Univerzitet „Mediteran“

Fakultet za ekonomiju i biznis

Faculty of Economics and Business
Podgorica

PROJEKTNI RAD
UPRAVLJANJE RIZICIMA MFI KREDIT S
Predmet: UPRAVLJANJE RIZICIMA

Profesor: Prof. dr Ivo Županović Student: Aleksandar Babić 02/20 MR

Podgorica, januar 2021 godine

SADRŽAJ

APSTRAKT.....................................................................................................................................2
UVOD...............................................................................................................................................3
1.OSNOVNE INFORMACIJE O MFI MIKROKREDIT S............................................................4
2.ISTORIJSKE PROMJENE U PRAVNOJ STRUKTURI.............................................................5
3.VIZIJA I MISIJA..........................................................................................................................7
3.1 OPŠTE INFORMACIJE.........................................................................................................7
3.2.VIZIJA I MISIJA MIKROKREDIT S....................................................................................8
4.ORGANIZACIJA I POSLOVANJE...........................................................................................10
5.VRSTE KREDITNIH PROIZVODA..........................................................................................12
6.KREDITORI – PARTNERI........................................................................................................14
7.TRŽIŠTE CRNE GORE..............................................................................................................16
8.UPRAVLJANJE RIZICIMA U MIKROKREDITNIM FINANSIJSKIM INSTITUCIJAMA. .18
9.VRSTE RIZIKA U POSLOVANJU MIKROKREDITNIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA. .20
9.1.RIZIK LIKVIDNOSTI.........................................................................................................21
9.2.KREDITNI RIZIK................................................................................................................23
9.3.KAMATNI RIZIK................................................................................................................24
9.4.VALUTNI RIZIK.................................................................................................................25
9.5.OPERATIVNI RIZIK...........................................................................................................26
9.6.TRŽIŠNI RIZIK...................................................................................................................27
10.ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA MIKROKREDIT S DOO....................................28
10.1.BILANS STANJA..............................................................................................................28
10.2.BILANS USPJEHA............................................................................................................29
10.3.FINANSIJSKI POKAZATELJI.........................................................................................30
10.3.1.Pokazatelji profitabilnosti............................................................................................30
10.3.2.Pokazatelji likvidnosti..................................................................................................32
10.3.3.Pokazatelji solventnosti................................................................................................33
11.UPRAVLJANJE RIZICIMA U MFI MIKROKREDIT S........................................................34
11.1.UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM........................................................................34
11.2.UPRAVLJANJE LIKVIDONOSNIM RIZIKOM..............................................................36

1
 11.3.UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM RIZIKOM...........................................................................37
ZAKLJUČAK.................................................................................................................................38
LITERATURA...............................................................................................................................40

2
 APSTRAKT

U Crnoj Gori kao i u svim državama paralelno postoje 2 tržišta i to tržište dobara i usluga
i tržište kapitala koje djeluju jedno na drugo. Aktuelna tema pogotovu novije istorije prestavlja
ispitivanje tržipta kapitala, a samim tim i kreditiranja unutar granica države.

Da bi postojala određeno kreditiranje, mora postojati i tražnja za kreditima, koja je

prepoznata unutar granica države Crne Gore. Takođe, potreban je i regulator tržišta kapitala, koji
je prepoznat kao Centralna Banka Crne Gore.

Ključne riječi: kreditiranje, mikrokreditiranje, tržište kapitala, bilans stanja, bilans

uspjeha, likvidnost, solventnost, upravljanje rizicima, mikrokreditiranje u Crnoj Gori.

2
 UVOD

Mikrokreditiranje se može objasniti kao podrška mikro i malim preduzećima koji žele
lakšim i bržim putem da dođu do likvidnih novčanih sredstava.
Zavisno od toga kako su kreditne finansijske institucije okrenute ka klijentima
razlikujemo bankarski i nebankarski sektor.
Tema rada biće objašnjena kroz 11 poglavlja i daće kratak uvid u poslovanje
mikrokreditinih finansijskih institucija kroz finansijke izvještaje, njihovo tržišno učešće i njihovu
sposobnost da zadovolje potrebe njihovih klijenata, kao i rizike sa kojima se suočavaju u toku
svog poslovanja i načine upravljanja istim.
U prva dva poglavlja rada navešće se osnovne informacije o preduzeću koje ćemo
izučavati, kao i pravni okvir preduzeća koji se mijenjao od njegovog nastanka pa sve do danas.
U trećem poglavlju biće riječi o ciljevima, misiji i viziji. Njihovo definisanje u svijetu i
kod nas, kao i na primjeru preduzeća koje ćemo izučavati biće tema ovog poglavlja.
U četvrtom poglavlju daće se kratki obrisi o tome kako je koncipirana vlasnička struktura
preduzeća, kao i to koje nadležnosti i odgovornosti imaju određene funkcije unutar preduzeća.
Uzeti su u obzir poslovne tajne preduzeća koje nećemo navoditi unutar poglavlja.
Peto poglavlje daće odgovor koje su to kreditne ponude preduzeća bile na snazi
poslednjih godina, šta je to dovelo do izmjene kreditne ponude, kao i koja je to aktuelna kreditna
ponuda preduzeća.
U šestom poglavlju definisaće se šta su to kreditori. Daće kratak uvid u to koji su kreditori
našeg primjera preduzeća.
Sedmo poglavlje će dati odgovor o stanju tržišta mikrokreditnih finansijskih institucija.
U osmom i devetom poglavlju će biti riječi o rizicima u poslovanju mikrokreditnih
finansijskih institucija. Govoriće se uopšteno i rizicima i vrstama rizika koje mogu zadesiti jednu
ovakvu organizaciju.
Deseto poglavlje daće uvid u finansijske izvještaje MFI Kredit S, odnosno u bilans stanja
i uspjeha preduzeća za poslednje dvije godine poslovanja, kao i finansijske pokazatelje
poslovanja. Pokazatelji profitabilnosti, likvidnosti i solventnosti su ključni za ocjenu poslovanja
jedne mikrokreditne finansijske institucije.
U poslednjem, jedanaestom poglavlju, biće riječi o upravljanju rizicima u MFI
Mikrokredit S, njihovoj trenutnoj situaciji i načinu prevazilaženja istih kako bi preduzeće
nesmetano obavljalo svoju djelatnost na tržištu tokom dužeg vremenskog perioda.

3
 1.OSNOVNE INFORMACIJE O MFI MIKROKREDIT S

MIKROKREDIT S je osnovan kao nevladina organizacija (udruženje građana) novembra

1997. godine. Osnovan je sa ciljem da pruži podršku ugroženim kategorijama stanovništva kako
bi poboljšale svoju ekonomsku situaciju, samopouzdanje i aktivno učestvovale u društvenom
razvoju.
Tokom 1999. godine MIKROKREDIT S je otpočeo sa implementacijom mikrokreditnog
programa, uz podršku Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i
Danskog savjeta za izbjeglice (DRC). Ubrzo su se pridružili i drugi donatori: Church World
Service (CWS), Mercy CorpsInternational (MCI), kao i američko Ministarstvo poljoprivrede
(USDA).
Cilj mikrokreditnog programa bio je pružanje finansijske pomoći mikropreduzetnicima
koji su imali otežan pristup finansijskim sredstvima. Vremenom, mikrokreditiranje postaje
dominantna, a od 2002. godine i jedina djelatnost NVO KREDIT S.
MIKROKREDIT S je u vrlo ranom periodu nakon svog osnivanja uspio da obezbijedi
komercijalne izvore finansiranja i da ostvari partnersku saradnju sa renomiranim evropskim
bankama i fondovima koji podržavaju razvoj mikrokreditiranja kroz dugoročne kreditne linije. To
su NOVIB, zatim EBRD, Oikocredit, Triodos, Triple Jump, ResponAbility, Bank in Bistum,
FSFS, EFSE, AECI, KfW, IFC.
Kapitalizacijom dobiti, osnovni kapital se iz godine u godinu uvećavao, stvarajući još
bolju osnovu za održivi rast i dalji razvoj.

4
 2.ISTORIJSKE PROMJENE U PRAVNOJ STRUKTURI

Prvobitno je mikrokreditna djelatnost obavljana na osnovu Uredbe Vlade Republike Crne

Gore, donesene 3. septembra 1998. godine.
Potom je 2003. godine Centralna banka Crne Gore donijela Odluku o minimalnim
standardima za upravljanje rizicima u MFI, i zvanično postala regulatorni organ koji, pored
banaka, kontroliše i pravna lica koja obavljaju mikrokreditne poslove. Nakon dobijanja dozvole
za rad od strane CBCG (19. maja 2003. godine), NVO KREDIT S nesmetano obavlja djelatnost
do 2008. godine.
Novim Zakonom o nevladinim organizacijama od 13. decembra 2007. godine (Sl. list CG
11/07), a u skladu sa Zakonom o bankama (Sl. list CG br.17/08), nevladine organizacije više nisu
mogle da sprovode djelatnost mikrokreditiranja u Crnoj Gori. Kako bismo prevazišli problem
uslovljen izmjenama u zakonskoj regulativi, NVO KREDIT S je osnovala privredno društvo –
MFI MIKROKREDIT S DOO – na koje prenosi sve svoje poslovne aktivnosti, a svoj kapital
ulaže u osnivački kapital Društva.
Od 1. januara 2009. godine MFI MIKROKREDIT S DOO obavlja cjelokupnu
mikrokreditnu djelatnost. Na taj datum preduzeće počinje da obavlja poslove mikrokreditiranja u
punom kapacitetu. Na tržištu novca izlazi kao ravnopravan partner i konkuriše na tržištu kapitala
kao ostale bankarske i neabankarske institucije.
Prekretnica poslovanja čini 2015. godina kada se usled promjena na tržištu kapitala Crne
Gore preduzeće više okreće klijentima. Promjena mjere Centralne Banke Crne Gore odnosila se
na to da mikrokreditne intstitucije mogu da plasiraju kredite veće izloženosti tj mogu da plasiraju
kredite većeg iznosa. Ova promjena naišla je na dobru reakciju kod klijenata, pa je samim tim
uslijedio i dvostruki rast te godine. Navedi rast uzrokovao je novu strukturu vlasništvu, podjelu
poslova kao i novu sistematizaciju.
Hronološko kretanje rasta, može se predstaviti pomoću grafika.
Na x-osi predstavljene su godine, dok je na y-osi predstavljen rast kreditnih plasmana.

5
 Grafik 1: Hronološko kretanje rasta

Iznos kreditnog plasmana

60

50

40

30

20

10

0
1995 2000 2005 2010 2015 2020 2025

Na grafiku se jasno vidi uticaj hronološko prilagođavanje kreditne ponude preduzeća koje
se dešavalo tokom godina i o kojem će biti riječ u jednom od narednih poglavlja.

