FORMULE ASTRONOMSKA I TERESTRIČKA

NAVIGACIJA- ČASNICI

Kap. Juraj Palčić

 ODREĐIVANJE POZICIJE BRODA ISTOVREMENIM OPAŽANJEM
TRI ZVIJEZDE

a) Izračun srednjeg vremena (UT)

1.VEGA 2. ARCTURIUS 3. SPICA

tk = 19 39 34 tk = 19 41 04 tk = 19 42 16
+ st = -01 14 + st = -01 14 + st = -01 14
UT = 19 38 20 UT = 19 39 50 UT = 19 41 02

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

b) Izračun mjesnog satnog kuta (s)

1.VEGA 2. ARCTURUS 3. SPICA

Sγ = 158 50.3 Sγ = 158 50.3 Sγ = 158 50.3

+ ΔSγ = 9 36.6 + ΔSγ = 9 59.2 + ΔSγ = 10 17.2
Sγ =  Sγ = Sγ =
+  = 14 10 E +  = 14 10 E +  = 14 10 E
Sγ = Sγ = Sγ =
+ (360-α) = 80 43.5 + (360-α) = 146 01.9 + (360-α) = 158 38.6
s = 263 20.4 s = 329 01.4 s = 341 56.1
96 39.6E 30 58.6E 18 03.9E

 = 38 46.9 N  = 19 09.6 N  = 11 11.1 S

- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 0° do 180°, satni kut ima predznak W,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 180° do 360°, s = 360° – s, i satni kut ima
predznak +E,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 360° do 540°, s = s – 360°, i satni kut ima
predznak W,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 540° do 720°, s = 720° – s, i satni kut ima
predznak +E.
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 720° do 900°, s = s – 720° s, i satni kut ima
predznak -W.

c) Izračun prave visine (Vp)

1.VEGA 2. ARCTURUS 3. SPICA

Viz = 21 41.3 Viz = 54 30 Viz = 32 55.5

+ ki = -1.6 + ki = -1.6 + ki = -1.6
+ uk = -8.0 + uk = -6.3 + uk = -7.1
Vp = 21 31.7 Vp = 54 22.1 Vp = 32 46.8
 c) Izračun prave visine (Vp) –godišnjak 1999

1.ZVIJEZDA 2. ZVIJEZDA 3. ZVIJEZDA

Viz = Viz = Viz =

+ ki = + ki = + ki =
+ dep = + dep = + dep =
Vpr = Vpr = Vpr =
+ pop = + pop = + pop =
Vp = Vp = Vp =

d) Izračun visine računate (VR)

sin Vr=sin ϕ⋅sin δ+cos ϕ⋅cosδ⋅cos s

Razlika između računate visine Vr i prave visine Vp izražava se u minutama. Ako je razlika
veća od 1 stupnja rezultat je netočan. Stoga je uputno nakon izračuna računate visine Vr
vrijednosti usporediti sa visinom pravom Vp.

e) Izračun azimuta (r)

sin δ−sin ϕ⋅sin Vr

cos ωr=
cosϕ⋅cosVr

Za izračun pravog azimuta p koriste se pravila:

- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka E, pravi azimut jednak je izračunatom
azimutu (p = r),
- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka W, pravi azimut jednak je odbitku
izračunatog azimuta od 360°, (p = 360° – r) .

f) Izračun razlike visina (ΔV)

1.VEGA 2. ARCTURUS 3. SPICA

VP = VP = VP =
- VR = - VR = - VR =
ΔV = ΔV = ΔV =
 g) Ucrtavanje pozicije broda i izračun koordinata pozicije

1.ZVIJEZDA 2. ZVIJEZDA 3. ZVIJEZDA

p = p = p =
ΔV = ΔV = ΔV =

Postupak ucrtavanja pozicije je slijedeći:

1. Ucrtavaju se koordinate zbrojene pozicije, odnosno zadana paralela (Z= N ili S) i meridijan
(Z= E ili W).

2. Iz središta zbrojene pozicije ucrtaju se sva tri azimuta nebeskih tijela u smjeru (kvadrantu)
azimuta, Da bi se na ucrtane azimute moglo nanijeti vrijednosti ΔV, potrebno je konstruirati
mjernu skalu širine i dužine na način da se nacrta kut koji odgovara zemljopisnoj širini
zbrojene pozicije. Vrijednosti Δ na skali dužine određuju se proizvoljno prema veličini ΔV.

