ovo poglavie odgovara na sva Zetii metodieka poxpoglavi (7.3) oPIsue idee kako se udarabe ae ok se djeca krecu i pjevaju, vatan pleserie ne cra atatt® MOG imati udarajke, Zamislimo ogaranost djeteta jzbom spontano Plesanie uz glazbu pase sjetimo kako se odaranost poveala kad nti dobili aplikacije da s njima pleSu, a dobivanjem udaraljki u ruke sad se ? procera ci ott 3! Zvukovi udaraljki jo8 vi aa je svira! Zvul Iki jo8 vise motiviraju djec : ee jedi oktutenost glazbom. ijecu na kretanje, vesele ih i produZuju aktivnost, "kako", *Sto",*koliko" i“zaéto".Posijednje svirati ako ne prate pjesmu ili brojalicu. pjeca ne “uée”svirati udaraljke uvrtiéu, al su im uglavnom dostupne.Svrau ih s vesellem, @ cdgeitel edino treba povremeno spomenuti da sto brie odmaknu Stapié od stapida i palicu oi plotice ksilofona, kao ida se svra na srediniplotice jr ée inage avuk udaraljke bit! zaguéen. ‘kup udaraljki, koji se upotrebljava u radu s djecom vrti¢ke i skolske dobi, naziva se Orffov insrumentar. Ime je dobio po njemackom kompozitoru 20, stoljeéa Carlu Orffu. Orfje za djecu omponirao veliko djelo Musica poetica(Schulwerk) u koje je uvrstio mnostwo™ dedih pjesmica, igara npr. Ringe raja) i brojalica uz bogatu pratnju udaraljki, Kako vecina tih pjesmica nije nasla syoje mjesto u pojedinim zemljama zbog nemoguénosti dobrog prijevoda, glazbeni pedagozi drugih zemalja preuzeli su iz te zbirke samo™ ideju za pratnju na udaraljkama pa je ta) skup daralk koje se upotrebljavaju s djecom, dobio spomenut nazi. Neke udaralke preuzeo je Orff iz sastava simfonijskog i kazalignog orkestra u pravo} velicin (npr. 3tapiéi, triangl..., a neki su velitinom prilagodeni djeci (npr. timpani, ruéni bubarj...). \Vaino je napomenuti da su udaraljke vrsta instrumenata pa se na njima svira, ane “udara’. Upoglaviju 8.3 (Obrada uz udaraljke) objainjeno je zaito se udaraljke u pravilu ne dijele svoj deci, a ovdje spomenimo odnos glasnoce zvuka udaraljk i ostalih instrumenata u simfonijskorn orkestru. Znamo da istovremeno svira na desetke viotina, viola, violoncella, kontrabasa, po nekoliko fauta, oboa, klarineta, fagota, truba, trombona, horni i ostalih puhaéa, a uz to se pojavijuje samo jedan triangl,jedni Stapiéi, jedan tamburin, jednitimpani, u pravlu po jedna od svake veste udaralki ito vlorijetko istovremeno, najéesée samo po tr razitite udaraljkeistovremeno. lz toga modemo 2akjueiti koliko su udaralike glasn instrumenti sad zamisimo da svo) djeci podjeimo triangle! Sas mo meng nent dom in i an mrtg et stamens (ermeconalim econ jaca wasn prot evar ma we as naire rite mu nn cement a ela gun meses nemo to nauspectteno Orfoveaktvnostl Foo, 1996 aa, anu speci Orfove ak cet nije Koti a takoder nema nek nstrumenata koje fe 290tupinsumenatau vita | hola sade deal ON, i enacne monje ogeneaval sno na one onto) papa ete kj anf nsteumete eaDau eaiilbjese nba wate, ate ute pa nave dh k= Em 77.1. NACINI SVIRANJA NA UDARALJKAMA Kod sviranja udaraljki treba obratiti paznju da se ruka ili palica odmah nakon sviran 1 on Ma tr odmaknuti da bi dio instrumenta koji titra mogao zazvutati pravom jazinom i dovoljno digs Takoder je dobro znati da instrumenti s okruglom opnom ne zvuée tako dobro kad ih na sredini kruga, nego se najboliizvuk postide ako se svira na stedinl polumjera kruga, Zn joy okruglih udaraljki desnom rukom sviramo na polovici polumjera, ane na sredinikruga, 58 5vng Jedan od natina sviranja je glissando, To je klizeti natin sviranja, ali | pjevanja, Na Kavn — dobije tako da se vue prstom preko mnostva tipaka, a na metalofonu iksilofonu se vue pao, Po plozicama udesno il ulijevo. U pjevanju se postize najboli kontinuitet prelazenja stonana jy, tako da se oponaga zvuk sirene Ako