MEHANIKA I - Predavanja 10 - 28 05 2021

Sveučilište u Mostaru
GRAĐEVINSKI FAKULTET
akademska 2020./2021. godina
II. (ljetni) semestar
MEHANIKA I
Predavanja . . . 28. svibnja 2021.
Nastavnik
doc. dr. sc. Goran Šunjić
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU
FACULTY OF CIVIL ENGINEERING UNIVERSITY OF MOSTAR
Sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva - I. godina studija
II. (ljetni) semestar - akademska 2020./2021. godina
RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA
PRIMIJENJENI DIO Predmet: MEHANIKA I

1. STUPANJ SLOBODE
SLOŽENOG RAVNOG SUSTAVA
 Složeni ravni sustavi sastoje se od ravnih krutih ploča i
materijalnih točaka, koje su na različite načine spojene
uzajamno, odnosno i s nepomičnom podlogom.
 Unutarnje veze - veze kojima su sastavni dijelovi sustava
međusobno spojeni.
 Vanjske veze - veze kojima su dijelovi sustava vezani za
oslonce u nepomičnoj podlozi.
 Složeni sustavi mogu biti pomični (mehanizmi) ili nepomični.
 Slobodni pomični sustavi - nemaju nikakvih vanjskih veza i
kao cjelina se mogu po volji pomicati.
 Neslobodni sustavi - sustavi kojima su nametnute neke
kinematičke veze (vanjske veze s nepomičnom podlogom).
RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I
 Kruta ploča u ravnini ima 3 (tri) stupnja slobode.

 Materijalna točka u ravnini ima 2 (dva) stupnja slobode.
 Ako se sustav sastoji od k krutih ploča i  materijalnih točaka ti će
sastavni dijelovi imati:
2  + 3 k stupnjeva slobode
 Jednostavne veze
Veze koje ukidaju samo jedan stupanj slobode (npr. kruti štap).
 Zglobna veza
Veze koja ukida dva stupnja slobode (dvostruka veza).
 Ako neki složeni ravni sustav sadrži p jednostavnih i q dvostrukih
onda te veze mogu poništiti p + 2q stupnjeva slobode.
Prema tome, sustav ima najmanje:
n = 2 + 3k - p - 2q stupnjeva slobode.
 Općenito vrijedi: n  2  3k  p  2q
 = 0, k = 2, p = 1, q = 0
n = 3·2 - 1 = 5
 = 0, k = 2, p = 0, q = 2
n = 3·3 - 2·2 = 5

 = 1, k = 2, p = 4, q = 0
n = 2·1 + 3·2 - 4 = 4
 = 3, k = 0, p = 3, q = 0
n = 2·3 - 3 = 3

 = 0, k = 2, p = 1, q = 1  = 0, k = 2, p = 3, q = 0
n = 3·2 - 1 - 2·1 = 3 n = 3·2 - 3 = 3
Sastavni dijelovi ova dva sustava ne mogu se uzajamno gibati, što znači,
da ih kao cjelinu možemo smatrati za krute ploče.

2. REAKCIJE VEZA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA

3. TROZGLOBNI NOSAČI
 Da bi sustav od dvije krute ploče I i II bio nepomičan, treba ukinuti
svih 3 · 2 = 6 stupnjeva slobode sustava.
To se ostvaruje pomoću triju zglobova A, B, C (zglobovi A i B
vanjske su veze, a zglob C unutarnja).


1) Momentne jednadžbe
a) Za ukrućenu ploču ABC (princip solidifikacije)

mn
 MA  By  l   Pi  li  0 (1)
i1
m n
 MB  A y  l   Pi  li '  0 (2)
i1

b) Za ploču AC
l m
l 
 C y 2 x
M  A   A  h   i  2  li   0
P (3 )
i1  

2) Komponentne jednadžbe
a) Za ukrućenu ploču ABC (princip solidifikacije)
 X  A x  Bx  0 ( 4)

b) Za ploču AC
 X  A x  Cx  0 (5 )
m
 Y  A y  Cy   Pi  0 ( 6)
i1

Iz jednadžbi (1) i (2):

mn
 MA  By  l   Pi  li  0 (1)
i1
m n
 MB  A y  l   Pi  li '  0 (2)
i1
dobivamo:
m n m n
1 1
By  
l
 Pi  li Ay  
l
 Pi  li '
i1 i1
Uvrštavanjem Ay u (3):
l m
l 
 C y 2 x
M  A   A  h   i 2 i  0
P  l (3 )
i1  
i rješavanjem po Ax dobivamo:
A X    Pi  li   Pi  li ' 
1m m n
2h  i1 im1 
 X  A x  Bx  0 ( 4)
 X  A x  Cx  0 (5 )
nalazimo:
Bx  Cx  A X    Pi  li   Pi  li ' 
1m mn
2h  i1 im1 
Ako vrijednost Ay uvrstimo u (6):
m
 Y  A y  Cy   Pi  0 ( 6)
i1
dobivamo:
m n
m
1
C y   Pi   Pi  li '
i1 l i1

