Professional Documents
Culture Documents
Akademija Strukovnih Studija Južna Srbija Cirkvic
Akademija Strukovnih Studija Južna Srbija Cirkvic
Seminarski rad
1
Sadržaj
2
Klasifikacija sorti gajene loze
Prvi opisi sorti u literaturi se mogu naći u delima rimskih pisaca Naturalis historiae Plinus-a i De
rei rustica Columella-e. U ovim opisima, međutim, nema mnogo pojedinih karakteristika sorti,
tako da je prema njima samo mali broj sorti mogao biti sa sigurnošću identifikovan. Ipak, ova
dela se mogu smatrati začecima ampelografskih istraživanja.
Temeljitije proučavanje sorti, njihovo detaljnije opisivanje, ‘kao i njihovo sistematizovanie u
Evropi je započeJo tek u XIX veku. Ove klasifikacije su u najvećoj meri bile urađene na osnovu
nekoliko karakteristika sledećih organa:
Ovakvih radova ima mnogo, a ovo je samo jedan izbor između njih. Kao sortne karakteristike
uvode se novi elementi za koje se vrlo detaljno razraduju i metode ispitivanja. Sve ovo je
doprinelo boljem poznavanju vinove loze.
Jedan od naših prvih ampelografa verovatno je bio Prokopie Bolić, arhimandrit manastira u
Rakovcu. On je u svom delu Soveršen vinođclac koje je štampano 1816. godine u Budimu,
opisao 35 sorti koje su se u početku XIX veka gajile u Sremu. Sorte je grupisao prema boji grožđa
(plavetno cme, čađave, orne, rumene i bele) i prema obliku bobica (okmgle i duguljaste). Pored
grožđa vrlo detaljno je opisao i list, a dao je mnogo korisnih saveta o gajenju vinove loze i
proizvodnji i nezi vina. Knjiga je štampana rusko-slovenskom azbukom i verovatno je jedna od
prvih stmčnih knjiga iz vinogradarstva pisana na našem jeziku.
Nekoliko najznačajnijih metoda za grupisanje sorti
Klasifikacija po Goethe-u i Oberlin-u. Na međunarodnom kongresu vinogradara i vinara koji je
održan u Beču 1873. godine formirana je međunarodna ampelografska komisija u čiji sastav su
ušli predstavnici Francuske, Italije, Nemačke, Austro-Ugarske, Portugala, Rusije i Srbije. Kao
rezultat rada ove komisije od strane Goethe-a (Nemačka) i Oberlin-a (Francuska) predložena je
klasifikacija sorti koja je zvanično i usvojena. Izrađen je čak i međunarodni formular za
opisivanje sorti. Prema ovoj klasifikaciji sve sorte su prema obliku bobice podeljene u tri grupe:
3
sorte neodređenog oblika bobica.
Zatim je svaka od ovih grupa u zavisnosti od maljavosti naličja lista podeljena na podgrupe:
sa golim listom
sa filcastim i
sa dlakavim ili neodređenim naličjem lista.
Ovako dobijenih 9 grupa je dalje podeljeno još jednom tri puta i to u zavisnosti od oblika ureza
oko lisne drške:
otvoren
zatvoren
neodređen.
4
3. Sorte koje sazrevaju 15 dana posle šasle — sorte II epohe;
4. Pozne, sazrevaju 30 dana posle šasle — sorte III epohe;
5. Vrlo pozne, sazrevaju 45 dana posle šasle i kasnije — sorte IV epohe.
Ovaj način grupisanja sorti je vrlo logičan jer je zasnovan na jednoj bitnoj biološkoj osobini i važi
za sva vinogorja, pa čak i za severnu i za južnu geografsku širinu, jer su sve one postavljene u
relativan odnos prema sorti etalonu, odnosno šasli.
Ovaj način grupisanja sorti se još i danas mnogo koristi, no pre podele prema vremenu
sazrevanja, sorte se dele prema upotrebnoj vrednosti grožđa, i to pre svega na dve grupe:
vinske i stone. Ima i sorata prelaznog tipa, no one se ipak svrstavaju u grupu kojoj više
pripadaju. Nadalje, kada je reč o vinskim sortama one su u savremenim ampelografijama
podeljene na sorte za proizvodnju belih i sorte za proizvodnju crnih vina, a u okviru ovih, u
zavisnosti od kvaliteta vina, na sorte za visokokvalitetna, sorte za kvalitetna i sorte za obična,
masovna vina.
Kada je reč o stonim sortama, one se pre svega grupišu po principu Pulliat-a prema vremenu
sazrevanja.
Klasifikacija sorti po Negrulj-u. — Na osnovu višegodišnjih ispitivanja velikog broja sorti
poreklom iz raznih krajeva sveta, sovjetski naučnik A. M. Negrulj (1946) razradio je teoriju o
ekološko-geografskoj pripadnosti sorti. On je ustanovio da se tokom vekova u pojedinim
tradicionalnim vinogradarskim regionima formirao autohtoni, ili aborigeni sortiment koji ima
mnoge zajedničke morfološke i biološke osobine.
Ova prirodna klasifikacija je jedna od najsavremenijih i danas je već svuda u svetu priznata.
