1938.

---
1938.
12.3. Anschluss Austrije – plan “Otto” njemačke trupe ulaze u Austriju i dan poslije Austrija priključena Njemačkoj
Ribbentrop poručuje Hitleru iz Londona da se Britanija neće miješati ako Hitler zaposjedne Austriju, a s Italijom ima
dogovor o nemiješanju od 1936.
Hitler je najprije tražio od austr. kancelara Schuschnig da primi u vladu vođu nacista seys-Inquarta na mjesto
ministra unutrašnjih poslova, a na mjesto ministra financija bit će nacist Fižbek. Schussnig je preplašen pristao, ali je
nakon nacističkih nasilja i nereda koji su uslijedili namjeravao provesti plebiscit o austrijskoj neovisnosti, što je
razljutilo Hitlera i odlučuje izvršiti plan OTTO
diplomatski je to išlo ovako – prvo je Hitler tražio ukidanje plebiscita, a Schussnig pristao, a onda je tražio da
odstupi i na mjesto kancelara postavi Seys-Inquarta, što je Schussnig odbio – te Seys-Inquart otvara granicu za
njemačke trupe
13.3. objavljena je aneksija Austrije Njemačkom carstvu
29.09. Munchenski sporazum: Čehoslovačka prisiljena ustupiti Njemačkoj Sudete
Uvod:
sudetski Nijemci (3,2 mil, ali Sudeti nisu nikad bili dio Njemačke) dobili Hitlerove upute: vođa najjače stranke
sudetskih Nijemaca Konrad Henlein dobio zadatak da postavi neprihvatljive zahtjeve za autonomiju te oblasti i pravo
na ujedinjenje s sunarodnjacima u Njemačkoj, no istovremeno Hitler i general Kajtel planiraju vojnu akciju GREEN
(Karlbadski program Henleinov je prvi korak, drugi korak je međunarodna izolacija ČHS, a treći vojni udar)
ta politika je naišla na otpor Wehrmachta – načelnik generalštaba Ludwig von Beck se protivio napadu na ČHS: jer
VB i F neće ostati pasivne kod napada
jer bi za to trebalo angažirati 35 divizija, a onda će im za obranu zapadne granice ostati samo 15
divizija naspram 100 divizija koje mogu angažirati Francuzi
Hitler je rekao da mu vojska duguje apsolutnu poslušnost – Beck dao ostavku
položaj Čehoslovačke: potpisala ugovor o savezu s Franc 1924. i Locarno pakt 1925. i ugovor o prijateljstvu s SSSR-
om 1935. i članica je Male Antante
Britanija (Chamberlain i lord Halifax) i Francuska (Daladier i Bonet) nagovaraju Prag da prihvati Henleinove
zahtjeve – vode politiku popuštanja
SSSR nudio Benešu pomoć, ali pod uvjetom da Rumunjska ili Poljska propustesovjetske trupe kroz svoj teritorij, ali
ove se ne slažu i odbijaju bojeći se da će Rusi i ostati – Beneš je odbio pomoć SSSR-a bojeći se da će time naljutiti
Francusku svog glavnog saveznika
Konferencija u Godesbergu: Hitler postavlja ultimatum VB i F i traži pristanak da njemačke trupe uđu u
Čehoslovačku – VB i F vrše pritisak na ČHS da mora udovoljiti Hitleru – Benešova vlada dala ostavku
VB vrše pritisak na ČHS, ali Hitler povećao svoje zahtjeve, te bilo je jasno da je rat neizbježan
nakon toga počinje mobilizacija u VB i F, a Musssolini nagovorio Hitlera da pristane na konferenciju u Munchenu –
na kojoj Čehoslovačka nije sudjelovala jer je to Hitler uvjetovao
29.9.1938. u Munchenu sastali se Neville Chamberlain, Daladier, Hitler i Mussolini: Čehoslovačka mora ustupiti
Njemačkoj Sudete
kao dio ovog sporazuma je i anglo-njemački sporazum o nenapadanju – Chemberlain jako sretan jer je postigao “mir
za čitavu epohu”
Poljaci iskorištavaju okupaciju Sudeta i priključuju industrijsko područje oko rijeke Olše - Tešin-Cieszyn, naseljen
Poljacima
1.10. njemačke trupe ulaze u Sudete – počinje podupiranje slovačkog nacionalizma kao priprema za potpunu okupaciju Č
2.11. Prva bečka arbitraža između Italije i Njemačke koja donosi zaključak o priključenju južne Slovačke (prikarpatske
Ukrajine ili Rutenije koja je proglasila autonomiju na čelu s nadbiskupom Vološinom, a sad joj je ukinuta
autonomija jer su je mađarske trupe osvojile) Mađarskoj
9.- Kristalna noć u Njemačkoj – izgredi protiv Židova
10.11.
