kulturna basting mirza hasan éeman islamsko naslijede u umjetnosti bosne i hercegovine* Obiteljska kuéa Osmanlije svojim dolaskom u Bosnu i Hercegovinu donose i nove principe organizacije svakodnevnog Ziyota, druStvene odnose temeljene na novom moralnom kodeksu, te poseban odnos prema okoliSu. Uporedo s tim oni donose iniz utjecaja u podrugju graditeljstva i niz novih arhitektonskih oblika koji se podizu unutar prostorno- volumenskih organizacija. Ove novine (novosti) su porijeklom sa Istoka ione usebi nose islamsku subkomponentu. Time Osmanlije mijenjaju prostorno-volumensku organizaciju dotadaSnjih urbanih cjelina. Uporedos navedenim oni donose i niz promjena u gradskoj stambenoj, te dijelom u seoskoj arhitekturi. U skladu s financijskim moguénostima stanovnici bosanskih i hercegovatkih gradova posebnu paznju posve¢uju izgradnji i uredenju stambenih obiteljskih kuca, njihovom smjeStaju, opskrbi yodom, njegovanju ukrasnog raslinja, te intimnosti inepovredivosti doma. Polazna osnovica w pristupu izuéavanja stambene arhitekture bosanskih gradova u osmanskom razdoblju jeste spomenuta podjela urbane jezgre na javnu poslovno-trgovacko-proizvodnu zonu, te na rezidencijalnu-stambenu zonu podijeljnu u niz prostorno i sadrzajno zaokruzenih éetvrti-mahala. Kako god u proizvodnoj i javnoj zoni nije mjesto ispoljavanju privatnog i intimnog, tako stambena zona, U kojoj je smje8ten niz privatnih stambenih objekata, nije mjesto u kojem se javnim poslovima i proizvodnim djelatnostima smiju naruSavati privatnost i intima koje se postizu u obiteljskom domu. Caen Ostavljajuci ravnicu uz rijeku u podnoJju blagih brezuljaka i brda za smjeStaj javne-oficijelne i poslovno-trgovacko-prozvodne zone u * Nastavak na rad objavijen u Glasniku broj 1-2/2000.seam Min asen Goma BE ‘s ij 0 jedan dio svakodnevnog sveukupnog Covjekova ae Serta i hercegovatkih gradova za smjestaj rezidencijalno-stambenih objekata biraju blage ili naglaSenije padine okolnih breZuljaka i brda. Stambeni objekti okruzeni avitjama ibascama nizu se terasasto ili amfiteatralno, a odvojeni su ulicama (sokaci) koje u le prodiru izravno iz éarsije. rae emety ulica odvija se paralelno, radijalno ili slobodno Sto ovisio konfiguraciji terena. Opée nacelo koje se nastoji ostvaritii postivati jeste da se stambeni objekti podizu na strani koja je okrenuta suncu 1 time ujedno zdravija (prisojna strana), te da prostorna organizacija stambenih objekata na padinama omoguCuje stepenasto izdizanje objekata. Na taj natin objekti dobijaju prirodno pravo na slobodan pogled prema éarsijiina zalvat sunca. Ovo nacelo urodilo je ipostivanje nepisanogzakona da svi objekti sa jedne (sjeverne) strane nemaju otvore (vrata i prozore) i dana taj natin postuju intimnost avlije ikuce susjednog stambenog objekta koji se blago izdize u neposrednoj blizini. Prostorni odnos gradske stambene kuée prema ba8¢i i avliji, te kuée s avlijom i baScom prema komunikacijama mijenjao se tokom vremena. U potetnoj fazi razvitka bosanske gradske kuce nastojalo se ovaj objekt porodiéne intime zastititi pojasom zelenila avlije i ba8¢e unutar kojih je kuéa bila smjeStena. Na taj na¢in se intimnost i nepovredivost porodi¢nog doma zaklanjala iza prirodnog raslinja avlije i baSée i iza jo$ uvijek ne izrazito naglasene ograde. NeSto kasnije, o¢cito zbog prenaputivanja, alii dijelom zbog utjecaja stambene arhitekture koji dolaze iz same Turske i bliskoisto¢nih gradova, povrsinski platoi avlije ibaSte pokazuju tendenciju smanjivanja, a sama ku¢a prilazi ogradi podignutoj uz ulicu. Ograda sada postaje Cvrsca, monumentalnija i visa s naglaSenom zadaéom prikrivanja intimne atmosfere koja vlada unutar avlije ikuée. U tako za8ti¢enoj cjelini porodi¢ne kuée bosanski Govjek je stvorio svoj viastiti umanjeni svijet. U njemuukucani ostvaruju svoju punu slobodu, nuznu privatnost za duhovni Zivot i intimnost za odgoj mladog narastaja u vremenima bremenitim burnim politi¢kim zbivanjima