2. GLAZBA U PREDSKOLSKOM ODGOJU 2.1. Vokalna glazba Vokalna glazba ili glazba a cappella svoju izrazajnost nalazi u ljepoti Yjudskoga glasa. Mnogi éc sc éak sloziti u tome da je Ijudski glas najsavrse- nije glazbalo koga u estetskom smislu ne moze nadmaiiti niti jedno od poznatih glazbala, bez obzira na raznolikost njihovih tonskih boja. Prirodno je i po sebi se razumije da je djetetu toplina ljudskoga glasa vrlo bliska. Posebice se djecja prijem¢ivost za otpjevani ton s izgovorenom rijeci, o¢ituje umlade djece. Dijete je snazno emocionalno vezano za blisku osobu. Ona se djetetu obraca na osobit naéin: tonom, ritmom i rijedi, sjedinjeni trenutnoj emociji. Iz tog razloga dijete dozivljava ta tri, naoko razli¢ita elementa - kav nedjeljivu cjelinu. Najprije u oslu’kivanju, a potom u sluganju neobiéno prirodnog izraza glazbe i rijeci, dijete utvrduje svoje vee zadane temelje buducih glazbenih sposobnosti. Temelji su glazbene dispozi- cije koje kao zasijano sieme i&¢ekuju pogodan trenutak za svoj rast i razvoj. Odrediti sa sigurno&cu kada Ge se toéno dogoditi trenutak djecjeg glazbenog odgovora na glazbeno okruzenje, nije moguce, ali je moguce ustvrditi da ée se taj trenutak sigurno dogoditi. je vokalna glazba? Vokalna je glazba, glazba koju izvodi ljudski glas: djetji, Zenski ili muski. Valja reci da rijeé vokal svoj korijen ima u latinskoj rijeci vokalis, sto znaci , zvuéan, Vokal u gramatici jezika oznacuje samoglasnik (a, , i, 0 u, Ponekad i r). Isto tako znaéenje rijeci vokalis odreduje da je moguce rije¢ o Dievatn Pridjev vokalan znaéi glasovni, govorni, zvudan, usmen, glasan, rjecit. On odjekuje, odzvanja, odmnijeva, jeci, odreden je za pjevanje, odnosi se na 35pa je prema tome vokaip, : jevaca, manje sk . sstnost, i2vodi S¢ ‘evat i vide BJCvs He Skupine stn sit ae ein PETE eet 0 AMON Dvn las Piva i ioral ci javiianja Vokalne BlU7Pe, te koja ig Premda misu loone dokazam™ gntalna, asvim Je ae Prema Povijes, glazba starija, a kalna glazba rada S Oa el udskog Sian nalazima, da Se VOI reba da na nek eee naka SMO PEP oyngu nolo ese are ah Srani sv0} 08}00) ogle evaki zvueni podrazaj. Njezino uho isto tako etljivo 1: a nesto kasnije boju, te napokon Bebino je who os} adi rajanje, 5 i Bebine on, nego" jacinn, trai Koi ce dijete svijesno i toéno primayi ja. Istodobno se javlja Gisinu tona. To je ona tonska gnacajka \ciju. To je trenutak radanja glazhe- wvnog osluskivanja, a 7atim, sluganj sposobno glazbeno éuti ton, nego li ga jeu im glasom, J« nakon intenzi slusks Petal da glasom potvrdi slusnu perceps nog dozivljaja. Dijete je ae : p énosti glasom reproducirati. ; astro Shastiva onemoguéuje djetetu da istodobno s vec dovoljno razvijenom slusnom percepcijom, uskladuje svoje pjevanje. Glasne se zice sporije razvijaju i zato je nuzna postupnost u tazvoju sposobnosti pjevania. Sposobnost pjevanja br2e Ge se i kvalitetnije razvijali u one djcoe koja su neprekidno izlozena glazbenom djelovanju ‘To prije svega znaci da je dijete tu mogucnosti slusati glazbu. Primjerice, dijete wziva u slusanju samoga se Djecy glasovnt odaziv ii/i teakcija pokrctom eamo su potvrdni znaci da ono Cp a ‘ja ps P stvarno glazbeno cuje. Ono svoj dozivijaj, uzivanje, zadovoljstvo i radost otituje na vidljiv nacin. _Dijete voli slusati pjevanje odraslih, i to onih pjesama za djecu koje a glazbenim ustrojstvom - opseg melodije, visina tonova, intervali, 7 an ee njegove mogucnosti u pjevanju. Sluéajuci pjevanje od- oot jp a-ha poistovjecivati s izvodatem tako Sto Ge pomno pratit! eee tee pokret, izraz lica (emocija, raspolozenje). Izrazajne