3. Sa skale širine za svako nebesko tijelo šestarom izmjerimo vrijednosti ΔV i nanosimo na

ucrtane azimute u smjeru strelice ΔV pozitivna I suprotno od smjera strelice ako je ΔV
negativna. Na tu točku ucrtava se pravac koji je okomit na pravac azimuta. Sjecište simetrale
kutova je pozicija broda.

4. Ako je zadana pozicija u razmaku vremena, na 3 zvijezdu, odnosno 3 vrijeme, onda se

računa prevaljeni put između 1 i 3 zvijezde i prevaljeni put između 1 i 2 zvijezde:

Δt 1=t 3−t 1
Vb
D 1= ⋅Δt 1
60
Δt 2=t 2−t 1
Vb
D 2= ⋅Δt
60

Zatim se iz sjecišta okomice 1 zvijezde i kursa ucrta se u smjeru kursa izračunati

prevaljeni put, D1 i do te točke se prenese okomica 1 zvijezde
Iz sjecišta okomice 2 zvijezde i kursa ucrta se u smjeru kursa izračunati prevaljeni put,
D2 i do te točke se prenese okomica 2 zvijezde. U sjecištu 3 okomice je pozicija broda.

5. Ako je zadana pozicija u razmaku vremena, na 2 zvijezdu, odnosno 2 vrijeme, onda se

računa prevaljeni put između 3 i 2 zvijezde i prevaljeni put između 1 i 2 zvijezde:

Δt 1=t 3−t 2
Vb
D 1= ⋅Δt 1
60
Δt 2=t 2−t 1
Vb
D 2= ⋅Δt
60
 Zatim se iz sjecišta okomice 3 zvijezde i kursa ucrta se u suprotnom smjeru kursa
izračunati prevaljeni put, D1 i do te točke se prenese okomica 3 zvijezde
Iz sjecišta okomice 1 zvijezde i kursa ucrta se u smjeru kursa izračunati prevaljeni put,
D2 i do te točke se prenese okomica 1 zvijezde. U sjecištu 3 okomice je pozicija broda.

6. Ako je zadana pozicija u razmaku vremena, na 1 zvijezdu, odnosno 1 vrijeme, onda se

računa prevaljeni put između 3 i 1 zvijezde i prevaljeni put između 2 i 1 zvijezde:

Δt 1=t 3−t 1
Vb
D 1= ⋅Δt 1
60
Δt 2=t 2−t 1
Vb
D 2= ⋅Δt
60

Zatim se iz sjecišta okomice 3 zvijezde i kursa ucrta se u suprotnom smjeru kursa

izračunati prevaljeni put, D1 i do te točke se prenese okomica 3 zvijezde
Iz sjecišta okomice 2 zvijezde i kursa ucrta se u suprotnom smjeru kursa izračunati
prevaljeni put, D2 i do te točke se prenese okomica 2 zvijezde. U sjecištu 3 okomice je
pozicija broda.

7. Ako je zadana pozicija broda u razmaku vremena na neko izabrano vrijeme ( npr.3
zvijezda je u 1845 sati, a traži se pozicija u 1900 sati) onda se izračuna prevaljeni put
između 1,2,3 zvijezde i 1900 sati te se iz sjecišta okomice i kursa u smjeru kursa prenesu
okomice 1,2,3 zvijezde za prethodno izračunati prevaljeni put.

h) Izračun koordinata pozicije broda (p i p)

Koordinate pozicije broda dobiju se tako da se izmjere vrijednosti Δ sa skale širine i Δ sa skale
dužine te se pribroje ili oduzmu od zbrojene pozicije. Potrebno je voditi računa o predznacima Δ i
Δ koji se određuju prema odnosu zbrojene pozicije i pozicije broda koja je dobivena motrenjem
nebeskih tijela. To znači ako je pozicije dobivena motrenjem nebeskih tijela sjevernije od zbrojene
pozicije Δ će biti pozitivna, ako je južnije Δ će biti negativna. Vrijednost Δ će biti pozitivna ako
je pozicije dobivena motrenjem nebeskih tijela istočnije od zbrojene pozicije, a negativna ako je
zapadnije od zbrojene pozicije.