6
 3.VIZIJA I MISIJA

Kod svih preduzeća bilo da su profitabilna ili neprofitabilna uvijek postoje određena
vizija I misija kojim se ta ista preduzeća vode.

3.1 OPŠTE INFORMACIJE

U početnoj fazi otvaranja firme, postoji mnoštvo stvari na koje je neophodno obratiti
pažnju među kojima su vizija i misija. Mnogo toga se mora rješavati u hodu, a i nakon što se
započne sa poslovanjem, obično je potrebno baviti se mnogim stvarima koje bi ga pospješile. I u
tom procesu, često se sa uma smetnu veoma važne stvari, kao što su definisanje misije i vizije
firme, ali i vrijednosti.
Definisanje ovih elemenata nije važno samo zato da bi sekcija na sajtu „O nama“
izgledala popunjeno. Oni mogu da posluže kao način da se sve ono što je od ključne važnosti za
poslovanje – ciljevi, načini postizanja tih ciljeva, vrednosti i sami temelji na kojima je firma
osnovana, posluje i namjerava dalje da se razvija – zapravo prenesu na cijeli kolektiv koji tu
firmu čini. Drugim riječima, ako postoje jasno definisani ciljevi, ali sa njima nisu upoznati
zaposleni, postoji šansa da će to preduzeće imati izuzerno kratak životni vijek. Zato ovi elementi
treba da budu transparentni, istiniti i prihvaćeni od strane svih onih koji čine firmu, jer su to
neophodno preduslovi da oni zaista žive u praksi, odnosno poslovanju i da ono upravo njima
bude vođeno
Bazični cilj svake firme svakako su održivost i profit. Bez njih, nema ni firme. Međutim,
postoje brojni načini na koji se ove dvije vitalne stvari mogu postići, i to je upravo ono o čemu
govore misija i vizija
Misija preduzeća treba da definiše zašto preduzeće treba da postoji. Misija preduzeća
predstavlja osnovni okvir poslovanja i razvoja. Prilikom pisanja misije treba voditi računa da
bude određena: svrhom postojanja, strategijom poslovanja, pokretačkim polugama koje pokreću
zaposlene i standardima ponašanja. Misija je jedan od osnovnih djelova biznis planiranja i osnova
uspešnog biznis plana. Ona odgovara na pitanje zašto neko preduzeće posluje. Iako djeluje
jednostavno, odgovor na ovo pitanje podrazumijeva pažljivo razmišljanje o proizvodima i
uslugama koje preduzeće nudi. Da bi se definisala misija, neophodno je imati odgovore pitanja
kao što su čime se tačno firma bavi, koji je to njen proizvod ili usluga koje nudi, ko su njeni
kupci, ko su njeni dobavljači a u našem slučaju klijenti i kreditori, ko je ciljna grupa, koji imidž
firme želi da se postigne i slično.
U strategijskom menadžmentu vizija se tiče ciljeva koji su najšire definisani, generalni i
sveobuhvatni. Vizija opisuje aspiracije za buducnost, bez specificiranja sredstava koja su

7
neophodna da bi se postigli željeni rezultati. Najefektivnije vizije su one koje inspirišu, i ova
inspiracija obično poprima oblik traženja onog što je najbolje, najviše, i najveće. To može biti
najbolja usluga, najbolji smisao za postizanje nečega, ali isti mora biti maksimalno inspirativan.
Ukoliko se želi da vizija bude inspirativna, ista mora biti pravilno prenešena, i to obično na veliki
broj ljudi. Prenošenje vizije se radi na dva načina. Najočitiji je preko finansijskih izvještaja
preduzeća. Manje vidljiv, ali možda čak i bolje sredstvo prenošenja vizije je preko ubjedljivog
menadžmenta.
Ciljevi preduzeća određuju težnje preduzeća u postupcima zadovoljenja misije preduzeća,
željena buduća stanja i rezultate koje je potrebno ostvariti planiranim i organizovanim
aktivnostima struktura preduzeća. Ciljevi predstavljaju primarnu plansku odluku u postupku
razvoja preduzeća. Ciljevima su podređene sve druge planske odluke i pojedinačni planovi i
programi. Ciljevi su najznačajniji pokretači ukupne aktivnosti preduzeća i sredstvo kontrole
efikasnosti rada. Ciljevi se, u odnosu na vremensku odrednicu, mogu podeliti na:
● kratkoročne koji se odnose na period do jedne godine;
● srednjoročne koji obuhvataju vremenski interval od jedne do pet godina;
● dugoročne koji se odnose na vremenski period duži od pet godina.

3.2.VIZIJA I MISIJA MIKROKREDIT S

Vizija MIKROKREDIT S je da bude prvi izbor mikro i malih biznisa za finansiranje

njihovih potreba u Crnoj Gori, kao i fizička lica koja obavljaju oređenu privrednu djelatnost.
Misija MIKROKREDIT S je da radimo u skladu sa najboljim dugoročnim interesima
zainteresovanih aktera, specijalizacijom u pružanju finansijske podrške mikro i malim
preduzetnicima, koja je prilagođena njima, kao i zajednicama u kojima oni posluju.
Takođe misija preduzeća vezana je za prvi izbor ljudi koji obavljaju privrednu djelatnost.
Okrenutnost tim ciljnim grupama predstavlja određen pravac preduzeća koji je prilagođen
poslovnim kreditima. Unutar klijenata sa poslovnim kreditiranjem, javila se potreba poslovnog i
poreskog savjetovanja, koja je uslovila jedan dio dugoročne misije. Ta ista dugoročna misija
okrenuta je u pravcu pružanja usluga kreditiranja privrede, kao i savjetodavne usluge klijenata
koji imaju kredit kod našeg preduzeća. Dio koji misija preduzeća ne pokriva jeste kreditiranje
fizičkih lica, međutim ponuda preduzeća jeste prilagođena i toj grupi. Detaljnije o ponudi
preduzeća kroz njegove proizvode biće riječi u nastavku.
Kao ključni nosioci realizacije misije preduzeća prepoznati su njegovi zaposleni. Oni su ti
koji trebaju da na pravi način prvo stupe u kontakt sa klijentima, prilagode ponudu preduzeća,
njene uslove kreditiranja a zatim i nastave održavati postojeće veze sa klijentima.
Zaposleni preduzeća jesu bili i biće glavni snoioci sprovođenja vizije i misije preduzeća.

8
 Da bi se došlo do istinitog, tačnog i objektivnog prenošenja misije i vizije preduzeća,
njenim zaposlenim mora biti jasno denisan stav firme po tom pitanju. Postizanje jasnih stavova
postiže se jasno definisanom vizijom i misijom preduzeća.
Nosioci misije i vizije kao proizvoda u svim preduzećima nezavisno čime se bavi jesu
njeni potrošači, kupci ili klijenti. U našem primjeru to su klijenti prema kojima se postupa sa
svakim na tačno određen i definisan način kako bi se prenijela poruka preduzeća koja je to njenea
misija, kao i vizija. Zato je unapređenje lojalnosti zaposlenih i klijenata kontinuiran proces, na
koji utiču interne i eksterne, predvidive i nepredvidive, okolnosti.
Definasanje cilja našeg primjera preduzeća namjerno je izostavljen, a to je da ta
organizacija bude profitabilna. Kako primarni cilj preduzeća jeste zadovoljen, Mikrokredit S sada
je okrenut u pravcu altruizma, odgovornosti prema zajednici, kao i okrenutnost što boljem
opsluživanju klijenata.

9
 4.ORGANIZACIJA I POSLOVANJE

Početkom 2015. godine MIKROKREDIT S je uspostavio organe upravljanja, poštujući

najbolje međunarodne prakse i preporuke za korporativno upravljanje u privrednim društvima.
Korporativnu strukturu MIKROKREDIT S čini: Skupština vlasnika, Odbor direktora, izvršni
direktor i Izvršni menadžment.

SKUPŠTINA
VLASNIKA

ODBOR DIREKTORA

IZVRŠNI DIREKTOR
IZVRŠNI
MENADŽMENT

Uloga Skupštine, kao predstavnika vlasnika, u najbitnijem se ogleda kroz usvajanje i

izmjene Statuta, Politike korporativnog upravljanja, definisanje Vizije, Misije i Vrijednosti, te
usvajanje strategija. Kvalitativni ciljevi MIKROKREDIT S definisani su Vizijom, Misijom i
Strategijama, koje usvaja Skuptšina vlasnika.
Odbor direktora, kao kolektivni organ, upravlja Društvom kroz usvajanje politika
Društva, petogodišnjeg biznis plana i projekcija, budžeta i operativnog plana rada za period od
godinu dana, te i davanjem jasnih smjerinica i uputstava za sprovođenje politika.
Kvantitativni ciljevi rasta, profitabilnosti i efikasnosti definisani su Biznis planom i
politikama Društva koje usvaja Odbor direktora. Operativnim planom i budžetom definišu se
kratkoročni ciljevi poslovanja za period od godinu dana.
Izvršni direktor odgovoran je za cjelokupno poslovanje MFI MIKROKREDIT S i zastupa
Društvo.
U Izvršnom menadžmentu su izvršni direktor i direktor operacija.

10
 Izvršni direktor i Izvršni menadžment operativno sprovode i primjenjuju Politike Društva
i Biznis plan, unapređenjem organizacione strukture, procedura rada, razvoja kreditnih proizvoda,
te praćenjem realizacije operativnih planova.
Organizaciona struktura MIKROKREDIT S funkcionalno je definisana kroz sektore,
službe i odjeljenja, a čine je: Kreditni sektor, Sektor finansija i informacionih tehnologija, Sektor
pravnih i opštih poslova, Služba ljudskih resursa, Služba marketinga, Služba za rizik i kvalitet i
Odjeljenje za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Pored sektora, službi i odjeljenja
postoje i samostalne funkcije – lica sa posebnim ovlašćenjima: interni revizor i sekretar Društva.
Teritorijalno, Kreditni sektor je organizovan kroz mrežu profitnih centara. Profitne centre
predstavljaju filijale. U sklopu filijale može biti jedna ili više ekspozitura, koje zajedno sa
filijalom čine profitni centar.

