Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Dizdar_S._Od_podataka_do_metapodataka_Sarajevo2011._poglavlja_Poglavlja_Indeksiranje_Jezici_za_ozna_avanje_Pretra_ivanje_str.57-103_225-245.pPretra_ivanje_str.57-103_225-245.pPretra_ivanje_str.57-103_225-245

    Uploaded by

    Josip Rakaric
    25 views36 pages
    Knjiga

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Knjiga

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    25 views36 pages

    Dizdar_S._Od_podataka_do_metapodataka_Sarajevo2011._poglavlja_Poglavlja_Indeksiranje_Jezici_za_ozna_avanje_Pretra_ivanje_str.57-103_225-245.pPretra_ivanje_str.57-103_225-245.pPretra_ivanje_str.57-103_225-245

    Uploaded by

    Josip Rakaric
    Knjiga

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 36
    Ind iio univer bic Bose Herzegovi (NUBBI), Sasjo sige SSTRUCNA BIBLIOTECKA LITERATURA SENADA DIZDAR Gloire wns De mee OVEINA Ursa Mira. Ata RESIDBEGOVIC Letor asc Alma GRANOV Koretor Majo DIZDAR Recent prof de Jars LASIC-LAZIC pot de Lamia HADZIOSMANOVIC fro dr Emi MEMIIA = a podat ka saat metapodatka ‘Tat: 1000 prj Adve [NUBI., 71000 Sars, Zn od Hose BB toh 397 3327 53 12:27 3313 : se s0 3873321843) (CrP Keslopaca pubic Naionalna nberstesin bit Boaoe Hercrgine, Sie 75 48.40:004.45)075.8) DIZDAR, Seda ‘Od pods do etapa / Sena Dadar Sanjevo: Nacional universes biel Bosse Hecagoving, 2011, 370s: ra pila 25 co. — (Stns biota Frere) ibiogajs at 347-358 elo. - Regia sm 978.9958.500:563 ‘odaIss BEAD 19195142 NACIONALNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA BOSNE HERCEGOVINE Se eee Sursevo, 2011 Did cedmeena obreda dokumenca u bibliotetkoj praksi prepoznata je kao jedan od kijugnih segmenata obrade bibliotetke grade i tokom posljed- njih godine posveéuje joj se velika painja. Razlog za to edi u tome Sto je globalno informacijsko povezivanje poveéalo moguénosti pristupa infor- ‘macijama o gradi koju biblioxcka posjeduje, kao i moguénostima prista- pa jedinicama elektronske grade koje su smjeStene negdje na mredi. Kako pokazuju istraZivanja, da bi pristupili ovim informacijama i gradi, kori- snici online biblieredkih kataloga najéeS¢e obavljaju predmetna pretrazi- vanja, kojima otkcivaju i pronalaze jedinice grade na odredenom temu, Predmemo presrazwanje je sintagma koja se u kontekstu ovoga rada odnost nna naéine pristupa podacima o jedinicama grade u katalogu, na temelj: njihovih sadeZajnih obiljeija. Kljuéne sastavnice ovoga procesa u kom- pjuterskom okrudenju su pristupnice (access points), poput klasfikacijskih oznaka, predmetnih odrednica, deskriptora i rijet iz naslova. Takve pristu- pnice, koje omoguéavaju pronalazenje jedinica grade na temelju njihovog sadtiaja, nazivaju se predmesmim pristupnicama (subject access point). Sve nabrojane pristupnice rezultat su procesa koji sadriaj dokumenta koriste dai gradu uéinili doseupnom korisnicima. U tradicionalnoj biblioteeko} ‘erminologij ti procesi su klasifkacija i predmemma obrada. Analiza ovih procesa u online katalozima pokzzuje da izmedu njih ima slignost, ce da su Loraci koji se primjenjuju u identifikaeiji i opisivanju do- Jkumenta prema sadréaju,u osnovi identiéni. Takav proces, kojim se izvladi predmetna materia iz tcksta i doznaéava (bibliografskom) zapisu w oblilu termina, simbola ii teksta, poznat je pod nazivom indeksinanje. mada je termin indeksiranje w svom izvornom znatenju vezan za