Z = Z =
+ Δ = + Δ =
p = p =
 ODREĐIVANJE POZICIJE BRODA ISTOVREMENIM OPAŽANJEM
DVIJE ZVIJEZDE I PLANETA

a) Izračun srednjeg vremena (UT)

1. PLANET 2. ZVIJEZDA 3.ZVIJEZDA.

tk = tk = tk =
+ st = + st = + st =
UT = UT = UT =

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.
b) Izračun mjesnog satnog kuta (s)

1.PLANET 2. ZVIJEZDA 3.ZVIJEZDA.

S = Sγ = Sγ =
+ ΔS = + ΔSγ = + ΔSγ =
+ v = Sγ = Sγ =
S = +  =  =
+  = Sγ = + Sγ =
s = + (360-α) = (360-α) =
s = s =
 =
+ Δ =
 =  =  =
d=
Kod deklinacije planeta, Sunca i Mjeseca upisuješ deklinaciju za UT, a onda uspoređuješ tu
deklinaciju i prvu slijedeću. (pada/raste)
Kod planeta v i d se uzimaju sa dna stupca tog planeta

- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 0° do 180°, satni kut ima predznak W,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 180° do 360°, s = 360° – s, i satni kut ima
predznak +E,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 360° do 540°, s = s – 360°, i satni kut ima
predznak W,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 540° do 720°, s = 720° – s, i satni kut ima
predznak +E.
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 720° do 900°, s = s – 720° s, i satni kut ima
predznak -W.

c) Izračun prave visine (Vp)

1.PLANET 2. ZVIJEZDA 3.ZVIJEZDA

Viz = Viz = Viz =

+ ki = + ki = + ki =
+ uk = + uk = + uk =
Vp = Vp = Vp =
 d) Izračun visine računate (VR)

sin Vr=sin ϕ⋅sin δ+cos ϕ⋅cosδ⋅cos s

e) Izračun azimuta (r)

sin δ−sin ϕ⋅sin Vr

cos ωr=
cosϕ⋅cosVr

Za izračun pravog azimuta p koriste se pravila:

- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka E, pravi azimut jednak je izračunatom
azimutu (p = r),
- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka W, pravi azimut jednak je odbitku
izračunatog azimuta od 360°, (p = 360° – r) .

(f) Izračun razlike visina (ΔV)

1..PLANET 2. ZVIJEZDA 3.ZVIJEZDA

VP = VP = VP =
- VR = - VR = - VR =
ΔV = ΔV = ΔV =

g) Ucrtavanje pozicije broda i izračun koordinata pozicije

1..PLANET 2. ZVIJEZDA 3.ZVIJEZDA

p = p = p =
ΔV = ΔV = ΔV =

h) Izračun koordinata pozicije broda (p i p)

Z = Z =
+ Δ = + Δ =
p = p =
 ODREĐIVANJE POZICIJE BRODA ISTOVREMENIM OPAŽENJEM DVA
NEBESKA TIJELA
(POZNATOG, NEPOZNATOG) I POLARE (SJEVERNJAČE)

a) Izračun srednjeg vremena (UT)

tk = tk = tk =
+ st = + st = + st =
UT = UT = UT =

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

b) Izračun mjesnog satnog kuta (s) i satnog kuta proljetne točke(Sγ)

1. POLARA 2. NEPOZNATO TIJELO 3. POZNATO

Sγ = Sγ = Sγ =
+ ΔSγ = + ΔSγ = + ΔSγ =
Sγ = Sγ = Sγ =
+  = +  = +  =
Sγ = Sγ = Sγ =
+ (360-α) =
s =
 =
Kod polare i nepoznatog nebeskog tijela Sy do 360 ne diraj.Ako je veći npr. 42813' onda 42813'-
360
Za poznatu zvijezdu primjenjuju se pravila:
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 0° do 180°, satni kut ima predznak W,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 180° do 360°, s = 360° – s, i satni kut ima
predznak +E,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 360° do 540°, s = s – 360°, i satni kut ima
predznak W,
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 540° do 720°, s = 720° – s, i satni kut ima
predznak +E.
- ako je vrijednost izračunatog satnog kuta (s) od 720° do 900°, s = s – 720° s, i satni kut ima
predznak W
c) Izračun prave visine (Vp)