11
 5.VRSTE KREDITNIH PROIZVODA

Sva preduzeća po definisanju svojih ciljeva, misije i vrijednosti moraju posaviti sebi
pitanju kako doći do već navedenih. Ogovor stoji u ponudi određenog preduzeća sa kojom može
doći do svojih klijenata. Po pitanju tržišta kapitala, odgovor se odnosi na prilagođavanje kreditnih
linija ili proizvoda ciljnim grupama koje su zacrtale kao ključne kojima žele kreditirati.
U primjeru vezanim za Mikrokredit S se kroz istoriju mijenjala ponuda klijentima sa
potrebama tržišta.
Po nastanku organizacije to su postojale pozajmice najugroženijim licima pogođene
velikim raseljavanjem 90-ih godina prethodnog vijeka kroz poslovanje uređeno nevladinom
organizacijom. U tim godinama društvo je djelovalo kao dio stranog društva i ne može se
smatrati da je samostalno djelovalo na tržištu kapitala. Kreditiranje raseljenim licima bilo je
dostupno po najnižim naknadama za pozajmicu.
2008. godine kada preduzeće dobija licencu za rad, otvara se sa posebnom ponudom za
privrednike koji se bave zemljoradnjom i stočarstvom. Po razvijanju ponude okrenutoj novoj
grupi klijenata, preduzeće dobija na značau i ostvaruje rast plasiranja svojih kredita.
2015. godina koja je pomenuta i kao prekretnica poslovanja, uslijedila je nakon
definisanja novih kreditnih proizvoda odvojeno za stanovništvo a odvojeno za za privredu. Ova
podjela osigurala je preduzeću veću predusretljivost njenim klijentima, kao i to da veći broj
klijenata može da aplicira za kredit. Ponuda koja je predstavljena te godina odnosila se na
kreditne proizvode:
● Turistički kredit;
● Višenamjenski potrošački kredit;
● Kredit za opremanje stambenih jedinica;
● Kredit za kupovinu vozila/plovila;
● Kredit za rekonstrukciju i dogradnju stambenih objekata;
● Urgetni kredit;
● Kredit za Vaš posao;
● Kredit za mikro i mala preduzeća;
● Kredit kroz partnerstvo – privreda;
● Kredit kroz parnerstvo – potrošnja.
Raznilikost kreditnih proizvoda trebala je da bude održiva na period od 5 godina,
međutim uslovljenost tržišta kapitala, dovela je do toga da se preispitaju postojeći proizvodi i
redefinišu po novim uslovima kako bi se klijentima više izašlo u susret, kao i to da se podigne
imidž firme. To se i desilo početkom 2019. godine kada je redefinisana ponuda preduzeća
obuhvatila dio starih kreditnih proizvoda i postavila nove.

12
MFI MIKROKREDIT S izašao je na tržište sa ponudom kreditnih proizvoda prilagođenim
fizičkim i pravnim licima i to:

● Kredit za mikro i mala preduzeća;

● Kredit za Vaš posao;
● Kredit za rekonstrukciju i dogradnju stambenih jedinica;
● Kredit za poboljšanje uslova života;
● Urgentni kredit.

Ova kreditna ponuda postavljena je na postulatima misije i vizije preduzeća, a

istovremeno da zadovolji različite potrebe klijenata. Poslovni krediti postavljeni su kroz kreditne
linije kredita za vaš posao, kao i kredita za mikro i mala preduzeća. Ostali kreditni proizvodi
postavljeni su da zadovolje potrebe stanovništva.
Kroz ovaj tip kreditne ponude na najbolji način postavljena je vizija i misija preduzeća
koji se želi postići.

13
 6.KREDITORI – PARTNERI

Kredit je povjerenje jedne strane da obebijedi novac ili resurse drugoj strani, gdje se druga
strana obavezuje da će taj novac ili druge resurse vratiti u dogovorenom roku koje ove dvije
strane postave za prikladan. Za moguće iskakanje od dogovorenog roka, predviđene su određene
kazne.
Obezbijeđeni resursi mogu biti finansijski ili u vidu dobara ili usluga. Kredit obuhvata
bilo koji oblik odloženog plaćanja.
Kredit daje kreditor i za pozajmljena sredstava ima pravo na nadoknadu.
Pa tako isto kao što MFI Mikrokredit S kreditira svoje klijente, da bi ostao likvidan i solventan,
on izlazi na tržište kapitala i nabavlja novac od svojih kreditora – partnera.
Partneri primjera koji obrađujemo isključivo su inostrani, a iz razloga nerazvijenosti tržišta
kapitala na teritoriji Crne Gore.
Jedni od partnera sa kojima MFI Mikrokredit S posluje su:

1) Triple Jump

Triple Jump je holandski zastupnik značajnih evropskih fondova koji finansiraju projekte u
zemljama u razvoju na svim kontinentima.

2) European Bank

EBRD – Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD)

3) EFSE

EFSE – Evropski fond za jugoistočnu Evropu (EFSE)

14
 4) KFW

KfW – Njemačka razvojna banka (KfW)

5) ResponsAbility

ResponsAbility – jeste agent, zastupnik u oblasti investicionih ulaganja privatnih i javnih

fondova sa sjedištem u Švajcarskoj

6) BIB

BiB – Bank im Bistum Esen jeste njemačka

7) IFC

IFC – Međunarodna finansijska korporacija kao ogranak Svjetske banke fokusirana

8) Green for growth fund

GGF – Kredit S je kroz kreditni aranžman sa Green for Growth Fund 2016. godine započeo
finansiranje projekata energetske efikasnosti.

15
 7.TRŽIŠTE CRNE GORE

Poput tržišta mikrokreditnih finansijskih institucija u regionu, i tržište Crne Gore po

pitanju mikrokreditnih institucija je na zavidnom nivou. Tržište je formirano još 90. godina
prošlog vijeka, dok je svoju afirmaciju steklo početkom 2020. godine, kada se uvidjela potreba za
istim. Dok se u Evropskoj uniji mikrokreditiranje prikazuje kao jedna od mogućnosti pravca
razvijanja banaka, u Crnoj Gori mikrokreditne institucije djeluju zasebno.
U tom pravcu, razvio se izuztan broj mikrokreditnih instiucija koje djeluju na teritoriji
države a jedni od njih su:

● MIKROKREDIT S DOO Podgorica

● ALTER MODUS DOO Podgorica
● MONTE CREDIT DOO Podgorica
● MONTENEGRO INVESTMENTS CREDIT DOO Podgorica
● OZMONT DOO Podgorica
● KREDIT+ DOO Podgorica
● KLIKLOAN DOO Podgorica
Sa ovako raznolikom ponudom mikrokreditnih ginansijskih institucija dolazi do izražaja
konkurencija koja je prisutna na tržištu, posebno kada je riječ o tržištu mikrokreditiranja.
Hronološki mikrokreditna finansijska institucija Monte Credit Doo imala je najviše udjela
u plasiranim kreditima u odnosu na konkurenciju. Usled tržišnih promjena koje su se dešavale i
nepravovremenim reakcijama desile su se podjele klijenata podjedanka prema ostalim
finanisjkim istitucijama.
Međutim iskorak vezan za mjeru Centralne Banke veće izloženosti prema klijentima prva
i na pravi način ispratila je MFI Mikrokredit S, što joj je i donijelo najveće plasiranje kredita od
svog postojanja. Karakteristično za MFI Mikrokredit S, direktan i različit pristup klijentima
doveo je do toga da osvoje nove klijente i zadrže postojeće.
Procenat učešća 2000. i 2015. godine po mikrokreditnim finansijskim institucijama dat je
u nastavku:

16
Grafik 2: Procenat učešća 2000. godine:

% učešća
Klikloan Doo
Kredit
Kredit + DooS Doo

Alter Modus Doo

Ozmont Doo

Montenegro
Investments
Doo

Monte Credit Doo

Grafik 3: Procenat učešća 2015. godine:

% učešća
Klikloan Doo
Kredit + Doo
Ozmont Doo

Montenegro
Investments Kredit S Doo
Doo

Monte Credit Doo

Alter Modus Doo

17
 8.UPRAVLJANJE RIZICIMA U MIKROKREDITNIM FINANSIJSKIM
INSTITUCIJAMA

Rizik se obično definiše kao mogućnost gubitka. Međutim, ne mora da znači da su rizici
uvijek loši, već je potrebno rizikovati kako bi se ostvarili određeni ciljevi, naročito ukoliko
govorimo o mikrokreditnim finansijskim institucijama. Da bi jedna MFI poslovala uspješno i
ostvarivala ciljeve i dobit, potrebno je da preuzima rizike, ali svakako mora prije utvrditi sve
troškove i koristi koji nastaju od određenog rizičnog poslovnog poduhvata.

Rizik je prisutan na svim finansijskim tržištima i skoro je nemoguć finansijski posao koji
donosi dobit bez rizika. Kada finansijske institucije odobravaju kredite, pojavljuje se dužnički
rizik. Pravovremeno upravljanje rizicima je ključno za dugoročni opstanak na finansijskom
tržištu i ostvarivanje pozitivnih finansijskih rezultata. Mikrokreditne finansijske institucije
moraju upravljati svim rizicima efektivno i efikasno kako bi bile uspješne.

„Rizik je stanje u kojem postoji mogućnost negativnog odstupanja od poželjnog ishoda

koji očekujemo ili kome se nadamo. Stoga možemo reći da bi rizik postojao u finansijskom
poslovanju mora da bude moguć, izaziva ekonomsku štetu, bude neizvjestan i bude slučajan.“1

„Finansijski rizik je vjerovatnoća finansijskog gubitka ili dobitka zbog nepredviđenih

promjena u osnovnim faktorima rizika.“2

Razvoj upravljanja rizicima uslovio je visok stepen nestabilnosti u ekonomskom

okruženju i uslovima poslovanja na tržištu. Ovakvo okruženje je uticalo na pojavu većih rizika u
poslovanju finansijskih institucija, što je dovelo do razvoja nekih novih, efikasnijih načina
upravljanja rizikom. Drugi značajan faktor za razvoj upravljanja rizicima jeste mnogo veća
trgovinska aktivnost, koja povećava obim sredstava kojima se trguje. Poslednjih godina, veliku
ulogu igra tehnološki razvoj, koji je doveo do novih tehnika i tehnologije koja omogućava brže i
lakše procjenjivanje i kvantifikovanje rizika, a samim tim i upravljanje istim.

Na osnovu člana 17 stav 1 tačka 2 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore (Sl. list RCG br.
52/00 i 47/01) i člana 157 stav 2 Zakona o bankama (Sl. list Crne Gore br. 17/08), Savjet
Centralne banke Crne Gore donio je Odluku o minimalnim standardima za upravljanje rizicima u
mikrokreditnim finansijskim institucijama. U skladu sa navedenom odlukom, „mikrokreditna
finansijska institucija je dužna da na adekvatan način identifikuje, mjeri, prati i kontroliše sve
rizike u poslovanju, a naročito:

 kreditni rizik;
 rizik likvidnosti;
 tržišne rizike i
1
Vaughan E., Vaughan T., (1995.), Osnovi osiguranja – Upravljanje rizicima, MATE, Zagreb, str. 88
2
Dowd K., An introduction to market risk measurement, John Wiley and Sons, p.1

18
  operativni rizik.