pred- metnu obradu dekumenta ili teksta (predmetni karalog i ukritani kaca- log), on se Zesto upotrebljava i u neSto Sizem znaéenju kao pojam kojim se imenuju svi procesi za ozna€avanje sadriaja, s ciljem pohranjivanja informacija radi kasnijeg pronaladenja, 57 SENADA DIZDAR: pay de mepde: NDEKSIRANTE“ PREDMETNO OZNACAVANTE U ovom dijelu predstavit éemo postupke koji se odnose na ekstrakciju predmerne materije iz dokumenta, to jest indeksiranje, i opisae éemo opée tehnike 2a anliziranje dokumenata koji se primjenjuju u svim slu- @jevima indeksiranja. ‘Merode koje ovdje predstavljamo namijenjene su onim sistemima za or- ganizaciju znanja u kojima su predmetiiskazani u sazetom obliku i gdje su pojmovi dati u obliku termina kontroliranog jerika za indeksiranje kao i na sisteme u kojima su pojmovi za preteazivanje informacija prika- zani simbolima izabranim iz tabele klasifikacione sheme. ‘Metode predstavijene u ovom tekstu potrebno je razumijevati i kao me~ tode koje se mogu koristti kao pomoé u prevodenju korisnitkog z2- hitjeva u oblik kofi je pogodan za pretrafivanje, odnosno u kontrolirane termine jezika za indeksiranje. Treba imati na umu da ovi poslovi, iako su analogni, nisu identini.? Definiranje pojma indeksiranje Automatizacija bibliotedkog poslovanja potela je Sezdesetih godin pro8- log stoljeéa i veke se za pojavu maginski-tiljivog katalogiziranja. Ipak, istina je da je primjena automatiziranih sistema na pretradivanju infor- ‘macija u bibliotekarsevu podela neposredno prije Drugoga svjetskog rata, 5 pojavom buSenih kartica, kada Ralph Parker u Biblioteci Sveuéilita Missouri, pri posudbi potinje uporrebljavati IBM-ove buiene kartice. ‘Tako veé do Sezdesetih godina proslog stoljeéa postoji crideserogodiinja tradicija buéenih kartica, koritenih u svehu predmetnog pretradivanjalite- zature u razliitim specijalnim bibliotekama prirodnih i tehnizkih nauka. Nagli porast literature poraknuo je i interes specijalnih biblioteka za stva- ranje i kori8tenje novih sistema za predmetno oznaéavanje, osobito éla- naka iz. nauénih éasopisa, kad nastaju prvi sistemi koji omoguéavajtx da se pojmovi iz weksta prema potrebi uvezuju u vrijeme pretrafivanja, Uz busene karcice u upocrebi su i mehanografske kartice, bugene ili papimate magnetne trake, a javljaju se i prvi katalozi na mikrofifevima, " Pojam dokument kj kom ovome radu dfisian jk: “sab mater predine hjt su haw poor bog suena heise made ube we shila kao informal obj je sade) arden elton ape web anc jigs. 58 SERADA DIZDAR: Oped. pedis INDEKSIRANJE- PREDMETNO OZNACAVANE kao i sve veci bro] projckata koji cksperimentiraju sa primjenom raéu- nara u izradi kataloga® Ranih sedemdesetih, u Sjedinjenim Amerigkim Drzavama kreée se u reali- zaciju projekata sa nekomercijalnim bibliotetkim sistemima, koji su osmi- jen ako da podsiavaju samo pojedine segmente biblioretkog poslovanja, ‘osobito nabavku i koriitenje. Painja je usmjerena prema stvaranju biblio- sgrafildh podataka, a ne prema omoguéavanju online pretrazivanja fonda. Presudni dogadaj u racvoju online kataloga je pojava MARC formata za atisnki-tthivo katalogiziranje, kojeg od 1966. godine razvija Kongre- sna biblioteka* Uz tehnitko-tehnoloski napredak dolazi do promjena i na teorijskom pla- ru. Ubrzo se uvidilo da termini koji su se koristili u tradicionalnom bibli- cotekarstva ne pokuivaju sve procese i proizvode tih procesa koje