1. POLARA 2. NEPOZNATO TIJELO 3. POZNATO

Viz = Viz = Viz =

+ ki = + ki = + ki =
+ uk = + uk = + uk =
Vp = Vp = Vp =
 d)Izračun zemljopisne širine Polare

Vp =
+ kor1 =
+ kor2 =
+ kor3 =
pol. =

Kor 1 vadi se sa Sy
Kor 2 vadi se sa geografskom širinom iz zadatka
Kor 3 vadi se sa datumom, odnosno mjesecom iz zadatka

d)Izračun zemljopisne širine Polare –godišnjak 1999

Vp =
+ a0 =
+ a1 =
+ a2 =
∑ =
-1º =
pol. =

IDENTIFIKACIJA

Izračun približne deklinacije ()

NEPOZNATO NEBESKO TIJELO

sin δ=sin ϕ⋅sinVp+cosϕ⋅cosVp⋅cosωp

Izračun približnog satnog kuta (s)

NEPOZNATO NEBESKO TIJELO

sin Vp−sin δ⋅sin ϕ

cos s=
cos δ⋅cos ϕ

Izračun približne surektascenzije (360-α)

NEPOZNATO NEBESKO TIJELO

( 360∘−α )=360°−( Sγ +s )
ωp<180
(360°−α )=360°−( Sγ−s)
ωp>180°
 Izračun mjesnog satnog kuta (s)

Ako je identificirano nepoznato nebesko tijelo planet, potrebno je ponovo izračunati satni kut
proljetne točke, mjesni satni kut i deklinaciju.

PLANET

S =
+ ΔS =
+ v =
S =
+  =
s = Pravila

 =
+ Δ =
 =

Ako je identificirano nepoznato nebesko tijelo zvijezda:

1. ZVIJEZDA

Sγ =
+ (360-α) = IZ NG!
s = Pravila

 = IZ NG!

e) Izračun visine računate (VR)

PLANET I ZVIJEZDA

sin Vr=sin ϕ⋅sin δ+cos ϕ⋅cosδ⋅cos s

f) Izračun azimuta (r)

PLANET I ZVIJEZDA

sin δ−sin ϕ⋅sin Vr

cos ωr=
cosϕ⋅cosVr

Za izračun pravog azimuta p koriste se pravila:

- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka E, pravi azimut jednak je izračunatom
azimutu (p = r),
- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka W, pravi azimut jednak je odbitku
izračunatog azimuta od 360°, (p = 360° – r) .
 i) Izračun razlike visina (ΔV) i razlike zemljopisne širine (Δ )

1. POLARA 2. PLANET 3. ZVIJEZDA

pol = VP = VP =
Z. = - VR = - VR =
Δ = ΔV = ΔV =

j) Ucrtavanje pozicije broda i izračun koordinata pozicije

1. POLARA 2. PLANET 3. ZVIJEZDA

Δ = p = p =
ΔV = ΔV =

k) Izračun koordinata ozicije broda (p i p)

Z = Z =
+ Δ = + Δ =
p = p =
 POZICIJA BRODA MOTRENJEM SUNCA U RAZMAKU VREMENA (φm)

1) Izračun srednjeg vremena (UT)

1.SUNCE

tk =
+ st =
UT =

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

2) Izračun mjesnog satnog kuta (s) i deklinacije 

1.SUNCE

S =
+ ΔS =
S =
+  =
s = Pravila

 =
+ Δ =
 =

3) Izračun prave visine (Vp)

1. SUNCE 2. SUNCE

Viz = Viz =
+ ki = + ki =
+ uk = + uk =
+ pop = + pop =
Vp = Vp =

4) Izračun visine računate (VR)

sin Vr=sin ϕ⋅sin δ+cos ϕ⋅cosδ⋅cos s

5) Izračun azimuta (r)

sin δ−sin ϕ⋅sin Vr

cos ωr=
cosϕ⋅cosVr
Za izračun pravog azimuta p koriste se pravila:
- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka E, pravi azimut jednak je izračunatom
azimutu (p = r),
- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka W, pravi azimut jednak je odbitku
izračunatog azimuta od 360°, (p = 360° – r) .