skladatelj Zeli da se u nekoj skladbi klize od tona do ton, to oznatava kosom crtom izmedu dvije note (primjer za uzlazni glissando: ,// ), " Primjer: Dubravko Stahuljak: Puran (pjesma za stariju skupinu) mf = I-mamer-ven vrat, Sa-renmi je rep! Uz tozgo-dan stas,ueimi-en mi a v ghs. Tko god ni - je sijep, vi- di da sam ljep! U ovoj se pjesmi uz rijet “siijep” pojavijuje glissando. Ako se pjesma, uz pjevanje, svira na melo- dijskoj udaraljki, treba je transponirati u F-dur ili G-dur (najée¢e metalofon i ksilofon s rezervnim plocicama imaju samo dodatne plotice b i fis; takva transpozicija ove pjesme odgovara i sviranju melodije na blok-flauti i gitari).7.2. VRSTE UDARALIKI sve udaralke nemoguce je nabrojat jer kompozitor joS od devetnaestoga stoljeca stalno posezu za sve vetim brojem narodnih udaraljki kako bi dobili sto egzotignijizvuk. Udaralke su najstaril instrumenti, a u simfonijskom i kazaliinom orkestru ravnopravne su ostalim dyjema obitehjima instrumenata: Zi¢anim i puhagkim instrumentima. Dijelimo ih na melodijske i ritamske udaraljke>= 721. Melodijske udaralike To je vsta udaraljk koja ima odredenu visinu 2vuka, dakle kod kojh éujemo tonove. Neke od aij su: 7.2.1.1. Ksilofon ima drvene plotice raznih duina i debijna, daklerazliith visina tonova,Svira se bati¢ima oblo- enim tvrdim pustom ("filcom”). U nekim skladbama kompozitor tradi sviranje drvenim baticima, Plotice su postavijene na postolju i mogu se vaditi tako da mozemo izvaditi plocice koje nam ne trebaju u pojedino) pjesmi kako bi dijete lakSe pogodilo ploéicu koja mu je potrebna. Na svako} plotici pide ime tona, aza djecu se na plotice mogu stavtii kruzil u raznim bojama. Ako vodimno glazbenu igraonicu pa s djecom sviramo po notama (sto niu takvo|igraonici nije obavezno), tada boja plotice odgovara boji slice koja zamjenjuje notu. Osim osnovnih tonova, neki ksilofon imaju rezervne plotice sa svim izvedenim tonovima, ali vegina ima samo rezervne plotice za tonove fis 1b. Neki ksilofoni imaju dva reda plocica, rasporedenih po uzoru na klavijaturu. Ksilofon se moze nabaviti u vie veligina, a najée8éi su sopran iat ksilofon, pri €emu sopran ksilofon zvudi za oktavu ge od alt ksilofona. Bati¢ima treba gadati sredinu plotice i odmah odmaknuti batié kako bi plotica roglatitrati, ali to jetitranje kratko. Osim svranja pojedinaénih plotica, moze se bati¢em povuci redom po vige plozica, Zime se dobije glissando. Sacha se Gps bom arate 2vka prema matey od koja spate’ na: membranotone, meine iofone| rvene sofone udaalte (Odak, 197,170 1797.2.1.8. Gong ~ instrument sligan veéoj bronéanoj éi- neli koja visi uspravno. Svira se mekim batom po sredini kruga, gdje je izbozina palik na grou. Daje samo jedan ton koji dugo odzvanja. 7.2.2. Ritamske udaraljke K20 Sto mozemo svoj glas smatrati najstarijim (a motda i ‘ajsavrSenijim) instrumentom tay motemo éitavo svoje tijelo smatratiritamskom udaraljkom. Kad. 2elimo zasvirati nek ita cbieny 92 Prvo pognemo pljeskati. Kad nam se svidi neka glazba naglagenoga ‘metra, odmah nam nog Potne u metru lupkati po podu ili potnemo pucketati prstima, a vilo esto esvjesno luplana razne ritmove po koljenima ili ostalim dijelovima tijela. Takvo: ozvucivanje tijela nije svirenjew Pravom smislu jer tijelo nije pravi instrument. Buduti da Je tijelo instrument plesa, takvi zw Pokreti pripadaju plesnom izrazavanju, Medutim, glazba i ples su vrlo povezani er glazba sta ples, a ples glazbu. Ti pokretitijela, koji stvaraju zvuk, zovu se “zvucni kontakt» Orvuterepeih ritmova Sumovima, glasovima, slogovima, govorom i zvuénim kontaktima made bit wod uns udaraljkama (Maletié, 1983). Takvi zvukovi spominju se ovdje u poglavijuo ritamskim udaeliars jer ih se koristi GeSée od udaraljki, a osim Sto ukljuéuju kretanje, daju zvuk. Zepravo nemajae granice izmedu sviranja i pokreta. Djeca ¢e, oglaSavajuci se svojim tijelom, koristt mnostvo zvukova, Osim ee nogama, istrazivat ée zvukove svojih zubi¢a, koje sve zvukove mogu dobiti po ae rukom pljesnu po bedru (kako zvuti kad imaju kratke hlaée, a kako ako 7 b ee hlaca ili haljinice) i osluskivat ée cijelo svoje tijelo kao Sto osluskuju i oponasa) 182strumenata.