i ekonomskim potresima. Zavrsnu fazu u odnosu gradske kuée, avlije, ulice i same mahale predstavija prodiranje kuée u prostor ulice na naéin da se ne povreduje njena Osnovna funkeija - komunikacija. Kuéa se sada potinje direktno haslanjati na ulicu, pojedini arhitektonski dijelovi kuée u vidu isturenih doksat a nadnose se nad ulicu i na taj na¢in omoguéuju ukuéanima Jednostranu vizualnu komunikacijusZivotom izbivanjima na ulici. Brizno yi edena mreza od drvenih letvica u formi musebaka odreduje smjer te Jecnostrane vizualne komunikacije. MuSepci omoguéuju ukuéanima da u to} komunikaciji budu prikriveni i da samo oni budu informirani o zbivanjima izvan kuée - na ulici, Istrazivanja pokazuju da je uporedo sBr.3-4 Islamsko naslijede ... Str.285 ovim primicanjem kuée, ukuéana i sadréaja obiteliskog 4 ii ulici unutarnja artikulirana komunikacija ee Ge ac : Po zahtjevima islamskog morala, neSto priguéenija-samozatajna. Potrebno je naglasiti da je i bosanska i hercegovaéka stambena arhitektura rezultat niza objektivnih elemenata ifinancijskih moguénosti vlasnika objekata. ‘Te elemente odredtivalisu konfiguracija terena, polititko okruzenje i vremena zahvaéena ratom ili utonula u blagodati rijetkih mirnih razdoblja. Osnovnu teZnju za sazimanjem cjelokupnog volumena objekta ifunkcionalnih prostora unutar kubusa stambene kuce (primjeri: kuce Gradastevica u Gradaécu, Had#isabanovica u Sarajevu, Eminagiéa u TeSnju), teznju koja je postala pravilom, pojedini primjerci stambene arhitekture ponistavaju. Tako Svrzina kuéa u Sarajevu nizom dogradnji prerasta u objekt kako tlocrtno tako i po vertikali razudenog stambenog objekta koji je, ipak, stijesnjen unutar urbane zone Sarajeva. Na drugoj strani rezidencijalni stambeni kompleks Rizvanbegoviéa u Begovini kod Stoca nastoji se organski uklopiti u ambijentizmedu padina hercegovatkog krSevitog brda, rijeéne obale nastale naplavijivanjem rijeke i erozijom vapnenackog krsa sa brda, te same rijeke Bregave. Jedan krak te rijeke graditelj kompleksa na viSe nacina provlaci kroz sam rezidencijalni kompleks. No, graditelj po svom osobnom nahodenju ili po zahtjevu viasnika objekta ipak glavnu volumensku jedinicu cijelog kompleksa sa nizom unutarnjih funkcionalnih prostora sazima u okvir jasno naglasenog iskoro centralno postavljenog kubusa. Takvo rjesenje zahtijevaju nemima vremena i nesiguran okolis. Ova specifitna bosanska i hercegovacka i najvecim dijelom bo&njatka arhitektura proizilazila je i iz polozaja viasnika istih objekata u klasnom sustavu tadasnjeg drustva, bilo po tradiciji pripadanjasloju nobiliteta (begovata) ili tanjem sloju-gradana oboga¢enih merkantilistiékim djelatnostima. Struktura unutarnjih prostora stambene gradske kuce, kao 1 prostora koji je okruzuju podijeljena je po osnovi zahtjeva islamskog morala na dya dijela. Dio kuée (selamluk) otvoren za pristup 1 neélanovima porodice obiéno je prvi u pristupnoj liniji objektu. Drugt dio objekta (haremluk) samim svojim nazivom govori 0 svojoj prirodi: radi se o prostoru koji je izdvojen - ,,posvecen” - poradici, onan najintimnijem u ovjekovom Zivotu. Ovaj dio Cestonazivajut Zenski dio kuée iliZenskim odajama. Tu strane osobe nemaju pravo pristupa. Pristup nepozvanih osobasmatrase jednim oblikom skrnavljenja nepovredivostt i moralnog lika ukucana. aes er loa podoenostunutarjih prostora odaailaseinacljelenie objektu pripadajuée avlije - na muiku i Zensku aviiju. ve ae ot smjeStene su prostorije za goste i poslugu, te pomoéni objektiza sm- ia) i dr, Iz same prirode Zenskog dvoriSta - avlije eae isadréaj. Obiéno je to najuredeniji i nailieps dio cijelog objekta, obogaéen cvijecem1 hladom (sjenom) loze tes ok te neizbjeznim bunarom ili, ukoliko to moguénosti dozvoljavaju, jednostavnom Gesmom. Zenska avlija je obiéno fleksibilno vezana 2a pa&tu i preko ove boéno za susjedni stambeni objekt. Komunikaciju izmedu dva susjedna stambena objekta, komunikaciju koju ovim praveem