TEMELJENJE

TEMELJ je dio konstrukcije koji omogućuje da se opterećenje sa "ležajeva" konstrukcije

raspodjeli na toliku površinu tla, kolika je potrebna kako bi se postigla potrebna sigurnost
od sloma tla, a da pri tom deformacije (slijeganje tla) omogućuju funkcionalnost građevine.
TEMELJI se dijele na :
PLITKI temelji
DUBOKI temelji
Kombinirani temelji (npr. ploča s pilotima)
PLITKI TEMELJI prenose opterećenje od objekta na tlo samo preko donje dodirne
površine temelja i tla.
Plitki temelji se dijele na:
TEMELJI SAMCI (pojedinačni stup, - masivni (puni, šuplji): mostovi,
dimnjaci)
TEMELJNE TRAKE (temelji zidova)
TEMELJNI NOSAČI (dva ili više stupova ili zidova)
TEMELJNI ROŠTILJI (slabo tlo, nejednoliko slijeganje)
TEMELJNE PLOČE (tlo male nosivosti)
SAMAC TRAKA
STUP TEMELJNI ZID
ARMATURA
PRO[IRENJE KOJE NIJE
STUPA
OBAVEZNO
GLAVNA
TEMELJ ARMATURA
PRESJEKA-A
ARMIRAN TEMELJA U
U OBA SMJERA JEDNOM SMJERU

A A TLOCRT
A A

Temelji samci i temeljne trake

TEMELJNI
TEMELJNI NOSAČ
NOSA^ TEMELJNA
TEMELJNAPLOČA
PLO^A

TLOCRT
A A
TLOCRT

PRESJEK
KONSTANTNE
DEBLJINE PRESJEK
PROMJENJIVE A-A

Temeljni nosač i temeljna ploča

 TEMELJNI RO[TILJI
TEMELJNI ROŠTILJ

PRESJEK
A-A

A A A A
TLOCRT

Temeljni roštilj

PRESJEK

GRANICA VLASNI[TVA

TLOCRT

Konzolni rubni temelji (varijanta temeljnog nosača)

Kombinirani temelj (temeljna ploča s pilotima)

DUBOKI TEMELJI se primjenjuju kada na tlo treba prenijeti velike horizontalne
sile, ili ako se nosivi slojevi male deformabilnosti nalaze na velikoj dubini. Prenose
opterećenje i sa svojim bočnim stranicama.

Q Q

q * (Ab ) ≤ qt* O*D

q * (Ab ) >>qt* O*D f
f
q q D
t t
W W
q
f
q q
t
f q D
t

Masivni duboki temelj Pilot ili bunar

Podjela dubokih temelja:

MASIVNI: - betonske dijafragme kao temelji
- temelji na bunarima
- temelji na kesonima
RAŠČLANJENI: - piloti
Posebna vrsta: ZAMJENJUJUĆI i PLIVAJUĆI temelji

BUNAR GRABILICA KESON

DOZIDAVANJE
SPLAVNICA

OKNO

NPV STUP

KESON

RADNA KOMORA

POTKOPAVANJE
 NABIJENI SVRDLANI

ZACJEVLJENI BEZ OBLOGE

cijev cijev Raymond Franki cijev izva|ena

promjenjivog sa cijevi bez cijevi
presjeka

Nekoliko primjera pilota izvedenih u tlu (raščlanjeni duboki temelji)

PLIVAJU]I
SANDUK FAZA PUTOVANJA DOVR[ENA KONSTRUKCIJA
POLO@ENA NA DNO

NASIP

ISPUNA

PRIPREMLJENA
PODLOGA
Primjeri dubokih masivnih temelja (plivajući sanduk)
DODIRNI PRITISCI za plitke temelje

Osnovni problem kod dimenzioniranja temelja je definiranje raspodjele pritisaka na dodiru

između temelja i tla. Razlikujemo raspodjelu ovisno o tome da li temelj promatramo kao
KRUTI ili SAVITLJIVI (elastičan).

Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno SAVITLJIVI temelj:

p = jednoliko raspodjeljeno optere}enje

na savitljiv temelj, Ik≈ 0

Smin
Smax
S-uspravni pomak
(slijeganje) linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo

q jednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla) q=p

Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno KRUTI temelj:

p= jednoliko raspodjeljeno optere}enje

na potpuno kruti temelj,
I ≈∝
k
a)

linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo

b)

p q p
q
nejednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla)
za koherentne materijale za nekoherentne materijale

a) Kruti temelj i njegova deformacija,

b) Oblik reakcije podloge ovisan o vrsti tla
 KRUTI PLITKI TEMELJ

Za potrebe dimenzioniranja plitkog krutog temelja uvodi se pretpostavka da se

raspodjela dodirnih pritisaka može dovoljno točno aproksimirati sa izrazom koji daje
linearnu raspodjelu dodirnog pritiska:
P M My
σ1,2 = ± x ±
B ⋅ L Wx Wy

Dodirna površina ne može preuzeti vlačna naprezanja te treba izvršiti redukciju:

M- moment na središnju to čku
P
temelja
R b/6 R P – vertikalna sila
P
EA P M
EA σ1,2 = ±
b/3 F W
Df M
e e=
-σ 2 P
+σ 1 F=l*b -površina temeljne plohe
b l ⋅ b2
b1 W=
6
+σ 1 σ 2 =0 e < b/6 ⇒ σ 1 i σ 2 tlak
Za e > b/6 ⇒ σ 1 tlak, σ 2 vlak:
redukcija na b 1 = 3 [(b/2) – e]
pri tom je σ ' 2 = 0
 Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) za provjeru graničnog stanja nosivosti za nosivost
tla (GEO), kod ekscentrično opterećenog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu
plohu površine A'=b' * l':
M bd M ld
e' b = e'l = b ' = b − 2e ' b l' = l − 2e'l
Vd Vd
Na toj površini se pretpostavlja jednoliko rasprostrto naprezanje
Vd
q Ed =
A'
koje treba biti manje od projektne otpornosti tla određene za ekvivalentnu površinu A'
(ne za ukupnu površinu A).
q f = f (l' , b' ,.....)
qf
q Rd =
γ Rv
q Ed ≤ q Rd

Ekvivalentna temeljna ploha površine A'

 TEMELJNI NOSAČ (proračun za linearnu raspodjelu naprezanja)

r1 r2

Načini preoblikovanja temelja sa svrhom dobivanja jednolike raspodjele dodirnih

pritisaka: b) trapezni temelj; c) nesimetrični temelj

R = Q1 + Q 2 M S = Q1 ⋅ r1 − Q 2 ⋅ r2

R MS
σ1,2 = ±
F W
 DIMENZIONIRANJE PLITKOG TEMELJA

Dimenzionirati temelj znači odrediti njegove dimenzije (dužinu, širinu, visinu i dubinu
temeljenja), a da su pri tom zadovoljeni uvjeti:
graničnog stanja nosivosti:
- gubitak opće stabilnosti (dio temeljnog tla zajedno s temeljem postaje klizno tijelo-
granično stanje GEO)
- slom tla ispod temelja (naprezanja na dodiru temelja i tla, trebaju biti manja od
granične nosivosti tla ispod temelja - granično stanje GEO)
- gubitak stabilnosti klizanjem (klizanje temelja po temeljnoj plohi - granično stanje
GEO)
- kombinirani slom konstrukcije, temelja i tla (granično stanje STR/GEO)
- slom konstrukcije uslijed pomaka temelja pri čemu u tlu ne mora doći do sloma
(temelj na mekom tlu u kojem su deformacije velike i prije sloma - granično stanje
STR)
graničnog stanja uporabivosti:
- prevelika slijeganja ili diferencijalna slijeganja (slijeganje tla ispod temelja ne smije
ugroziti stabilnost i uporabivost objekta)
- preveliko izdizanje temelja uslijed bubrenja tla, mraza i sl.
- neprihvatljive vibracije kod temelja strojeva

Osim navedenih graničnih stanja mogu se javiti i: EQU u slučaju mogućeg prevrtanja
visoke građevine na pojedinačnom plitkom temelju; HYD hidraulički slom tla ispod
temelja

