You have downloaded a document from

The Central and Eastern European Online Library

The joined archive of hundreds of Central-, East- and South-East-European publishers,

research institutes, and various content providers

Source: Univerzitetska misao

University Review

Location: Serbia
Author(s): Suad Bećirović
Title: SANDŽAK - MOGUĆA ZONA SUSRETA EKONOMIJE I INTERESA
SANDZAK - POSSIBLE MEETING POINT OF ECONOMY AND INTERESTS
Issue: 11/2012
Citation Suad Bećirović. "SANDŽAK - MOGUĆA ZONA SUSRETA EKONOMIJE I INTERESA".
style: Univerzitetska misao 11:100-112.

https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=61826
CEEOL copyright 2023

Prof. dr Suad Bećirović

Univerzitet u Novom Pazaru
Novi Pazar, Srbija
s.becirovic@uninp.edu.rs

SANDŽAK - MOGUĆA ZONA SUSRETA EKONOMIJE I INTERESA

Apstrakt
Sandžak je prekogranična regija u srcu Balkana. Obzirom na svoj strateški položaj i svojih prirodnih resursa,
ovaj region može biti od ključe ekonomske važnosti u 21. vijeku. Zato želimo da analiziramo globalni
ekonomski razvoj u 21. vijeku i ponašanje potrebnih resursa za taj razvoj - potrebe za energijom, vodom i
hranom. Na osnovu ovih prognoza, gdje su korišćeni zvanična dokumenta međunarodnih organizacija poput
Svjetske banke, OECD-a i Međunarodne energetske agencije, želimo predstaviti prijedloge za moguća polja
djelovanja u Sandžaku.

Ključne riječi: Sandžak, ekonomski razvoj, prognoze ekonomskog rasta, energetske potrebe, voda,
organska hrana

Abstract
Sandzak is a cross-border region in the heart of the Balkans. Due to its strategic location and natural resources,
this region can be of major economic importance in the 21st century. Therefore, we want to analyse the global
economic development in the 21st century and the behaviour of the needed resources for this development -
demand for energy, water and food. On the basis of these forecasts, whose data origins from official documents
from the World Bank, OECD and IEA , we want to make proposals for possible action in Sandzak.

Keywords: Sandzak, economic development, forecast of economic growth, demand for energy, water,
organic food

UVOD

Globalna kretanja se svakodnevno mijenjaju. Jučerašnji neprijatelji postaju prijatelji, jučerašnje

siromašne zemlje - tzv. zemlje "trećeg svijeta" - postaju sve bogatije, dok nekadašnje bogate zemlje
gube svoj ekonomski uticaj, pa time i svoju političku i vojnu moć. U ovim složenim kretanjima, treba
analizirati šta će se desiti sa prekograničnim regionom Sandžak. U ovom radu želimo da istražujemo
kako će sve veći ekonomski rast novih ekonomskih sila Brazil, Rusija, Indija, Kine i Turske uticati na
kretanja robe, novca i kapitala i kako će to uticati na Sandžak. Jer historijski gledano, Sandžak je
uvijek bio mjesto susreta različitih trgovaca iz cijelog svijeta. Ovaj položaj Sandžak je izgubio
povlačenjem Osmanskog carstva sa Balkana. Danas je Sandžak podijeljen između Srbije i Crne Gore.
Sandžačke opštine su među najsiromašnijim, ne samo u Srbiji i Crnoj Gori, nego u cijeloj Evropi.
Naprimjer: bruto domaći proizvod Novog Pazara, kao ekonomskom centru Sandžaka, iznosi samo
malo više od jedne trećine prosjeka narodnog dohotka Srbije.1 Također, poznato je da nepovoljna
ekonomska situacija prouzrokuje migracije, tako da i danas, nakon ratova 1990-ih godina, veliki broj
omladine razmišlja da napusti Sandžak.
Zato nam je cilj u ovom radu da analiziramo kakve razvojne perspektive ima Sandžak u budućnosti,
tj. kako se ova prekogranična regija može plasirati u novim globalnim kretanjima da bi postalo
atraktivno mjesto za investitore i time povećala prosperitet svojih građana. Da bi izvršili ovu analizu,
koristićemo prognoze poznatih svjetskih institucija, poput OECD-a, IEA, MMF-a i Svjetske banke.
1
Strateški plan održivog razvoja opštine Novi Pazar 2008 - 2012, str. 40.