ruho. Drug, ama znatenje sadrzaja pjesme odjevenog u glazben? ofituie sve) entender ibete okretom ruku, nogu ii cijelim ilo” stvaran dokaz da je on vajim pleas slazbenog dozivljaja, odgojitelitj° Dmjetmine- glasbeno sianje uelnlo prod znati posredovanjem glazven it ae dijete ugodno i najbolje osjeca nim, naravnim. U prirodno) * iraniica ko} ode osjeca. éesto j ja Se postavla pri izhorn pies: ‘ ee : ae ajesama 6 obzirom na sadréaj tekst ™ teprodar nom Pugledu zahtyevi se posta’) dietetn ! ao mogucnostima. a4 znati (i amnisljenih ili ponekadyrv®: Pri tome ge ne eee Biesme omoguc ipropisanih dobry, nuzno otrogo pridrZay jai! ; See granica djeteta. Primiet™” 30 Cetverogodisn |e glazbenim j int Sto i Sestogodiss neée moci p Odgojitelj brojalicom, ili lako pamtljiv bogate iznijans Cuju siguran iz Znaci da glazbenim ust elemenata. Umjetnid) sve glazbeno-t snaéno zaokuy djetetu Ge se d nim susretima pjesme. Rijeci su s tonskim visin: svojoj bogatoj glavnim sudio moie ushicen pruziti starije otpjevati. Tim skom dozivljaj Slusno glazbene moti nom vladanju uéinkovit Glazbeni je pr U trenutku ka instrumentaln - pjevanjem 0 djecju pozorn usredoto¢i na Svaka drv éina slusanja, pjesmi mogu porcepeiji i gl Dijete vol slusati pjesmu dijete u skupir cijele skupine0 aPOkon, prmati © javlja glazbe. Sajeu Ovolino SE ice jevanja. koja su je dijete ga sebe. | da ono | radost cu koje tervali, nje od- ) pratiti razajne azbeno tijelom itclju Je jazbene dnoj s° jrekst jcsiti pra Ki? cetverogodisnjc dijete moze itekako udivati slusajuci pjesmu koju sa svojim glazbenim i intelcktualnim sposobnostima pjeva dijete od sest godina. Kao Sto i Sestogodi8nje dijete slusa pjesmu koju zbog glazbenotehni¢kih zahtjeva nece moci pjevati ali moze ostvariti glazbeni dozivljaj, sluéajuci pjesmu. Odgojitelj svojim glasom moze dijete ugodno iznenaditi pjevanom projalicom, ili pjesmom svakovrsnog, konkretnog sadréaja i jednostavne, lako pamtljive melodije. Bogatstvo hrvatskog knjizevnog jezika, a napose bogate iznijansiranosti dijalektalnog govora kraja kame dijete Zivi, omogu- ¢uju siguran izbor. Znati da su nezaobilazne pucke pjesme za djecu koje se i svojim glazbenim ustrojstvom odlikuju besprijekornom strukturom glazbenih elemenata. Umijetnicka pjesma moie biti savréena glazbena tvorevina, postuje li sve glazbeno-tehnitke zahtjeve, a da pritom liepotom jednostavne rijeci snaino zaokupi djeéju pozornost. U trenutku prvog slusanja nove pjesme djetetu ce se dogoditi “ljubav na prvi pogled’, tj. zelja i potreba za opetova- nim susretima koji ée svaki puta biti snazniji i potpuniji Mlade dijete voli slugati pjevanje jednog glasa"! iz razloga Sto se poisto- vjecujuci s njim, vlastitim “glazbenim odgovorima’ osjeca i razumije sadréaj pjesme. Rijedi su snazan pokretaé djecje reakcije. Ritmizirane ryeci u razhcitim tonskim visinama neodoljivo su privlaéne djetetu. Ono ih brzo usvaja. U svojoj bogatoj maiti dijete s lakocom usvaja, pamti i poistovjecuje se s glavnim sudionikom u pjesmi i u pjevanju. Primjerice, trogodisnje dijete moze ushi¢eno reagirati na sluganu pjesmu. Jos e vece zadovoljstvo i radost pruziti starijem djetetu moguénost da nakon sluganja moze pjesmu i otpjevati. Time je misija slusanja zaokruzena u cjelovitom glazbeno-estet- skom dozivljaju. Slugno zamjecivanje pjesme ovisi o kvalitetnoj motivaciji. Uspjeh glazbene motivacije temelji se na sigumome odgojiteljevu nastupu i suvere- nom viadanju viastitim glasom. Usinkovita motivacija jaméi da Ge sam rad na pjesmi biti inventivan. Glazbeni je primjer, u ovom