You are on page 1of 11

RELATORIO ESTUDO DO CAMPO

Prepara Husi : Petroleum Engeneering 2023


Trimestre : II
Materia : General Geology
Dosente : Samuel Guterres, M.T.

SCHOOL OF PETROLEUM STUDIES


DILI INSTITUTE OF TECHNOLOGY
2023
LIA MAKLOKE
Uluk nanain ami lahaluha hato’o ami nia agradese wain ba Aman Maromak nebe mak Fo nia
forsa no kbiit tomak fo mai ami atu finalize ami nia relatoriu ida ne’e. Iha ne’e ami halo
traballu ho titulu “ ESTUDO DO CAMPO GENERAL GEOLOGY“ , atu kompleta ami
nia rekisitu hodi hetan valor final ba materia Geolojia.

Ami espera katak liu husi relatorio ne’e, bele fo benefecio no bele haluan tan hanoin ba ema
ne’ebe lee, Maske relatoriu ne’e dook husi liafuan perefeito. Tanba ne’e ami mos lahula atu
simu kritika no sujestaun ne’ebe ita boot sira fo atu aumenta no hadia atu halo diak liu tan.

Hakerek na’in

17/10/2023
PARAGEM 1

Data: 14/10/2023

Horas: 09:20-11:00

Lokalizasaun: Manleuana

Pontu kordenada:

1. latitude 08ᵒ ,32’ 16,65’’


2. longitude 125ᵒ,, 41’27,66’’

Responsavel:

1. David Martins da Costa (IPG)


2. Jeremias dos Santos de Jesus (IPG)
3. Gabriel Aparicio (dosente UNTL)

OBSERVASAUN JERAL

Halo observasaun ba jeomorfolojia, morfolojia, fatuk, formasaun no estrutura.

INTRODUSAUN

Liafuan Jeolojia mai husi lian Gregu “Geos” katak rai no “logos” katak siensia jeralmente
jeolojia signifika jeolojia siensia ne’ebe estuda konaba rai no fenomeno ne’ebe akontese iha
rai. Tuir Bates no Jacson Jeolojia mak siensia ne’ebe estuda konaba rai nia orijin, estrutura,
kompozisaun, historia no prosesu oinsa rai ne’e forma. Jeomorfolojia mak siensia ne’ebe
estuda konaba modelu ka superfisie rai nian.

Naturalmente fatuk forma no kompostu husi mineral ida ka liu. Jeralmente fatuk iha tipu tolu
mak hanesan : Igneus rock, Sedimentary rock no Metamorfic rock.

Fatuk metamorfika mak fatuk ne’ebe forma husi fatuk presistente sira hanesan: metamorfika
no sedimentary ne’ebe hetan mudansa ba nia kompozisaun, textura no estrutura liu husi
prosesu metamorfismu, ne’ebe kauza husi temperatura no presaun ho temperature liu 150ᵒC-
200ᵒC ho presaun 100mPa.

Estrutura jeolojika nian mak:

1. Fraktura bainhira formasaun nakfera ho tamanhu kiik;


2. Dobra (fold) ka lipatan sei fahe ba forma rua: anticlinal no siklinal;
3. Falha (fratura) fatuk nia relasaun no kotu no hetan mudansa ba nia pozisaun ne’ebe
kauza husi forsa.

Normalmente tipu fatuk sira forma liu husi siklu fatuk nian, siklu fatuk mak fenomenu
natural ne’ebe sempre kontinua no la para prosesu ne’e envolve transformasaun fatuk liu husi
tempo akontese erosaun no presiza tinan rihun ba rihun atu akontese no responsavel husi
renovasaun no transformasaun husi litosera Terrestre (parte solidu husi rai).

OBJETIVU

Iha paragem 1 nia objetivu atu halo observasaun ba fatuk metamorfika, mofolojika, litolojika
no jeomorfolojia.

METODU FOTI DADUS

Ami foti dadus uza materia hanesan: lapis, papan, HVS, telefone no martelu

Lapis: uza hodi hakerek no desenha morfolojia husi fatin refere.

Papan: uza hodi alas HVS atu fasillita ami hakerek.

HVS: uza atu aponta dadus.

Telefone: uza atu hasai fotografia no uza mos hodi hare pontu kordenada.

Martelu: uza atu foti sampel husi fatuk hodi bele hare kor no kompozisaun husi fatuk.

METODU ANALIZA DADUS

Ami analiza dadus liu husi halo deskripsaun :

Kor fresku: malahuk.

Kor meteorizasaun: coklat (liu husi prosesu exojenika: udan no loron).

Textura: lepidoblastiku (mineral mahar no belar).

Estrutura: foliasaun (modelu hanesan garis iha surat tahan).

Kompizisaun: kuartzo (mutin) no mika (metan malahuk).

Tipo da rochas: metamorfika.