4. SUSTAVI SASTAVLJENI OD TRI

ILI VIŠE KRUTIH PLOČA
 Da bi sustav od tri krute ploče I, II i III bio nepomičan, treba ukinuti
svih 3 · 3 = 9 stupnjeva slobode sustava.
To se ostvaruje pomoću četiri zglob A, C, D i E, te pomičnog
oslonca B.

5. OKVIRNI NOSAČI
 Okvirni nosač predstavlja sustav sastavljen od krutih štapova,

koji su međusobno spojeni krutim čvorovima.

6. SASTAVLJENE GREDE (GERBEROVE GREDE)
 Ako statički neodređenu gredu ’’prerežemo’’ i oba dijela grede

spojimo zglobom dobijemo statički određen sustav.
U tom slučaju dobivamo još jedan uvjet ravnoteže (Mzgloba = 0).
 U zglobovima Gerberovih greda ne mogu se prenositi momenti
savijanja, nego samo poprečne i uzdužne sile.
Rezultanta tih sila naziva se pritiskom u zglobu.
Na osnovu Zakona o jednakosti akcije i reakcije, pritisak u
zglobu kojim desni dio grede djeluje na lijevi moram bit jednak i
suprotnog smjera od onog kojim lijevi dio djeluje na desni.

7. RAVNOTEŽA UŽETA
 Razmatrat ćemo ravnotežu savršeno savitljivog užeta, koje je
obješeno u dvjema nepomičnim točkama.
 Uže nazivamo savršeno savitljivim ako ne pruža nikakav otpor
pri savijanju.
Takvo uže može prenositi sile samo u pravcu svoje uzdužne osi.
 Pri razmatranju ravnoteže savitljivog užeta pretpostavljamo:

Dužina užeta se ne mijenja niti pod djelovanjem vanjskih sila
niti uslijed promjene temperature.
 U praksi se postavlja zahtjev, da se nađe omjer između raspona l,
provjesa f, duljine užeta L, unutarnje sile S u nekom presjeku
užeta i vanjskih sila, koje djeluju na uže.

 Ako na savitljivo uže, remen ili lanac, koji su obješeni u dvjema

točkama, djeluje po cijeloj njihovoj duljini neprekidno ili
kontinuirano opterećenje (ravni sustav paralelnih sila), onda će
njihova uzdužna os u ravnotežnom položaju dobit zakrivljeni
oblik, koji se naziva lančanicom.
Oblik lančanice zavisi u prvom redu od zakona opterećenja.
 Za praktičnu primjenu važna su dva slučaja.

1) Uže je opterećeno jednolikim kontinuiranim opterećenjem

(q = konst.) duž horizontalne projekcije lančanice.
Takvu krivulju možemo zamisliti kao nematerijalno vlakno, na

koje su veoma gusto (teorijski beskonačno blisko jedna kraj
druge) privezane niti bez mase, na međusobno jednakoj
udaljenosti i na njima obješeni jednaki tereti.
Umjesto pojedinačnih tereta možemo zamisliti, da je obješena

homogena prizmatična greda.

2) Uže je opterećeno jednoliko kontinuiranim opterećenjem

(q = konst.) po cijeloj duljini luka lančanice.
Ravnotežni oblik uzdužne osi užeta naziva se u tom slučaju

običnom lančanicom.
 Pri razmatranju ravnoteže ova dva slučaja postavljaju se dva

glavna pitanja:
1) Koji će oblik zauzeti uzdužna os užeta u slučaju ravnoteže?
2) Kako se mijenja napetost užeta duž te krivulje?

 Parabolična lančanica

 X  S  cos   H  0 (1)
 Y  S  sin   q  x  0 (2)
Eliminiranjem S iz jednadžbi (1) i (2) dobivamo:

q x
tg 
H
Kako je: 2 y
tg 
x
dobivamo:
2 y q x q  x2
 ili y (3 )
x H 2H
Jednadžba parabole s tjemenom u C.