je moguce realizirati zahvaljujnéi novo} tchnologiji. Tako, naprimjer, podiela kataloga 1a stoarne i formalne postaje neprimjerena i za definiranje online kataloga koji u sebi sjedinjaje ove dvije vite kataloga. Bliskose izmedu predmemog i sirudnog hataloga postaje sve otitija, ne samo zato Sto opisuju sadriaj do- Jkumenta, nego i zbog procesa na kojema se temelj sadréajna obrada. Gra- nica izmedu dotacaénjih Klasfikacijskih sistema i predmetnog kataloga u praksi nestaje pojavom facetne klasifikacije. Ranganathan je prvi istalenuo 2zahujev da seu klasfikacijskim shemama trebaju nati iskjudivo jednostay- ti, elementarni pojmovi, sredeni unutar glavaih grupa po facetama, gj. po pripadnosti fundamentalnim kategorijama, koji ée se naknadno, po utvdenom pravilu i dogovorenom redoslijedu, sastavijati u slofene poj- ‘movne cjeline prema sloenom sadréaju. Ranganathan je time promovirao postupak sligan postupku koji se koristi u izradi predmetne odrednice, i tako nagovijestio nastanak novih sistema koji €e iskoristti moguénost kombiniranja pojmova tek u procesu pretrativanja (posthoordimantni sste- mi). Govori se na nov natin o klasifikacijskim oznakama i predmetnim odrednicama kao o jezicima kojima se posreduje izmedu pisca i Zieaoca, a kkojim se lute i bibliotekari pei iaradi sevarnih kataloga. Da bie istakla i opisala razlika izmedu novih i starih postupaka koji su * Marie Cadhovig Lj, "986, Mehanizai u biblinckania. Vjonte iblachre Hrs 13, 3-4, scr 223, Madu pvio tsiovina publicranim w BiH 0 automata u biblleebama je vad: Ba Kali, Ky 1982, Kaaog podelen 24 malinsko deaneUNISIST. Bblerante, 28, 23-24 2333, > O raja online ata vide je eden u pola Kaif semi eS) SENADA DIZDAR: 01 pole de modi: INDEKSIRANJE~PREDMETNO O2NACAVANTE se koristili u predmetnoj obradi, u terminologiju se uvode novi nazivi kkojima se iskazuje vite istovrsnost nego li razliiost postupaka pri pred- ‘metnoj obradi dokumenata. U bibliotezko} literaturi poZinje se sve éei¢e upotrebljavati pojam indek- siranje 2a sadriajno oznatavanje koje podrazumijeva opisivanje ili identi- ficiranje dokumenata terminima iz-njegove predmecne sadrtine. Nastaju prvi standardi kojima se definira pojam indeksiranja.* "Tako engleski pojam indexing, koji je svojevremeno znaéio rad na scvaranju indeksa uz struéni katalog ili bilo koji struéni raspored, sada oznaéava éitav radni proces, od analize sadriaja dokumenta, sazimanja sadriaj, iskaziva- nija pomo£u nekog jezika 2a oznaéavanje, do unoienja (katalodne) jedinice uuodredeni sistem, Nazi indcksiranje korist se kao vii todni pojam za rad na strugnom i na predmetnom katalogu, a novo gledanje na ta dva katalo- {a irazava se pojmom prisup sadréaju (the subject approach). IndeksiranjeiIR Proces indeksiranja potrebno je promatrati u irem okvitu kao dio pro- ‘esa za pronalazenje informacija (information retrieval - 18). Pronalatenje informacija je slijed uzastopnih radnji koje se provode radi pronalazenja dokumenata, a osevaruje se pomotu sistema za pronalazenje informacija Tadicionalni model [R-a ima dva kraka: sistem i koviit, Mode! sistema ukljutuje sve viste informacionih objekata (slika, tekst, uk, multimedija..), koji zahtijevaju pripremanje materijala da bi bio naginjen kao prihvadljiva forma na ulszu. Pripremanje materijala mode biti field i incelektwalni proces, ili oba. Fizitko pripremanje materjala, naprimjer, provodi se a automatsko indeksiranje, jer se samo digitalni do- ument moie automatski indeksirat. Intelektualni proces podrazumijeva prilcz sadriaja materijala koji mode biti perezentiran na razlitite natine, kao originalna forma, u formi apscrakta ili ekstrakta, koriétenjem indek- sn jezika itd. Proces kojim se reducinant sadréaj doksumenta pobranjuje “UNISIST, 1975, fading Priel (UNISIST Prine sternegeanatnan).