sluéaju pjesma, sam po sebi snazna motivacija. U trenutku kada dijete poéne sludati pjevanje odgojitelja, a cappella ili uz instrumentalnu pratnju, svaka je rije¢ prije toga suvisna. Odgojitelj izravno - pjevanjem okuplja djecu. To je potvrda da je glazba svojom moc! izazvala djecju pozornost. Dovoljno snazno da dijete svu svoju glazbenu znatizelju usredotoci na pjesmu, sto je i odgojiteljev cilj. ‘Svaka druga neglazbena “motivacija", odnosno okolisanje prije samog éina sluéanja, ne samo da otklanja dje¢ju pozornost od pjesme, vec oduzima Pjesmi moguénost da ona zaista zauzme predvideno mjesto u djecjoj percepeiji i glazbcnoj aktivnosti. Dijete voli sluéati pjesme za koje zna da Ce ih potom pjevati, kao sto voli sludati pjesmu koju vec zna pjevati. Posebice je predivno iskustvo za svako dijete u skupini kada je ono u mogucnosti Cuti svoj snimiljen glas ili pjevanje cijele skupine. To moze biti snazna motivacya za slusanje novih pjesama. 37a =— ut za intenziviranje sustavnog i neprekidnog i jitelju otvoren Pl 2.2. Time je odgojitelju o' A : i yojenom pjeva- ser igojitolj wvijek mora a giana | emo fe cba oni Siedir a o¢i glazbeno sth 1 i jlas instrumen Be arne ge mu pommogucnosti, svaki é2 odgofitel) Kultura svajega glasa, een objektivne srosnovni instrument, temeljiti na pravilnorn gree glazbenon posta elas Svako pjevanje, a napose umjetnicko, Lsrhatas glazbenoj i posi iInom disanju. seg, moralo bi pocivati na pravi! L Senor i Naas os a pjevanju ocituje pravilno disanje? ting pai yet tma dijafragma.>2 instrumen judi fone trenutle a eae ecbuknoy aupyini glarbeno» Pri udisaju zraka gornji se d p ybusna stijenka se pri ‘ toga se donja rebra sire boéno, u stranu, a trbu: stijen 7 glazbcnoj ea etiskuje ‘haprijed. Udahnuvsi zrak kroz nos, pomocu Sea f odgojitel}e ostalih izdignih midi¢a, ispustanje zraka moguce je nadzirati.”” To 21 ee ae zrak moguée ispuatati eee ravnomjerno ili/i s prekidima, o* i Na va melodijska fraza. i inst ee Ean pievanje odgovorni organi koji izravno sudjeluju u oblikova- su who na nju tona: za svjetao, mekan, pun, barsunast, jasan ton. ‘To.su: grlo, glasnice, itempu, ¥ Zdrijelo, dusnik, pluca, bronhiji, dijafragma i rezonantni prostor.** Pri Jedn Pjevanju, isto se dogada i u govoru, osnovni ton nastaje na glasnicama. ga, uevrs Istadohno, asnovni ton prate njegovi alikvotni® tonovi rezonatnog prostora. pak, u po Artikulacija®® i dikcijas? osnovne su osobitosti pjevanja koje pociva na prenosi n. pravilnom disanju. ; Jasan izgovor glasova ili dikciju omoguéuje rad govornih organa ili Prim artikulacija. Jasno i cisto izgovoreni samoglasnici i suglasnici osobito su vazni kako bi dijete moglo razumijeti znacenje rijeci, a precizan izgovor utjeée na jasnocu ritma i ¢istocu tona. Pri izgovoru samoglasnika ton se moze zadriati i lijepo oblikovati, dok u izgovoru suglasnika ton traje kratko, koliko i sam izgovor. Tempo i dinamika pjevanja takoder ovise o dikciji. Tiho Pjevanje od odgojitelja zahtjeva izuzetnu dikciju i za dijcte ncobiéno vainu sugestivnost, udivljenost u sadréaj pjesme. Dinamiziranje i promjene tempa glazbene su osobitosti koje dijete nesto sporije usvaja. Stoga im je vaino posvetiti veliku pozornost jer je nijansiranje dinamike i tempa za dijete istodobno 1 intelektualni napor. 1d __ Pievajuci, odgojitelj se djetetu predstavlja kao pjesma. U trenutku Pievanja on je djetetn glazba. Pjesmom, odnosno aaa moguce Je potaci dijete na fiziéku aktivnost, zatim na smirenje ili na intelektualni napor. no vidljivo odmah uzvrati- glazbenoj situacij uéinkovito posredovao U 38