(6) Izračun vremena φm

Tm =
  =
UT =
+ x =
tx =

(7) Izračun deklinacije 

 =
+ Δ =
 =
(8) Izračun zemljopisne širine φm

90 =
 Vp =
+ z =
+  =
m =
Šteli se prema z!

Predznak z je:

1. Pozitivan ako je zemljopisna širina veća od deklinacije ili ako je motritelj okrenut
prema jugu (azimut pravi je veći od 90, a manji od 270)
2. Negativan ako je deklinacija veća i istog predznaka kao i zemljopisna širina ili ako je
motritelj okrenut prema sjeveru (azimut pravi je veći od 270, a manji od 90)
3. Ako je u zadatku zadano npr. Motrenje je prema jugu, z=+, ili motrenje je prema
sjeveru z= -
4. Ako je u zadatku zadan azimut npr. P =360, z=-, ako je zadano P =000, z=+

9) Izračun razlike visina (ΔV) i razlike zemljopisne širine (Δ )

1. SUNCE

VP = m =
- VR = - Z =
ΔV = Δ =
 10) Izračun prevaljenog puta (D)
Δt =t 2−t 1
Vb
D= ⋅Δt
60

11) Crtanje pozicije

1. Ucrtaj coordinate zbrojene pozicije i kurs

2. Ucrtaj azimuth i okomicu 1 Sunca
3. Ucrtaj fm
4. Iz sjecišta okomice 1sunca i kursa ucrtaj izračunati prevaljeni put na kurs.
5. Prenesi okomicu 1 sunca do ucrtanog prevaljenog puta i presjeci ucrtani fm
6. Sjecište prenesene okomice i fm je pozicija broda.

12.Račun pozicije

Z = Z =
+ Δ = + Δ =
p = p =
 POZICIJA BRODA MOTRENJEM SUNCA U RAZMAKU VREMENA (φm)

1) Izračun srednjeg vremena (UT)

1.SUNCE
tk =
+ st =
UT =

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

2) Izračun mjesnog satnog kuta (s) i deklinacije 

1. SUNCE 2. SUNCE

S = S =
+ ΔS = + ΔS =
S = S =
+  = +  =
s = s =

 =  =
+ Δ = + Δ =
 =  =

3) Izračun prave visine (Vp)

1. SUNCE 2. SUNCE
Viz = Viz =
+ ki = + ki =
+ uk = + uk =
+ pop = + pop =
Vp = Vp =

4) Izračun visine računate 1 i 2 Sunce(VR)

sin Vr=sin ϕ⋅sin δ+cos ϕ⋅cosδ⋅cos s

5) Izračun azimuta 1 i 2 Sunce (r)

sin δ−sin ϕ⋅sin Vr

cos ωr=
cosϕ⋅cosVr

Za izračun pravog azimuta p koriste se pravila:

- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka E, pravi azimut jednak je izračunatom
azimutu (p = r),
- ako je mjesni satni kut nebeskog tijela predznaka W, pravi azimut jednak je odbitku
izračunatog azimuta od 360°, (p = 360° – r) .
 (6) Izračun razlike visina (ΔV)

1. SUNCE 2. SUNCE

VP = VP =
- VR = - VR =
ΔV = ΔV =

Izračun prevaljenog puta (D)

Δt =t 2−t 1
Vb
D= ⋅Δt
60

7) Crtanje pozicije

1. Ucrtaj coordinate zbrojene pozicije i kurs

2. Ucrtaj azimuth i okomicu 1i 2 Sunca
3. Iz sjecišta okomice 1sunca i kursa ucrtaj izračunati prevaljeni put na kurs.
4. Prenesi okomicu 1 sunca do ucrtanog prevaljenog puta i presjeci okomicu 2 Sunca, sjecište
okomica je pozicija broda

