Professional Documents
Culture Documents
Ami espera katak liu husi relatorio ne’e, bele fo benefecio no bele haluan tan hanoin ba ema
ne’ebe lee, Maske relatoriu ne’e dook husi liafuan perefeito. Tanba ne’e ami mos lahula atu
simu kritika no sujestaun ne’ebe ita boot sira fo atu aumenta no hadia atu halo diak liu tan.
Hakerek na’in
17/10/2023
PARAGEM 1
Data: 14/10/2023
Horas: 09:20-11:00
Lokalizasaun: Manleuana
Pontu kordenada:
Responsavel:
OBSERVASAUN JERAL
INTRODUSAUN
Liafuan Jeolojia mai husi lian Gregu “Geos” katak rai no “logos” katak siensia jeralmente
jeolojia signifika jeolojia siensia ne’ebe estuda konaba rai no fenomeno ne’ebe akontese iha
rai. Tuir Bates no Jacson Jeolojia mak siensia ne’ebe estuda konaba rai nia orijin, estrutura,
kompozisaun, historia no prosesu oinsa rai ne’e forma. Jeomorfolojia mak siensia ne’ebe
estuda konaba modelu ka superfisie rai nian.
Naturalmente fatuk forma no kompostu husi mineral ida ka liu. Jeralmente fatuk iha tipu tolu
mak hanesan : Igneus rock, Sedimentary rock no Metamorfic rock.
Fatuk metamorfika mak fatuk ne’ebe forma husi fatuk presistente sira hanesan: metamorfika
no sedimentary ne’ebe hetan mudansa ba nia kompozisaun, textura no estrutura liu husi
prosesu metamorfismu, ne’ebe kauza husi temperatura no presaun ho temperature liu 150ᵒC-
200ᵒC ho presaun 100mPa.
Normalmente tipu fatuk sira forma liu husi siklu fatuk nian, siklu fatuk mak fenomenu
natural ne’ebe sempre kontinua no la para prosesu ne’e envolve transformasaun fatuk liu husi
tempo akontese erosaun no presiza tinan rihun ba rihun atu akontese no responsavel husi
renovasaun no transformasaun husi litosera Terrestre (parte solidu husi rai).
OBJETIVU
Iha paragem 1 nia objetivu atu halo observasaun ba fatuk metamorfika, mofolojika, litolojika
no jeomorfolojia.
Ami foti dadus uza materia hanesan: lapis, papan, HVS, telefone no martelu
Telefone: uza atu hasai fotografia no uza mos hodi hare pontu kordenada.
Martelu: uza atu foti sampel husi fatuk hodi bele hare kor no kompozisaun husi fatuk.
DISKUSAUN GRUPU
Iha paragem 1 ne’e ami aprende konaba fatuk metamorfika prosesu formasaun husi fatuk,
textura, estrutura, kor, kompozisaun mineral iha fatuk refere. Ami mos rona esplikasaun jeral
konaba oinsa fatuk refere forma no nia prosesu halo transformasaun. Katak fatuk sedimentar
forma husi tinan 300 milliaun to’o 250 milliaun no idade atu forma fatuk metamorfika mak
husi tinan 8-14 milliaun (idade Miosenik). Iha vegetasaun ne’ebe mak diferente iha fatin
refere tamba formasaun no estrutura husi rai ne’ebe nia fatuk nia kompozisaun la hanesan
husi zona rai tetuk ba iha laletek.
IMAJEN
PARAGEM 2
Data: 14/10/2023
Horas: 12:34-14:30
Lokalizasaun: Manleuana
Pontu kordenada:
Responsavel:
OBSERVASAUN JERAL
Hare ba nia vejetasaun, estrutura, afloramentu, kompozisaun, tipu husi fatuk, fatuk nia
naran, foramsaun, textura no kor.
INTRODUSAUN
Fatuk sedimentar mak fatuk ida ne’ebe forma iha superfisie rai nian ho kondisaun
temperature no presaun ne’ebe kiik. Fatuk ne’e nia orijen husi fatuk ne’ebe dahuluk
forma ona ne’ebe akontese depozisaun, erozaun depois nia depozisaun ne’e lori husi be’e,
ar ou jelu ne’ebe kontinua halo depozisaun ne’ebe akumulasaun no forma sedimentar ida.
Material sedimentary sira sei halo kompaksaun no sai solidu, akontese litifikasaun no
forma fatuk sedimentar ida.
Klastiku: Iha klastiku mak liu husi prosesu Meteorizasaun, Erozaun, Transportasaun no
Depozisaun. Iha meteorizasaun prosesu ne’ebe muda nia tamanhu no kompozisaun iha rai
nia superfisiu. Iha erozaun no transportasaun halakon partikulo fatuk nian (plastiku) husi
nia orijen liu husi be’e, ar no jelu. Depozisaun atu depozita fatuk rahun sira ba iha basia
sedimentar.