Fatuk naran: Xisto ka Metasandstone (forma husi fatuk sedimentary, sandstone katak seidauk
forma sai fatuk metemorfika ne’ebe perfeitu).

Formasaun: formasaun Ai-leu metamorfika.

Estrutura jeolojika : dobra (hetan presaun husi parte sorin-sorin).

Afloramentu: fatuk metamorfika.

Vejetasaun: ai-bubur, ai-kadiru no ai-tarak.

DISKUSAUN GRUPU

Iha paragem 1 ne’e ami aprende konaba fatuk metamorfika prosesu formasaun husi fatuk,
textura, estrutura, kor, kompozisaun mineral iha fatuk refere. Ami mos rona esplikasaun jeral
konaba oinsa fatuk refere forma no nia prosesu halo transformasaun. Katak fatuk sedimentar
forma husi tinan 300 milliaun to’o 250 milliaun no idade atu forma fatuk metamorfika mak
husi tinan 8-14 milliaun (idade Miosenik). Iha vegetasaun ne’ebe mak diferente iha fatin
refere tamba formasaun no estrutura husi rai ne’ebe nia fatuk nia kompozisaun la hanesan
husi zona rai tetuk ba iha laletek.

IMAJEN
PARAGEM 2

Data: 14/10/2023

Horas: 12:34-14:30

Lokalizasaun: Manleuana

Pontu kordenada:

3. latitude -08ᵒ ,4937’ 77’’


4. longitude 125ᵒ, 9650,68’’

Klima: rai manas.

Responsavel:

4. David Martins da Costa (IPG)


5. Jeremias dos Santos de Jesus (IPG)
6. Gabriel Aparicio (dosente UNTL)

OBSERVASAUN JERAL

Hare ba nia vejetasaun, estrutura, afloramentu, kompozisaun, tipu husi fatuk, fatuk nia
naran, foramsaun, textura no kor.

INTRODUSAUN

Fatuk sedimentar mak fatuk ida ne’ebe forma iha superfisie rai nian ho kondisaun
temperature no presaun ne’ebe kiik. Fatuk ne’e nia orijen husi fatuk ne’ebe dahuluk
forma ona ne’ebe akontese depozisaun, erozaun depois nia depozisaun ne’e lori husi be’e,
ar ou jelu ne’ebe kontinua halo depozisaun ne’ebe akumulasaun no forma sedimentar ida.
Material sedimentary sira sei halo kompaksaun no sai solidu, akontese litifikasaun no
forma fatuk sedimentar ida.

Fatuk sedimentar iha tipu rua:

Klastiku: Iha klastiku mak liu husi prosesu Meteorizasaun, Erozaun, Transportasaun no
Depozisaun. Iha meteorizasaun prosesu ne’ebe muda nia tamanhu no kompozisaun iha rai
nia superfisiu. Iha erozaun no transportasaun halakon partikulo fatuk nian (plastiku) husi
nia orijen liu husi be’e, ar no jelu. Depozisaun atu depozita fatuk rahun sira ba iha basia
sedimentar.
Non-klastiku: ka chemical sedimentary rock forma husi resto husi animal sira, solusaun
akuoza no material husi ai-horis. Restu husi animal nia ruin ne’ebe akumula hamutuk iha
rai okos no halo depozisaun kleur. Solusaun akuoza mak hanesan masin sira ne’ebe iha
tasi ida ne’ebe habai iha loron-manas bainhira maran nia sei forma fatuk ou butiran kiik
oan.

OBJEKTIVU

Iha parajem 2 nia objektivu atu halo observasaun ba fatuk sedimentar, morfologia,
litologia no geomorfologia.

METODU FOTI DADUS

Ami foti dadus uza materia hanesan: lapis, papan, HVS, telefone no martelu

Lapis: uza hodi hakerek no desenha morfolojia husi fatin refere.

Papan: uza hodi alas HVS atu fasillita ami hakerek.

HVS: uza atu aponta dadus.

Telefone: uza atu hasai fotografia no uza mos hodi hare pontu kordenada.

Martelu: uza atu foti sampel husi fatuk hodi bele hare kor no kompozisaun husi fatuk.

Kompas no Busola: mak hatudu diresaun iha fatin ida, iha busola nia laran eziste be’e iha
laran atu hatur horizontal, iha busola mos uza ba mediasaun rua hanesan strike no deep.
Strike mak inklinasaun no diresaun husi fatuk norte, sul, este no oeste.

METODU ANALIZA DADUS

Ami analiza dadus liu husi halo deskripsaun:

Kor fresku: malahuk nakukun.

Kor meteorizasaun: coklat ou brown (liu husi prosesu exojenika: udan no loron)

Estrutura: Interbedit (kamada la hanesan forma etapa por tapa), Laminada paralela.

Kompizisaun: Fragment, Matrix no Cement.

Tipo da rochas: Sendimentar

Fatuk naran: Sandstone (halus) no Siltlstone (Fatuk rahun-rahun).