Ako iz jednadžbi (1) i (2):

 X  S  cos   H  0 (1)
 Y  S  sin   q  x  0 (2)
eliminiramo  dobivamo:
S  H2  q2  x 2 ( 4)
Pomoću izraza (3) i (4):

2 y q x q  x2
 ili y (3 )
x H 2H
S  H2  q2  x 2 ( 4)
možemo odrediti najveću silu u užetu, koja djeluje u točki učvršćenja.
Označimo li s ymax = f, najveći provjes imamo: q l2
f
8H
1 l2
S   q  l 1 - sila u užetu u točki učvršćenja
2 16 f 2
q l2
H - horizontalna napetost užeta
8f
 8  f 2 32  f  4  - duljina užeta u zavisnosti od
L  l 1        
 3l 5 l  odnosa f/l.

 X  S  cos   H  0 (1)
 Y  S  sin  q  s  0 (2)
i odatle:
S  cos   H S  sin  q  s

 X  S  cos   H  0 (1)
 Y  S  sin  q  s  0 (2)
Iz (1) i (2) imamo:
q s s H
tg   , gdje je  a  konst.
H a q
dy
s  a  tg, odnosno s  a (3 )
dx
2
d2 y 1  dy  - Diferencijalna jednadžba
 1  
dx 2
2  dx  obične lančanice.

y  a ch  e x a  ex a 
x a i i - Jednadžba obične lančanice.
a 2

Napetost užeta:
Sx  q  a
Sy  q  s
S  q y
ELEMENTI ANALITIČKE STATIKE
Predmet: MEHANIKA I
OPĆI POJMOVI I DEFINICIJE
ELEMENTI ANALITIČKE STATIKE Predmet: MEHANIKA I

1. POLJE SILA
 Polje sila - dio prostora, unutar kojeg u svakoj točki djeluje
određena sila, koja je jednoznačna, konačna i
derivabilna funkcija koordinata te točke.
To je tzv. sila polja, koja je poznata, ako su zadane njezine
komponente kao funkcije položaja i vremena:
X = X (x, y, z, t), Y = Y (x, y, z, t), Z = Z (x, y, z, t).
U razmatranjima u statici ograničit ćemo se samo na tako zvana

stacionarna polja sila, kod kojih sila polja u svakoj točki A ne
zavisi od vremena, nego je određena funkcijama položaja:
X = X (x, y, z), Y = Y (x, y, z), Z = Z (x, y, z).
OPĆI POJMOVI I DEFINICIJE Predmet: MEHANIKA I

2. MEHANIČKI RAD SILE

 Ako se vrh vektora položaja r točke A,
na koju djeluje sila polja P, pomakne u
susjedni beskonačno bliski položaj A’,
onda se skalarni produkt:
 
dA  P  dr
naziva elementarnim mehaničkim
radom sile P na putu dr.
To je skalarna veličina, koja ima
dimenziju:
A   P L
a mjeri se u Nm, Ncm ili Mpm.

 Prema definiciji skalarnog produkta

dvaju vektora, elementarni rad sile P
možemo napisati i u obliku:
 
dA  P  dr  cos 
ili u obliku tročlanog izraza:
dA  X dx  Y dy  Z dz
gdje dx, dy i dz označuju projekcije

pomaka dr hvatišta sile P.

 Do pojma totalnog mehaničkog rada

sile P na putu iz A1 u A2 dolazimo, ako
zamislimo, da se hvatište sile polja P
pomicalo po zadanoj krivulji k, pri čemu
je tako prevaljeni put jednak sumi
elementarnih pomaka dr.
Radi toga, taj ukupni rad možemo
napisati u obliku integrala:
A 2  
A (12 )   P  dr
A1

odnosno za računanje u obliku:

A2
A (12 )   Xdx  Ydy  Zdz 
A1
Prema tome, mehanički rad sile

zavisi od putanja po kojoj se točka
giba, i zato će rad sile pri gibanju po
drugoj krivulji k’ imati drugu vrijednost.

3. POLJE SILA U TEKUĆINI

 Vanjske sile - sastoje se jednim dijelom od elementarnih težina,
a drugim dijelom od sila, kojima stjenke posude i
okolni zrak djeluju na tekućinu.
 Unutarnje sile - sastoje se od sila, kojima pojedini elementi
djeluju međusobno.

