KRISTOSJEMENJAČE (SKRIVENOSJEMENJAČE)

Najbrojnija skupina biljaka na svijetu jesu kritosjemenjače. To su prve biljke

koje su imale pravi cvijet iz kojega se razvija plod. Njihov sjemeni zametak
skriven je unutar plodnice tučka te je tako zaštićeniji i osigurava veću
mogućnost preživljavanja. Kritosjemenjače su se pojavile sredinom mezozoika
i od onda dominiraju Zemljom.

Vanjski izgled
Kritosjemenjače su biljke s pravim, razvijenim biljnim organima. Na njima
razlikujemo nespolne organe (korijen, stabljika i list) te spolne organe (cvijet
i plod). Spolni organi, kako im i sam naziv kaže, služe za razmnožavanje i
rasprostranjivanje biljaka. Nespolni organi osiguravaju preživljavanje biljaka.
Korijen crpi vodu i mineralne tvari iz tla, stabljika svojim provodnim žilama
osigurava prijenos tvari, a list služi za fotosintezu i transpiraciju.

Cvjetovi kritosjemenjača mogu biti jednospolni ili dvospolni. Dvospolni

cvjetovi na sebi imaju razvijene prašnike i tučak. Takvu građu ima većina
kritosjemenjača. Jednospolni cvjetovi na sebi imaju razvijen samo jedan
oblik spolnih organa. U slučaju da su na cvijetu razvijeni samo prašnici, to je
muški cvijet. Ako sadrži samo tučak, onda je to ženski cvijet. Ovisno o tome
rastu li na istoj biljci ili na razdvojenim biljkama, razlikujemo jednodomne (npr.
krastavci ili breza) ili dvodomne biljke (npr. kivi ili vrba).
Razmnožavanje
Biljke se razmnožavaju spolno i nespolno. Nespolno razmnožavanje javlja se
kod nekih vrsta i uglavnom podrazumijeva vegetativno razmnožavanje s
pomoću korijena, lista ili stabljike.
Većina kritosjemenjača razvija se spolno. Gametofit je reduciran i obuhvaća
cvijet, odnosno čine ga prašnici i tučak. U prašnicima nastaju peludna
zrnca koja u sebi sadrže muške spolne stanice, a u plodnici tučka razvija
se sjemeni zametak koji u sebi čuva jajnu stanicu.
Prije svake oplodnje mora doći do oprašivanja. Oprašivanje je proces
prijenosa peludnih zrnaca na njušku tučka. Pri oprašivanju mogu sudjelovati
kukci, ptice, voda, vjetar i čovjek, a postoje i biljke koje se mogu same oprašiti.
Ovisno o tipu oprašivanja, cvijet će imati određene prilagodbe u svome izgledu
te veličini i građi peludnih zrnaca. Trave najčešće oprašuje vjetar te su njihovi
cvjetovi neugledni, a peludna zrnca malena i lagana. Biljke s mirisnim
obojenim cvjetovima najčešće oprašuju kukci jer ih oni privlače svojim
izgledom. Već ranije smo napomenuli da i kukci imaju određene prilagodbe
kako bi lakše uočili cvijet (vide posebne valne duljine kako bi lakše sletjeli na
tučak). Peludna su zrnca tih biljaka ljepljiva kako bi se lakše prihvatila na tijelo
kukca.

Nakon oprašivanja peludno zrno klija kako bi došlo do plodnice tučka. Kad se
muške spolne stanice spuste niz peludnu cjevčicu, dolazi do oplodnje. Iz
oplođene jajne stanice razvija se klica, a iz sjemenoga zametka razvit će se
sjemenka. Nakon oplodnje ocvijeće se suši jer više nema potrebe za
privlačenjem kukaca.