1

Post 12,10-20: zaplet

Različiti dijelovi zapleta

Glavni kriterij za razlikovanje dijelova pripovijesti je razvoj radnje. Prema ovom kriteriju Post
12,10-20 dijelimo na dva dijela: rr. 10-16 i rr. 17-20. Pripovijest se sastoji od uvoda i tri
prizora.
Rr. 10-16: Abram je zbog gladi prisiljen sa svojim domom sići u Egipat. No stvarni problem
priče pojavljuje se u prvom govoru (rr. 11-13). Abram predviđa da će mu ljepota njegove
žene ugroziti život, da će ga Egipćani ubiti kako bi je se domogli. Abram predlaže Saraji
rješenje problema: on će reći da mu je sestra, tj. zatajit će svoj identitet. U nastavku sve se
događa kako je Abraham planirao (rr. 14-16). U r. 16 napetost se smiruje i dosiže svoj prvi
zaključak. Pripovijest bi mogla ovdje i završiti: Abraham i faraon su sretni, a Sara šuti.
Rr. 17-20: Drugi dio pripovijesti započinje neočekivanim elementom, Božjom intervencijom
protiv faraona zbog Sare. Nakon Božje intervencije priča se brzo odvija prema definitivnom
zaključku: Saraja biva vraćena Abramu i oni odlaze iz Egipta. Do ovakvog rješenja dovodi
faraonovo otkriće Sarajina pravog identiteta i njegova odluka da u skladu s time postupi.

10
Uvod ili ekspozicija Ali kad je zemljom zavladala glad, Abram se spusti u
Egipat da ondje proboravi, jer je velika glad harala
zemljom.
11
1. dio: 1. prizor Kad je bio na ulazu u Egipat, reče svojoj ženi Saraji:
rr. 10-16 rr. 10-13 »Znam da si lijepa žena. 12 Kad te Egipćani vide, reći će:
- ishodište ’To je njegova žena’, i mene će ubiti, a tebe na životu
zapleta ostaviti.
(rr. 11-12)
13
- narativni Nego reci da si mi sestra, tako da i meni bude zbog tebe
program dobro i da, iz obzira prema tebi, poštede moj život.«
(r. 13)
14
2. prizor Zbilja, kad je Abram ušao u Egipat, Egipćani vide da je
rr. 14-16 žena veoma lijepa. 15 Vide je faraonovi dvorani pa je
- prividni pohvale faraonu i odvedu ženu na faraonov dvor. 16
rasplet i Abramu pođe dobro zbog nje; steče on stoke i goveda,
zaključak magaraca, slugu i sluškinja, magarica i deva.
17
2. dio: 3. prizor Ali Jahve udari faraona i njegov dom velikim nevoljama
rr. 17-20 - preokret zbog Abramove žene Saraje.
18
(r. 17) I faraon pozva Abrama pa reče: »Što si mi to učinio?
- rasplet Zašto mi nisi kazao da je ona tvoja žena? 19 Zašto si
(rr. 18-19) rekao: ’Ona mi je sestra’, pa je ja uzeh sebi za ženu? A
- zaključak sad, evo ti žene; uzmi je i hajde!«
20
(r. 20) Faraon ga onda preda momcima, a oni ga otprave s
njegovom ženom i sa svime što bijaše njegovo.

Prvi dio je podijeljen na dvije scene stilističkim sredstvom i vremenskom oznakom. Nakon
ekspozicije ili uvoda u r. 10 imamo prvi prizor koji započinje vremenskom oznakom „kad je
bio na ulazu u Egipat“, odnosno kad se Abram približio egipatskoj granici. U tom trenutku
događa se dijalog između Abrama i Sare (rr. 11b-13). Drugi prizor započinje drugom
 2

vremenskom oznakom: kad je Abram ušao u Egipat (r. 14), a završava opisom Abramova
bogatstva u Egiptu (r. 16).
Drugi dio ne možemo podijeliti na više prizora zbog uzročno-posljedične veze njezinih
elemenata: Božja intervencija, faraonova reakcija (Faraonov govor Abramu) – Abramov
odlazak iz Egipta. Drugi dio započinje novim likom - Jahvom. Jahve i njegova akcija
(intervencija) dovodi napetost do vrhunca i predstavlja obrat u pripovijesti.
R. 20 predstavlja zaključak ne samo prvog dijela, nego čitave pripovijesti.

R. 10: uvod ili ekspozicija

R. 12,10 opisuje okvir radnje (setting) i okolnosti pripovijesti koja slijedi: glad i boravak u
Egiptu. Također uvodi jedan od tri glavna lika Abram. Glad je okolnost, razlog putovanja u
Egipat, a ne glavni problem pripovijesti koji će biti otkriven tek u rr. 11-13.