(SCTSIWSIS8) Fine dia, Pats Uoese, International Organization for Standardization (ISO) 1985b. Dociomentation, Methods for Examining Doctomens, Determining Teer Subjects and Selec ting Indexing Terma ISO 5963, Geneva: ISO. 60. SENADA MIZDAR: Apa ts nopedathe INDEKSIRANJE - PREDMETNO OZNACAVANJE pretratinathi sister, a horsti se nekim od jeaika xa oznatavanje, naziva se indeksvanje. Rezutatiindeksiranja mogu biti raligie forme, potevti od ramjh vista kazale, struénih oznaka, listi predmetnih odrednica, do neseo protireniih narativnih formi kao eo su apstrakti, eksrakti sliéno. Model kraka koji predstavija korisnika podinje sa informacionim pro- blemom/potrebom koji se predscavija (verbalizira) pitanjem, koje je po- trebno transformirati uw pitanje prihvatljivo sistemu. Njegov zalgjev se, takoder, provodi pomoéu jezika za onnagavanje’ i odgovarajuceg kriterija. za traenje informacija u odredenoj zbirci. Na teorijskom nivou to je jednostavan proces: nakon Sto korisnik na odredeni nagin tzrazi ita eli, sistem uzvraéa odredeni dokument. Medutim, vige je razloga zbog kojih zadacak pretrafivanja nije jednostavan (0 ostalim bit ée dalcko vile rijegi ts odjeljku 0 automatskom indeksiranju), 2 jedan od tih je ispravnost uw provodenju indeksiranja (prema Lancaster, 1998). F power: | —t | sesinnietamens | T aad sb Ta } mine Indes F prdomedtm = | sic bie Spaeth | Pops temina lewomstebare pdnska) | POs pedmetin 7 acne st Preavtacimesie | 6! Generic Korat (>) toenacion pre S13. Indebsiranje IR (lovor FW, Lancaster (1999) Indexing and Absuacting in Thery and Practice) ° 0 jescima ra oaadavne vii w pop ei tater 61 SENADA DI2DAR. Ape de epi INDEKSIRANJE~PREDMETNO OZNACAVANTE Indeksiranje: proces, natin, metod Pojam indeksiranje nije jednostvano odredisi, Njegovo temeljno anatenje jeste vecano za oanaéavanje sadrtaja i forme pomodu rij, fraza ili nocacija prema pravilima jezika za indeksiranje, ali njime se oznatava i cjelokupan proces koji se korist za isludivanje predmetne materije (od analize sadriaja teksta do pohranjivanja podataka u prettazivatki sistem), to jest metod &jt je krajnjireaultat oznaka, naZin (oznaéavanje) na koji se realizraja akcivo- sti procesa indleksiranja, Razumijevajuéi indeksiranje u tom okviru, u ovo} kenjzi indeksiranje cemo definirati kao skup svih natela, metoda, postupaka 1 njibovih primjena pomots kajih se dokumentima dodieljuje termini « ct- {ju opisivanja njihoung sadraja. Definirajuei indeksiranje na ovakav naéin ‘obuhvaéeni su svi procesi i metodi koji su uldjutent u indcksiranje ina ist ravan stavljeni svi proizvodi koji su nastali indeksiranjem, \Vekina autora (Lankaster, Vickery, Metcalf i Arcandi) razlikuje nekoliko tipova indcksiranja: posthoordinantno i prekoordinantno, da li je indek siranje radeno rutno ili horittenjem kompjutera, da li je postupak ixvlu- Givanja pojmova raden oznadaanjem ili doznatavanjem, ce koji su od indeksnih jezika koristeni.