* Zvueni kontakti su djeci : Potpuno a lagati, €ekati na red... Ali ako vite city jeu Ne trebaju im udaraljke, udaraljki kao njihovu prednost, Ce Ne moraju th uzimati, od idaraljke, Iskoristit ¢emo rane na Upravo spomenute mane umetodizkom postupku. Fed I lzmjenjivanje bit ¢e nam JJedni od glavnih principa Upoznajmo udaraljke: Ritamske uda ke su udaraljke neodredene visine zvuka, ‘donna Sah tonove, Wet vena nme wa samo tery Wek Nemaju odredenu visinu tona, od nih su: 7.2.2.1. Stapiti {mali prst, ali ako zakljutimo da bi takvo sviranj tako da Stapice u rukama drée lagano i da ih brzo odmaknu jedan od Je sputavalo djecu, slobodno im dajmo da sviraju drugog nakon sto su odsvirali. Nema velike razlike u zvuku zbog koje bi se moralo nastojati na takvom drdanju stapica koje bi bilo komplicirano za djecu. a2 ime mu dolazi od toga Sto se svira rukom. Drdi seu ijevojruci,a desnom se gada stedina polumje- ra.” Postoje razne veli¢ine ruénih bubnjeva. Najmanji su izradeni upravo za djecu lt u posljednje vrijeme umjesto drvenog obruéa i kone opne ce8ée nailazimo na sve plastiéne dijelove. ‘Ako je bubanj velik i dobrog zvuka,iznimno se moze na njemu svrati mekim pusterim baticem. So a — = Te ody MI RECORDS, ©1970 Sa Fon Gre wa PP No nn mat een npr LP Ron 2 reapers? 2 Sere lo a ‘okrenut napriled), maze se svat7.2.2.3 Mali bubanj (tamburo militare, vojni¢ki bubanj, dobo8) ~ on je takoder vrsta rugnog bubnja, s tom razlikom sto ima dvije opne, Na donjoj opni je prigvrséeno nekoliko spirala koje dobo3u daju velo reski zvuk. Plast valj- ka je obigno od mjedi, rjede od drva (Dugan, 1944). U igri se moze na injemu sviratii drvenim palicama, npr. ako se igramo da je dijete glasnik koji po selu pronosi novosti ili ako glumi vojskovodu. Dobo’ ima vrpcu pomotu koje se moze objesiti dijetetu oko vrata. U orkestru, kao i u rock i jazz glazbi, uglavnom se svira drvenim palicama." 7.2.24. Tiangl (trokutié) -lijeva ruka drai vrpcu na kojoj visi triangl (izraden od finog éelikal, da prst ne dotakne metal er nege moti titra. Trang] se moze objest ina stalak. Desnom non se tankim Geliénim stapiéem svira po donjojstranic, pazeéi da seruka brzo odmakne.Da ima ustavilizvuk, lagano dotaknemo trokutic. Instrument je vrlo glasan i prodoran pa se preporiy upotreba samo jednog triangla, Jo§ veéa glasno¢a dobiva se ako se svi tema, ime se mode oponagati zvuk 3kolskoga zvona. Tremolo se izvoditako da se Stapi¢em brzo naizmjence svira na dyjema stranicama unutar jednog ug, ‘Ako Zelimo ti8i zvuk, moze se jednim prstom malo dotaknuti vi, ri €emu treba part Na trianglu se najée8ée sviraju dugi zvukovi jer je neprikadan za guste ritmove 7.2.25. Tam-tam ~ instrument sliéan gongu, samo ne daje ton odredene visine i veci je. To je okrugla, najéesée bronéana ploga. U sredistu je konkavna, Svira se pustenim batom malo ispod sredine kruga (Odak, 1997). Zvuk instrumenta muklo tutnji i zvuéi vrlo dugo (Dugan, 1944). eee “Zo0n@ engleskom jezieu side drum, snare drum {401 li sjede 2éanimn metlicama (Odak, 19971. 