MFI je dužna da uspostavi sistem za upravljanje svim rizicima kojima je izložena u svom
poslovanju, koji obuhvata:

 strategiju upravljanja rizicima;

 politike, pravila i procedure za:
o identifikaciju izvora rizika;
o mjerenje rizika, njihovom tačnom i blagovremenom procjenom;
o praćenje rizika analiziranjem stanja, promjena i trendova izloženosti rizicima;
o kontrolisanje rizika, održavanjem na nivou prihvatljivom za rizični profil MFI ili
njihovim smanjenjem, odnosno eliminisanjem
 definisana ovlašćenja i odgovornosti u procesu preuzimanja i upravljanja rizicima;
 sistem izvještavanja i informisanja o upravljanju rizicima.“3

Upravljanje rizicima doprinosi ostvarivanju ciljeva privrednog društva. Na taj način MFI
obezbjeđuje svoj opstanak na tržištu, a samim tim i maksimiziranje vrijednosti i sve ostalo.
Upravljanje rizicima doprinosi profitu kontrolom troškova koji nastaju u toku poslovanja, koji su
poželjni na što nižem nivou. „Upravljanje rizikom može da umanji troškove kroz mjere kontrole
rizika. Do obima do kog su trošak sprečavanja gubitka i mjere kontrole manje od sume gubitaka
koji je spriječen, trošak neosiguranog gubitka je umanjen.“4

Menadžer rizika obično bira neki od metoda koje će koristiti prilikom upravljanja rizicima
u okviru mikrokreditne finansijske institucije. On polazi od formulisanja filozofije koju će
koristiti u svom upravljanju, a koja sadrži sve ciljeve koje treba ostvariti u budućem vremenskom
periodu. Ta politika treba da obuhvati sve rizike kojima je mfi izložena, nivo izloženosti riziku,
kako se osigurati od konkretnog rizika kako ne bi došlo do problema u budućem poslovanju.

Najvažnije odluke vezane za upravljanje rizicima i osiguranje od potencijalnih rizika treba

da se donesu na višem nivou upravljanja, najčešće na upravnom odboru pošto se odnose na
dugoročna pitanja koja uključuju visoka finansijska razmatranja. „Upravni odbor i profesionalni
menadžeri firmi su ti koji su odgovorni za očuvanje sredstava. Politika upravljanja rizicima je
neizmjerno vrijedna u budućim odlukama u mikrokreditnoj finansijskoj instituciji.“ 5

3
Odluku o minimalnim standardima za upravljanje rizicima u mikrokreditnim finansijskim institucijama, april 2009.
godine
4
Jojić R.,(1989.), Preduzeće - teorija i praksa organizacije i rukovodjenje, Svjetlost, Sarajevo, str.178
5
Milisavljević M., Todorović J., (1991.), Strategijsko upravljanje, Ekonomski fakultet Beograd, str. 256

19
 9.VRSTE RIZIKA U POSLOVANJU MIKROKREDITNIH FINANSIJSKIH
INSTITUCIJA

Rizici kojima su izložene mikrokreditne finansijske institucije se obično dijele u tri

kategorije i to: finansijski, operativni i strateški. Sa stanovišta jedne MFI svi rizici mogu biti
interni ili eksterni pri čemu je na prve moguće uticati, dok eksterne nije moguće kontrolisati jer se
odnose na okruženje. U sledećoj tabeli prikazani su rizici sa kojim se suočava MFI.

Tabela 1: Temeljni tipovi rizika u MFI

Kategorija
Podkategorija Poseban rizik
rizika
Rizik kreditnog portfolia
Rizik kamatne stope
Kreditni rizik
Rizik izvršenja kreditnih obaveza
Rizik reprogramiranja kredita i prakse refinansiranja
Finansijski rizik Rizik cijena
Rizik tržišta
Tržišni rizik
Rizik kamatnih stopa
Rizik lanca vrijednosti
Rizik likvidnosti Rizik upravljanja gotovinskim tokovima
Transakcijski rizik
Rizik prevare i integriteta Rizik ograničenog kreditiranja
Tehnološki rizik Rizik informacija i tehnologije
Operativni rizik Rizik treninga osoblja
Rizik ljudskih resursa
Rizik operativnih priručnika
Zakonski rizik Rizik operativne i finansijske revizije
Rizik okruženja Rizik posebnog uticaja okruženja
Rizik generiranja profita i povrata na aktivu i kapital u cilju
Rizik performansi
privlačenja investitora
Rizik vanjskih poslova Rizik novih zakona za finansijski sektor
Strateški rizik
Reputacijski rizik Rizik pritiska konkurencije
Vladin rizik Rizik promjene prakse regulatora
Rizik zemlje Rizik odnosa sa donatorskim i vladinim programima
Iskustveni rizik
Rizik tehnologije
Rizik proizvođača
Rizik sposobnosti
menadžmenta
Izvor: Goldberg M., Palladini E. (2010.), Managing risk and creating value with microfinance, Washington
DC: The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank, p. 3-4

Na sledećoj slici prikazano je šest faza prilikom upravljanja rizicima u MFI koji počinju
identifikacijom rizika i njihovim rangiranjem. Zatim je potrebno razviti strategije za mjerenje
rizika pa dizajnirati politike i procedure koje će se koristiti u upravljanju rizicima.
Implementacija i dodjela odgovornosti je naredni korak i služi radi osiguranja učinkovitog
upravljanja rizicima. Zatim dolazi do ocjenjivanja rezultata da bi utvrdili djelotvornost donešenih
odluka i na kraju revizija koja procjenjuje koliko su donešene odluke pravilne i u skladu sa
propisima i pravilima poslovanja. Ovakav način upravljanja rizicima doprinosi kreiranju jednog

20
efikasnog sistema.

Slika 1: Faze procesa upravljanja rizicima u MFI

Identifikovati,
procijeniti i rangirati
rizike
Revizija politika i Razviti strategije
procedura za mjerenje rizika

Djelotvornost testa
i ocjenjivanje Dizajnirati politike i
rezultata procedure za
ublažavanje rizika
Implementirati i
dodijeliti
odgovornosti

Izvor: Financial Systems Development and Banking Services, (2000.), A Risk

Management Framework for Microfinance Institutions, Eschborn: Deutsche Gesellschaft
für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH.

9.1.RIZIK LIKVIDNOSTI

„Rizik likvidnosti je mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i

kapital finansijske institucije usled nesposobnosti finansijske institucije da izvrši svoje dospjele
obaveze i to zbog:

 povlačenja postojećih izvora finansiranja, odnosno nemogućnosti pribavljanja novih

izvora finasiranja (rizik likvidnosti izvora sredstava);
 otežanog pretvaranja imovine u likvidna sredstva zbog poremećaja na tržištu (tržišni rizik
likvidnosti).“6

Postoji nekoliko različitih rizika likvidnosti sa kojima bi se moglo susresti u toku

poslovanja jedne MFI i to:

 likvidnost određenog potraživanja – uslovljena je kreditnom sposobnošću dužnika,

prinosom koji donosi određeni proizvod koji nudi MFI i finansijskim tržištem na kojem se
vrši transakcija;
 likvidnost sredstava – predstavlja proces transformisanja novca i novčanih ekvivalenata
jedne MFI u investicije i obrnuto;
6
Barjaktarović L., (2013.), Upravljanje rizikom, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 223

21
  likvidnost cjelokuponog poslovanja – odnos ukupnih tekućih obaveza iz poslovanja i
tekućih sredstava, pri čemu je cilj da sredstva budu što viša od obaveza.

Kako je rizik likvidnosti jedan od najznačajnijih kada je u pitanju poslovanje

mikrokreditne finansijske institucije, ona je obavezna da napravi plan poslovanja ukoliko dođe do
krize likvidnosti, odnosno nekog nepredviđenog događaja koji bi imao negativan uticaj na
poslovanje MFI. Obično se plan sastoji iz:

 mjerenje i utvrđivanje potrebe za finansiranjem preduzeća, što uključuje: kreiranje ročne

strukture i obaveza prema datumu dospijeća, bilo da se radi o dnevnom, mjesečnom ili
tačno ugovorenom datumu, obračun manjka ili viška sredstava u odnosu na procijenjene
potrebe;
 analize stanja na tržištu i u okruženju uopšte koji uključuje uslove svakodnevnog
poslovanja kada je na tržištu normalna situacija i odnosi, kao i uslove krize koja može
ugroziti određeni sektor ili cjelokupnu MFI. Kao rezultat ovakvog planiranja nastaje
kvalitet sredstava kojima raspolaže preduzeće;
 buduće situacije koje mogu nastati u toku poslovanja i njihov mogući uticaj na MFI,
odnosno procjena koliko je MFI u mogućnosti da prevaziđe određene potencijalne
događaje i uspije da održi likvidnost i opstanak na tržištu uprkos istim.

Za poslovanje mikrokreditne finansijske institucije, od velikog je značaja diversifikacija

aktive i pasive jer ona pokazuje da li MFI na pravi način upravlja likvidnošću u određenom
vremenskom periodu. „Mogućnost brzog pretvaranja aktive u gotovinu i pristup drugim izvorima
finansiranja u slučaju opadajuće likvidnosti su veoma bitni za neometano poslovanje banke.“ 7

Rizik likvidnosti je povezan sa ostalim rizicima koji nastaju u jednom privrednom

društvu. Ukoliko MFI ulaže svoja sredstva u nelikvidnu imovinu, njena ograničena mogućnost da
pretvori ta sredstva u novčani oblik u kraćem vremenskom periodu će uticati za viši tržišni rizik.
Dakle, ukoliko posmatramo dvije različite ugovorne strane sa koje MFI ima suprotan protok
novca u jednom danu i ona strana koja duguje novčana sredstva ne izmiri svoju obavezu, MFI će
morati prikupiti novac iz nekih drugih izvora sredstava kako bi podmirila svoje obaveze o roku
dospijeća. Ukoliko nije moguće sakupiti novac potreban za izmirenje obaveza, može doći do
pojave kreditnog rizika. Njega je teško odvojeno posmatrati jer je obično uslovljen nekim drugim
rizicima u preduzeću.

Kako bi se procijenio rizik likvidnosti kojem je MFI izložena, mogu se koristiti različite
tehnike. Jedan od načina je posmatranje budućih neto novčanih tokova na dnevnoj osnovi.
Ukoliko dan ima negativan neto novčani tok, potrebno je posmatrati kretanje tog dana i sličnih
kako bi se ustanovio problem u poslovanju MFI. Ukoliko se uz posmatranje novčanih tokova
uključi i pretpostavka da MFI neće uspjeti da naplati određena potraživanja, onda je to stres test i
pokazuje koliko je preduzeće sposobno da funkcioniše ukoliko dođe do pojave ovog rizika.