1939.
1939.
14.3. proglašena nezavisnost Slovačke na čelu s monsinjorom Tisoom – čehoslovački predsjednik republike Hacha koji je
nasljedio Beneša nakon ostavke nije priznao proklamiranu slovačku nezavisnost, te Slovaci zovu Nijemce u pomoć,
koji uspostavljaju državu pod njemačkim pokroviteljstvom (slovački fašisti na čelu s Tisoom)
15.3. Hitler zaposjeda Čehoslovačku i Moravsku te 16.3. objavljuje svoju odluku o stvaranju Protektorata Češke i
Moravske
21.3. Hitler postavlja ultimatum Poljskoj (s Poljskom Njemačka ima ugovor o nenapadanju iz 1934.) kojim traži da ustupi
Njemačkoj Gdansk i dopusti joj da kroz koridor izgradi auto-cestu koja će biti pod njemačkim suverenitetom
postavlja ultimatum Litvi da Njemačkoj ustupi Memel i prisiljava Rumunjsku da sklopi ugovor o eksploataciji nafte
28.3. Frankove trupe ulaze u Madrid i svršetak španjolskog građanskog rata
31.3. Velika Britanija i Francuska garantiraju nezavisnost Poljske (opomena Hitleru)
 Hitler na to reagira poništavanjem njemačko-poljskog ugovora o nenapadanju iz 1934. i njemačko-britanskog
sporazuma o pomorskom naoružanju iz 1935.
7.4. Italija zaposjeda Albaniju
Zogu je bio svjestan trajnih ciljeva Italije, te je povremeno mijenjao vanjskopolitičku orijentaciju – 1934. je sklopio s
Jugoslavijom trgovački ugovor i odbio je produžiti Tiranski pakt iz 1926.
Zogu je pokušavao pronaći oslonac u Njemačkoj, koja mu jasno daje do znanja da nema interesa u Sredozemlju
prema listopadskom protokolu 1936. i početkom Osovine Rim-Berlin
Italija pak u strahu od Njemačke nakon Anschlussa i zbog Zoguovog traženja pomoći, te u strahu od
Jugoslavije zauzima Albaniju i proglašava 12.4. personalnu uniju pod Viktorom Emanuelom III
iz Albanije u listopadu 1940. započinje napad na Grčku
Britanska politika i Albanija
Britanci imaju i u Draču obavještajce koji tu nisu trebali organizirati pobunu, no nakon pada Albanije Zogu bježi u
Britaniju, Britanci mu dozvoljavaju ostanak, ali mu ne daju da se politički aktivira na zalaganju za albansku
nezavisnost iz obzira prema Grcima i njihovim zahtjevima za sjevernim Epirom
Britanci su u kolovozu 1943. poslali britanskog časnika Daviesa u Albaniju s zadatkom da ujedini pokrete otpora
1945. VB, SAD i SSSR su priznale komunističku albansku vladu
13.4. Velika Britanija i Francuska daju garancije Grčkoj i Rumunjskoj i Turskoj
jamstva koja oni daju nisu promišljena vojno nego su panična reakcija na talijansko zaposjedanje Albanije
Britanija se u JI Evropi mogla osloniti na dio vladajućih elita koje su povezane s zapadnim zemljama, na uspomenu
na savezništvo u prošlom ratu i na obiteljske veze između kraljevskih obitelji
poslovno tamo je bila značajna rumunjska nafta koju je nadzirao britanski i francuski kapital
nakon pada Poljske – Rumunjska je vidjela da je britansko jamstvo bezvrijedno te se povezuje s Hitlerom
22.5. Vojni savez između Njemačke i Italije – Čelični pakt
- najvažnija odredba: ako jedna od strana bude silom uvučena u ratne operacije sa jednom ili više sila, druga strana će
kao saveznica stati na njenu stranu i podržati je svim vojnim snagama na zemlji, u vodi i zraku