184eee beadtsioned Pee 7226. Yeliki bubanj asia) —bubany ko sto uspray an aan jkomite na pod. NO tako da sumy pre ol kota je razapeta s obje strane vay Jka. Svir kom mekim Pustenim batom po @. Svira se desnoj opni uvitma se uslavnom Pojaviuie u oval ob fesnom 72.27. Cinele (pitt) ~ okrugle bronéane plozice poput tanjura. Obiéno se korste kao par éinela, a rjede, pogotovo ako je éinela velika, mote se u lijevojruci (ii na stalku) drZati samo jedna idesnom, rukom svirati po njoj mekim batom (osim ako skladateljtrazi sviranje drvenom palicom ili metalnim stapiéem triangla). 2vuk éinela dugo traje (Dugan, 1944). PridrZavaju se palcem i kaziprstom za kognu vrpcu na kojojvise i treba paziti da rukom ne dodirujemo metal. ‘Ako ih koristimo u paru, moZemo svirati na tr nazinaza) dodiimu se cijelim unutamjim povrsinama, rakon éega rairimo ruke da se zvuk razlegne po prostoru,b) gorjim bridovima lupkamo jedrom co drugu, me dobivamo vecu preciznost u svranju ritmova ¢)draimo ih vodoravno tako do vise prema dolje i desnom lupkamo odozgor po ijevo}-2vukpprekidamo prisanjaniem Zinela o odjecu. ————— ‘2a engleskom jezik bass drum| | | i | | i 72.28. Zvetka (maraca, u mnotini maracas~) ~ kubanski instrument koji se radi od okrugle uteg danas se izreduje od tvrdog drva, plasike ili aluminijskog lima. Supljina instumen Je zmima rige, graha, koSticama, krupnijim pijeskom itd. Obiéno Sera tak da gpa lobiva kontinuirani Sum il se instrument okreée. Ako Zio vecu preciznost kod sin Moy, seme svetku vodorano | odretiti tajma je Wesemo uzaku, 2 mote pie lupkati po njoj ili zvetkom 0 drugi dian. ln fe en ere notte Se dobije ako se zvetka drti za rutku ili se tielo zvecke stavi u zaobljeni dian, 2 2vetka Je uz Sapi¢enajéetéa udaralkau vite, najvse 2009 toga Sto Se motel \raditi s djecom iliza djecu od neoblikovanih materijala.= rey, Uraznim narodima poste rat, Q sow ret edn od ripezatin yt yan panineleanlrdesseall dad f rv "ain ck in machine: annus \ “pli. Ima cbt duguastog alia saan, trabnjosti su sjemenke ii kuglice koje pri polaganom njihanju 28a, "a grantice ili Cavice koji strbe prema sredini otvora. Zvuk ove zvedke kisu. Ponekad jet instrument dug | do 4 meta, tako da semenkans es, minute da dodu na drugu stranu kad se valjak nagne. 7.2.2.9. Tamburin (def) - rugni bubanj s ¢inelicama ugradenim u okvir. Mote i ne mora ‘imati opnu. ‘Svira se na pet natina: a) sviranjem desnom rukom po opni, kao kod rutnog bubnja, b) sviranjem desnom rukom. Po obrutu, c) tre- senjem, d) tresenjem desnom rukom dok lijeva éeka okraj da bi def svojom opnom lupio po njoj, €) sviranjem s obje ruke po opni dokje def u krilu. Postoje jos razne druge kombinacije (npr. lupka- ‘nje defom po boku i sl) koje proiziaze iz raznih folklornih zona ili kreativnosti svirata. die plasione boce spojmo Cepovima u kojma napravimo mal rupiau mater dobi pelea 52 ‘Se mogu staat ramoboji material tekutine Gdeja odgeatle es ocay 405 Jl fedno ime tog instrument: dae 186if EESPaEE? OF £29 Ff AN 122.10. Propord v pate metalne kuglice, og Uvijek Je MekolIko kughica sett "UKClonies kag fra drven! SaPie KoH se drtiy parr ne 4, rjemu lupka), ill SU Nanizane na joy, NM Hese Ui po mote zaverati djetetu oko Perukvicu iprovremeno I svira “ MODE taka de dor a, ( wk praporaca obitno se pove; srerara el praprecs nn eae 9 ee Vo & T2211. Drveni bubniit {kinesko drvo, wood block)= ~ ako je éety kslofona, Svira se drvenim baticem. 2vuenost —S 7.22.12. Kastanjete ~ Spanjolski narodni instrument. To su dvije izdubljene plotice od tvrdog drva, vrpcom peivezane jedna uz drugu (Dugan, 1944). {lok velitna mu je otpritke kao veta plotica IT daje prorez (il dva proreza) u hojem su zubith Postojiclindrén drven buban (Obradowt. 