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

Na osnovu ovih prognoza možemo vidjeti kakva nas ekonomska kretanja očekuju u budućnost, koje
prilike i prijetnje postoje za Sandžak. Prije svega želimo u ovom radu datu prijedloge, koje bi se
nakon određene diskusije trebali razvijati još detaljnije.
Slika 1. Prekogranična regija Sandžak između Srbije i Crne Gore
Izvor: Wikipedia

1. GLOBALNI EKONOMSKI RAZVOJ

Svijet se svakodnevna mijenja. U 20. vijeku, ekonomski centri su se nalazile u Sjevernoj Americi i
Zapadnoj Evropi. Tako da je Atlantski okean bio jedna od glavnih čvorišta prometa roba između
najrazvijenih zemalja. Malo kasnije se priključio Japan, što je intenziviralo trgovinu putem Pacifika.
Međutim, kraj hladnog rata, kao i nagli rast Kine zadnjih gotovo 30 godina, promijenilo je globalnu
ekonomsku geografiju. Azijske zemlje poput Kine i Indije, kao i manje jugoistočne azijske zemlje
poput Južne Koreje, Tajvan, Malezije i Indonezije, preuzimaju sve veću ulogu u svjetskoj ekonomiji.
Ovo pokazuje i slika 2, koja odslikava očekivani rast bruto domaćeg proizvoda u periodu od 2006. do
2030. godine. Jasno se može primijetiti da azijske zemlje imaju najveću stopu godišnjeg rasta BDP-a.
Također, zemlje Evropske Unije će imati umjeren rast od 2,2%, SAD od 3%, dok će Brazil imati rast
od 3,5% i zemlje Afrike u prosjeku rast od 4,4%.
Slika 2. Rast bruto domaćeg proizvoda u određenim zemljama od 2006. do 2030. godine
Izvor: J. C. Victor, Mit offenen Karten

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

Slika 3 još bolje prikazuje ovaj razvoj. Da se primijetiti da se očekuje da će udio Kine u svjetskom
BDP-u do 2060. godine iznositi blizu 30%, mada sa blagim padom prema 2030. godini. Također, udio
Indije će besprekidno porasti. Pored Indije i Kine, sve veći udio u svjetskoj ekonomiji će imati
Indonezija, Brazil i Turska. Zbog manje veličine ovih zemalja njihov udio u svjetskom GDP-u je
manji. S druge strane, vidljivo je da dosadašnje ekonomski jake zemlje, poput SAD-a, Njemačke i
Francuske, će kontinuirano izgubiti udjela u svjetskoj privredi i time izgubiti dio svoje ekonomske
snage. Naprimjer: zemlje Euro-zone danas imao udio od 17% u svjetskoj privredi, dok se očekuje da
će taj udio iznositi 12% u 2030. godini, i dalje padati na samo 9% u 2060. godini.2 Jedan od glavnih
razloga za ovaj pad jeste demografskih razvoj zemalja Euro-zone.

Slika 3. Promjene u udjelu svjetskog BDP-a do 2060. godine

Izvor: OECD

Slika 4. Promjene u BDP-u po glavi stanovnika od 2011. do 2060. godine uporedivši sa SAD-om
Izvor: OECD

Ovakva globalna raspodjela BDP-a krije šansu za Sandžak. S jedne strane, obzirom na pozitivni
ekonomski razvoj Turske, Sandžak može da postane tranzitna tačka za robu iz Turske koja putuje za

2
OECD Economic Policy Papers No. 3, str. 23.

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

Evropsku Uniju, obzirom da 50% trenutnih turskih izvoza ide za Evropsku Uniju, prije svega za
Njemačku. Također, rast Indije i Kine se može tako iskoristiti što bi Sandžak mogao da postane
čvorište za robe iz Azije. Da bi Sandžak postao dio ovog novog "svilenog puta" neophodna je blizina
jedne luke. Brodovi su trenutno glavni način transporta između Evropske Unije i Kine. Međutim,
pored luka potreban je razvijeni sistem pruga i puteva radi daljeg transporta roba.
Slika 5. Historijski "Put svile"
Izvor: Wikipedia

