lvtcA MrLetc Strucni clanak UDK347.

Potpis r vlastorucni i elektronicki

I

I
rl ',i.

I
I informacije mogule ie jednostavna umnoiiti te ie umnoiene
I Flsktroni1ke
F h itiiaciie nemoguc; razliiovati od originala.Tahte etektronilke informa.ciie
E b hko ie izmijeniti$-to se ne moile otkriti bez originalne informacUe, posehice
u mreinai o1otini. Jasno je da talcva infarmaciia nile vieradostoina, odnosno da,ie
B integritei informacge olivan samo ako ana niie'bita izmiieniena natg! slo.ie ay.t9r
i pohhni u elektroniikam obtiku.ll ctanku sg g?u?ti .o naeinima zaitite integriteta
il 'informacije
putem etektronickog potpisa i zahtlevima Zakana a raflunovodsfuu
T
[F vezanim uz obvezno potpisivanie dokumenata.
r
+
* . lntegritet - utvrdivanje da isprava nije mijenjana nakon pot-
I1L 1, UVOD
pisivanja
F Sve ve6a dominacila elektroni6kog oblika komunikacije u o Nepovratnost - onemogucavanje naknadnog povladenja ili
b svijetu dovodi do problema gdje tradicionalno zakonodavstvo poricanja potPisa.
D ne moZe zadovoljiti potrebe elektronidke razmjene podataka
bI zasnovane na elektronidki potpisanom dokumentu. Dominacila 2. ELEKTRONIEKI POTPIS
p vlastorudnog potpisa u svim transakcijama medu poslovnim
& subjektima jo5 uvijek je znacajna te ie razlog uvodenja elektro- Prema funkcionalnom pristupu, elektronicki potpis moZe se
sr midke isprave potpisane elektronidkim potpisom s iedne strane
znatno ubrzati, olak5ati i pojednostaviti poslovnu komunikacijur
definirati kao niz bitova koji oznadavaiu nediji identitet i namje-
ru, a da bi imao pravnu snagu mora na zadovoljavaju6i nadin
h te je uvesti u nova podrudja u kojima se otvara niz mogucnosti' obavljati odredene funkcile. Osim ve6 spomenutih osnovnih
S druge strane pojavit 6e se niz novih problema i nedoumica u funkcija od elektronidkih potpisa se traZi i udovoljavanje dodat-
codrudju zakonske regulative i neuskladenosti propisa, novim nim zahtjevima:
coku5alima krivotvorenja, tehnolo5kim neuskladenostima po- . mora biti jedinstven za osobu koja ga koristi - tehnologija
slovnih subjekata, neinformiranosti i neznanju zaposlenika' izrade ne smije dopustiti pojavljivanje vi5e istih potpisa za
Vlastorudni potpis jedinstven je osobi i nezavisan o doku- razlidite osobe
nentu koji se potpisuie. Kod elektronidke informacile koncept o i potpisane isprave
treba postojati veza izmedu potpisa
cotpisa se mijenja. Zelimo li da elektronidki potpis ima istu sna- - rucni potpis smje5ten na dokumentu, dok je kod elek-
je
Eu kao vlastorudni potpis tada on vi5e ne smiie biti
jedinstven tronidkih potpisa potrebno tu vezu uspostaviti u na!6e5cem
csobi koja se potpisuje i nezavisan o informaciji. Tada bi potpis sludaiu "hash"
"'nogao bilo tko kopirati, umnoZiti i koristiti za potpisivanie . mora biti pod iskljudivom kontrolom osobe koja ga koristi
Jrugih informacija. Potpis elektronickih dokumenata mora biti - potrebno je sprijediti moguinost zloupotrebe kradom
.edinstven samo jednoj osobi, tj. samo
jedna osoba ili jedan sredstva i/ili podataka zaizradu potpisa
.rredaj moZe potpisatielektronidku informaciju i potpis mora biti . omogu6iti provjeru identiteta korisnika'
:avisan o informaciji koja se potpisuje. lsto tako svatko tko ima Tehnblogija izrade razlikuje tri osnovne vrste elektronidkih
:otpisanu informaciiu mora biti u mogu6nosti provjeriti isprav- potpisa:
:ost potpisa ili barem biti u mogu6nosti odvojiti potpis od in- . skeniranirudnipotpis
iormacije u sludaju da ne Zeli provjeravati integritet informacije. . digitalni potpis
rotpis nije zakonskidefiniran pojam, ve6 op6eprihva6eni pravni . biometrijskipotpis.