1978. % Svira se tako da se vipca natakne na palac it srednjak, a spretnoiéu prstii dlana dobivaju se precizn rtmow. Za de- cu je instrument pretezak za svirane, ali ako vrtié posjedue kastanjete, maemo ih podielt djec da prate svo) ples. bez ‘ofekivanja da Ce svladati sviranje kastanjeta. U orkestru, au vrtiima, postoje | kastanjete hoje ote cldajstan dren (plana lta na sa svake strane pitvricana tbo Jara Pua A Kad se tom udaraixom mate plodce maton eae cx op os Sa oe —— oe eee bina, sena je Ev i ecaasans tah, 7% = toni ‘etapa ntti pb ae Re needa Cent 7 upaaeie wjeme ga 0 we Cates a9 nana ot an roe a ‘ti ot peje ts hn 2 tele 0 wrdes pret. 1.77.22.13, Razne éegrtalike (Gkrebetallke)~ najpoznatije su one kod koji jen j prigvriéen drveni kotadié sa zupcima, dren ee f Kad ti rukom to degrtaleobrece se oo ty rad i2vodi reski drveni zvuk. Ova udaraljka ponekad se 1, 2p, 1978" Nazivg, Osimu vu snfoniskem ores, cestoseupancn nu nim igraonicama, uz ostale narodne instrument (npy an” q22 j oe i 7.2.2.4, Bit avs A ‘i rukar i = instrument je dobio ime po avuly i ‘oftrom prasku koji podsjeta na udara tio, si | den je od dvije drvene letvice noe koje udare jedna 0 drugu kad se yn : strumentom. mabe. o j stn ; 7.22.15. Agogo = ime ~ dva povezana zvona s dva razliita tona, ali se tretira kao ritamska udaraljka, Po zn, pozs : lzvana svira stapi¢em, ne obaziruti se na toénu visinu tona, sto je latino-amerigk sistem sno” spre ra dva tona, tind teri ! P i ‘Ako Agogo moie biti metalan (agogo zvona) ili drven (drveni agogo). ima se oba pojavijuju podjednako éesto. 7.2.2.16. Guiro ~ nazubljen je kao rifjata i po njemu se stite dren? palicom." ‘Ako je ispunjen sitnim materjalom, mote bit i720 IEEE pues notes “ap mca apago- engesim imenom naziva ogo bela dren wooden ogee. Po drvenon = ui «10 Pounatjeko instrument na ojem se svajukubans mo corres kit na kraj postovia 32 Bojan dete ve 0 Lima postoesntnstumenst 2N | | Nt i p27. dronca small bells lem. Schellen, tay, ym Stapicu (kao j sonagti) — meena! Menace kojise dn crn FO se ogo ickaja, 1950) Ii mje trea OY KOristt pojed 'e ili po, jedinagno i su Flemu lupka) (Obradovie, (en9+ rane p79 Lev 7218. Bambusove visilice (eng. bamboo _ ppansi instrument koji se sas ko 20 cm), koje na spa, . auaino gama vise p, Mbusovih st vice © 220 BUI Neko vem gare 2 pe Svirasena dve ae uke vac sna SkuPe Prema stein ime oe theme bobo pasak® (048k, 1997). Slian instrument nalazinns | ued, Suh, kratak tgevina) eng. metal wind chime) 0S metalnim 2vonima Windchimes) Oli 0d 8 do 15 Suhih bay sim spomenutin udaralki,u vrticima i SE Pojavij fstmo s decom, all ne znamo njhovo ime, Rasptayns nme Hole ko ao sunedavno izumljene pa nemajy i IMO se kako se zovu,a ime, izaberi s ime. Jedino trebamo paziti da ne uzmemo ime mere om Paimlereno terfla,zovimo ih zveekama, a ne nekim opisnim nazivima kao sto su 8ubkalice, zveékalice | sliéno. Pasi mnesvo ude Koepovet iran nto cease suet ne vosraer Aio se sustetnemo s nekom od nj, raspitajmo se za nen ine : Napominjem da rad s djecom ne bi trebao bit loli ako vite posjeduje udarajke er sviima- mo glasove za pjevanje, a svirati moZemo i sami po svom tijelu (zvueni kontakti) kao | po veéini predmeta oko sebe (kao Sto su stolac, pod... Takoder, s djecom mozemo izradivati udaraljke, najéesce zvecke i stapice. Osim toga, mozemo izprirode uzimati razne granéice (bambus kao stapici), plodine (kesteni i orasi kao Stapici, rogat i ‘20 tapidii kao tihe zvetke), morske koralje il 3koljke (kao tapi¢e). Mozemo iskoristt tvornicke lute koje dobro zvuce (posuda za kakao /Kra8/ dobro zvuci | zatvorena /tisi buban/ i a ‘Sain buban/ i kad se uajustavi ia it sl pa se dble veto Zedke moemo raga "ami kutija ili bodica, stavijajuci u njih razne prirodne neoblikovane materiate: ane pein etre i svosmera enh 5. re nl og "amor ore tom, ong wnt 8 marae laa ton arkestru se polavu ee ene aleno ww" Lao iconge kore dv (ve Sea ovine uortarj Daekog tka (Odak 197) ss