7
Ibid.

22
9.2.KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik jeste rizik potpunog ili djelimičnog neizvršavanja određenih ugovornih
obaveza ugovorne strane, odnosno korisnika kredita. „Pod pojmom kreditni rizik obično
obuhvatamo: rizik neplaćanja, rizik kreditnog raspona i rizik smanjenja kreditnog rejtinga.“ 8

Rizik neplaćanja podrazumijeva rizik da korisnik kredita neće biti u mogućnosti da izmiri
svoje obaveze na vrijeme, odnosno onda kada dospijevaju. Najčešći način rješavanja ovakvog
rizika je neka vrsta kreditnog osiguranja koja takođe podliježe ovom riziku, odnosno
nemogućnosti osiguravajuće kuće da plati zbog problema sa likvidnošću ili nekih drugih
problema u poslovanju kao i preduzimanje preventivnih mjera prilikom same obrade kredita.

Rizik kreditnog raspona podrazumijeva rizik smanjenja obaveza dužnika usled povećanja
kreditnog raspona. „Termin kreditni raspon se odnosi na razliku u prinosu dvije različite
obveznice nastalu kao rezultat različitog kreditnog kvaliteta.“ 9 Kreditni raspon predstavlja
dodatni prinos koji MFI može ostvariti od različitih kreditnih proizvoda sa većim kreditnim
rizikom u odnosu na onu sa manjim rizikom.

Rizik smanjenja kreditnog rejtinga nastaje ukoliko dođe do smanjenja vrijednosti neke
investicije zbog promjene kreditnog rejtinga. Većina mikrokreditnih finansijskih institucija je
razvila svoje sisteme procjene rizika sa kojim se suočavaju i na taj način rangiraju korisnike
njihovih kreditnih sredstava. Postoje i agencije koje se bave procjenom kreditnog rizika, ali
obično objavljuju podatke samo za velike klijente, dok je kod malih potrebna procjena same MFI.

Komponente od kojih zavisi gubitak sa kojim se MFI može suočiti usled pojave kreditnog
rizika su: vjerovatonća da druga ugovorna strana neće podmiriti svoje obaveze o roku dospijeća i
na način predviđen ugovorom, iznos gubitka koji bi nastao u MFI usled pojave ovakvog događaja
i potncijalna izloženost MFI neplaćanju svojih obaveza na određeni dan u budućem vremenskom
periodu.

„Prema principima za upravljanje kreditnim rizikom, propisanim od strane Bazelskog

komiteta (2000.), strategija upravljanja kreditnim rizikom podrazumijeva:

 osiguranje primjene okruženja za mjerenje i upravljanje kreditnim rizikom;

 ispravan, pouzdan i dosledan proces odobravanja kredita;
 prikladan proces kreditne administracije;
 aktivno mjerenje, upravljanje i nadzor kreditnog rizika;
 primjerenu kontrolu izloženosti riziku i
 aktivan nadzor i sudjelovanje regulatornih institucija.“10

8
Fabozzi F.J., (2007.), Fixed income analysis, Second edition, John Willey & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, p.28
9
Ibid.
10
Barjaktarović L., (2013.), Upravljanje rizikom, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 155

23
 MFI odobrava svojim klijentima različite vrste kredita u zemlji u skladu sa uslovima koje
klijenti ispunjavaju, odnosno njihove kreditne sposobnosti usklađene sa politikom poslovanja
MFI. Osnovni kriterijumi za pozajmljivanje novčanih sredstava drugim pravnim i fizičkim licima
jesu: uspješnost poslovanja i njihova kreditna sposobnost, odnosno kreditna sposobnost fizičkog
lica, nivo rizika u skladu sa samom pozajmnicom, poslovanjem privrednog subjekta, stanjem na
tržištu i slično, ekonomska opravdanost te transakcije.

9.3.KAMATNI RIZIK

Kamatni rizik je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i

kapital banke/MFI po osnovu pozicije iz finansijskih iskaza usled promjena kamatih stopa.

Osnovni elementi kamatnog rizika su:

 osnovni rizik – rizik od nastanka promjena u odnosu između aktivnih i pasivnih kamatnih
stopa;
 rizik od promjene cijena i prinosa na uložena sredstva – poslovanje MFI treba da bude
organizovano tako da iz kratkoročnih izvora finansiranja odobrava kratkoročne kredite, a
tako je i sa dugoročnim sredstvima poslovanja. Ukoliko dođe do promjene uslova i do
odobravanja dugoročnih kredita iz kratkoročnih izvora finansiranja, dolazi do promjene
rokova i mogućih oscilacija kamatnih stopa tokom perioda, što može negativno djelovati
na poslovanje MFI;
 rizik opcionalnosti – podrazumijeva uključivanje rizika sa kojim se MFI suočava u većini
stavki finansijskih iskaza.

„Upravljanje kamatnim rizikom podrazumijeva odgovarajuće politike, procedure, procese

i tehnike koje banka koristi radi minimiziranja rizika od pada svoje aktive usled nepovoljnih
kretanja kamatnih stopa.“11

Cilj upravljanja ovim rizikom jeste da se izloženost istom drži na određenom nivou koji je
prihvatljiv za organizaciju. MFI koriste različite načine za upravljanje kamatnim rizikom. To
upravljanje podrazumijeva određene mjere koje se preduzimaju kako bi se minimizirao rizik koji
može nastati u toku poslovanja. „To su najčešće:

 smanjenje učešća onih stavki koje su osjetljive na kretanje kamatnih stopa;

 nastojanje da stavke aktive i pasive koje su osjetljive na kretanje kamatnih stopa budu što
više u ravnoteži.“12

„Modeli koji se mogu koristiti za upravljanje kamatnim rizikom su analiza gap-a,

11
Ibid., str. 158
12
Hadžić M., (2009.), Bankarstvo, Univerzitet Singudunum, Beograd, str. 404

24
simulacija i analiza trajanja.“13 Analiza gap-a se vrši podjelom aktive i pasive na grupe po
dospijeću. Nakon toga se za svaku grupu izračuna gep i odredi njegova cijena. Ukoliko je cijena
aktive viša od pasive, smatra se da je gep pozitivan. Simulacija podrazumijeva mjerenje
osjetljivosti prihoda od kamata i kapitala na ključnim promjenljivim. Rizik kamatne stope i
mogućnost promjene kamatne stope smatra se ključnom promjenljivom. Analiza trajanja se
računa tako što se uzima pasiva, aktiva i vrijednost vanbilansnih pozicija. Posmatra se promjena
vrijednosti ovih pozicija ukoliko se promijene kamatne stope.

Različitim izvještajima menadžment MFI se obavlještava o svim pozicijama finansijskih

iskaza i uz pomoć dobijenih podataka je u mogućnosti da upravlja ovim rizikom. Dobijeni
izvještaji obično uključuju i promjene određenih finansijskih pokazatelja što dodatno olakšava
upravljanje kamatnim rizikom.

9.4.VALUTNI RIZIK

Devizni rizik se pojavljuje sa pojavom fluktuirajućih deviznih kurseva. Ovaj rizik je bitan
onim privrednim subjektiva koji svakodnevno rade sa mnogo valuta. MFI su izložene ovom
riziku kroz duge ili kratke otvorene pozicije u određenoj valuti. Ako su devizne obaveze veće od
aktive, onda imamo kratku poziciju. Kako bi se upravljalo ovim rizikom, potrebno je da se
odrede politike i procedure MFI koje bi ograničile valutni rizik i doprinijele upravljanju istim. To
podrazumijeva svakodnevno praćenje situacija na domaćem i inostranom tržištu kako bi se
minimalizovao uticaj deviznog rizika. Ograničavanje ovog rizika se vrši: upotrebom čvrste
valute, diversifikacijom i upotrebom hedžing strategija.

Čvrsta valuta je smanjenje valutnog rizika jer se transakcije obavljaju u sigurnoj valuti,
odnosno stabilnoj valuti koja je vezana za jake ekonomije i zaštićena.

Diversifikacija omogućava umanjenje rizika zbog držanja one valute koja gubi vrijednost
pomoću držanja neke druge valute kojoj se povećava vrijednost. Ulaganjem novčanih sredstava u
druge zemlje i devizne rezerve se minimalizuje valutni rizik.

Hedžing strategije se koriste za ublažavanje fluktuacije valuta pomoću predviđanja i

fiksiranja kurseva. Najčešće se koriste fjučers ugovori i svopovi. U fjučers ugovorima trgovci
fiksiraju devizni kurs između različitih valuta u budućem vremenskom periodu. Valutnim
svopovima se omogućava sigurnu vrijednost kreditima, odnosno ne gube vrijednost promjenama
deviznog kursa. Oni omogućavaju zamjenu iznosa duga u jednoj valuti drugom valutom.

13
Cvetanović M., (2011.), Upravljanje rizicima u finansijskom poslovanju, Univerzitet Singidunum, Beograd, str.
114

25
9.5.OPERATIVNI RIZIK

Operativni rizik je rizik sa kojim se MFI suočava u svakodnevnom poslovanju i važi za

jedan od rizika koje je veoma teško kvantifikovati, a samim tim je i upravljanje ovim rizikom
znatno teže. Proces upravljanja operativnim rizikom je prikazan na sledećoj slici.

Slika 2: Upravljanje operativnim rizikom

Prvi korak prilikom upravljanja operativnih rizikom jeste identifikacija rizika. Kako bi se
rizik odredio, posmatra se interno okruženje MFI (organizaciona struktura, ljudski resursi,
sektori), kao i spoljno okruženje (promjene u sektoru, na tržištu, razvoj tehnologije) što može
imati negativan uticaj na poslovanje MFI.

Drugi korak kod operativnog rizika jeste ocjena rizika. Ovaj korak podrazumijeva
ocjenjivanje, bodovanje, razvrstavanje i mjerenje rizika. To se može vršiti kvalitativnim i
kvantitativnim tehnikama. Kvalitativne su: izvještaji, kontrola menadžmenta, intervjui, upitnici za
zaposlene, revizija. Kvantitativna je obično interno mjerenje koje podrazumijeva mjerenje
vjerovatnoće da se pojavi određeni rizik.

Treći korak je kontrola postupanja sa operativnim rizikom. MFI treba da utvrdi postupke
kontrole ovog rizika. To se obično sprovodi podjelom odgovornosti i dužnosti kako ne bi došlo
do sukoba interesa između zaposlenih. Kontola ovog rizika se sprovodi na svim nivoima
poslovanja MFI.

Poslednji korak je praćenje operativnog rizika što može uticati na njegovo brzo otkrivanje
i uklanjanje.

„Operativni rizik se može podijeliti na:

 rizik operacije ili poslovnog procesa;

 rizik ljudskog faktora;
 tehnološki rizik;
 eksterni rizični događaji.“14

9.6.TRŽIŠNI RIZIK

14
Barjaktarović L., (2013.), Upravljanje rizikom, Univerzitet Singidunum, Beograd, str. 256

26
 Tržišni rizik podrazumijeva mogućnost nastanka negativnih efekata na poslovanje
privrednog subjekta, kao i na njegove bilansne pozicije usled promjena koje se odvijaju na tržištu
i na koje konkretno preduzeće ne može uticati. Najčešće se pod tržišnim rizikom
podrazumijevaju i devizni, cjenovni, rizik dužničkih hartija od vrijednosti i robni rizik.