standard o koiem nije bilo nedoumica do pojave elektronidke Skenirani rudni potpis je slika rudnog potpisa i predstavlja
tomunikacije. Suvremene definicije polaze od toga da potpis najjednostavniji oblik elektronidkog potpisivania. Takav potpis
-ije dio isprave te se usredotoduju na postojanje "oznake" i ne zadovoliava niti osnovne funkciie da bi mogao imati
'namjere". pravnu snagu iednaku vlastoruGnom potpisu niti se moZe
Osnovne funkcije potpisa mogu se saZeti u tri kategorije: imatrati elektroni6kim potpisom u smislu Zakona o elek'
. Autentidnost - utvrdivanje identiteta osobe koja je potpisala tronidkom potpisu. lzlograzlogaova vrsta potpisa ne zauzima

dokument mjesto u suvremenom elektronidkom poslovanju.

1 Ovjdje iskljudujem klasidno dopisivanje e-mailom iako je i to nadin
.:,ektroniSke komunikacije poslovnih subjekata. Ovdje prije svega mislim
-a dokumente koji su u elektronidkom obliku i koji su elektronidki potpisani
kriptiranjem dime ie onemogu6eno krivotvorenje.
=5ti6eni
Jedna od najpoznatiiih implementacija elektroniEkog
potpisa ie digitalni potpis koiiie zasnovan na asimetridnoi
kriptografiii i algoritmima saZimania.
Glavni problem asimetridne kriptografiie je identifikacija
po5iljatelja poruke, pa se najve6i rizik u primjeni tehnologije
Racunovodstvoifinancije 113
digitalnog potpisa ogleda u nesigurnosti primatelja poruke
obzirom na to pripada li neki javni kljud osobi koja je nazna-
dena kao potpisnik. Ovaj problem rje5ava se infrastrukturom
javnog klju6a (PKl) koja omogu6uje sigurnu razmjenu podataka
posredstvom poprilicno nesigurne mreZe kao Sto je internet. Bit
je u posredovanju autoriteta od povjerenja koji izdaje ceftifikat
i postojanju aZurne javne evidencije svih certifikata. Osnovni
elementi sustava su certifikator, registrator i popis certifikata.
Okosnicu infrastrukture javnog kljuca dini certifikator kao neza-
visna tre6a skana kojoj je cilj osigurati povjerenje tako da pruZi
jamstvo da javni kljud pripada upravo odredenoj osobi.
Prema tehnologiji izrade elektronidkih potpisa postoji joS i
biometrijski elektronidki potpis. Primjena biometrijskog elek-
tronidkog potpisa podrazumijeva pohranjivanje karakteristika
dijelova tijela pojedinca u elektronidkom obliku i njihovo ko-
ri5tenje za evidenciju kao Sto su otisci prstiju, mreZnica oka,
prepoznavanje glasa, DNK provjera). Budu6i da je ovaj oblik
elektronidkog potpisivanja izrazito siguran, u buduinosti 6e to
vjerojatno biti najra5ireniji oblik elektroni6kog potpisivanja.
3. PRAVNA REGULATIVA
Podloga za razv$ elektronidkog poslovanja u Hrvatskoj
stvorena je dono5enjem Zakona o elektronidkom poslova-
nju (Nar. nov., br. 10/2002., 80/2008., i 30/2014.), Zakona o
elektronidkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/2003., 67 /08., 36/09.,
130/1 1 . i 3012014.) te Zakona o elektronidkoj ispravi (Nar. nov.,
br. 150/2005. i136/2013.). Hrvatski Zakon o elektronickom
potpisu koji je raden uz uvaiavanje Direktive Europske unije o
elektronidkim potpisima, razlikuje elektronicki potpis i napredni
elektronidki potpis. U 6l.2.Zakona o elektronidkom potpisu pod
elektronidkim potpisom smatra se skup podataka u elektronid-
kom obliku koji su pridruZeni ili su logidki povezani s drugim
podacima u elektronidkom obliku i koji sluZe za identifikaciju
potpisnika i vjerodostojnosti potpisanoga elektronidkog doku-
menta. Pod naprednim elektroni6kim potpisom podrazu-
mijeva se elektronidki potpis koji pouzdano iam6i identitet
potpisnika i koji udovoliava zahtjevimaiz6l.4. Zakona gdje
su navedeni uvjeti koje mora zadovoljavati elektroni6ki
potpis. Elektronidkim zapisom se dalje smatra cjelovit skup
podataka koji su elektroni6ki generirani, poslati, primljeni
ili sa6uvani na elektroni6kom, magnetnom, opti6kom ili
drugom mediju. Saddaj elektroni6kog zapisa uklju6uje
sve oblike pisanog i drugog teksta, podatke, slike i crteie,
karte, zvuk, glazbu, govor i radunalne baze podataka.