$ Prethodno nabrojane dileme nije jednostayno razgranitt i one uldjuéuju pro- 4imanjejedne vste podjele drugom (vidi poglavje: zit za oxnadauanje 11R) Tako je, naprimjer, podjela na manualno i automatsko indeksiranje u uskoj vezi sa koritenjem kontroliranih i nekontroliranih jezka 2a ozna- Zavanje, Indeksiranje koje obavlja struénjak iz odredenog podrugja uklju- uj najéciée i upotrebu treminolofkih pomagala koja opisuju dozvolje- ne termine za indeksiranje na nadin njthove primjene, Sto omoguéava visok stepen jednoznaénost i visok kvalitet indeksiranja. Automatsko indeksiranje termelji se na rijedima izteksta koji jeato manje kotrolitan i podloiniji jerigkim varijacijama. Prednost ovakvog indeksi- anja je Sco se svaka jedinica teksta u takvom okruZenju mote pretrativati 8 obzirom na veliku raznolikost informacijskih zahtjeve, 2 korisnik ima puno veéu slobodu pri formuliranju upita Druga ovdje naznatena podjela odnosi se na jezike i na upotrebu pojedi- “ Artanis $1972 A Insadution 9 Computes in Information Science. 2d. Merckens N. J “The Sexectow Pres. Vickery B.C, 1975. Clansifetin and Indexing i Scene, 3ed. London Buterworths Lancasts, EW, 1998 Indexing ane Abang in They and Prati, 2d Mo ovis Graduate School of Library and Information Scene. 62 SPNADA DIZDAR Odeo nia INDEKSIRANSE -PREDMETNO OZNACAVANJE nagnih termina i ermina u kontekstu koji su u vezi sa postkoordinanenim i prekoordinantnim indeksiranjem. U prvom sluéaju indeks Gini skup po- jedinaénih termina od kojth se svaki odnosi na odredeni.aspekt sadriaja dokumenta éiji odnosi nisu dostupni. Oni mogu biti naznaéeni tek za vcijeme pretrazivanja koriStenjem odgovarajucih kombinacija termina pri formuliranju upita, Za razlilu od takvog postkoordinantnog indeksita- lcksiranje sloienim identifikacorima, to jest grupama medusobno povezanih termina, Pravilan odabir indeksnihy aja, posto tx. prekoordinantn: termina i dodjela grupa termina puno su zahtjevniji nego indeksiranje po- jedinaénim teminima i u pravila zahejevaju ruénu intervencij Pojam indcksiranja mote se koristiti i u neito Sirem znaéenju, kao pro- ces koji ne naglakava razliku izmedu deskriptivnog opisa dokumente i sadréajne obrade, kako se najéeSée koristi za imenovanje postupaka pri obradi podataka u kompjuterskom okruzenju. Govoreéi o indeksiranju ompjuterskom oxruzenju G. Salton indeksiranje definira kao proces sa- stavljanja surogate dokumenta dodjeljivanjem idencifikatora teksrovaim jedinicama, i pri come razlkeuje objektivme idensfikatore (objective identi- fer) od neobjektionib identifikatora (nonobjective identifier). Pod pojmom objective identifier podrazumjeva se formalna obrada dokumenata, koja je tegulirana kataloznim pravilima, a pod pojmom nonabjective identifier podrazumijeva se sadr#ajna obrada dokumenta, koja nema taéno propi- sanih pravila pri aboru identifikatora i stepena njihove primjenljivosti (prema Slavié, 1998: 1139), ‘Medu najranijim pristalicama ovakvog definiranja indeksiranja je t De- rek Langrigde (1876: 119). On polazi od korisnigkog aspekta i smatra a pojmom indelsiranja treba da su obuhvatene sve aktivnosti koje ée ‘omoguéiti korisniku pristup dokumenty ili dijelu dokumenta. Langrigdeovo tumaéenje indeksiranja potaknuto je analizom korisnigkih zahtjeva koji se ne poklapaju sa uobifajenom tipologijom kakve nalazi- mo u udzbencima bibliotekarstva, nego su u praksi oni raznovrsna kom- binacijatih zahjeva. Tako tumaden pojam indcksiranja vrlo je srodan