Negrulj je pre svega ustanovio postojanje tri osnovne ekološko-geografske grupe sorti, i to:
Ovde treba da raščistimo jedno terminološko pitanje. Naime, naziv proles koji Negrulj koristi za
pojedine ekološko-geografske grupe sorti, danas bi po važećem međunarodnom biološkom
kodeksu trebalo zameniti nazivom convarietas. Prema ovom kodeksu, dalje (niže) taksonomske
jedinice bile ‘oi sledeće:
5
Klasifikacija sorti po Negrulj-u umnogome olakšava grupisanje sorti, jer, kao što se vidi, pojedine
ekološko-geografske grupe odlikuju se nizom zajedničkih morfoloških i bioloških osobina.
Grupisanje starih, tzv. aborigenih sorti po ovoj klasifikaciji je relativno lako. Međutim, kada je
reč o novim sortama koje su rezultat višestrukog ukrštanja između pojedinih ekološko-
geografskih grupa, grupisanje je znatno teže. Na primer, za sortu frankovka se smatra da je
stvorena ukrštanjem dve sorte koje su pripadale različitim ekološko-geografskim grupama
(occidentalis i orientalis). Višekratnim ukrštanjem ove osobine se mnogo mešaju, tako da je
njihovo svrstavanje u određenu grupu jako otežano, a ponekad i nemoguće.
Vinova loza se pretežno gaji (oko 70%) radi dobijanja vina. Posle vina, po redosledu značaja
dolazi grožđe u svežem ili sušenom stanju, jaka alkoholna pića (vinjak, rakija), grožđani sok,
sirup, kompot, džem itd.
Šećer u grožđu se nalazi u formi lako usvojive glukoze i fruktoze.
Od sporednih proizvoda (pri preradi grožđa iz komine i vinskog taloga) mogu se dobiti ulje,
alkohol, boja, tanin, vinska kiselina, stočna hrana i kompost. Loza odbačena rezidbom, može da
se koristi kao ogrev, a u drvnoj industriji za proizvodnju iverice.
Podela sorti
vinske sorte
stone sorte.
U sorte za bela vina svrstavaju se sorte sa belim, žutim, zelenim, sivim i crvenim bobicama, od
kojih se proizvodi belo vino.
U sorti za crna vina ima takvih kod kojih se bojene materije pored pokožice nalaze i u soku.
Takve sorte se zovu bojadiseri.
Vinske sorte se prema kvalitetu vina koje se od njih dobija mogu podeliti na više grupa:
6
Sorte za visokokvalitetna vina — Ove sorte se odlikuju sposobnošću nakupljanja velikih količina
šećera (koji obezbeđuje sadržaj alkohola od 13—15%), imaju specifičan sortni miris, aromu i
harmoničan odnos svih drugih sastojaka. Ne mora sav šećer preći u alkohol. Naprotiv.
Sorte za kvalitetna vina — Vino ovih sorti sadrži 11—13% alkohola, ima karakterističnu boju,
harmoničan odnos svih sastojaka, ali po mirisu zaostaje za prethodnom grupom.
Sorte za obična stona vina — Ove sorte nemaju sposobnost nakupljanja većih količina šećera u
grožđu (obično imaju do 16%). Isto tako, i po sadržaju kiselina obično zaostaju iza prethodne
dve grupe, a vino od njih je siromašno mirisnim materijama. Obično daju velike prinose, a od
njih se proizvode masovna vina.
U nekim zemljama se gaje specijalne sorte za proizvodnju penušavih vina, desertnih vina,
vinskog destilata (vinjaka, konjaka i dr.), za proizvodnju bezalkoholnih sokova i dr.
7
Neoplanta- je sorta belog grožđa koja vodi poreklo iz Srema u Srbiji. Nastala je ukrštanjem
autohtonih sorti smederevka i traminac. Gaji se na svega 5-6 hektara i kasnije zri. Ima miris koji
podseća na muskat. Od neoplante se dobija vino izrazito slatkog ukusa sa pojačanim
udelom alkohola.
Tamjanika,Muskat krokan,Žilavka,Sirmium,Bagrina,Pošip,Maraština,Vugava,Grk
SORTE ZA KVALITETNA BELA VINA
Rizling italijanski
Župljanka
Buvije
Zeleni veltlinac
Müller-Thurgau
Rani crveni veltlinac
Furmint
Lipovina
Ezerjo
Malvazija bela
Rkaciteli
Bogdanuša
Šila
SORTE ZA OBIČNA BELA VINA
Crvena slankamenka
Slankamenka bela
Kevidinka
Kreaca
Smederevka
Beli medenac
Bratislavka
Beli bakator
Ižaki
Sremska zelenika
Kraljevina crvena
INTRODUKOVANE BELE VINSKE SORTE
Kerner
Ehrenfelser
Ugni blanc
Emerald rizling
Ezerfürtü
Jubileum 75
Zenit
Leányka
Királyleányka
Kunleány
8
Zala gyöngye
Bianka
Göcsei zamatos
SORTE ZA VISOKOKVALITETNA CRNA VINA
Burgundac crni
Kaberne sovinjon
Kaberne fran
Merlo
Vranac
Blatina
Plavac mali
Saperavi
Rumenika
Probus
SORTE ZA KVALITETNA CRNA VINA
Frankovka
Game
Kratošija
SORTE ZA CRNA STONA VINA
Prokupac
Kadarka
Portugizac
Hrvatica
Teran
Barbera
Stanušina
Tikveška
Ohridsko crno
Kadarun
Kavčina
Karinjan
Aramon