Monitoring bregunica

na rijeci Dravi

Prirodoslovno društvo “Drava”

voditelj projekta: Ivan Darko Grlica
 Što je monitoring?

Program praćenja određenog svojstva kroz vrijeme u

odnosu na referentnu vrijednost (nulto stanje), a prati se
standardiziranom metodologijom

Predmet monitoringa mogu biti:

• zaštićene/ugrožene vrste/staništa/područja

• strane invazivne vrste

• pokazatelji općeg stanja ekosustava

• promjene u prirodi izazvane izravnim ili neizravnim

ljudskim djelovanjem
 Biološka i krajobrazna raznolikost

• Raznolikost staništa uvjetuje i raznolikost vrsta nekog područja.

• U Europi ima više od 2500 stanišnih tipova i 200.000 biljnih i

životinjskih vrsta.

• Ugroženo je 15% ptičjih vrsta, 30% vodozemaca, 45% gmazova, 52%

slatkovodnih riba. Zbog sve jačeg utjecaja čovjeka staništa su izložena
fragmentaciji i ne mogu opstati.

• Smanjivanjem biološke raznolikosti nekoga područja smanjuje se i

njegova ekološka stabilnost i ravnoteža te ono postaje sve ugroženije i
manje otporno na negativne vanjske utjecaje.

• Bez očuvanja bioraznolikosti nema opstanka čovjeka na ovom planetu.

• Iako je Hrvatska mala zemlja, ističe se velikim brojem ptica gnjezdarica.

Ovo bogatstvo vrsta ponajprije možemo zahvaliti raznolikosti staništa
koju treba očuvati.
 Početak rada na Dravi: 2004. godine (od 227. do 201.rkm i od 65. do 38.rkm)

WWF-DCP Projekt (WWF Danube-

Carpathian Programme)
“Inventarizacija Drave” ostvaren je u
suradnji s hrvatskim i mađarskim
znanstvenicima.

David Reeder, project Manager

WWF Danube-Carpathian Programm,

József Lanszki Dragan Radović i Vladimir Bartovsky

Jasna Razlog-Grlica
Prirodoslovno društvo “Drava” nastavlja s radom. Provodimo monitorimg
ptica na rijeci Dravi s ciljem prikupljanja podataka i utvrđivanja stanja s
namjerom očuvanja ukupne biološke raznolikosti.
Pri tome surađujemo s Zavodom za ornitologiju HAZU, Državnim zavodom
za zaštitu prirode i WWF-om.
Jedno od najugroženijih staništa u Hrvatskoj su
odronjene strme riječne obale.
Bregunica (Riparia riparia) za svoja gnjezdilišta koristi neobrasle odrone u kojima kopa rupe.
Kolonija bregunica kod Gata
 Na žalost bregunica je sve manje

Broj Broj
Broj parova Broj kolonija parova kolonija
Gornji tok Srednji tok Donji tok Gornji tok Srednji tok Donji tok Drava Drava
Godina 100km 77km 78km 100km 77km 78km 255km 255km

2005. 5710 1055 5467 15 14 8 12232 37

2006. 3824 243 2300 12 7 2 6367 21

2007. 5214 706 5015 20 9 10 10929 39

2008. 4331 705 1600 21 9 5 6636 35

2009. 2691 110 1215 12 1 4 4016 17

2010. 2172 0 1000 20 0 2 3172 22

Broj parova bregunica Broj kolonija bregunica

6000
25
5000
20
4000
Gornji tok Gornji tok
15
3000 Srednji tok Srednji tok
Donji tok
2000
10 Donji tok

1000 5

0 0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Prema broju parova i broju kolonija ističe se gornji
tok rijeke Drave (Donja Dubrava-Terezino Polje)
kao najbolje očuvani dio Drave ne samo u
Hrvatskoj već u cijelom svom toku. Na žalost
vidljivo je i da taj dio Drave gubi bitku s čovjekom.
Sjetite se trećeg slajda pa ćete vidjeti da su ptice
najmanje osjetljive, ako nam one nestaju s Drave
možete zamisliti što se dešava s drugim vrstama i
pitanje je samo kada ćemo mi doći na red.
 Stanje na rijeci Dravi od Donje Dubrave do Aljmaša

Godina Parova bregunica Broj kolonija

2005. 12232 37
2006. 6367 21
2007. 10848 39
2008. 7760 35
2009. 4016 17
2010. 3172 22

Broj parova bregunica Broj kolonija bregunica

14000 Broj kolonija

45
12000
40

10000
35

30
8000

Parova bregunica 25
Broj kolonija
6000
20

4000 15

10
2000
5

0 0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Bregunica i piljak hrane se istom hranom,
migriraju istim rutama i u isto vrijeme, ono
po čemu se razlikuju je način gniježđenja.
Piljci gnijezde na liticama, u ovom slučaju na
mostovima, a bregunice za svoja gnijezda
kopaju rupe u okomitim obalama. Veliki pad
broja parova bregunica na rijeci Dravi
uzrokovan je regulacijom rijeke uslijed čega
su nestala staništa potrebna za gniježđenje
ove vrste.
 Usporedba brojnosti bregunica i piljaka

Godina Parova bregunica Broj kolonija Parova piljaka

2005. 12232 37
2006. 6367 21
2007. 10848 39 1970
2008. 7760 35 1035
2009. 4016 17 1210
2010. 3172 22 1240

Linija trenda bregunica i piljaka

14000

12000

10000

8000
Parova bregunica
Parova piljaka
6000

4000

2000

0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi
Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi
Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi
Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi
Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi
Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi
Uzrok nestanku bregunica i mnogih drugih vrsta su nepotrebni radovi na rijekama.
Izrada obaloutvrde na potpuno stabilnoj obali kod Narda 30.6.2010. (44 rkm).
Izgrađeni dio obaloutvrde na potpuno stabilnoj obali kod Narda 30.6.2010. (44 rkm)
Kolonija bregunica kod Donjeg Miholjca 1.7.2008. (84 rkm)
Bivša kolonija bregunica kod Donjeg Miholjca 10.7.2009. (84 rkm)
Kolonija bregunica kod Detkovca 7.7.2008. (139 rkm)
Uništena kolonija bregunica kod Detkovca 16.6.2009. (139 rkm)
Kolonija bregunica kod Sigeteca 5.7.2006. (222 rkm)
Uništena kolonija bregunica kod Sigeteca 9.6.2007. (222 rkm)
Kolonija bregunica kod Sigeteca 9.7.2004. (220 rkm)
Uništavanje kolonije bregunica kod Sigeteca 13.6.2005. Živo je zakopano nekoliko stotina
bregunica. (220 rkm)
Ostatak kolonije bregunica kod Sigeteca 9.6.2007. (220 rkm)
Potpuno uništena kolonija bregunica kod Sigeteca 11.7.2008. (220 rkm)