8 .Račun pozicije

Z = Z =
+ Δ = + Δ =
p = p =
 RAČUN ZEMLJOPISNE ŠIRINE POMOĆU POLARE (φpolare)

1) Izračun srednjeg vremena (UT)

tk =
+ st =
UT =

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

2) Izračun mjesnog satnog kuta (s) i satnog kuta proljetne točke(Sγ)

POLARA

Sγ =
+ ΔSγ =
Sγ =
+  =
Sγ =
Kod polare Sy do 360 ne diraj.Ako je veći npr. 42813' onda 42813'- 360

3) Izračun prave visine (Vp)

POLARA

Viz =
+ ki =
+ uk =
Vp =

4)Izračun zemljopisne širine Polare

Vp =
+ kor1 =
+ kor2 =
+ kor3 =
pol. =

Kor 1 vadi se sa Sy
Kor 2 vadi se sa geografskom širinom iz zadatka
Kor 3 vadi se sa datumom, odnosno mjesecom iz zadatka

d)Izračun zemljopisne širine Polare –godišnjak 1999

Vp =
+ a0 =
+ a1 =
+ a2 =
∑ =
-1º =
pol. =
 KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRČNOG KOMPASA – SUNCE
IZLAZ I ZALAZ

a) Izračun srednjeg vremena (UT)

b)
tk =
+ st =
UT =

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

b) Izračun vremena izlaza/zalaza ako nije zadano

Tizl./zal. za  =
- =
UT =
 se pretvori u vrijeme, :15, ne zaokružuje se

b) Izračun deklinacije

 =
+ Δ =
 =

c) Izračun pravog azimuta (p)

sin δ
cos ωp=
cosϕ

c) Izračun varijacije

var. =
+/- god.op/pr =
var =

c) Izračun devijacije

p = p =
 k =  ž =
UK = ž =
 var =
k =
 KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRČNOG KOMPASA – SUNCE U
BILO KOJE VRIJEME

a) Izračun srednjeg vremena (UT)

c)
tk =
+ st =
UT =

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

b) Izračun mjesnog satnog kuta (s)

S =
+ ΔS =
S
+  =
s =

 =
+ Δ =
 =

c) Izračun pravog azimuta (p)

sin Vr=sin ϕ⋅sin δ+cos ϕ⋅cosδ⋅cos s

sin δ−sin ϕ⋅sin Vr

cos ωr=
cosϕ⋅cosVr

c) Izračun varijacije (var.)

var. =
/+ god.op. =
var.04 =

d) Izračun devijacije (k i ž)

p = p =
 k =  ž =
UK = ž =
 var =
k =
 KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRČNOG KOMPASA - POLARA

a) Izračun srednjeg vremena (UT)

d)
tx = 01 49 24
- x = 9W
UT = 10 49 24

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

b) Izračun satnog kuta proljetne točke

Sγ = 50 04.9
+ ΔSγ = 12 23.1
Sγ = 62 28.0
+  = 129 10 w
Sγ = 293 18.0

c) Izračun pravog azimuta (p)

Da bi se dobio azimut pravi p ulazi se u TABLICE ZA ODREĐIVANJE ZEMLJOPISNE

ŠIRINE I AZIMUTA POMOĆU POLARE u nautičkom godišnjaku.
U tablice se ulazi vodoravno sa mjesnim satnim kutom i okomito sa zemljopisnom širinom.
Wp = 1.1
c) Izračun varijacije

var. = 1.2
/+ god.op. = 0.4
var.04 = 0.8

d) Izračun devijacije (k i ž)

p = 1.1+360 p = 1.1
 k = 359.2  ž = 2.0
UK = 1.9 ž = 0.9
 var = 0.8
k = 1.1

p = 1(+360)
 k = 359.2
UK =
 var =
k =

p = 359
 k = 1(+360)
UK =
 var =
k =
 KONTROLA DEVIJACIJE MAGNETSKOG I ZVRČNOG KOMPASA - ZVIJEZDE

b) Izračun srednjeg vremena (UT)

e)
tk =
+ st =
UT =

U slučaju da je zadano lokalno vrijeme motrenja tx, srednje vrijeme UT dobiva se : UT = tx -

(x), gdje je x vremenska zona.