Slika 6. Glavne luke i aerodromi na Balkanu

Izvor: The Rise of the Balkans - European logistic report 2008, str. 12

U Sandžaku ne postoje luke, obzirom da se Sandžak ne nalazi pokraj mora. Međutim, logističke
kompanije će tražiti lokacije sa izvanrednim pristupom i veza - u blizini luka, aerodroma i
transportnih koridora. Prije svega, luke i aerodromi imaju ogromnu korist od sve bolje infrastrukture i
rastući obim svjetske trgovine. Naprimjer: rumunska luka Konstanta je jedna od najbrže rastućih luka
na svijetu.3 Nagli rast Kine, i očekivani rast Indije, će povećati značaj Balkana, pa time i Sandžaka,
kao logističke centre za međunarodni promet roba iz Azije ka zapadnoj Evropi. Činjenica da se
Sandžak nalazi u blizini nekoliko mora - Crno more, Sredozemno more, Jadransko more, Jonsko
more, Egejsko more i Mramorno more, neophodno je povezivanje Sandžaka sa pomorskim

3
The Rise of the Balkans - European logistic report 2008, DTZ Research, str. 4.

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

transportom. Idealna lokacija između Azije i Evrope, daje balkanskim lukama konkurentsku prednost
i time priliku za razvoj u velika trgovinska čvorišta.
Slika 7. Bitni infrastrukturni projekti na Balkanu
Izvor: The Rise of the Balkans - European logistic report 2008, str. 14

Obzirom da Sandžak nema direktni prilaz moru, on se mora osloniti na druge luke. Također u
Sandžaku ne postoji nijedan aerodrom u funkciji. Slika 6 pokazuje glavne luke i aerodrome na
Balkanu. Očigledno je da su sve trenutna bitna trgovinska čvorišta na Balkanu prilično udaljene od
Sandžaka. Najbliža bitna luka je luka Bar. Povezivanje sa lukom Bar treba da omogućuje planirani
autoput "Beograd-Južni Jadran". U Sandžaku bi ovaj autoput trebao da obuhvati put pokraj Duge
Poljane, preko Boljara i nastavlja se između Bijelog Polja i Berana do Podgorice. Tako da će se ovim
putnim pravcem dobiti najkraća veza sa zapadnom Srbijom, Crnom Gorom, a preko luke Bar i sa
Južnom Italijom, kao i veze sa pomorskim lukama Jadrana i Sredozemlja.
Glavna prijetnja ovom projektu jesu visoki troškovi zbog složenog terena kroz Sandžak. Visoki
troškovi će otežavati finansiranje autoputa od strane Srbije i Crne Gore, koje već ionako nemaju
velika finansijska sredstva slobodna u svojim budžetima. Također, trenutni bitni evropski koridori
trenutno nisu uzeli u obzir ovaj autoput, tako da on iz Evropske perspektive nije toliko bitan, obzirom
da je Sandžak trenutno siromašan region. Uzimajući ova dva faktora u obzir, lako se može desiti da će
se autoput preko Sandžaka do daljnjeg odložiti.
Pored autoputa "Beograd - Južni Jadran", postoji i idejni projekat za autoput "Plav-Gusinje-Vrmoša-
Dinoša-Podgorica" koji bi preko Albanije povezao Plav i Gusinje sa Podgoricom. Ovaj autoput bi se
povezao sa autoputom iz Beograd pa time povezao Plavsko-Gusinjski kraj, koji je, na žalost, dosta
zapušten. Također, autoput preko Plava može da poveže saobraćaj sa albanskom lukom Drač. Tako bi
se Sandžak mogao povezati sa ostalim dijelovima Evrope i biti važna tačka u međunarodnom prometu
roba.
S druge strane, nepostojanje autoputa bi i dalje izolirao Sandžak. Prije svega imajući u vidu da je
izgradnja autoputa u punom jeku između Albanije i Kosova, koji će se vjerovatno povezati sa
Prištinom i Niša.4 Tako bi ovaj autoput povezao i Makedoniju, Bugarsku i Grčku. Ovaj alternativni
put bi povezao Jadransko i Crno more i vezao se sa Turskom. Na ovaj način bi dodato pala motivacija
za izgradnja autoputa preko Sandžaka.
Pored izgradnja autoputa, obnova i eventualno proširenje pruge "Beograd - Bar" bi trebalo izvršiti da
bi se povećao značaj Sandžaka kao logističkog centra.