Rr. 12,11-13: prvi prizor – ishodište zapleta i narativni program

Prvi prizor uvodi lik Saraje i sadrži „inciting moment“ ili ishodište zapleta, tj. tu se po prvi put
pojavljuje problem, konflikt. Na prvi pogled problem je Sarajina ljepota. No zapravo pravi
problem je smrtna opasnost koju Abram povezuje sa Sarajinom ljepotom.
R. 13 predstavlja narativni program: Abraham predlaže plan kako bi izbjegao smrtnu
opasnost. Prema Abramovu planu Saraja treba zatajiti svoj pravi identitet: Da ne bi Egipćani
rekli: „To je njegova žena“, Saraja će reći da je ona Abramova sestra. Ovo rješenje će zapravo
stvoriti novi problem koji će biti riješen tek u r. 17. Očito je da se Abram boji za svoj život, a
ne za Sarinu sudbinu.
Drugi prizor: rr. 14-16 – prividni rasplet i zaključak
Abramov plan se djelomično ispunjava u rr. 14-16. Gotovo sve se događa onako kako je
Abram predvidio (narativni plan). Njegov plan funkcionira.

rr. 11-13 rr. 14-16

11
Kad je bio na ulazu u Egipat, reče svojoj
ženi SARAJI: »Znam da si lijepa žena. 12 Kad
te Egipćani vide, reći će: ’To je njegova
žena’, i mene će ubiti, a tebe na životu
ostaviti. 13 Nego reci da si mi sestra, tako da
i meni bude zbog tebe dobro i da, iz obzira
prema tebi, poštede moj život.«
14
Zbilja, kad je Abram ušao u Egipat,
Egipćani vide da je žena veoma lijepa.
15
Vide je faraonovI dvorani pa je pohvale
faraonu i odvedu ženu na faraonov dvor.
16
Abramu pođe dobro zbog nje; steče on
stoke i goveda, magaraca, slugu i sluškinja,
magarica i deva.

Kad su Abram i Saraja ušli u Egipat Egipćani su zaista uočili Sarajinu ljepotu i Abramu je pošlo
dobro zbog Saraje, a i Saraja je ostala živa. No pripovijest je eliptična. Nedostaj dijalog u
kojemu Saraja kaže da je ona Abramova sestra. Egipćani pak ne postupaju razuzdano kako je
Abram predvidio. Osim toga Abram nije predvidio da će faraonovi dvorani pohvaliti Saraju
faraonu i da će je on uzeti za svoju ženu. R. 15 uvodi treći glavni lik, faraona koji se u r. 15
spominje čak tri puta čime se naglašava njegovu važnost.
 3

R. 16 dovodi pripovijest do svojevrsnog zaključka: Abramov narativni plan se ostvario,

opasnost je izbjegnuta. Ovo vi mogao biti zaključak pripovijesti. Abram je za Saru primio
kraljevski miraz. No što je sa Sarajinom sudbinom? Je li u redu da pravi Sarajin identitet bude
zatajen i da ona zbog toga postane faraonovom ženom, premda je Abramova žena?
Napetost nije u potpunosti nestala.

Rr. 17-20: drugi dio (treći prizor): preokret, rasplet i zaključak

Treći prizor se sastoji od tri dijela: Božja intervencija (r. 17); faraonov govor Abramu (rr. 18-
19) i zaključak pripovijesti (r. 20). Božja intervencija predstavlja u isto vrijeme vrhunac
zapleta i preokret, faraonov govor rasplet, a zadnji redak zaključak.

