odluka. Kvantificira se uporabom teoriskth distribucija, poglavito normalne, senzitivnom analizom ili metodom simulacije.> ukalkulirani rizici zakaSnjenja (planirana stedstava za tzv. “penale”) > rizici vezani uz (“ne”)klizanje eijena a trokovi kamata i bankovnih garancija* te provizija®® kamate na (kratkorotne) kredite troSkovi bankovnih garancija razne bankovne provizije trodkovi kreditiranja naruvitelja radova vvvv U ovom slufaju moglo bi se (pojednostavijenim pristupom) utvrditi kako su direktni troskovi ustvari tro’kovi tehnike i tehnologije gradenja a indirektni troSkovi troSkovi organizacije tehnoloskih tokova gradenja i troskovi organizacijske strukture koja upravlja gradenjem. Indirektni troskovi kako opéenito tako i gradenja bili bi - ‘kao ukupni za neko "fiksno" vrijeme su uglavnom fiksni te * kao dio jedinitnih troSkova za neko fiksno vrijeme varijabilni (Sto je proizvodnja veéa to su indirektni troskovi po jedinici uéinka manji). Primjerice ako se u nekom planiranom odnosno njemu jednakom ostvarenom roku gradenja neke gradevine pveéaju odredeni radovi odnosno ukupna cijena radova onda se ustvari umanjuju jediniéni indirektni toskovi u cijeni koStanja, Naime, ako se ostvaruje nepromjenjivi ukupni indirektni tro’kovi za poveéanu ukupnu cijenu izvedbe radova onda se smanjuje jediniéna cijena koStanja. Ujedno se ustvari poveéava dobit unutar jedinigne ili ukupne cijene radova. Ova Ginjenica je Cesta problematika obraéuna i naplate vigeradova ili izvantroskovnitkih radova u okviru neke gradnje. bog moguénosti kvantifikacjer se mote ukalhliraiw otkove poslovanja. Kredi, speiféna vrsta riika koji nastaje pri ulaganiu nnovea ufinancijsk plasmane i vrijednosne papire. Sasaj se od opasnosti da se ulozeni novac nekevratit, dase neéevratit w cjelost ill dase nece vrattplaniranom dinamikom. Taj riik ne postoj kad je riieé 0 waganju u dréavne vrijednosne papire iw bankovne depozteéijuisplan jamei dréava.R.ikvidnast, speciiena vstarzika koji masta pri wlaganju novea u fnaneiske plasmane i ‘ijednosne papire. Upozorava na opasnost da se vrijednosn papiri nece moti transformirati u novéani obi u Zeljenom vremenu ipo Zeljenoj cient. Usirem smisu, .likvidnasti oznaéwje opasnost dase bilo koji nenoveaniobliciimavine neée movi bez gubitaka pretvrit tw movac kro: edredeno vrijeme. Tren. specifiéna vstaricika koji nastae pri waganju novea u financijske plasmane i vrijednasne ‘Papire:r- promjene cijena financjskihplasmana na financijskim tia: r.promjene trssnth eijena vrijednosnih papira w koje su poduzece tli pojedinae investirali: 4. w opéem osiguravatelinom snacenu, mogucnost, jerojatost materiialnag ili nematerijalnoga {gubitka.U direm znacenju oonacyje i pojam opasnost. U osiguranju,osiguranir. od odredenth moguéth opasnosti, npr pofara, nezgoda i sl Osiguravateljusjetima ili ugovorom utvrduje: a) koe rizke pokriva odredenim standardnim osiguranjem, b) koji riick se preuzimaju uz odredene poveéane premijske stope (npr. anarmalnirzii),c) koje rzike ograniava (npr. pri asigurano} svat do ‘adredenog.znosa, sremensk, kod kajh rizika pojedinom adredbom ograniéava Srinu pokrica~ vremensi,u izmosw i dr). d) koji su ‘sei skjucen (nr. ratni ries). O prewzetim ricima osiguravatlivode statistik - statistika rizka, Na statstickim podacima i prinjenom teorjerizikacsiguravateljitemelje poslovnu politku. Osigwavateljiimaju moguénost da rzikeprikvatew osiguranje ii da ‘ih dbiju (cuzetak su obvezna osiguranja od odgovornesti). Kad se govor o prikvate ii odbijanju (odnos premije i tet) i fnanciske (soventmosl stabinost osiguravatelja odnasno optimiranje preuzeth risk °F (devor: Ekonomi leksikon) garancija,pravni institut osiguranja placanja il ievrenfa ugovorenth obveza kojima se banka ‘garant obvezuje prema korisniku garancije da ce, ako glavni duénik ne ispuni svoj obveze, pla svotu na Koju garancia glas. Bit clement garancije su: ime nalogodayea (podiceéa hoje daje nalog banci zaisdavanje garancije u Korst drugog) ime korisnika (poduceéa u ci se korist dae garancija), obveze hunke i iznos garantivanog placanjate rok w kojen vrijedi zarancija. C. se redovito ‘anacuje pismenom ispravom, i. garancijskin ugovorom ii garantnim pismom, koji se wirdui odnos izmed bane i Korésnka ‘garancije, a kojemu redovio prethodi ugovor o davanju garancije izmedu nalogodaveai banke. Na temel niega banci garantu, koja podniri ugovorenu obvezu prema korisniku garancije, pripada regresno pravo prema glaynom duiniku. Garancije se diele na: kredine (plativ) i cinidbene. Krediinom garancijom banka garantia da ce glavni duénik plait svoju obvezuu ugovorencm roku. Prinjeniue se Kad razltith oblka kreditiranja (najéeiée 2a nabavu sirovina poluproizvoda, opreme i dr), pri éemu se garancijom, redovito, pokriva kreditirana wijednost posta. Cinidbenom garancijom banka jam da Ge glavn dudnik ivi svoju obvezu w ugovorenome ros cadnosno obaviti odredeni posao, cnidbu ili rad na ugovoreninacin, ° (vor: Ekonomski leksikon)proviclja,naknada koja se placa posreniku za uslugu pri obaviianju nckog posta, Plaéa je upac il prodavalac koji se koristio trgovackim posrednikom za nabave il prodaju roe iil usluga. Bankarskap. placa se banci 2a jez usluge (obavlianje plaéanja raznim instrumentima, garancije Konveraije sl)