4
http://balkans.aljazeera.com/tekstovi/srbija-i-kosovo-dogovorili-gradnju-autoputa

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

Da se zaključiti da bi nepostojeća infrastruktura prouzrokovala dalji pad privredne aktivnosti, tako da

bi sandžačka omladina, umjesto da ostane u Sandžaku, i dalje išla ka Evropu da bi postala jeftina
radna snaga, koja će biti sve više potrebna zbog demografskog pada u zapadnoj Evropi.

Slika 8. Pan-Evropski koridori

Izvor: Wikipedia

2. RAZVOJ ENERGETSKIH POTREBA

Ekonomski razvoj zahtijeva veliku količinu energije. Obzirom da se očekuje ogromni rast bruto
domaćeg proizvoda Indije i Kine, povećaće se i potražnja za energentima u ovim zemljama. Očekuje
se da će samo Indija i Kina činiti 31% ukupne potrošnje za energije u 2030. godini, dok će zemlje
OECD-a činiti samo 43% potražnje (2003. godine ovaj odnos je iznosio 18% za Indiju i Kinu, a za
zemlje OECD-a 56%). Pored glavnih potraživača za energije, potrebno je znati za koje vrste
energenata će postojati najveća potražnja. Slika 9 pokazuje da će i dalje dominirati neobnovljivi vrste
energije u 2030. godini. Udio obnovljivih energija i nuklearne energije će porasti, ali zbog veće
potražnje od strane transportnog sektora i dalje će dominirati nafta, ugalj i prirodni gas. Od ovih tri
vrste, najveće rezerve postoje u obliku uglja, tako da se može očekivati rast potražnje za ugalj. Prije

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

svega i zbog toga što Indija i Kina veći dio svojih energetskih potreba pokriva sa ugljem (vidi sliku
10).
Slika 9. Potražnja za energiju prema vrstama
Izvor: Međunarodna agencija za energiju (IEA)

Šta znači ovaj razvoj za Sandžak? S jedne strane, u Sandžaku postoje dva velika rudnika, rudnik
Pljevlja i rudnik Štavalj. U oba rudnika postoje ogromne rezerve uglja. U selu Štavalj na Pešterskoj
visoravni nalazi se basen mrko-lignitnog uglja, koji se svrstava u najznačajniji energetski potencijal
uglja na nivou Republike Srbije. Bilansne rezerve iznose 6,5 miliona tona, dok se ukupne rezerve
procenjuju na 190 miliona tona.5 Rezerve uglja u pljevaljskom basenu iznose 84.493.357 tona i
predstavljaju također značajan energetski potencijal.6 Štaviše, pored rudnika, postoji i termoelektrana
u Pljevljima.
Ovaj ugalj je, prije svega, potreban za domaće tržište. Ali zbog sve veće potražnje za ugalj na
svjetskom tržištu može se očekivati da će se povećati i trgovina sa ugljem na globalnom nivou. Ovo
može biti prijetnja za Sandžak sa aspekta da će se sirovina uglja umjesto korišćenja za proizvodnju
struje ili korišćenja kao ogrijevnog sredstva prodavati kao sirovina na tržištu.
Jedna druga prijetnja povezana sa rezervama uglja jeste moguća izgradnja termoelektrane na
Pešterskoj visoravni. Ovo bi bila "ekološka bomba" koja bi u potpunosti ugrozila viziju Pešterske
visoravni kao regije sa zaštićenom i zdravom prirodnom sredinom.7
Slika 10. Potražnja za energiju prema vrstama u Kini i Indiji za 2009. godini
Izvor: Međunarodna agencija za energiju (IEA)

Potencijal za alternativnu proizvodnju energije, iz sandžačke perspektive, jesu alternativne energije.