Božja intervencija (r. 17): preokret

Božja intervencija pretvara treću scenu u kulminaciju zapleta ujedno ga usmjerava prema
raspletu. Čitatelj se pita: Kako će se razriješiti situacija? Što će učiniti faraon kada otkrije
istinu o Saraji i Abramu? Hoće li Abram dobiti svoju ženu natrag kako bi se moglo ostvariti
Božje obećanje o brojnom potomstvu (Post 12,2)? Da nije bilo Božje intervencije, kako bi
faraon saznao da je Saraja Abramova žena? Božja intervencija ujedno ukazuje na glavni
problem pripovijesti. To nije ugroza Abramova života. Abramov se strah pokazao
neutemeljenim. Glavni problem je Sarajin identitet i s tim povezana njezina sudbina.
Do sada je Saraja bila iskorištavana kao sredstvo da bi Abram preživio i profitirao. Za razliku
od Abram koji je je djelovao da bi zbog Sare njemu bilo dobro, Jahve intervenira prvenstveno
zbog i radi Sare. Pripovjedač je mogao reći da je Gospodin intervenirao radi faraona (da ne
učini preljub) ili radi Abrama (da ne ostane bez žene), ali nije, nego izričito kaže da to čini radi
Abramove žene Saraje. Pripovjedač ovime naglašava da je Sarajin identitet i pozicija u centru
pripovijesti. Saraja je spomenuta je u svakom retku ove pripovijesti osim u ekspoziciji (r. 10).
Saraja je u centru pažnje pripovijesti i svih likova čije je djelovanje prema njoj usmjereno:
Abram, Egipćani, faraonovi dvorani, faraon, Bog. Njihove akcije ovise o njoj. Ona je poveznica
čitave pripovijesti. Sarajin identitet je svrha Božje intervencije kao što to potvrđuje nastavak
pripovijesti.
Faraonov govor (rr. 18-19) - rasplet
Faraonov govor Abrahamu (optužba i presuda) ima kao glavnu svrhu ukoriti Abrama zato što
je zatajio Sarajin pravi identitet i stanje. Ona nije njegova sestra nego njegova žena i kao
takva ne može biti faraonova žena. Pripovijest se raspliće kada ono što je Abram zatajio i što
je faraonu bilo nepoznato Bog svojom intervencijom ponovno otkriva. U rr. 18-20 izraz žena
se ponavlja čak pet puta. Izraz „zbog Saraje, Abramove žene“ ili „radi Saraje, Abramove
žene“ u r. 17 b je ključan za razumijevanje Božje intervencije i faraonove reakcije. U centru
pripovijesti je pitanje Sarajine sudbine i identiteta. Otkrivanje Sarajina pravog identiteta i
vraćanje Saraje njezinu mužu predstavlja rasplet pripovijesti koji se događa zahvaljujući
Božjoj intervenciji i faraonovoj pravednoj reakciji.
 4

R. 20: zaključak
Mjesto radnje pripovijesti je Egipat. U r. 20 faraonovi momci odvode Abrama i Saraju po
faraonovom nalogu do granica Egipta. Time Abram i Saraja nestaju s tamošnje scene i
pripovijest tako završava.
Post 12,10-20: akcijski ili spoznajni zaplet?
Na prvi pogled u Post 12,10-20 radi se o događajnom ili akcijskom zapletu. Abram prolazi od
nesreće u sreću, od životne opasnosti do njezina izbjegavanja. No Abramova sreća je uzrok
Sarine nesreće koja prelazi u sreću kada je vraćena Abramu. U centru pripovijesti nije Abram
nego Saraja, jer stvarni preokret (peripetija) nije promjena Abramove, nego Sarine situacije.
No da bi došlo do preokreta situacije ili peripetije nužna je promjena u spoznaji. Do raspleta
dolazi u trenutku kada faraon prelazi od neznanja u spoznaju, zahvaljujući Božjem zahvatu.
Faraonovo otkriće ili anagnorisis dovodi do narativnog preokreta (peripetija), opisanog u rr.
18-19. U Abrahamovu govoru (rr. 11-13) Sarajin identitet je sakriven, a u faraonovu govoru
(rr. 18-19) ponovno otkriven. Dva govora su na ovaj način paralelni: u prvom je istina
sakrivena, a u drugom otkrivena; prvi govor stvara problem, drugi ga razrješava. Glavni
problem pripovijesti je Sarajin identitet.

Abram (rr. 11-13) Faraon (rr. 18-19)