Non-klastiku: ka chemical sedimentary rock forma husi resto husi animal sira, solusaun
akuoza no material husi ai-horis. Restu husi animal nia ruin ne’ebe akumula hamutuk iha
rai okos no halo depozisaun kleur. Solusaun akuoza mak hanesan masin sira ne’ebe iha
tasi ida ne’ebe habai iha loron-manas bainhira maran nia sei forma fatuk ou butiran kiik
oan.
OBJEKTIVU
Iha parajem 2 nia objektivu atu halo observasaun ba fatuk sedimentar, morfologia,
litologia no geomorfologia.
Ami foti dadus uza materia hanesan: lapis, papan, HVS, telefone no martelu
Telefone: uza atu hasai fotografia no uza mos hodi hare pontu kordenada.
Martelu: uza atu foti sampel husi fatuk hodi bele hare kor no kompozisaun husi fatuk.
Kompas no Busola: mak hatudu diresaun iha fatin ida, iha busola nia laran eziste be’e iha
laran atu hatur horizontal, iha busola mos uza ba mediasaun rua hanesan strike no deep.
Strike mak inklinasaun no diresaun husi fatuk norte, sul, este no oeste.
Kor meteorizasaun: coklat ou brown (liu husi prosesu exojenika: udan no loron)
Estrutura: Interbedit (kamada la hanesan forma etapa por tapa), Laminada paralela.
Strike : 49
Deep : 36
DISKUSAUN GRUPU
Iha paragem ida ne’e ami aprende oinsa atu uza kompasso no nia maneira oinsa atu sukat
strike no dep. Strike sura fatuk nia inklinasaun ka diresaun bele Norte, Sul, Leste no Oeste.
Aprende konaba prosesu formasaun fatuk sedimentar, falha hare fatuk sedimentary ne’ebe
forma husi kamada fatuk oin rua ho diametru ne’ebe kiik katak depende ba fatuk nia todan no
arus air nian, bainhira batuk h onia graun kiik entaun forma ho korente bee ne’ebe kiik no
kuandu korrente bee boot forma fatuk ho graun ne’ebe boot. Fatuk ne’e nia kompozisaun
fragment ka kerikil boot sira, matriz ka kerikil kiik sira no sement mak sai perekat natural.
Bainhira ita fakar HCl nafurin entaun forma husi carbonate no bainhira la nafurin forma ho
silika. Fatuk sandstone ne’e mos hanesan fatuk ne’ebe nia permeabilidade no porosidade
di’ak nune’e bele sai hanesan reservoir ba mina no gas.
IMAJEN
PARAGEM 3
Data: 14/10/2023
Horas: 14:39-16:00
Pontu kordenada:
Responsavel:
OBSERVASAUN JERAL
INTRODUSAUN
Fatuk sendimentar Klastik mak akumulasaun husi partiklu sira ne’ebe origem husi fatuk
rahun sira no restu fossil husi organism ne’ebe mate. Fatuk sendimentar Klastika forma husi
Klastika ou fatuk rahun ne’ebe depozita naturalmente ou mekaniku kauza husi ninia forsa
rasik. Exemplo husi fatuk sendimentar klastiku mak hanesan : Brecha,Conglomerato, Arenito.
Sira kuaze atu hanesan ,nia diferensa iha textura, Brecha nia kuaze meik, Conglomeratu ladun
meik no Arenito ne’ebe mai husi rai-henek.
OBJETIVU
Iha parajem 3 nia objektivu atu halo observasaun ba fatuk sedimentar, morfologia, litologia
no geomorfologia.
METODU FOTI DADUS
Ami foti dadus uza materia hanesan: lapis, papan, HVS, telefone no martelu
Telefone: uza atu hasai fotografia no uza mos hodi hare pontu kordenada.
Martelu: uza atu foti sampel husi fatuk hodi bele hare kor no kompozisaun husi fatuk.
Estrutura: Massivo
Textura : Grosso/kasar
Formasaun: Suai
Afloramentu: Camada.
DISKUSAUN GRUPU
Iha paragem datoluk ne’e ami aprende kona ba fatuk sendimentar Klastik, no historia husi
formasaun Suai. Audie Charles ema ne’ebe Primeiro halo mapa Regional iha Timor-leste iha
tinan 1968. Ami mos aprende kona ba formasaun rochas ne’ebe singnifika katak grupo husi
rochas ho idade ne’ebe hanesan no iha mos karakter sira ne’e hanesan. Ami mos aprende
oinssa atu analiza ba idade fatuk iha maneira rua mak hanesan idade Absoluta no idade
Relativo. Idade absoluta bainbain halo analiza ba fatuk ignea sira, ema analiza uza mineral.
Idade Relativa uza fossil.
IMAJEM
REFERÊNCIA
https://www.kompas.com/skola/read/2022/10/28/090000869/batuan-sedimen--proses-
terbentuk-dan-jenisnya
https://www.zenius.net/blog/batuan-sedimen-ciri-klasifikasi-contoh
https://ms.wikipedia.org/wiki/Batuan_metamorf
https://www.todamateria.com.br/ciclo-das-rochas/