Slika 11 prikazuje mjesta u Srbiji za potencijalne mini hidroelektrane. Može se primijetiti da postoji
koncentracija u Sandžaku, prije svega zbog rijeke Lima. Također velike rezerve pitke vode na

5
Strategija održivog razvoja Sjenica 2010-2020, 2011., str. 13.
6
Profil opštine Pljevlja, Regionalni biznis centar Pljevlja, 2003. godine, str. 12.
7
Nicević, N., Pešter - Strategija integralnog razvoja, Novi Pazar, 2012. godina, str. 58.

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

pešterskoj visoravni. Druge alternative za korišćenje obnovljivih energija je korišćenje vjetra. Ovdje
se može koristiti potencijal pešterske visoravne.
Pored sirovina i načina proizvodnje energije, sve veću važnost preuzimaju transportni putevi energije.
Transport energenata se vrši morskim putem i cjevovodima. Slika 12 prikazuje kako će ovi
transportne puteve izgledati u 2030. godini. I u ovom slučaju Sandžak može da bude bitna tranzitno
mjesto. Može se vidjeti da zbog strategijskog položaja Balkana, Sandžak je interesantno mjesto za
cjevovode ili za transport nafte odnosno prirodnog gasa putem šina. Također, zbog položaj moguće je
izgradnja rafinerija.

Slika 11. Površinske vode u Srbiji sa potencijalnim mjestima za mini hidroelektrane

Izvor: Srbijavode

Slika 12. Transportni putevi nafte, prirodnog gasa i uglja u 2030. godini
Izvor: J. C. Victor, Mit offenen Karten

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

Slika 13. Cjevovodi nafte i prirodnog gasa kroz Tursku

Izvor: J. C. Victor, Mit offenen Karten

Slika 13 prikazuje stratešku važnost Turske za transport nafte i prirodnog gasa. Da se primijetiti da
transport nafte iz Kaspijskog mora postoji jedan cjevovod iz Bakua prema Tiblisija do turske luke
Čejhan. Ovdje se nafta transportuje brodovima ka centralnoj Evropi, što se može i vršiti preko luke
Bara pa do Sandžaka. Drugi put su cjevovodi putem Crnog mora, ili preko Tiblisija u Gruziji, ili
preko Rusije. Karta nam pokazuje da transport nafte se nastavlja putem Balkana.
Za transport prirodnog gasa iz Bliskog istoka i Kaspijskog postoje dva konkurentska projekta
cjevovoda. Prvi je tzv. "Nabucco projekat" koji treba da transportuje prirodni gas preko Turske,
Bugarske, Rumunije, Mađarske do Austrije. Također je moguće da ovaj cjevovod ide od Turske do
Jadranskog mora - moguća ruta putem Sandžaka. Konkurentni projekat "South Stream" (južni tok),
koji bi trebao da ide putem Bugarske, Srbije, Mađarske pa Slovenije ili Austrije do centralne Evrope
sa alternativnim putem preko Bugarske, Grče do Jadranskog mora, je projekat koji ima podršku
Rusije. Opet, ovaj projekat bi mogao da ide putem Sandžaka.
Međutim, glavna prepreka je da zbog nepostojeće adekvatne infrastrukture, korupcije i političke
nevolje i ovi krucijalni projekti zaobilaze Sandžak.

3. SITUACIJA OKO VODE

Prema procjenama jedna od najoskudnijih resursa u 21. vijeku će biti pitka voda. Prema metodologiji
Ujedinjenih Nacija, ukoliko u jednoj državi stanovnik ima dostupno manje od 1.700 m³ pitke vodi
godišnje govori se o nestašici vode. Gledajući svjetsku kartu na slici 14, može se primijetiti da je
Evropa prilično bogata pitkom vodom. S druge strane, mnogoljudska zemlja poput Indije je siromašna
vodom. Također, bogate zemlje Arapskog poluostrva su, kao što se može očekivati, siromašne

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

vodom. Štaviše, i Kina nema puno rezerve pitke vode. Tako da se može primijetiti da će najjače
ekonomske zemlje sredinom 21. vijeka biti prilično oskudne vodom. Procjene ukazuju na to da će oko
polovina stanovništva živjeti u regionima gdje će postojati nestašica vode.
Slika 14. Godišnja dostupnost pitke vode prema m³ i stanovniku u svijetu
Izvor: Unwater.org