11 18
Kad je bio na ulazu u Egipat, reče svojoj I faraon pozva Abrama pa reče:
ženi Saraji:
»Znam da si lijepa žena. »Što si mi to učinio?
12
Kad te Egipćani vide, reći će: ’To je Zašto mi nisi kazao da je ona tvoja žena?
njegova žena’, i mene će ubiti, a tebe na
19
životu ostaviti. Zašto si rekao: ’Ona mi je sestra’, pa je ja
13
Nego reci da si mi sestra, tako da i meni uzeh sebi za ženu?
bude zbog tebe dobro i da, iz obzira prema
A sad, evo ti žene; uzmi je i hajde!«
tebi, poštede moj život.«
Faraonov govor je u jasnoj suprotnosti s Abrahamovim planom u rr. 11-13. Saraja je
Abramova žena, a ne Abramova sestra i zato ne može biti faraonova žena. Otkriće istine o
Saraji je potrebno kako bi se postiglo zadovoljavajući rasplet i došlo do mirnog zaključka
zapleta. Abramov mir i prosperitet u r. 16 je tek prividno i ne može biti stvaran zaključak.
Promjena situacije se događa zajedno s promjenom spoznaje u rr. 18-19. Abramova sreća u
r. 16 nije stvarna promjena situacije jer uključuje Sarajinu lažnu i opasnu situaciju. Pravi
prijelaz od nesreće ka sreći se događa u rr. 18-20 kada Saraja biva vraćena Abramu.
U Post 12,10-20 imamo dakle kombinaciju akcijskog i spoznajnog zapleta. Saraja je centar
interesa u čitavoj naraciji. Rasplet zapleta se sastoji u preokretu Sarajina stanja zahvaljujući
faraonovu prepoznavanju njezina pravog identiteta (peripeteia sa anagnorisis). Na ovaj način
pripovijest ne kaže samo kako je Bog spasio u Egiptu od Abrama napuštenu Saraju, nego
također pokazuje kako je njezin identitet bio zatajen i otkriven i pita se je li zatajenje Sarajina
identiteta bilo opravdano. U biti temeljno pitanje pripovijesti je prepoznavanje Sarajina
identiteta i situacije. Jedan poslije drugoga, faraon, Abram i čitatelj moraju se suočiti s ovim
pitanjem i na njega odgovoriti.
 5

Pripovijest Post 12,10-20 je epizoda u široj pripovijesti o Abramu koja ima svoj narativni
program u Post 12,1-9, u Božjem pozivu Abramu da ostavi svoju zemlju, svoj zavičaj, svoj
očinski dom, sve ono što mu daje sigurnost i da krene u nepoznato s vjerom u Gospodina koji
ga zove i koji mu daje obećanje zemlje, brojnog potomstva i blagoslova za sve narode. S
obzirom na ovaj narativni program epizoda Post 12,10-20 predstavlja nakon početnoga
pozitivna odgovora, Abramov podbačaj. Sve što Abram čini očituje njegovu nevjeru,
nepouzdanje u Gospodina i njegova obećanja, želju da si osigura vlastiti život i vlastitu
egzistenciju i to pod cijenu vlastita braka. Umjesto blagoslova Abram donosi Egiptu nesreću.
Ova epizoda pokazuje da Abram ima pred sobom daleki put vjere.
Pripovijest Post 12,20-30 predstavlja tipičnu scenu patrijarha i njegove žene – sestre koju
osim ovdje nalazimo još i u Post 20,1-18 i Post 26,1-11.

ZAPLET – ANALIZA

 Napravi tablicu u kojoj ćeš podijeliti tekst svoje pripovijesti na scene i uočiti
dijelove zapleta. Potom objasni tabelu služeći se donjim pitanjima. Pripovijest
dijelimo na scene po kriterijima delimitacije (promjena vremena ili mjesta
radnje, promjena likova, promjene u narativnom zapletu), ali sada unutar
pripovijesti.
 Možeš li u dvije riječi sažeti čitavu pripovijest?
 Koje klasične dijelove zapleta (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet, zaključak) možeš
s jasnoćom izdvojiti u tvojoj pripovijesti?
 Nalazi li se uvod (ekspozicija) na početku pripovijesti ili je navedena kasnije
kao analepsa, ili su uvodni podaci razasuti po čitavoj pripovijesti?
 Koja početna radnja obilježava kraj uvoda i početak zapleta?
 Ima li zaplet u tvojoj pripovijesti progresivnu strukturu? Ima li uvodnu scenu
iza koje slijede druge scene kao dio zapleta?
 Što u pripovijesti predstavlja klimaks, odnosno radnju koja mijenja smjer
radnje i vodi ka raspletu?
 Kada se događa rasplet? U čemu se sastoji preokret? Mijenja li se situacija ili
znanje?
 Ima li pripovijest zaključak ili epilog (rezultati i učinci razrješenja)?
 Radi li se možda o dvostrukom zapletu i raspletu?
 Nalazi li se na početku pripovijesti narativni program koji služi kao kriterij za
vrednovanje cjelokupnog zapleta?
 Ili se narativni program nalazi na početku šire pripovijesti, osobito važnosti
određene radnje i uloge likova u radnji?
 S kojim se elementima zapleta poklapaju određene scene ili epizode?
 Spada li tvoja pripovijest u tipične scene? Ako da, po čemu se razlikuje od
ostalih sličnih scena?
 Je li zaplet u tvoj pripovijesti akcijski ili spoznajni, ili možda kombinacija obaju?
Dolazi li u zapletu do promjene spoznaje, situacije ili likova?
 Ima li tvoja pripovijest jedinstven ili epizodičan zaplet, odnosno je li dio širega
zapleta koji je jedinstven ili epizodičan?