b) Izračun mjesnog satnog kuta (s)

Sγ =
+ ΔSγ =
Sγ
+  =
Sγ =
+ (360-α) =
s = PRAVILA

 =

c) Izračun pravog azimuta (p)

sin Vr=sin ϕ⋅sin δ+cos ϕ⋅cosδ⋅cos s

sin δ−sin ϕ⋅sin Vr

cos ωr=
cosϕ⋅cosVr

c) Izračun varijacije (var.)

var. =
/+ god.op. =
var.04 =

d) Izračun devijacije (k i ž)

p = p =
 k =  ž =
UK = ž =
 var =
k =
 IZRAČUN SATNOG KUTA, DEKLINACIJE I POPRAVAK VISINE MJESECA

S =
+ ΔS =
+ v =
S =
+  =
s = Pravila

 =
+ Δ =
 =

Viz =
+ ki =
+ k =
+ dep =
Vp =

Izračun visine računate (VR)

sin Vr=sin ϕ⋅sin δ+cos ϕ⋅cosδ⋅cos s

Izračun azimuta (r)

sin δ−sin ϕ⋅sin Vr

cos ωr=
cosϕ⋅cosVr
 FORMULE I UPUTE ZA IZRADU ZADATAKA LOKSODROME I
ORTODROME

1. Izračun relativnih koordinata

2 = 2 = m2 =
 1 =  1 =  m1 =
 =  = m =
 = X60  = X60

Kad je  veća od 180, tada se se izračunata vrijednost  odbije od 360 i promijeni se

predznak.
Nakon izračuna ∆ i  treba pretvoriti u minuta. m2 ima predznak kao i 2, m1 kao i
1

2) Izračun loksodromskog kursa (Kl)

Δλ
tgKrl=
Δ fm

Nakon izračuna loksodromskog kursa Kl, potrebno ga je pretvoriti u pravi kurs Kp

usporedbom vrijednosti  i m prema slijedećim pravilima:

Kp= Krl NE
Kp= 180  Krl SE
Kp= 180 + Krl SW
Kp= 360  Krl NW

3) Izračun loksodromske udaljenosti (Dl)

Δf
Dl=
cos Krl
4)Izračun ortodromske udaljenosti (Do)

cos Do=sin ϕ1⋅sin ϕ2+cos ϕ1⋅cosϕ 2⋅cos Δλ

x 60=NM

Kad izračunaš Do usporedi sa Dl, mora biti kraća jer ortodroma je kraći put
5) Izračun početnog ortodromskog kursa (Kro)

sin ϕ2−cos Do⋅sin ϕ 1

cos Kro=
sin Do⋅cos ϕ1

Nakon izračuna početnog ortodromskog kursa Kro potrebno ga je pretvoriti u pravi kurs
Kpo usporedbom vrijednosti  prema slijedećim pravilima:

- ako je =E Kpo= Kro

- ako je =W Kpo= 360  Kro

(6) Izračun dolaznog ortodromskog kursa (Kzv)

sin ϕ1−cos Do⋅sin ϕ 2

cos Kzv=
sin Do⋅cosϕ 2

- ako je =E Kpz= 180 - Kzv

- ako je =W Kpz= 180 + Kzv

7) sjecište ortodrome i ekvatora( ako je zadatak da su pozicija dolaska i odlaska na

različitim hemisferama)

λ sj=λv−90 , Kpo≥180
λ sj=λv+90 ,Kpo≤180

6)Izračun uštede

Ušteda=Dl−Do

7) Izračun koordinata vrha ortodrome (v i v)

cos ϕv=sin Ko⋅cosϕ 1'
1
tg Δλv=
sin ϕ1⋅tgKro
Kpo≥180 , λv= λ 1−Δλv
Kpo≤180 , λv= λ 1+ Δλv
Delta lamda vrha ima predznak koji ti ispadne +/-

8) Izračun međutočki ortodrome

λm1=λv+Δλx
tg ϕm1=cos Δλx⋅tg ϕv
 9) Izračun međutočki ortodrome kada je vrh izvan pozicije P1 i P2