Primjeri stanja loma plitkog temelja

 VISINA TEMELJA

POJEDINAČNI NEARMIRANI TEMELJI

Izvode se za mala opterećenja i građevine "klasične" izgradnje. Može se izvoditi

od kamena, opeke, betonskih blokova, nearmiranog betona.
Prema potrebnoj širini temelja (nosivost tla) određuje se visina temelja ovisno o
rasprostiranju naprezanja kroz materijal temelja. Kut rasprostiranja naprezanja α ovisi o
otpornosti materijala od kojeg je izrađen temelj i o veličini pritiska koje temelj prenosi na
tlo.
α = 45° - masivni beton
α = 30° - opeka

jednostavnija izvedba, izvođenje bez oplate izvođenje sa štednjom materijala, ali je

potrebna oplata
POJEDINAČNI TEMELJ OD ARMIRANOG BETONA
L

B a a+ 2b tlocrt

P
Mv

c α presjek
armatura b
t
r
σ2
σ1 linearna
S
raspodjela
neprezanja

Potrebno je proračunati:

a/ armatura za vlačna naprezanja (savijanje) ⇔ M=r*S

b/ poprečna armatura za preuzimanje poprečnih sila ⇔ S

c/ kontrola na probijanje vertikalne sile

P' = P - σ TLA * (0.5b + a + 0.5b) * (0.5b + h + 0.5b)
 Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) kod ekscentrično opterećenog temelja treba
odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu površine A'=b' * l'. Te se provjera graničnog stanja
nosivosti za nosivost presjeka stope temelja vrši za (granično stanje STR) – primjer za
temeljnu traku – proračun na sredinu temelja:

p = E Vd / b'⋅l E Md = p ⋅ b 2 / 8 (kNm/m)

Armaturni koš za temelje

ODABIR DUBINE TEMELJENJA OVISI O:

1. Dubini smrzavanja tla

2. Razini podzemne vode
3. Svojstvima tla (slijeganje, nosivost temelja)
4. Utjecaju susjednih građevina
5. Konstrukciji građevine
6. Utjecaju vegetacije (korijenje) i erozije

Utjecaj novih i postojećih susjednih temelja

 DETALJI IZVEDBE TEMELJA

PRIPREMA PODLOGE

sloj čistoće od jalovine, tucanika ili betona niske marke (ovisno o vrsti tla)
-filtersko pravilo
-geotekstili
zamjena materijala
zaštitni sloj (od betona na mekim stijenama)

STUP

TEMELJ
ZASIP ZASIP
TEREN
LINIJA RASPROSTIRANJA
DODATNOG OPTERE]ENJA
GLINA GLINA
NPV NPV
TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTI TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTI
I GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA GRA\EVNA JAMA OBLO@ENA GEOTEKSTILOM
ODNOS TEMELJA I PODOVA

povr{ina terena
podna konstrukcija

slabo nosivo tlo

NASIP

dobro nosivo tlo

oslanjanje podova na nasip (problem slijeganja kod većih opterećenja)

podna konstrukcija
povr{ina terena

slabo nosivo tlo

NASIP

dobro nosivo tlo

oslanjanje podne ploče na temelj

 HIDROIZOLACIJE

Hidroizolacije u temeljima mogu štititi građevinu od:

 vlage, koja je u tlu uvijek prisutna kao procjedna ili kapilarna voda;
 podzemne vode, koja oscilira tijekom godine te temelji mogu povremeno ili
stalno biti ispod njenog nivoa;
 od tekućine u konstrukciji, ako konstrukcija služi kao spremnik za tekućine,
bazen i sl.

Povr{ina terena Povr{ina terena Povr{ina terena
Teku}ina
Podzemna ili
za{tita procjedna voda
NPV hidroizolacije
hidroizolacija
filtar
dren. cijev

Zaštita hidorizolacije:
- opeka "na nož",
- stiropor,
- pjenobeton
- ili neki drugi materijal koji ima ulogu zaštite od mehaničkog oštećenja.

Kod temeljnih traka na kosini treba za hidroizolaciju načiniti podlogu od mršavog betona
sa kosinama, tako da se izbjegnu oštri kutovi lomljenja izolacionih slojeva.

Povr{ina terena

uspravna izolacija zida vodoravna izolacija zida

izolacija poda
Hidroizolacija temelja bitumenskim trakama

Hidroizolacija temelja bentonitnim trakama

 DILATACIJE I SUSJEDNI TEMELJI

Dilatacija duge zgrade najčešće se rješava na način da se izvedu dva neovisna

zida na zajedničkom temelju.

Povr{ina terena

d
t
d
2t
Uvjeti izvedbe temeljne trake na kosoj površini tla