sereta, grah, slemer 20, " Pras, testo, ukuruz,leéa, sjemenke SUN zy harent set S012" eron2es 189= 7.3. AKTIVNOSTI SVIRANJA NA UDARALJKAMA ran Lama ubrajamo medu osnovne vrste glazberih akt @ ne prati pjesmu ili brojalicu. Takve se aktivnosti ede provode zato sto se udaral}ke obién korste kao rtamskag, Hi brojaic, a rjede se svraju komporicie skladane samo za udarake bez pjevanja 4°" Phin evar Zelimo li da djeca sama isprobaju sviranje na udaraljkama, mozemo ih za Potetay stupnima djeci da ih koriste npr. u jutarnjem sakupljanju, a moguée je provesti ation vanja udaraljki. Ako svima, koji Zele, podijelimo udaraljke samo s razlogom da ih uy, ha nea, moramo se stp ( mokda stavtvatu u ui dok se decane raz ajc gg Gedinama promatramo odgajateliew takvimsituacjama vidio d2 eth ko cdoyns izdréati, a da u jednom trenutku ne potne govoriti: "88838..." il slitno. te Kad djeca zadovolje svoju potrebu 2a zvuenim i taktiInim iskustvom, deca de pega, svoje male oblike (Belamarié, 1987) oo. Ako nam je za aktivnost potrebno da sva djeca dobiju udaraljke, a Zelimo SPrijeci motemo postupiti na ovaj natin: svako dijete mode sebi izabrati udaraljku tako da dec, krugu, a udaraljke su na podu u sredini. Djeca po redu odlaze u sredinu kruga po udaraje thos Se svako dijete vrati sa svojom udaraljkom na mjesto, odlodi udaraljku na pod i tek tada diijete krece po svoju udaraljku Jako je vazno da djeca ne sviraju tim dobiju udaralje jew ay Ute disciplini. Tek na znak odgajatelia sva djeca ditu svoje udaraljke s podsa i svrju ono in Odgajatelj unaprijed objasni. Takoder je vazno da se unaprijed dogovori znak koji e dae dati za prestanak sviranja, npr. sviranje odgajatelja na nekoj glasnoj udaralici,razitito) od osalk Dobro je postupati na ovaj naéin uvijek kad odluzimo podijeliti udaraljke svo) deci jerbano inaée trebali vituci nadglasavati dje¢je sviranje. Ako se ipak dogodi velika buka, vaino je dase odgajatelj ne uspaniti. Moze priéekati da buka prestane ili oduzeti instrument ili Palice djeteny koe ima najglasniju udaraljku. Djeci je 20 kad im oduzmemo instrument jer vole svirati.Zato je te ‘$ djecom raditi to podrudje glazbe jer to vole. Za trogodiinjake je vaino da naute zajedno potet { zavesiti, kao i pojacavati i stifavati sviranje, a vjezbom ée kasnije nadogradivati ostale asp ppa tako / preciznost u sviranju. Djeci do pet godina treba uvijek uz pokazivanje sviranja hose ili plesati, Oni su vrio znatizeljni i vole prougavati instrumente gledanjem i sluSanjem. | mi oars! zadréavamo dio te radoznalosti i rado sviramo. Zbog potrebe 2a sviranjem dok je insrumets ‘uci, obavezno je odloZiti instrumente ako se planira sludanje glazbe. Pred8kolsko obrazo* vrlo vaino i na njemu se sve gradi.» Nekd od najéetéih natina upotrebe udaraljki (bez pjevanja pjesme tl izgovaranja boat bi, po svom sadréaju, biti navedeni i u poglaviju Poticanje djedjeg stvaralastva. Evo th pete ‘413 idassva u ever odiombu potjetu od pro. glanbe Richarda Frosticka tz Londons, kof jeu protiece 992 (ra seminara laaba 2098 - shldane uonic 190 eadpodati ent U jet modi © ukrasene) i pu alije bitno Pune se nekim drugim materijalom, a treéa Na tole u polukrugu sjeda onctike a ae 2vetke u skupini imaju jednak zvuk i boju i 5 ko ima zvetaka (obiens ispred nih Ge ae 2 ostala dieca su gledatelj. Odga ee (obitno desetak). Odgajatel) stoji shupinama djece tako da im rukama pokaruie uy Fe Igajatelj dirigira jednoj, dvjema ili trima 2) tho svira, b) koliko dugo svira i Q koliko glasno svira, Toate nema Potrebe da rukama tlt dvodobnuil rodobnu mjerujerse2vetkama rese Bo treba Pokazivatiruke drigenta, Kaliko se dugo obracapojeding) grup dec, tke dugo ¢e0oni pomicatl svoje 2vetke. Pokretidirigenta