Primjer :
1= 30 N 1= 120 W
2= 20 S 2= 173 W

Izračunati vrh ortodrome:

v= 42 42.6 N v= 62 56.9 W, = 10

1= 30 N 1= 120 W

m2= 22 29.1 N 2= 130 W
m3= 13 22.8 N 3= 140 W
m4= 3 07.5 N 4= 150 W
m5= 7 25.5 S 5= 160 W
m6= 17 17.4 S 6= 170 W
2= 20 S 2= 173 W

1= 2-v= 130-62 56.9 = 67 03.1

2= 3-v= 140-62 56.9 = 77 03.1
3= 4-v= 150-62 56.9 = 87 03.1
4= 5-v= 160-62 56.9 = 97 03.1
5= 6-v= 170-62 56.9 = 107 03.1

tgm1= cos1 x tgv= cos 67 03.1 x tg 42 42.6 =22 29.1 N

tgm2= cos2 x tgv= cos 77 03.1 x tg 42 42.6 =13 22.8 N
tgm3= cos3 x tgv= cos 87 03.1 x tg 42 42.6 =3 07.5 N
tgm4= cos4 x tgv= cos 97 03.1 x tg 42 42.6 =7 25.5 S
tgm5= cos5 x tgv= cos 107 03.1 x tg 42 42.6 =17 17.4 S

9) Izračun vremena dolaska

NPR. DL = 4420 M Vb = 14 čv.

DL
T¿
Vb
T 4421.1
¿ =304.9 sati : 24=12.7 dana−12 x 24=16.9 sati−16 x 60=54.2 minute
14.5

ETD PORT tx = 05 30 21.2

 x = 8w + 12 dana
UT = 13 30 5.3
 + = 16 54
UT = 06 24
ETA YOK + x = 09 E
tx = 15 24 +1 6.3
 PLOVIDBA PO PARALELI

1) Izračun relativnih koordinata

2 = 2 =
 1 =  1 =
 =  = 0
 = X60

2) Izračun loksodromskog kursa (Kpl)

Loksodromski kurs kod plovidbe na istoj paraleli nije potrebno raþunati. Ako je (Δλ) negativna ili se
plovi prema zapadu onda je (Krl = Kpl = 270°), a ako je (Δλ) pozitivna ili se plovi prema istoku kao u
ovom primjeru onda je (Krl = Kpl = 090°).

3)Izračun loksodromske udaljenosti Dl

Dl=xcosf

4)Izračun Ortodromske udaljenosti Do

sinDo/2=sin/2 xcosf

5) Izračun početnog ortodromskog kursa (Ko)

sin ϕ2−cos Do⋅sin ϕ 1

cos Kro=
sin Do⋅cos ϕ1

Nakon izračuna početnog ortodromskog kursa Ko potrebno ga je pretvoriti u pravi kurs

Kpo usporedbom vrijednosti  prema slijedećim pravilima:

- ako je =E Kpo= Kro

- ako je =W Kpo= 360  Kro

(6) Izračun dolaznog ortodromskog kursa (Ko)

sin ϕ1−cos Do⋅sin ϕ 2

cos Kzv=
sin Do⋅cosϕ 2

- ako je =E Kpz= 180 - Kzv

- ako je =W Kpz= 180 + Kzv

7)Izračun uštede
Ušteda=Dl−Do
 8) Izračun koordinata vrha ortodrome (v i v)

cos ϕv=sin Ko⋅cosϕ 1'

1
tg Δλv=
sin ϕ1⋅tgKro
Kpo≥180 , λv= λ 1−Δλv
Kpo≤180 , λv= λ 1+ Δλv
Delta lamda vrha ima predznak koji ti ispadne +/-

8) Izračun međutočki ortodrome

λm1=λv+Δλx
tg ϕm1=cos Δλx⋅tg ϕv

9) Izračun vremena dolaska

NPR. DL = 4420 M Vb = 14 čv.

DL
T¿
Vb
T 4420
¿ =315.7 sati :24=13.15 dana−13 x 24=3.71 sati−3 x 60=43 minute
14

ETD A tx = 08 00 10.5
 x = 4w + 13 dana
UT = 1200 23.5
+ = 0343
UT = 1543
ETA B + x = 6e
tx = 2143 23.5