U pogledu vjerodostojnosti i pravne snage elektroni6-
kog potpisa jasan je dlanak 5. Zakona koji govori da napre-
dan elektronicki potpis ima istu pravnu snagu izamjenjuje
vlastorudni potpis, odnosno vlastorudni potpis i otisak pedata
ako je izraden u skladu s odredbama ovog Zakona, te ako su
ispunjeni ostali uvjeti propisani ovim Zakonom i propisima koji
su donijeti na temelju ovog Zakona. Takoder, ne moZe se odbiti
prihvacanje dokumenta samo zbog toga Sto je sadinjen i izdan
u elektronidkom obliku s elektronidkim potpisom ili naprednim
elektronidkim potpisom. Navedene odredbe vrijede samo u
sludajevima kada su za5tita elektronidkog potpisa i naprednog
elektronidkog potpisa te provjera identiteta potpisnika pro-
vedeni pomo6u postojede tehnologije od strane potpisnika ili
davatelja usluga certif iciranja.
114 Racunovodstvo i financije
Propisano je da se upotreba elektronidkog ili napredrng iil
. elektronidkog potpisa ne odnosi na: u
- pravne poslove kojima se vr5i prijenos vlasni5tva na nek* s
ninama ili se uspostavljaju druga stvarna prava na nekret* G
nama uro
- oporudne poslove m'4
- imovinske predbradne, odnosno bradne ugovore fiu k[
- optereienje i otudenje imovine zak$eje potrebno odobre imEl*l
nje centra za socijalnu skrb @$k
- ugovore o predaji i raspolaganju s imovinom zaZivola t/
- ugovore o doZivotnom uzddavanju i sporazume u svel s 4il8
nasljedivanjem Illulm
ffih
- darovne ugovore
- druge pravne poslove zak$e je posebnim zakonom pro- illt.
pisano da se sastavljaju u obliku javnobiljeZnidkog alda, ilr,I
-rm
odnosno isprave
- a
druge pravne poslove ili radnje za k$e je posebnim fin
konom ili na temelju zakona donesenim propisom izridib F................
odredena uporaba vlastorudnog potpisa u dokumentima na dun
papiru ili ovjera vlastorudnog potpisa. rnrmd
ffIIIWlI
4. POTPISIVANJE RAEUNOVODSTVENE
l[ilmidi
kllm
DOKUMENTACIJE
I
Radunovodstvo u naj5irem smislu svakodnevno genaia IH
velik broj dokumenata. Dokumenti generirani u radunovodstw od
kolaju izmedu sudionika racunovodstvenog procesa i na n*i
je nadin potrebno za5tititi njihov integritet, vjerodostojnodt,
autentidnost. Uz zakonsku obvezu propisanu Zakonom o radr
novodstvu (Nar. nov., br. 109/07. i54113.), upravo jeto jedanod
razloga potpisivanja radunovodstvene dokumentacije.
Zakon o ra6unovodstvu u clanku 5. definira knjigov*
stvene isprave kao pisane dokumente ili elektronidke zapise o
nastalom poslovnom dogadaju. lsti dlanak takoder odreduie:
- da se knjigovodstvena isprava sastavlja na mjestu i u vrip
me nastanka poslovnog dogadaja, osim onih isprava kc{e
se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika
- da se knjigovodstvena isprava moZe sastavljati u jednom I
vi5e primjeraka, s time da se isprava sastavljena u jednom
primjerku moZe otpremiti ako su podaci iz isprave stalm
dostupni
- da knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sad-
Zavati sve podatke o poslovnom dogadaju.