sa definiranjem koje podrazumijeva i procese koji su t naioj bibliotetkoj praksi vezani za katalogizaciju, za izradu stvarnih kataloga. icksiranja Langrigde navodi nove moguénosti koje prufaju matinski-tihivi karalozi,u kojima je proces deskriptorske i sadr- Jajnc obrade doktumenata integriran u bibliografsko-kataloskom zapisu. Tr korisnigkog aspekta proistekeli su ciljevt indeksiranje. Svehu indeksi- 63 SENADA DIZDAR: Cpt od nerds INDEKSIRANJE- PREDMETNO OZNACAVANJE ranja informacija je veoma dobro iskazao Metcalf: "Sorcha indeksiranja nije specifikacija ili kodifikacija dokumenata radi specfikacije u bilo kojem _prespostavljenom aunivrzalnom jesik ili hod. To je posebrio uopéavanje i ili generitkiprikas informacije 1 njenim knjizeonim ili dokumentacionim oblicima, Ssupanj potrebnog generitkog ismakivanja ovisno 0 onome ito na~ luzimo ili se nadamo da éemo nati w korisnom zajedniitow od, recimo, samo informacijeo igama, do svib informacija 0 metalnim predmetima od ile da sidra" (Vickery, 1975: 100). Grupa ish indcksnih termina mole postuliti raz kom hiporctigkom iavjeStaju i mogli bi ib, naprimjer, korstti u informa- cijskim centrima za + centralni katalog + kooperativni katalog, + online mreie + medubibliotetku porajmica + nabavnu pol Definiranje indcksiranja kao procesa koji obezbjeduje ckstrakeiju predmet- ne materije u natoj bibliotetkoj praksi najéesée se koristi keo termin kofim sc oznaéava predmeta obrada i ne poistovjecuje se sa klssfikacijom. Tome u prilog govori i IFL-ina Sekcija za Klasifkaciju { indeksiranje (Section on Classification and Indexing) u éijem naslovu se raspoznaje odvojenost. U naem radu pojam indeksiranja koristit Gemo u ne8to Birem znagenju = kao postupak analiziranja padataka i sadrkaja zapisanog znanja te izra- Eavanje tog sadréaja uw nekom jezik 2a osnaéavanje. Dakle, pod procesom indeksiranja podrazumijevat emo ne samo proces koji se koristi za izraduu predmetnog kataloge, nego i proces koji se koristi u klasifkaciji, kao i one procese koji se koriste 2a izxadu raznih vrsta indeksa im svrhama i u ne~ Indeksiranje sepeni i vrste Polazeli od temeljnog znaéenja sijeti indeksiranje, koja kate da je ono ‘osnoyni proces za ekstrakeiju predmetne materije (ji je clj ofuvanje sa- riaja dokumenta to jest prijenos misli ancora i pomoé eitatelju/korisnik: a dobije relevantan dokumenat), jasno je da se indekser/bibliovekar mora folcusirati na sadrtaj/predmet koji je pisac dao u dokumencu, a zatim ga * (cadriaj) u ito vjernijem obliku prenijeti, koristeti se jezikom/jezicima za 64 SENADA DIZDAR Cpa bags INDEKSIRANSE -PREDMETNO OZNACAVANJE coanatavanje w cilju opisivanja sadriaja i kasnijeg - njegovog pronalaienja. Ovako kratko naznaten opis aktivnosti vezan za izhutivanje predmeme ma- terije otkriva nam da su u proces indeksiranja ukljuéens dva glavna koraka: * pojmovna analiza (conceptual analysis), ¢.utvedivanje predmeta’; + prevodenje (translation) pojmova u sastavne jedinice jezika za stwarno orraéavanjc.? Pojedini autori i pravilnici ovim koracima dodaju i treéi: odabir i sla- ganje indeksnih oznaka prema pravilima dokumentacijskog jezika. U Standardu ISO 5963:1985b naprimjer, nalazimo neito izmijenjenc ko- rake koji se navode kao trostepena operacija: analiziranje dokumenta i uvedivanje sadrisja predmera (ispitivanje dokumenata), identificiranje ‘osnovnih pojmove prisutnih u predmecu (prepoznavanje