Izloženost jedne MFI tržišnim rizicima se procjenjuje na osnovu:

 aktivnosti MFI koje mogu biti osjetljive na promjene koje se odvijaju na tržištu;
 otvorenih pozicija na koje mogu uticati promjene u okruženju;
 likvidnosti svih finansijskih tržišta na kojima posluje;
 promjene cijena finansijskih instrumenata koji su predmet poslovanja;
 korelacije između cijena na tržištu finansijskih instrumenata kojima trguje MFI;
 odnosa rizika sa kojima se suočava, naročito kreditnog i rizika likvidnosti;
 upravljanja ovim rizikom na dnevnoj bazi.

„Postoji nekoliko podjela tržišnog rizika a prva se odnosi na podjelu rizika hartija od
vrijednosti na opšti sistemski rizik, tj. osjetljivost pojedine HoV ili portfolija na promjene tržišnih
indeksa, i na nesistematski rizik koji se odnosi na volatilnost pojedinih HoV.15

15
Crouhy M., Galai D., Mark R., (2001.), Risk Management, p.125

27
 10.ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA MIKROKREDIT S DOO

10.1.BILANS STANJA

Tabela 1: Bilans stanja – Mikrokredit S doo

SREDSTVA 2019 2018
Novčana sredstva i računi depozita kod
1.589,00 1.930,00
centranih banaka
Krediti i potraživanja od banaka 29,00 123,00
Krediti i potraživanja od klijenata 47.403,00 45.348,00
Nekretnine, postrojenja i oprema 1.226,00 353,00
Nematerijalna sredstva 22,00 29,00
Ostala finansijska potraživanja 616,00 613,00
Ostala poslovna potraživanja 38,00 18,00
UKUPNA SREDSTVA 50.923,00 47.424,00
OBAVEZE 2019 2018
Pozajmljena sredstva od banka 16.102,00 14.556,00
Pozajmljena sredstva od ostalih klijenata 11.992,00 14.024,00
Rezerve 166,00 152,00
Ostale obaveze 1.740,00 915,00
UKUPNE OBAVEZE 30.000,00 29.647,00
KAPITAL 2019 2018
Neraspoređena dobit 8.508,00 5.362,00
Donirani kapital/udjeli 12.415,00 12.415,00
UKUPAN KAPITAL 20.923,00 17.777,00
UKUPNI KAPITAL I OBAVEZE 50.923,00 47.424,00
Izvor: Godišnji izvještaj Mikrokredit Sa za 2019. godinu, mart 2020.

Bilans stanja prikazuje stanje sredstava i izvora sredstava na kraju obračunskog perioda,
odnosno na kraju poslovne godine. Na osnovu bilansa stanja preduzeća Mikrokredit S možemo
zaključiti da je dinamički orjentisano preduzeće, što je u skladu sa njegovom osnovnom
djelatnošću. To znači da obrtna, odnosno finansijska sredstva čine veći dio ukupnih sredstava
kojima raspolaže preduzeće u svom poslovanju. Najznačajnija stavka aktive jesu krediti i
potraživanja od klijenata koji čine više od 90% ukupnih sredstava, a obuhvataju usluge ove
finansijske institucije u pogledu pozajmljivanja novčanih sredstava pravnim i fizičkim licima.

Što se tiče izvora sredstava preduzeća Mikrokredit S, ukupne obaveze su nešto više u
odnosu na ukupan kapital, što znači da se preduzeće više finansira iz pozajmljenih izvora u
odnosu na sopstvena sredstva finansiranja. Iako se ovo ne posmatra kao veoma povoljno za
poslovanje preduzeća, ne radi se o značajnoj razlici, a pozajmljena sredstva su uglavnom
kratkoročnog tipa.

28
10.2.BILANS USPJEHA

Bilans uspjeha prikazuje sve prihode i rashode nastale u poslovnoj godini i rezultat koji je
na osnovu njih ostvaren. Za razliku od bilansa stanja koji predstavlja tok i ne završava se na kraju
godine, bilans uspjeha karakteriše rezultat na kraju godine koji se prenosi u bilans stanja i time se
isti zaključuje, dok u novoj poslovnoj godini nastaje novi bilans uspjeha.

Tabela 4: Bilans uspjeha preduzeća Mikrokredit S

POZICIJA 2019 2018
Prihodi od kamata 9.620,00 9.264,00
Rashodi od kamata -1.275,00 -1.523,00
NETO PRIHODI OD KAMATA 8.345,00 7.741,00
Troškovi obezvrjeđivanja -148,00 -536,00
Prihodi od naknada i provizija 493,00 495,00
Rashodi naknada i provizija -201,00 -201,00
NETO PRIHODI OD
292,00 294,00
NAKNADA
Troškovi zaposlenih -2.969,00 -2.720,00
Opšti administrativni troškovi -734,00 -1.053,00
Troškovi amortizacije -444,00 -131,00
Ostali rashodi -97,00 -76,00
Ostali prihodi 336,00 216,00
OPERATIVNI PROFIT 4.580,00 3.734,00
Porez na prihod -414,00 -336,00
NETO PROFIT 4.166,00 3.398,00
Izvor: Godišnji izvještaj Mikrokredit Sa za 2019. godinu, mart 2020.
Bilans uspjeha prikazuje povećanje neto dobiti u 2019. u odnosu na 2018. godinu, što
znači da je preduzeće bolje poslovalo u ovoj godini. Prihodi od kamata su se povećali 2019.
godine dok su rashodi od kamata na nešto nižem nivou, što je rezurtiralo povećanjem neto
prihoda od kamata u ukupnom. Došlo je i do smanjenja troškova obezvrjeđivanja, kao i do
povećanja troškova zaposlenih u 2019. godini.

10.3.FINANSIJSKI POKAZATELJI

10.3.1.Pokazatelji profitabilnosti

29
Finansijski pokazatelji nam daju više informacija o poslovanju banke. Računaju se kao odnos
dvije ili više bilansnih pozicija. Pokazatelji prikazani u nastavku odnose se na podatke iz 2018. i
2019. godine.

⮚ Povraćaj na kapital pokazuje koliko profita je zarađeno na svaki uloženi euro.

Računa se kao odnos neto profita tj. prihoda i prosječnog kapitala.
Povraćaj na kapital = Neto prihod (profit) / Prosječni kapital

⮚ Najbolja mjera profitabilnost kompanije je povraćaj na aktivu.

Povraćaj na aktivu= Profit + Rashodi kamata*neto porez / Prosječna aktiva

⮚ Finansijski leveridž predstavlja razliku između povraćaja na kapitala i povraćaja na aktivu.

Finansijski leveridž = Povraćaj na kapital – Povraćaj na aktivu

⮚ Profitna marža = Neto prihod (profit) / Neto prodaja

Ovaj nam racio govori koliki procenat od prodaje je profit.

⮚ Obrt fiksne aktive = Prihodi (neto prodaja) / Prosječna neto fiksna aktiva
Ovaj racio mjeri sposobnost kompanije da generiše prodaju sa datim investicijama u
fiksnu aktivu.

U nastavku rada prikazana je tabela sa navedenim pokazateljima za preduzeće Kredit S

doo za 2019. i 2018. godinu.

Tabela 6: Pokazatelji profitabilnosti

30
 PROFITABILNOST

Povraćaj na kapital = Neto prihod (profit)/Prosječni kapital 2019. 2018.

Neto profit 4166 3398
Prosječni kapital 19350 19350
Povraćaj na kapital 21,53% 17,56%

Povraćaj na aktivu=Profit + rashodi kamata / Prosječna aktiva 2019 2018

Profit 4166 3398
Rashodi kamata * (1-stopa poreza na dobit) -1.160,25 -1.385,93
49.173,5
Prosječna aktiva 0 49.173,50
Povraćaj na aktivu 6,11% 4,09%

Finansijski leveridž = Povraćaj na kapital - Povraćaj na aktivu 2019 2018

Finansijski leveridž 15,42% 13,47%

Profitna marža = Neto prihod/Neto prodaja 2019 2018

Profitna marža 43,31% 36,68%
Izvor: Prikaz autora

Povraćaj na kapital (ROE) pokazuje koliko preduzeće ostvaruje dobiti na svaki uloženi
euro kapitala. Povraćaj na kapital 2019. godine iznosi 21,53%, što znači da na uloženi 1€,
preduzeće prihoduje 1,2153€, odnosno da profit na uloženi euro iznosi 0,2153. U 2019. godini je
ovaj pokazatelj bolji u odnosu na 2018. godinu kada je zarada iznosila 0,1756€ na uloženi 1€.

Povraćaj na aktivu (ROA) predstavlja stopu prinosa na sredstva, tj. pokazuje koliko
profita ostvaruje preduzeće na ukupna sredstva kojima raspolaže u svom poslovanju. Da bi rekli
da jedno preduzeće veoma uspješno posluje, njegov ROA pokazatelj bi trebalo da bude veći od
5%, odnosno da je zarada preduzeća na ukupna sredstva veća od 5%. Povećanje ovog indikatora
tokom vremena označava efikasnost poslovanja. U 2019. godini je ovaj pokazatelj veoma
povoljan za preduzeće Mikrokredit S i iznosi 6,11%, što znači da preduzeće na svaki euro
ukupnih sredstava kojima raspolaže ostvaruje 1,0611 prihoda. To znači da je poslovanje
preduzeća u prethodnoj godini bilo veoma efikasno. Za 2018. godinu je ovaj pokazatelj nešto niži
i iznosi 4,09%, ali se i to može smatrati izuzetno povoljnom karakteristikom poslovanja.

Finansijski leveridž prikazuje sposobnost preduzeća da angažuje sredstva po višoj stopi u

odnosu na onu po kojoj ista pozajmljuje. U skladu s tim, računa se kao razlika povraćaja na
kapital i povraćaja na aktivu. Što viši njegov rezultat ukazuje na bolje poslovanje preduzeća. U
2019. godini je ovaj pokazatelj 15,42% što znači da preduzeće angažuje svoja sredstva po stopi
koja je viša od one po kojoj ista nabavlja za navedeni iznos. U 2018. godini je ovaj pokazatelj
nešto niži, ali i dalje veoma povoljan i ukazuje na dobro poslovanje preduzeća i visoku

31
profitabilnost.

Profitna marža prikazuje koliko je prodaja učestvovala u ukupnoj dobiti preduzeća. Neto
prodaja je značajna stavka poslovanja preduzeća Mikrokredit S i čini 43,31% ukupne dobiti koju
je preduzeće ostvarilo u 2019. godini. Ovo u stvari predstavlja iznos zarade koju je preduzeće u
mogućnosti da ostvari kada podmiri sve operativne rashode i troškove finansiranja. U 2018.
godini je ovaj pokazatelj takođe na visokom nivou.