S druge strane, zemlje Balkana, pa time i Sandžak, su bogate vodom. Ovo omogućava izvoz vode kao
jednim od najbitnijih i najosnovnijih resursa čovječanstva. Štaviše, cijena pitke vode će sigurno
porasti i time omogućiti rast životnog standarda lokalnog stanovništva.
Prijetnja za korišćenje ovog resursa jeste da se komercijalno korišćenja voda u Sandžaku privatizuje i
prodaje multinacionalnim kompanijama, ili drugim kompanijama, tako da lokalno stanovništvo će
imati samo ograničenu korist, jer će dobit otići u inostranstvu. Također, postoji mogućnost da se neće
adekvatno eksploatisati ovaj resurs, zbog manjka investicija, korupcije i političkih manipulacija.

Slika 15. Godišnja dostupnost pitke vode prema m³ i stanovniku u Evropi

Izvor: Unwater.org

4. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Bogatstvo vodom i poljoprivrednim zemljištem čini Sandžak atraktivnom lokacijom za poljoprivredu,

prije svega za organsku hranu. Tržište organske hrane je u stalnom rastu, prije svega u razvijenim
privredama poput SAD-a, Njemačke, UK-a i Francuske. Obzirom da se izbjegava masovno korišćenje
hemijskih sredstava u poljoprivredi, Sandžak predstavlja potencijal za gajenje organske hrane. Ali za
izvoz organske hrane neophodno je konverzija zemljišta za organsku proizvodnju i, prije svega,
edukacija farmera kao i organizovana prodaja dobijenih poljoprivrednih proizvoda. Organska hrana
sigurno krije enormni potencijal za Sandžak, jer Sandžak nema zagađenog zemljišta kao drugi dijelovi
Srbije i ostatak Evrope.

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

Slika 16. Rast svjetskog tržišta za organsku hranu

Izvor: http://www.biofach.fibl.org/fileadmin/documents/de/biofach/2010/sahota-2010-marketdata-world-
wide-organicmonitor.pdf

Nestašica vode kao i rast svjetskog stanovništva, prije svega u Južnoj Aziji i Africi, vodi do toga da
zemlje sa malom poljoprivrednom površinom i problemima sa snabdijevanjem vode kupuju ili
uzimaju pod zakup zemljište u inostranstvu. Slika 17 pokazuje ovaj trend od strane Saudijske Arabije,
Japana, Južne Koreje i Kine. Sve ove zemlje imaju malu poljoprivrednu površinu, tako da se ne žele
osloniti na uvoze, nego imati sopstvene poljoprivredne površine u inostranstvu. Imajući u vidu
poljoprivredne potencijale, s jedne strane, i sve veća napuštenost sela u Sandžaku, lako se može desiti
situacija da se poljoprivredno zemljište u Sandžaku prodaje stranim investitorima. Ovo se i na neki
način desilo sa PIK Pešterom, kojeg je kupila osoba iz Kanade, porijeklom iz Srbije. Isto se može
desiti sa vlasnicima pojedinačnih poljoprivrednih gazdinstava. Tako može nastati situacija da
dosadašnji vlasnici zemljišta postanu najamnici na svojoj bivšoj zemlji. Da se ovakav scenario može
desiti, pokazuje i skorašnja posjeta srbijanskih ministara Dinkić i Vučić Ujedinjenim Arapskim
Emiratima, gdje je izražena i zainteresovanost Arapa za srbijanski agrar.8
Slika 17. Kupovina poljoprivrednog zemljišta od strane Saudijske Arabije, Kine, Japana i Južne Koreje
Izvor: J.-C. Victor, Mit offenen Karten

8
http://www.kamatica.com/vesti/arapi-ulazu-u-nas-agrar-a-hoce-i-nase-oruzje/4014