pokazivatée kada treba svirat glasn Je, keda ‘te Pritomene treba mnogo tumadit, dovajno je daiim osnovne upite. Nakon odgajatelja, ulogu ditigenta preuzimaju djeca, pojedinaéno. Sada dolazi do izradaja njihovo stvaralastvo jer pri dirigiranju stvaraju svoje skladbe. Sto su djeca manja, to manje robuju nekim nauenim pokretima ili ponaganjima. Zanimljvo je vidjeti trogodinju djevojéicu kako u mjeSovitoj skupini djece dirigira Sestogodisnjacima ra8irivsi ruke i vrteti se oko sebe! 73.2. Sviranje na ritamski predlozak Djeca sluaju snimku na kojoj je stalni ritam koji se ne mijenja ili se moze promijeniti nakon desetak minuta da se izbjegne monotonija. Ritam se moze snimiti sa sintetizatora (na njima po- stoje ugradeni rit movi)» Obiéno se koristeritamske figure stalnih Sesnaestinki (Tafatefe) ili Tafate, ili Ta-efe. Na nosaé zvuka se taj ritam snimi u trajanju od oko pola sata. Djeca dobiju uputu da sviraju na svemu oko sebe. Kako glazba dugo traje, djeca imaju sve vise ideja: kleknu ispred stolca na kojem rukama izvode ritam (obiéno sviraju Ta-te ili Sesnaestinkel, okreéu se na sve strane da nadu najpogodniji polozaj za sviranje, lupkaju po podu, po ormarima i dugo se vesele sto se mogu do mile volje ritmicki izrazavati svi- Fajudi toliko dugo koliko Zele.* cedni¢ka ritamska Improvizacija djece bez umjetnog ritamskog (ii metar- ” medutim, treba pripaziti da se to ne pretvori u Krajnji cil bio zaj Skog) predloska, time bi se dobio jam session, nekontroliranu buku." ‘96 Tosmo dja wea , jvnost vokvira stud Belam. “Ba Toame vijata wr Pototnica, gd je“mall orate blotems akivnest vokru tua 495 Odgajatlj ne korste drektno slsanjesntetizat 416 Ovo je takoder bio zadatak ko)! su provel sv oda Tiedjevka (vaki jedan se na video kasete smal “ remeno okve ee 407 en any stu ue kl Cora pao sam il” Sot 98 00) improvzrani solo nastupa pojedini is yatk ud ogy improvise 2aedno na instruments | ‘18 Na nekim koncertima Biennala suvrement te Teen ‘azn predmetima oko sebe, ad ers 28 a, jer im je peetih. ne ha sua alan. 2 tats ot i ta ne te neo thatorest oan pois 738 ol ad zajedih ‘sit’ tvodere uplvnom sso od i 1917.3.3. Igranje ritmovima farmienost glasbe Je element Kot privat ude pop glazbi. elektronsko)olazty , vatnopoteth ra decom pilin zanimiivetmove koe poesia dig zavolieli glazben’ dio odgoja u viticu . Igara, koje motemo dogovoriti s djecom, ima bezbroj, Primjeri:= 1) motemo dogovoritide odgajatel via rtmove koje deca nakon nega ponayy odsvira neki odredeni itam, Svaki tam traje éetri dobe, a ritam ko) ‘mote biti Ta Ta Ta-te Tail Ta-te Ta-te Za-te Ta (Za je u ovom sluda) dobe). Tijekom cijele igre moze jedno dijete na stapicima svirati izdreala pauzu od éetiri dobe kad se pojaviritam koji ne ponaviaju, To je pen Imiado} | srednjo) skupini, nego Sestogodiénjacima. Sto due odgajatel nite rane ttm to je teze djeci zapamtiti koji ritam trebaju preskoditi. fees s aor suk & Oe Eee a deca trebays on Ju PaUza na pr metar kako bi ae b) odgajatelj podijeli djecu u tri skupine. Prva svira metar, sto u prikljuce ostale skupine svaka sa svojim ritmom, sviranje metr zadréati ravnomjerno otkucavanje doba, Poketku nije tebko ay ra nije nista lake jer jeune, 734. Prikjucuje se druga skupina kojoj odgajatel svira rita Ta-teTa-te Ta-te Ta, so on Kad se uigraju, pridruzuje se tre¢a skupina s ritmom Ta Za-te Za-t te Ta (mote it npr. Ta Ta Ta-te Ta). eta, Odgajatej za vijeme sviranja sugerta deci dinamiku- kad se die sa stole, gees cm, cendo, kad digne iruke,tada trebaju svratinajglasnije, a kad se spustiucuéan doa, tada je najtie. Dobro je da kod najtiéeg sviranja jednom rukom tiho po podu kid nes kako se djeca ne bi izgubila jer se u najtisoj dinamici udaraljke gotovo ne