10.3.2.Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji likvidnosti određuju mogućnost preduzeća da o roku dospijeća izmiri sve
svoje tekuće obaveze. U sledećoj tabeli prikazani su pokazatelji likvidnosti dobijeni iz
finansijskih izvještaja, na osnovu formula takođe navedenih u tabeli.

Tabela 7: Pokazatelji likvidnosti

LIKVIDNOST

Racio gotovine = Gotovina i gotovinski ekvivalenti / Tekuće obaveze

2019 2018
Racio gotovine 0,1157 0,1292

Tekuća likvidnost = Tekuća aktiva / Tekuća pasiva

2019 2018
Tekuća likvidnost 3,62 3,22

Racio brze likvidnosti = Brza aktiva / tekuće obaveze

Brza aktiva = got i got ekv + neto potraž + kratk invest
2019 2018
Racio brze likvidnosti 3,57 3,17
Izvor: Prikaz autora

Racio gotovine pokazuje koliko je tekućih obaveza preduzeće u mogućnosti da izmiri

ukoliko koristi samo gotovinu i gotovinske ekvivalente. Za ovaj pokazatelj se smatra da
preduzeće ima novčanih sredstava ukoliko je racio veći od 0,16. Mikrokredit S ne zadovoljava taj
kriterijum već posjeduje manje novčanih sredstava na svojim računima i u blagajni.

Tekuća likvidnost je najrelevantniji pokazatelj likvidnosti preduzeća, odnosno mogućnost

da preduzeće iz ukupnih kratkoročnih sredstava izmiri sve svoje kratkoročne obaveze. Smatra se
da je povoljno za preduzeće ukoliko je ovaj pokazatelj veći od 2. Upravo je takva situacija sa
preduzećem Mikrokredit S gdje je ovaj pokazatelj 3,62, odnosno 3,22 što znači da preduzeće
nesmetano obavlja svoju osnovnu djelatnost, izmiruje sve svoje obaveze o roku dospijeća i
osigurava sebi održivost na tržištu u dužem vremenskom periodu.
32
 Racio brze likvidnosti koristi se da pokaže koliko preduzeće obaveza može pokriti iz
novčanih sredstava, potraživanja i kratkoročnih investicija. Razlika u odnosu na tekuću likvidnost
je što ne uključuje zalihe. Za finansijsku instituciju, zalihe ne predstavljaju bitan pokazatelj, niti
ih u većini slučajeva ima kada je u pitanju kratkoročna imovina preduzeća. Dakle, ovaj
koeficijent je približno jednak koeficijentu tekuće likvidnosti i označava visoku likvidnost
preduzeća i sposobnost da obavlja svoju djelatnost na najbolji mogući način.

10.3.3.Pokazatelji solventnosti

Test solventnisti mjeri sposobnost kompanije da ispuni dugoročne obaveze. U sledećoj tabeli
prikazana je solventnost preduzeća Mikrokredit S u 2018. i 2019. godini, odnosno racio duga i
solventnosti.

Tabela 8: Pokazatelji solventnosti

SOLVENTNOST
Racio duga = Ukupne obaveze / Kapital vlasnika
2019 2018
Racio duga 1,43 1,67

Koeficijent solventnosti = Ukupna imovina / Ukupne obaveze

2019 2018
Koeficijent solventnosti 1,70 1,60
Izvor: Prikaz autora

Racio duga pokazuje koliko je preduzeće zaduženo, odnosno koliki je odnos ukupnih
obaveza i kapitala vlasnika. Ukupne obaveze su više u odnosu na kapital, što znači da se
preduzeće dominantno finansira iz pozajmljenih izvora.

Koeficijent solventnosti pokazuje da li je preduzeće u mogućnosti da iz ukupne imovine

podmiri sve svoje obaveze. On je dugoročan pokazatelj. Za preduzeće Mikrokredit S solventnost
je na veoma zadovoljavajućem nivou, odnosno, preduzeće može iz ukupne imovine podmiriti sve
svoje obaveze, što mu omogućava dugoročan opstanak na tržištu.

11.UPRAVLJANJE RIZICIMA U MFI MIKROKREDIT S

33
11.1.UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM

MFI Mikrokredit S prilikom upravljanja kreditnim rizikom obračunava ispravke

vrijednosti pozicija aktive i pasive i rezervisanja za gubitke u vanbilansnim stavkama. Ovaj
postupak obračuna ispravke vrijednosti se vrši:

 određivanjem posebnog rezervisanja za one plasmane kod kojih se pojavljuje umanjenje

vrijednosti;
 određivanje opšteg rezervisanja na nivou određenog klijenta bilo da se radi o fizičkom ili
pravnom licu kod kojeg se nije pojavilo umanjenje vrijednosti plasmana ili se pojavilo ali
nije uočeno.

Ublažavanja kreditnog rizika u MFI Mikrokredit S zasniva se na:

 adekvatnom upravljanju kolateralima;

 povećanje kreditne zaštite i umanjivanje kreditnih gubitaka;
 tehnike koje se koriste za ublažavanje kreditnog rizika moraju biti u skladu sa
standardima;
 uvođenje novih tehnika za ublažavanje rizika.

U skladu sa politikom poslovanja, MFI određuje tipove kolaterala za različite kreditne

plasmane. Kolaterali mogu biti materijalni i nematerijalni. Materijalni mogu biti: nepokretnosti,
finansijski kolaterali kao i zaloge na pokretnoj imovini. Nematerijalni kolaterali obuhvataju
garancije i kreditne derivate.

U MFI Mikrokredit S, glavni izvor kreditnog rizika su krediti mikro, malim i srednjim
preduzećima. Kreditni portfolio MFI je porastao kao rezultat napora da se poveća plasman uz
minimalno povećanje tolerancije na rizik u određenim segmentima. U 2019. godini se nastavila
aktivnost u segmentu poslovanja sa mikro i malim preduzećima. Odobravanje novih kredita bilo
je značajno u segmentu malih preduzeća, a u skladu sa opštom strategijom Mikrokredit S kojoj je
ovo ključni segment. Takođe, kvalitet portfolia je na prošlogodišnjem nivou, uz veoma nisko
učešće kredita lošeg kvaliteta.

Vjerovatnoću ostvarivanja gubitka vrši se od strane MFI pri čemu se stavke aktive
klasifikuju u jednu od klasifikacionih grupa. Klasifikacione grupe su:

 grupa A – dobra aktiva, kredit i druga potraživanja za koja postoje dokumentovani dokazi
da će biti naplaćeni u skladu sa uslovima dogovorenim ugovorom;
 grupa B – aktiva sa posebnom napomenom sa podgrupama B1 i B2. U ovu grupu
klasifikuje se kredit za koji postoji mala vjerovatnoća ostvarivanja gubitka, ali taj kredit
morabiti predmet posebne pažnje MFI jer poseban rizik.
 grupa C – substandardna aktiva sa podgrupama C1 i C2. Ovdje se klasifikuje kredit za

34
 koji postoji visoka vjerovatnoća ostvarivanja gubitka zbog jasno utvrđenih slabosti koje
ugrožavaju njegovu otplatu.
 grupa D – sumnjiva aktiva. U ovu grupu klasifikuje se kredit zakoji je naplata u cjelosti,
imajući u vidu kreditnu sposobnost dužnika, vrijednost i mogućnost realizacije kolaterala,
malo vjerovatna;
 grupa E – gubitak. Ovdje se klasifikuje kredit koji će biti u potpunosti nenaplativ ili će biti
naplaćan u neznatnom iznosu.

Glavni cilj kod upravljanja lošim plasmanima je da se poboljša kvalitet portfolija čime se
smanjuju troškovi rizika i unapređuje ukupna finansijska pozicija i pozicija likvidnosti MFI.
Procijenjeni iznos rezerve za potencijalne gubitke je obračunat primjenom procenata od 2% do
7% na plasmane klasifikovane u kategoriju B, od 20% do 40% na plasmane kategorije C, 70% na
plasmane kategorije D i 100% na plasmane kategorije E.

Na nivou dužnika utvrđuje se potencijalna rizičnost klijenta na osnovu skupa

karakteristika rizika. Za građane, te karakteristike obuhvataju socio-demografske i bihevioralne
karakteristike, dok se za mala i srednja preduzeća kreditna sposobnost i potencijalni kreditni rizik
utvrđuju na osnovu skupa parametara finansijskog rizika, odnosno finansijskog stanja klijenta,
kao i poslovnog rizika i rizika privredne grane. Sumiranje svih karakteristika rizika ponderisanih
vjerovatnoćom njihovog nastanka daje opštu mjeru rizika za pojedinog dužnika.

MFI takođe vrši i mjerenje kreditnog rizika na nivou cjelokupnog portfolia. Mikrokredit S
kontinuirano vrši procjenu svog kreditnog portfolia u smislu promjena u kvalitetu, sastavu i nivou
rezervisanja i identifikuje uzroke takvih promjena ili mogućeg neispunjenja ciljnih rezultata.

Implementacijom aktivnosti monitoringa se ostvaruje ravnoteža između poslovnih ciljeva

i opreznog upravljanja rizikom. Kod monitoringa se uzima u obzir vrsta klijenta, priroda
proizvoda, a monitoring se vrši čak i za ona preuzimanja rizika koja se kvalifikuju kao rizici
niskog nivoa.

Menadžmentu se na mjesečnom i kvartalnom nivou dostavljaju sveobuhvatni izvještaji o

kreditnom riziku sa posebnim osvrtom na koncentraciju rizika, sektorske i regionalne izloženosti
i poslove s povećanim rizikom.

11.2.UPRAVLJANJE LIKVIDONOSNIM RIZIKOM

35
 Kontrola i upravljanje rizikom likvidnosti se vrši definisanjem dugoročnih i kratkoročnih
limita. Rizik likvidnosti se najčešće mjeri pomoću gap analiza, koje mogu biti različite zavisno
od perioda posmatranja i stavki koje se posmatraju. Neke od njih su:

 određivanje rizika likvidnosti na dnevnom nivou koji uključuje stanje kratkoročne

likvidnosti najčešće do 3 mjeseca dospijeća:
 gap analize na nedeljnom nivou gdje se prati dugoročna likvidnost u odnosu na ugovorenu
ročnosti;
 stres testiranje koje uključuje moguće događaje i njihov uticaj na bilansne pozicije. Do
krize likvidnosti dolazi veoma rijetko, ali takav događaj može veoma negativno uticati na
poslovanje MFI.

U upravljanju likvidnošću značajnu ulogu ima plan finansiranja i to kratkoročne i

dugoročne strukturne likvidnosti. Planom finansiranja određuju se potrebe i izvori za održavanje
usklađenosti aktive i pasive MFI. Kako bi se postigla srednjoročna i dugoročna likvidnosti,
potrebno je izbjegavati pritisak na kratkoročnu likvidnost.