VaZno je napomenuti da se u skladu sa Zakonom o raduno
vodstvu, knjigovodstvenom ispravom smatra i isprava primliera
telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava
na elektronickom zapisu, ako se navede mjesto duvanja izvone
isprave, razlog upotrebe preslike i ako je potpisana od strare
ovla5tene osobe za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju le
prenesena ovlast.
U skladu s dlankom 6.Zakona o radunovodstvu knjigovo&
stvena ibprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena rn
nadin da osigurava pravodobni nadzor, te da strudna osoba
moleiz nje spoznati poslovni dogadaj. Svakako su najvaZnile
odredbe navedenog dlanka Zakona o radunovodstvu da:
- osoba ovla5tena za zastupanje poduzetnika ili osoba na ko
ju je prenesena ovlast jamdi potpisom na knjigovodstvenci
ispravi da je ona vjerodostojna i uredna
- knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronidki zapb
moZe umjesto potpisa osobe ovlastene za zastupanje podur'
zetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast sadrZavati irne
 i prezime ili drugu prepoznafljivu oznaku osobe ovla5tene
zaizdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana
sukladno zakonu koji ureduje elektronidki potpis.
Citirani dl. 6. Zakona o radunovodstvu jasan je u dijelu kada
govori o knjigovodstvenoj ispravi sastavljenoj na papiru, pod
pretpostavkom da je zakonodavac u todki 1. mislio na papirna_
tu knjigovodstvenu ispravu koja mora biti potpisana od strane
osobe ovla5tene za zastupanje lli osobe na koju je prenesena
ovlast.
U stavku 2. spominje se isprava sastavljena kao elektronidki
zapis i upravo ta odrednica unosi odredene nejasno6e spomi_
nju6i moguinost da umjesto potpisa moZe koriste6i mogu6nost
odabira,,ili" knjigovodstvena isprava umjesto potpisa imati:
- ime i prezime ili drugu prepoznafljivu oznaku osobe ovla5te_
ne za izdav anle knjigovodstvene isprave ili
- mora biti potpisana sukladno zakonu koji ureduje elektro_
nidkipotpis.
Razlika izmedu ove dvije mogudnosti je nemjerljiva bu_
du6i da su u prvom sludaju primjerice, samo inicijili ispisanl
na dokumentu dovoljni, a u drugom sludaju moramo koristiti
napredne metode elektronidkog potpisivanja koriste6i se elek_
tonidkim sustavom FINA-e kao posrednika izmedu izdavatelja
knjigovodstvene isprave i primatelja knjigovodstvene isprave.
VaZno je naglasiti da bi se odredena isprava smatrala
elektroni6kim zapisom mora zadovoljavati uvjete tz Zakona
o elektroni6koj ispravi:
..." Elektroniika isprava ima pravnu vatjanost kao i isprava
papiru ako:
je izradena, otpremljena, primljena, iuvana i pohranjena
primjenom dostupne informacijske tehnologije (a\unalni
i
srodni uredaji i programi)
u potpunosti ispunjava zahtjeve sadrZane u itanku 6. ovoga
Zakona
sadrZi osnovnu gradu ufurdenu u ilanku 7. ovoga Zakona
se moie prikazati u obliku kojije sukladan obrascu utvrde_
nom u ilanku 8. ovoga Zakona.
Zahtj ev i za e_l e ktro n i iku i s p ravu
Ahnak 6.
Elektroniika isprava mora u svim radnjama uktjuienim u
:u mentacijski ci klu s osigu rati :
jednoznaino obiljeije kojim se nedvojbeno
utvrduje pojedi_
naina elektroniika i sprava
jednomadno obiljeije kojim se nedvojbeno utvrduje pojedi_
naini stvaratelj elektroniike isprave
informacijsku cjelovitost i nepovredivost elektroniike isprave
pristup sadiaju elektroni1ke isprave kroz cijelo vrijeme
do_
ku mentac i jskog ci kl u sa
oblik..zapisa koji iitatelju omogu1uje jednostavno litanje
sadrZaja.
G rada ike isprave
elektroni
etanak 7.