23.8. u Moskvi potpisan sovjetsko-njemački ugovor o nenapadanju + tajni protokol
SSSR-u je najvažnije bilo očuvati svoju zemlju i socijalistički poredak – u tome su mu jednako opasni i Hitler i
zapadnjaci, te su dobili dojam da VB i F guraju Hitlera na SSSR, no Hitler privukao Staljina i Molotova ponuđenim
teritorijima
dodatni protokol definira razgraničenje interesnih sfera:
SSSR- ova zona utjecaja je Finska, Estonija i Letonija, istočna polovica Poljske duž Visla-Narev-San i Besarabija
Njemačka zona interesa je Litva s Vilnusom
Staljinu treba neko vrijeme da konsolidira vojsku i pripremi obranu
Njemačka je izbjegla rat na dva fronta i dala si mir do obračuna s SSSR-om
VB i F izgubile saveznika i sad se same trebaju sukobiti s Njemačkoj zbog svojih antikomunističkih kalkulacija
25.8. zaključen vojni sporazum između Velike Britanije i Poljske
25.8. Njemačka objavljuje poštovanje neutralnosti Belgije, Danske, Nizozemske, Luxemburga i Švicarske, Estonije i
Letonije dok mu je Litva trebala vratiti Klaipedu ili područje Memela
1.9. Njemačka bez objave rata napala Poljsku – plan WEISS – početak II svjetskog rata
nekadašnje pruske pokrajine su većinom uvrštene u njemački teritorij kao okruzi dok je od preostalog dijela Poljske
osnova Generalni guverman s centrom u Krakovu – gdje se “čisti” vodeći intelektualni sloj
s druge strane sovjetske trupe ulaze prema sovjetsko-njemačkom sporazumu u istočnu Poljsku i pripajaju taj teritorij
pojedinim sovjetskim republikama
na poljskom teritoriju se razvija pokret otpora s različitim strujama od antifašističke do antikomunističke – pokret
otpora je organiziran iz Pariza i Londona gdje djeluje poljska izbjeglička vlada pod generalom Sikorskim – politika
vlade je da je za Poljsku jednako opasan i SSSR i Njemačka
Armija Krajowa dobila zadatak podizanje lokalnih ustanaka koji bi pomakli frontu prema istoku i organizirali državnu
vlast prije dolaska Crvene armije
nosilac suprotnog viđenja Poljske je KP Poljske koja je nosilac oružane oslobodilačke borbe i podupire je SSSR
SSSR osniva i vojsku sastavljenu od poljskih zarobljenika koja ulazi u sastav savezničkih snaga pod vodstvom
generala Andersa
Njemačka u cilju paraliziranja prosovjetske frakcije u pokretu otpora poduzima političku akciju: Katinska afera:
prema kojoj je objavljeno u ožujku 1943. da je pronađena masovna grobnica poljskih oficira pobijenih nakon
sovjetske okupacije istočne Poljske
poljska vlada u izbjeglištvu prekida diplomatske odnose s SSSR-om, raskida ugovor o prijateljstvu i vojnoj suradnji
sklopljen u kolovozu 1941. – što je povodom potpunog raskola između izbjegličke vlade i Poljske radničke partije
(komunista)
3.9. Francuska i Velika Britanija objavljuju rat Njemačkoj
17.9. sovjetske trupe ulaze prema sovjetsko-njemačkom sporazumu u istočnu Poljsku, Besarabiju i baltičke države
IX- Estonija, Letonija i Litva sklapaju sporazum s SSSR-om o pomoći i ustupaju mu uporišta
XI SSSR s Finskom vodi neuspjele pregovore – te je napada 30.11.1939. – Društvo naroda proglašava SSSR agresorom i
isključuje ga iz članstva
- 3.5. i 6.8.1940. Litva, Letonija i Estonija pripojene SSSR-u