Formasaun: Formasaun Babulu.


Afloramentu: fatuk Sendimentar.

Vejetasaun: Sukaer hun.

Strike : 49

Deep : 36

DISKUSAUN GRUPU

Iha paragem ida ne’e ami aprende oinsa atu uza kompasso no nia maneira oinsa atu sukat
strike no dep. Strike sura fatuk nia inklinasaun ka diresaun bele Norte, Sul, Leste no Oeste.
Aprende konaba prosesu formasaun fatuk sedimentar, falha hare fatuk sedimentary ne’ebe
forma husi kamada fatuk oin rua ho diametru ne’ebe kiik katak depende ba fatuk nia todan no
arus air nian, bainhira batuk h onia graun kiik entaun forma ho korente bee ne’ebe kiik no
kuandu korrente bee boot forma fatuk ho graun ne’ebe boot. Fatuk ne’e nia kompozisaun
fragment ka kerikil boot sira, matriz ka kerikil kiik sira no sement mak sai perekat natural.
Bainhira ita fakar HCl nafurin entaun forma husi carbonate no bainhira la nafurin forma ho
silika. Fatuk sandstone ne’e mos hanesan fatuk ne’ebe nia permeabilidade no porosidade
di’ak nune’e bele sai hanesan reservoir ba mina no gas.

IMAJEN
PARAGEM 3

Data: 14/10/2023

Horas: 14:39-16:00

Lokalizasaun: Suai Indah

Pontu kordenada:

5. latitude -08ᵒ ,4874’ 08’’


6. longitude 125ᵒ, 9750,99’’

Klima: rai manas.

Responsavel:

7. David Martins da Costa (IPG)


8. Jeremias dos Santos de Jesus (IPG)
9. Gabriel Aparicio (dosente UNTL)

OBSERVASAUN JERAL

Halo observasaun ba jeomorfolojia, morfolojia, fatuk, formasaun no estrutura.

INTRODUSAUN

Fatuk sendimentar Klastik mak akumulasaun husi partiklu sira ne’ebe origem husi fatuk
rahun sira no restu fossil husi organism ne’ebe mate. Fatuk sendimentar Klastika forma husi
Klastika ou fatuk rahun ne’ebe depozita naturalmente ou mekaniku kauza husi ninia forsa
rasik. Exemplo husi fatuk sendimentar klastiku mak hanesan : Brecha,Conglomerato, Arenito.
Sira kuaze atu hanesan ,nia diferensa iha textura, Brecha nia kuaze meik, Conglomeratu ladun
meik no Arenito ne’ebe mai husi rai-henek.

OBJETIVU

Iha parajem 3 nia objektivu atu halo observasaun ba fatuk sedimentar, morfologia, litologia
no geomorfologia.
METODU FOTI DADUS

Ami foti dadus uza materia hanesan: lapis, papan, HVS, telefone no martelu

Lapis: uza hodi hakerek no desenha morfolojia husi fatin refere.

Papan: uza hodi alas HVS atu fasillita ami hakerek.

HVS: uza atu aponta dadus.

Telefone: uza atu hasai fotografia no uza mos hodi hare pontu kordenada.

Martelu: uza atu foti sampel husi fatuk hodi bele hare kor no kompozisaun husi fatuk.

METODU ANALIZA DADUS

Ami analiza dadus liu husi halo deskripsaun:

Kor fresku: malahuk

Kor meteorizasaun: coklat ou brown.

Estrutura: Massivo

Textura : Grosso/kasar

Kompizisaun: Matrix, Sandstone, Xisto, Quartz, Felstoped

Tipo da rochas: Sendimentar Clastic

Fatuk naran: Conglomerato Polemi

Formasaun: Suai

Afloramentu: Camada.

DISKUSAUN GRUPU

Iha paragem datoluk ne’e ami aprende kona ba fatuk sendimentar Klastik, no historia husi
formasaun Suai. Audie Charles ema ne’ebe Primeiro halo mapa Regional iha Timor-leste iha
tinan 1968. Ami mos aprende kona ba formasaun rochas ne’ebe singnifika katak grupo husi
rochas ho idade ne’ebe hanesan no iha mos karakter sira ne’e hanesan. Ami mos aprende
oinssa atu analiza ba idade fatuk iha maneira rua mak hanesan idade Absoluta no idade
Relativo. Idade absoluta bainbain halo analiza ba fatuk ignea sira, ema analiza uza mineral.
Idade Relativa uza fossil.

IMAJEM

REFERÊNCIA

https://www.kompas.com/skola/read/2022/10/28/090000869/batuan-sedimen--proses-
terbentuk-dan-jenisnya

https://www.zenius.net/blog/batuan-sedimen-ciri-klasifikasi-contoh

https://ms.wikipedia.org/wiki/Batuan_metamorf

https://www.todamateria.com.br/ciclo-das-rochas/

You might also like