Grada elektroniike isprave sasfoTr se obvezno od dva neod_
iiva dijela:
opceg dijela kojeg iini predmetni sadriaj (informacije u etek_
loniikom obliku) isprave. tJktjuiuje i naslov primatetja ako
je elektroniika isprava namijenjena otpremi imenovanom
primatelju
rysgbnog djela kojeg 6ine jedan iti viie ugrailenih
elekroni1kih potpisa i podaci o vremenu nastajanja
pavrietka izrade) elektroni1ke isprave, kao i druga
di-
ku mentacijska svojstva.
Obrazac prikaza elektro.niike isprave
(1) Elektroniika isprava u procesima prikazivanja sadrZaja, kao
i u tijeku rukovanja udrZajima ugradenim u etektroni1ku
ispravu, sadrii obvezno unutarnji i vanjski obrazac prikaza.
(2) Unutarnji obrazac prikaza sasfoT se od tehniiko-program-
skog obrasca zapisivanja sadrZaja u elektroniikom obliku na
med ij koj i zad riava ili prosljeduje elet<troniiku ispravu.
(3) Vanjski obrazac sastoT se od vizualnog i razumtjivog prikaza
sadriaja elektroniike isprave na zaslonu raiunatnih ili drugih
elel<tronilkih uredaja, na papiru ili drugom materijatnom
predmetu proizvedene (odvojene) iz zapisa u elektroniekom
na mediju iz stavka 2. ovoga itanka.
.. .,,oblik,
lz citiranih odredbi Zakona o elektronickoj ispravi i ranije
defin icije elektron idkog potpisa pr oizlazi n uZnost uskladivanja
Zakona o radunovodstvu u dijelu potpisivanja knjigovodstve-
nih isprava i pojednostavljenje ili jasnije definiranje postoje6ih
odrednica.
5. ZAKLJUEAK
Elektronidko poslovanje je podrudje koje se nalbde razvija
i gdje u vrlo kratkom vremenu dolazi do znadajnih tehnidkih
dostignuia i njihove implementacije u svakodnevnom Zivotu.
Zakonodavstvo s te strane zaostaje te se desto ili donese pre-
kasno ili se donese na nadin kojije te5ko ukomponirati s novim
tehnologijama. Hrvatska na podrudju razvqai poticanja razvoja
elektroni6kog poslovanja poku5ava odrZati korak s Europskom
unijom, tako je i pokrenut program e-Hrvatska.
S druge strane bit 6e potrebno konstantno pra6enje novih
tehnolo5kih dostignuca i uskladivanje zakona i propisa, ne sa-
mo na podrudju elektronidkog poslovanja, nego i drugih koji na
direktan ili indirektan nadin utjedu ili ogranidavaju primjenu.
Zakon o radunovodstvu primjerice, u dl. 6. propisuje da
isprave sastavljene na radunalu mogu umjesto potpisa sadr_
Zavati ime i prezime ili drugu prepoznafljivu oznaku ovla5tenih
osoba koje su sastavile ispravu ili moraju biti potpisane su_
kladno zakonu koji ureduje elektronidki potpis. prvi uvjet ovog
dlanka Zakona o elektronidkom potpisu nije zadovoljen jer se
samo navedeno ime i prezime ili druga prepoznatljiva oznaka
ne smatra elektronidkim potpisom u smislu Zakona.
Zakljud,ak koji se mole iz navedenih propisa izvesti je da
isprava sastavljena na papiru (isprava je kreirana uz pomo6, ra_
dunala, alije otisnuta na papir) mora biti vlastorudno potpisana,
a isprava kreirana kao elektronidka isprava mora biti potpisana
elektronidkim potpisom. Takva elektronidka isprava ostaje kao
elektronidka isprava u cijelom vijeku njene uporabe ili kasnijeg du_
vanja. Takva isprava kreirana je elektronidkim putem, pofpiiana
elelctronidkim potpisom, poslana elektronidkim putem, primljena
i pohranjena na elektronidki medij te se na tom mediju duvi do
roka kada je mogude ispravu izluditi iz registraturne grade.
Cesto se u praksi dogada da se elektronicka isprava ako i
zadovoljava sve zakonom propisane uvjete ,,printa,, i odlaZe u
registratore, Sto temeljem navedenih propisa nije potrebno.
Ra5irena upotreba elektronidkih isprava tek se odekuje
kada se zadovolje uvjeti za primjenu i s tehnolo5kog aspekta i
s aspekta dovoljne informatidke obrazovanosti kadrova.
Racunovodstvoifinancije
1 15