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

ZAKLJUČAK

Naša analiza nam je pokazala da Sandžak zbog svojih prirodnih resursa i svojeg geografskog položaja
ima šansu za pozitivni ekonomski razvoj. Prije svega u razvoju Indije, Kine i Turske leži mogućnost
da Sandžak postane bitan logistički centar za svjetsku privredu. Da bi se ovaj potencijal iskoristio,
neophodne su investicije u infrastruktura da bi Sandžak izašao iz svoje trenutne izolacije. Putna
infrastruktura u Sandžaku je trenutno u katastrofalnom stanju. Nijedan ozbiljni inostrani investitor
trenutno ne želi investirati u Sandžak zbog loše infrastrukture. Također, za proizvodnju vode i
organske hrane neophodna je infrastruktura za efikasnu distribuciju ovih proizvoda. Tako da se lako
može zaključiti da bez izgradnje infrastrukture Sandžak će ostati "mrtva tačka" u globalnoj
ekonomskoj geografiji.
Za realizacija projekta neophodna je podrška vladinih i nevladinih institucija koji će tražiti realizaciju
odgovarajućih projekata za Sandžak. Ovdje treba spriječiti bilo koji vid zloupotrebe, poput korupcije
itd. Štaviše, neophodno je dati podršku privatnom sektoru. Trenutno većina zaposlenih u Sandžaku
radi u javnom sektoru. Ali ovo zaposlenje omogućava sam preživljavanje uz visoku cijenu, ali ne
ekonomski razvoj.
Na kraju, jedan od ključnih problema za razvoj Sandžaka jesu granice. Sandžak je postao granični
region, koji ima granice unutar sebe, kao i veliki broj granice, odnosno graničnih prelaza u
neposrednoj blizini (Bosna i Hercegovina kao i Kosova). Neophodno je da ove granice nestanu da bi
omogućili slobodno kretanje ljudi, novca i roba. Na žalost, iako cijela Evropa kreće ka ovoj
liberalizaciji, granice u i oko Sandžaka, ovaj trend ne postoji kod granica u i oko Sandžaka, tako da je
često otežano kretanje ljudi, a kamoli robe. Ostaje nada da će evropske integracije i prijem Srbije,
Crne Gore i ostalih zemalja u okruženju u Evropsku Uniju izbrisati ove granice i omogućiti neometani
ekonomski razvoj.

BIBLIOGRAFIJA

1. Nicević, N. (2012) Pešter - Strategija integralnog razvoja, Novi Pazar: Internacionalni Univerzitet u
Novom Pazaru.
2. Victor, J. C. (2005-2012), TV emisije "Mit offenen Karten".
3. OECD Economic Policy Papers No. 3, dokument preuzet sa linka:
http://www.oecd.org/eco/economicoutlookanalysisandforecasts/2060%20policy%20paper%20FINAL.
pdf
4. Profil opštine Pljevlja, Regionalni biznis centar Pljevlja, 2003. godine, dokument preuze sa linka:
http://www.nasme.me/projekti/ipodrska/Profil%20Pljevlja.pdf
5. Strategija održivog razvoja Sjenica 2010-2020, dokument preuzet sa:
http://www.sjenica.rs/strategija2.pdf
6. Strateški plan održivog razvoja opštine Novi Pazar 2008 - 2012, dokument preuzet sa linka:
http://www.novipazar.rs/download/strategija_grada/strateski_plan_odrzivog_razvoja_novog_pazara.pd
f
7. The Rise of the Balkans - European logistic report 2008, DTZ Research, dokument preuzet sa linka:
http://www.balkans.com/relevant/c04e7-DTZ_The_Rise_of_the_Balkans_08.pdf
8. http://balkans.aljazeera.com/tekstovi/srbija-i-kosovo-dogovorili-gradnju-autoputa
9. http://www.biofach.fibl.org/fileadmin/documents/de/biofach/2010/sahota-2010-marketdata-world-
wide-organicmonitor.pdf
10. http://www.iea.org/
11. http://www.imf.org/
12. http://www.kamatica.com/vesti/arapi-ulazu-u-nas-agrar-a-hoce-i-nase-oruzje/4014

CEEOL copyright 2023

CEEOL copyright 2023

13. http://www.srbijavode.rs/
14. http://www.unwater.org/
15. http://www.wikipedia.org/
16. http://www.worldbank.org/

CEEOL copyright 2023