razvijaju, najéeS¢e, samo Zenski clanovi porodica @erleyseten) posebna zajednitka vrata. komsinka. Ta vrata ujedno ,otvaraju” iulazak u posebne socijalne odnose koji vladaju u komgiluku. ay Ukoliko je domaéin iviasnik kuée siromasan, tadaon nastoji strane: osobe, one koje nisu lanovi Sire obitelji, manje primatiu kucui poslovne susrete nastoji obaviti izvan nje. No, i pored toga unutarnja raspodjela prostora ostaje i dalje ista, ali znatno reducirana iu izvedbi uproséena. Glavni zahtjevi postavljeni pred graditelje ovih stambenih objekata, bez obzira na njihovu velicinu-monumentalnost i klasni poloZaj vlasnika, su zadovoljavanje osnovnih zahtjeva potrebe stanovanja, Zivljenja, najvece moguée utilitarnosti i funkcionalnosti koje ponekad negiraju logi¢ki zadani korpus volumena, pa ak i objekta, te postizanje tijelu, oku i duhu prihvatljivih vrijednosti oblika i dekoracije. Pri ostvarivanju takvih zahtjeva polazi se od antropomorfnih mjerila, antropozofskih nazora, kontemplativne duhovne opuStenosti, te reduciranog aktivizma koji se tek treba ispoljiti u Oficijelnom, javnom i proizvodnom dijelu grada. Svi ovi zahtjevi postuju se i u uredenju i namijestanju (ukoliko se o ovom obliku aktivizma moze uop¢e govoriti u evropskom smislu rije¢i) unutrasnjih prostora. Nacini uredenja i opremanja interijera (interieura) su veoma interesantni i imaju veliku vrijednost. NazZalost, zbog ograni¢enosti prostora 0 tome se u-ovom tekstu-ne moze govoriti. Prevladaya misljenje da je osmanska stambena kuéa razvijena iz nomadskog Satora jurte”. Smatram da su iz jurte stari Osmanlije bastinili samo osje¢aj komoditeta i prostornosti interijera, te potrebe za istima. Stara bosanska kuéa osmanlijske epohe nastala je pod razligitim kompleksnim utjecajima. U nagoj kuéi naslu¢uju se reminiscencije na srednjovjekovnu skromnu stambenu bosansku arhitekturu izvedenu u drvu, utjecaji kasnije razvijene osmanske stambene arhitekture iz podrugja Male Aaije, utjecaji iskustava u podizanju urbanih stambenih objekata bliskoistotnog podrudja, te (posebno u Hercegovini) ladanjske arhitekture mediteranskog kultu rmog kruga. z Skromna i manja ostvarenja u arhitekturi osmanskog razdoblja nosila su izrazitu prostornu originalnost i funkcionalnost koju ne moZemo Sustavno istrazivati jer su takva ostvarenja najvecim svojim brojem bilaizvedena u trosnim, materijalima - cerpicu i drvu. Ono malo otuvanih takvih spomenika sugerira ovakay zakljuéak i daje naslutiti visoku vrijednost nestale arhitekture, Na podrugju Bosne i Hercegovine ne postoje gradnje koje bise mogle okarakterizirati kao feudalni dvorci, izuzev mozda kule Husein- kapetana Gradaiéevica uGradaécu. Istrazivanja su pokazalada jeupravo ova kula po syojoj zamisli, ali iizvedbi, samo Teprezentativni fortifikacijski objekt jednog od feudalaca - kapetana, objekt koji je, nema sumnje, imao i stambene dijelove unutar cijelog kompleksa. Cinjenica da je porodica GradaSéevié uporno koristila Susjedni stariji, manji i manje reprezentativni objekt (kuéu) za stanovanje to potvrduje. Ta kuéa svojom yeli¢inom, oblikom, konstrukcijskim rjeSenjima i upotrijebljenim materijalima upravo predstavlja nesto vecu tipiénu bosansku kuéu iz osmanskog razdoblja. Na drugoj strani Svrzina kuéa (17. st. ) i kuéa Derzelez Alije (18.st.) u Sarajevu prije predstavijaju razvijenije stambene objekte podignute i koris¢ene u urbanoj jezgri negoli feudalne dvorce. Poseban slu¢aj predstavlja rezidencijalnistambeni kompleks begova Rizvanbegovicana obali Bregave u Stocu. Podignut na osami u organskom prozimanju s prirodom prije omogucuje zakljucak da se radio ladanjskom objektu mediteranskog tipa negoli o dvorcu. Burna vremena u kojima je podizan i kroz koja je prosao, te odredeni fortifikacijski obrambeni elementi u njegovom ustroju iizvedbi daju naslutiti dajesvjesno podignut na ovome mjestu iu ovome obliku uz puno uvazavanje zahtijeva vremena obiljezenog politiékom nestabilnoscu.