éuju, Djeca (pogotovo manja) potinju éesto zuriti kad se glazba pojagava. Treniranje da se oor stalan tempo gublienje je vremena, zato je bolje stati sviranje. Takodere vaino da rtmoe budu jednostavniji sto su djeca manja jer se onda djeca nece uspanititi, Sto isto mote down do Zurenja. Za vrijeme sviranja odgajatelj moze znakovima prekidati sviranje nekih skupina i pono ih pozvati na sviranje, kao kod igre Mali orkestar. Mote se djecu podijelitii u samo dvije skupine i dogovoriti s njima znak kadaée se zament Kad dijelimo djecu u dvije skupine, djeca se osje¢aju bolje i siguinije ako su okrenst prema drugima. gra je identiéna prethodnoj ali se dva takta (8 doba) svra, a dva takta se éta. 7 ae kojih odgajateljbroji do 8 Glazba se sastojod zvukova tine Uz "esto" mon a | “nigta" da bi bila suprotnost. Kasnije odgajateljna svojo} udaralkimproviane Nn", 8 doba dok ostali ne sviraju, a nakon toga jedno po jedno djete popuniva™ svojim improvizacijama, Mode se s djecom dogovoriti da prve 4 dobe improv adruge 4 tiho, 419 Vidi napomenu oraziozima popularnost takve glazbe u poglaviu 2, Plesma 420 ikustva sa seminara Glazba za sve -shladanjeuutionici prot Rlcharda Frostcka rp posse 421 ima skadb! u kojma nema pauzt, nego zvukow sjede jedan drugog od potetka do kal Al POD Fn. ages: %422" too} nema zvkove, nego sae Un, Uetnik jd pred instrmentom 4 mnt ‘digne potion’ public, 192uparovima -jedn aes © dete sv, parov IsPrObavAIU SvIFANYe store AMMA drug Satala deca odgovaraju na Phanja non toe whee instru tam kot ce ma otpljeskati drugiritam? talno ponavijati SvakI ae rr okay vent le svoju kor Ye stn0 Yedan, dn nt eter? Tho avijenje SENdVIea Od 4 sloja joy : Frese kruh, krub, kruh, tnt ton He jsinkopa/) | Cetvrto sir. (Ta a). jecay koju Ce svirati u kvartetima, Kasnije majoneza) i mijenjati udaraljke. Naje metat,Zat0 je lakSe ako djeca uz syi is ite 2a koje smatra ath dr 7 19u hrany : a area Je zaboravanje sy i Iranje tzgovar : Osim hrane, Mogu se sviratiritmovi postoviea ee mi ‘f odgajatelj izgovara rijeti u ritmovima u t Svar oko sebe (np. tol Kip Mops YO dob, cath ona mene Sa ede nnunnatens So te, lupa sto; sto, stotica,vesatica, sto. Joine . Uz lagovaranje ret svira na udaral rama udaralkama. ju da odgovaraju hrani (krastavel, keéap, salata, Iranja ritma i upadanje w Mogu dod 'ark! automobila, mena ivotina, 734. Primjeri aktivnosti sviranja na ritamski predlozak kao iu poglavijima 4.3. Primjeri aktivnog slusanja glazbe, 9.24, Primjeri obrade pjesme uvetiu i 9.1.29.1 Prienjert Poticanja djeéjeg stvaralastva u vrtieu, sljedeci primjeri su ukratko opisane glazbene aktivnosti koje su se odvijale u raznim vrticima,Sutha ovih kratkih opisa je dojam oodvijanju stvarnih aktivnosti i moguénost da se istaknu dobre reéenice i postupci odgajateja, aliipogreske u praksi.-» Starija skupina: Metarska okosnica na Stapi¢ima uz improvizaciju ritma sviranjem Odgajateljica je ispri¢ala djeci zgodnu pritu uz kojuje povremeno svirala na Stapicima, al pre- sno ine odvajajuci Stapi¢e. Ona im svira metar, a on pliescu svoj, Usporava i ubrzava! Podijlla je uno udaraljki. Opet ubrzava. Brz0 je prestala. Drugi put opet. Steta, priblidili su se skupnom sviranju bez metarskog predlogka, samo kad ih odgajateljica ne bistalno prekidala! okosnica na sintetizatoru uz improvizaclirtma sviranjem sebe pa bubrialu po svemu, Odgajatlica clelo sti Nakon nekoliko minuta pustifa im je Mlada skupina: Metarska Djeca su dobila uputu da sviraju na sveru oko: Son arenapriie lo, jo, sve ce $€ 1050! om tron Kee per ee nel aera spre emamtnan mo | lim uzima, Opet foe eros ane in sel i 7 inden pjevot Se supa nj bl bro oH PE ovina pogretht Shea aod eterica poe 104" : —_ 7 Pedatjonenshoviea cnacene