MFI Mikrokredit S upravlja rizikom likvidnosti uvođenjem sistema kontrola, mjera za

ublažavanje rizika i planova u slučaju nepredviđenih okolnosti. Glavni cilj upravljanja rizikom
likvidnosti je uspostavljanje sistema za monitoring likvidnosti MFI, njen kvalitet, sastav i
dospijeće kako bi se dostigla optimalna struktura likvidnosti koja bi podržala njene primarne
poslovne aktivnosti. Radi praćenja likvidne pozicije, MFI Mikrokredit S priprema: izvještaj o
raspoloživim likvidnim sredstvima i prosječni pokazatelj likvidnosti.

Odlukom Centralne Banke Crne Gore o minimalnim standardima za upravljanje rizikom

likvidnosti u MFI, Mikrokredit S je dužna da nivo likvidnosti održava tako da pokazatelj
likvidnosti iznosi najmanje:

 0,9 – kada je izračunata za jedan dan;

 1,0 – kada je izračunat kao prosjek pokazatelja likvidnosti za sve radne dane u jednoj
godini.

U 2019. godini MFI je zadržala likvidnu poziciju sa koeficijentom iznad minimuma. Kao
što je prikazano u prethodnom poglavlju gdje smo računali pokazatelje likvidnosti mikrokreditne
finansijske institucije Mikrokredit S, njeni koeficijenti likvidnosti su na zadovoljavajućem nivou.

Likvidnost izračunata za jedan dan se posmatra kao brza likvidnost, čiji koeficijent smo
dobili u prethodnom poglavlju. Njegova vrijednost za 2019. godinu je 3,57 što je veoma visoko i
možemo reći da MFI Mikrokredit S nema problema sa likvidnošću na dnevnom nivou.
Posmatrajući likvidnost na dnevnom nivou, mikrokreditna institucija osigurava svoje poslovanje i
omogućava lakše funkcionisanje cjelokupnog sistema jer isključuje pojavu rizika likvidnosti koji
bi mogao izazvati velike probleme i promjene u poslovanju. Ukoliko je ovaj pokazatelj na
visokom nivou, kao što je slučaj kod Mikrokredit S, obzirom na djelatnost koju obavlja, smatra se

36
da i koeficijent tekuće likvidnosti mora biti približno jednak i da je MFI uspjela u namjeri
minimalizovanja rizika likvidnosti i njegovog uticaja na cjelokupno poslovanje.

Tekuća likvidnost bi bila pokazatelj likvidnosti za sve radne dane u jednoj godini. Zbog
prirode djelatnosti koju obavlja na tržištu, MFI smatra da je ovaj koeficijent povoljan za buduće
izglede poslovanja i onda kada je veći od 1. Obzirom da je kod Mikrokredit S ova vrijednost
2019. godine 3,62 možemo reći da je MFI u mogućnosti da izmiri sve svoje obaveze o roku
dospijeća i da bi u tome uspjela čak i da neki od klijenata ne budu u mogućnosti da izmiruju
obaveze o roku dospijeća, kako je predviđeno. U svojoj analizi, oni uključuju i mogućnost
neizmirenja obaveza od strane klijenata u određenom procentu koji im omogućava nesmetano
poslovanje. Ovo je najvažniji pokazatelj likvidnosti i smatra se da ukoliko je on na ovako
visokom nivou, nema bojazni od krize likvidnosti u narednom periodu i preduzeće će obavljati
svoju djelatnost na tržištu nesmetano duži vremenski period.

11.3.UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM RIZIKOM

Jedan od najčešćih tržišnih rizika kada je u pitanju Mikrokredit S jeste devizni rizik.
Izloženost deviznom riziku se redovno prati putem usklađivanja sa limitima propisanim od strane
Centralne banke Crne Gore. Kako bi ograničila i ublažila devizni rizik, MFI je uspostavila sistem
internih limita deviznog rizika u skladu sa strukturom bilansa, poslovnim aktivnostima i tržišnim
uslovima, kao i definisanim limitima CBCG.

MFI Mikrokredit S određuje limite pozicija i vrijednost u riziku koje se stalno prate.
Limiti se prate na dnevnom nivou, dok se menadžment obavještava kvartalno. Kretanje
vrijednosti u riziku u drugom kvartalu 2019. godine prikazan je u sledećoj tabeli.

Tabela 1: Tržišni rizik MFI Mikrokredit S

Izvor: Godišnji izvještaj poslovanja MFI Mikrokredit S, septembar 2019. godine

ZAKLJUČAK

37
 U instraživačkom radu obradili smo informacije dobijene o preduzeću koje se bavi
mikrokreditiranjem na teritoriji Crne Gore, koje u ovom trenutku zauzima najveće procentualno
učešće, pa samim tim ima i najveći uticaj na mikrokreditiranje unutar države.
Za dobijene rezultate od preduzeća obradili smo finansijsku analizu izvještaja.
Tema rada razrađena je kroz 11 poglavlja i dato je objašnjenje kako se mikrokreditiranje
obavlja u Crnoj Gori, kao i to koji su to finansijki pokazatelji dobijeni na osnovu analize.
U prva dva poglavlja rada objasnili smo kojim ćemo se preduzećem baviti. Njegova
istorija poslovanja objašnjena je u navedenim poglavljima.
U trećem poglavlju dali smo odgovor koji su to ciljevi, misija i vizija kompanije. Unutar
poglavlja dali smo odgovor šta to znači postavljanje ove tri stvari za svako preduzeće i dali
odgovor ko su to nosioci ove tri stvari.
U četvrtom poglavlju bilo je riječi o vlasničkoj strukturi preduzeća, kao i to koje
nadležnosti i odgovornosti imaju određene funkcije unutar preduzeća.
Uzete su u obzir poslovne tajne preduzeća koje nismo navodili unutar poglavlja.
U petom poglavlju objasnili smo kreditnu ponudu preduzećea. Dati su odgovori
hronološki kako se ta ponuda mijenjala kao i zašto su nastale veća navedene promjene kreditne
ponude.
U šestom poglavlju bilo je riječi o kreditorima. Dali smo definiciju kreditora i
kreditiranja, kao i naveli koji su to kreditori – partneri preduzeća.
Sedmo poglavlje dalo je odgovor o stanju tržišta mikrokreditnih finansjskih institucija.
Navedena je konkurencija koja postoji unutar granica Crne Gore, kao i to šta ta ista konkurencija
znači kada se ne reaguje na vrijeme na ovom tržištu.
U osmom i devetom poglavlju dali smo teorijski osvrt na upravljanje rizicima u
poslovanju mikrokreditnih finansijskih institucija kao i vrste rizika koji se mogu pojaviti u toku
njihovog poslovanja.
U desetom poglavlju, analizom bilansa stanja i uspjeha tokom dvije uporedne godine
tokom rada, ukoliko su podaci za te godine istiniti, objektivni i tačni, došli smo do rezultata koji
pokazuju da ovo preduzeće posluje pozitivno, da nema problem oko plasiranja proizvoda,
njegove naplate, zastarjelih potraživanja i da ima zdravu organizacionu strukturu.
Iz godine u godinu preduzeće je bilježilo bolje rezultate ukoliko uzmemo u obzir dobit nakon
oporezivanja unutar bilansa upjeha.
Jedanaesto poglavlje pokazalo je da je MFI Mikrokredit S institucija koja je svjesna rizika
koji mogu nastati prilikom poslovanja i da nastoji da minimalizuje njihov uticaj na svoje
poslovne rezultate. Najznačajniji rizici za ovo preduzeće jesu rizik likvidnosti i kreditni rizik.
Rizik likvidnosti iz razloga što je ona ključna za obavljanje poslovnih aktivnosti jednog
privrednog subjekta i mogućnost njegovog opstanka na tržištu, a kreditni rizik zbog njihove
38
osnovne djelatnosti, odnosno kreditiranja mikro i malih preduzeća i stanovništva. Prevencijom
ovih rizika, oni uspijevaju da održe lidersku poziciju na tržištu i ostvaruju pozitivan finansijski
rezultat iz godine u godinu.
Po pitanju nastavka rada i budućih preporuka za navedeno preduzeće koje smo analizirali
kroz finansijske izvještaje, možemo potvrditi da ukoliko nastavi sa dosadašnjim poslovanjem,
brzom reagovanju na promjene tržišta i ukoliko se ne dese nepredviđene okolnosti na tržištu
kapitala na koje se ne može uticati, analizirano preduzeće ima šansu na u odnosu na konkurenciju
ostane lider, poveća svoje tržišno učešće i učvrsti svoj položaj na tržištu.
Šansu ovog preduzeća vidimo u tome da nastavi sa dosadašnjim poslovanjem i prilagođavanjem
promjenama i osigura svoj rast i razvoj.

39
 LITERATURA

 Barjaktarović L., (2013.), Upravljanje rizikom, Univerzitet Singidunum, Beograd;

 Cvetanović M., (2011.), Upravljanje rizicima u finansijskom poslovanju, Univerzitet
Singidunum, Beograd;
 Crouhy M., Galai D., Mark R., (2001.), Risk Management;
 Dowd K., An introduction to market risk measurement, John Wiley and Sons;
 Fabozzi F.J., (2007.), Fixed income analysis, Second edition, John Willey & Sons, Inc.,
Hoboken, New Jersey;
 Financial Systems Development and Banking Services, (2000.), A Risk Management
Framework for Microfinance Institutions, Eschborn: Deutsche Gesellschaft für
Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH;
 George E. Ruth Analiziranje finansijskih izvještaja, Daily Press doo;
 Godišnji izvještaj poslovanja MFI Mikrokredit S, septembar 2019. godine;
 Godišnji izvještaj Mikrokredit Sa za 2019. godinu, mart 2020. godine;
 Goldberg M., Palladini E. (2010.), Managing risk and creating value with microfinance,
Washington DC: The International Bank for Reconstruction and Development / The
World Bank;
 Hadžić M., (2009.), Bankarstvo, Univerzitet Singudunum, Beograd;
 Jojić R.,(1989.), Preduzeće - teorija i praksa organizacije i rukovodjenje, Svjetlost,
Sarajevo;
 Milisavljević M., Todorović J., (1991.), Strategijsko upravljanje, Ekonomski fakultet
Beograd;
 Odluku o minimalnim standardima za upravljanje rizicima u mikrokreditnim finansijskim
institucijama, april 2009. godine;
 Vaughan E., Vaughan T., (1995.), Osnovi osiguranja – Upravljanje rizicima, MATE,
Zagreb;
 Zvanični revizorski izvještaj “MFI Mikrokredit S”;
 Zvanična stranica preduzeća “Mikrokredit S” http://www.mikrokredits.me/;
 Zvanični sajt Privredne komore http://www.privrednakomora.me/;
 https://www.finansijepredavanjaitrening.com/blog/likvidnost-i-solventnost/;
 http://project-management-srbija.com/upravljanje-troskovima/solventnost-i-likvidnost .

40