koncepta), i2ra- avanje tih pojmora terminima jezika 2a indeksiranje. Prvi korak, pojmovna analiza, ukljuéuje (prvo i najistakmutije) decidno rarmatranje 0 demu tekst/djelo govori i Sta pokriva. Samo utvedivanje predmeta djela dijeli se u ti faze: + upoznavanje scjelim sadréajem dokumenta (npr. namjerom pisca) + identificiranje pojmova koji predstavjaju taj sadréaj + bor pojmova potrebnih za pronalazenje. Analiza teksta vrSise s ciljem selekcije pojmova koji prema mifljenju in- deksera mogu bitiod interesa za korisnika, i to je obiéno iskaz.o sustewu potreba pojedinaénih korisnika i pojedinaénih informacionih servisa iil pojedinaénih publikacija. Ovaj komunikacijski tok (bibliocetkog diskur- sa) biva usloinjen i kompliciran ako ga posmatramo kao hermeneutieki proces spajanj herizonata.? Podsjetimo se prvvg poglavija u kome smo pokuali pokazati da uspjci- nost komunikacijskog procesa, koji se odvija na relaciji tekst/djelo + bibliotekar, ne zavisi samo od savladavanja thnigkih problema, nego prije svega od problema znatenja teksta. Na poterku indeksiranja nalazi 7 Ubikiosetioj emily rrmin pms analiza compel ena) pore fe ora (od navn ana suri (onons ana naire koja eal dub seta aalian tee |e se Kori coi nfo i lsolgi U sidtajoo obra dokamenatamaiv Pojmovaa anal hors se hao podstna esd ndelsizenju, bes bes ko em jek ri 1 oenatavanje stdetajadourene, * Lageaer EW, 1998. laden and Abavecting i Ther and Practice, 8 ° Gadamer, H.G., 1978. ine & made Sarjevo:Vevlin Masts, st 194, 301, Upouc st Batak K,, 1999, Biboaiaarkeleie Boe! Horgovne Kg. 2, Komen srne rbceteg nana, 30°36 6 SENADADIZDAR: Ops sys INDEKSIRANJE- PREDMETNO OZNACAVANJE se pojmovna analiza, kojoj prethodi ditanje teksta. Svako Zitanje teksta, prema fenomenologiji i hermeneutic, jeste éitanje sa razumijevanjem, odnosno jedna vista reprodukelje Ta, dake, imamo uvi- jek ocvoren problem razumijevanja i interpretacije samog primarnog teksta, odnosno odnosa izmedu recepciranog i samog, invora recepeije (dokcumenta), kojima se pridaje isti teorjsld znaésj ut analizi njihovih komunikacijskih svojscava 5:0 se defavaju na relaciji tekst + bibliotekar, a kasnije na relacji tekst + korisnike, (Ovako definiran IR problem u okviru komunikacijskog okruzenja mode se razumijevati fire od jednostavne trostukosti pribliénog usaglaavanja informacionih potreba (zahtjeva), informacionog sistema (prezentacije tekst) i teksta (poruke) incerprecacij Podetni stepen indeksiranja (pojmovna analiza) vezan je 7a razlidita podrutja istradivanja. Cini nam se da sljedeéa dva navoda daja repre iéu i probleme vezane za zentacivan worak o tim razmatranjima, uuspjeinose indeksnog procesa. Prvi se odnosi na kognitivni pristup u ra- zzumijevanju ceksta (Belkin) na poéetnom kraku (obrada dokumenata na i krak IR-a zadovolje- ula), a drugi je krtithi pristup vezan za korisni nja korisnitkih potreba (Weinberg). Kogitivna skola porjece iz racionalistitke adicije (Belkin, Oddy i Brooks, 1982: 61-71, 145-164), prema kojoj je logika superiomnija od iskustva. Istrativanja se bave prepornavanjem fakcora koji utigu na in- terakciju korisnilca i sistema, a posebno uticaje obrazovanja j iskustva na oblikovanje strukture znanja pojedinaca, Ovoj skoli pripada koncept ASK (Anomalous State of Knowledge — anomalijsko stanje znanja) N. Bel- kkina, prema kojemu je korisnikovo znanje centralno pitanje w informa-

    You might also like