Raspodjela pritiska po oplošju tijela

zavisi samo od njegovog oblika, i ne
mijenja se, ako tijelo zamijenimo
njegovom istisninom (deplasman), tj.
drugim kongruentnim tijelom s težištem
S0 istog sastava kao okolna tekućina.
 Arhimedov princip - SVAKO TIJELO URONJENO U TEKUĆINU

DOBIVA VERTIKALNI UZGON, KOJI JE JEDNAK
I SUPROTNO USMJEREN TEŽINI ISTISNUTE
TEKUĆINE.
A = G0 =  · V0

4. STABILNOST URONJENOG TIJELA

 Da bi homogeno tijelo, uronjeno u tekućinu, mirovalo u svakom
položaju, sile A i G moraju biti jednake i moraju imati zajedničko
hvatište.
Ako taj uvjet nije zadovoljen moguća su dva ravnotežna položaja:
1) Težište tijela S leži ispod težišta

istisnute tekućine S0.
(stabilni položaj)

2) Težište tijela S leži iznad težišta

istisnute tekućine S0.
(labilni položaj)
 Tijelo se nalazi u stanju:

- stabilne ravnoteže (sile koje na njega djeluju, pri svakom
mogućem poremećaju ravnoteže nastoje da ga vrate u prijašnji
ravnotežni položaj) i
- nestabilne ravnoteže.

 Nestabilna ravnoteža:
- labilna (sile, koje nastaju kod stanovitih poremećaja, nastoje
da tijelo još više udalje iz položaja ravnoteže) i
- indiferentna (kad su sile u svakom novom položaju u ravnoteži)
slika ispod!

5. STABILNOST PLIVAJUĆEG TIJELA
 Arhimedov princip može se

primijeniti i na tijelo koje je
djelomično u vodi, a djelomično u
u zraku (slučaj plivajućeg tijela, npr.
brodski trup), pod uvjetom da se
jedan dio tijela može zamijeniti
vodom a drugi zrakom, pri čemu su
dva nova dijela tijela u ravnoteži.
 Krivulja k, po kojoj oplošje tijela

siječe razinu vode, naziva se
vodenom linijom.

A    V  'V'
 - specifična težina vode
’ - specifična težina zraka
 Uzgon je uvijek utoliko manji

ukoliko je tijelo više izronilo.





MEHANIKA I - Predavanja 10 - 28 05 2021

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MEHANIKA I - Predavanja 10 - 28 05 2021

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Mostaru

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA

PRIMIJENJENI DIO Predmet: MEHANIKA I

 Kruta ploča u ravnini ima 3 (tri) stupnja slobode.

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

2. REAKCIJE VEZA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

a) Za ukrućenu ploču ABC (princip solidifikacije)

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

a) Za ukrućenu ploču ABC (princip solidifikacije)

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

Iz jednadžbi (1) i (2):

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

4. SUSTAVI SASTAVLJENI OD TRI

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

 Okvirni nosač predstavlja sustav sastavljen od krutih štapova,

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

6. SASTAVLJENE GREDE (GERBEROVE GREDE)

 Ako statički neodređenu gredu ’’prerežemo’’ i oba dijela grede

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

 Pri razmatranju ravnoteže savitljivog užeta pretpostavljamo:

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

 Ako na savitljivo uže, remen ili lanac, koji su obješeni u dvjema

 Za praktičnu primjenu važna su dva slučaja.

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

1) Uže je opterećeno jednolikim kontinuiranim opterećenjem

Takvu krivulju možemo zamisliti kao nematerijalno vlakno, na

Umjesto pojedinačnih tereta možemo zamisliti, da je obješena

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

2) Uže je opterećeno jednoliko kontinuiranim opterećenjem

Ravnotežni oblik uzdužne osi užeta naziva se u tom slučaju

 Pri razmatranju ravnoteže ova dva slučaja postavljaju se dva

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

Eliminiranjem S iz jednadžbi (1) i (2) dobivamo:

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

Ako iz jednadžbi (1) i (2):

Pomoću izraza (3) i (4):

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

RAVNOTEŽA SLOŽENIH RAVNIH SUSTAVA Predmet: MEHANIKA I

ELEMENTI ANALITIČKE STATIKE

OPĆI POJMOVI I DEFINICIJE

ELEMENTI ANALITIČKE STATIKE Predmet: MEHANIKA I

X = X (x, y, z, t), Y = Y (x, y, z, t), Z = Z (x, y, z, t).

U razmatranjima u statici ograničit ćemo se samo na tako zvana

X = X (x, y, z), Y = Y (x, y, z), Z = Z (x, y, z).

OPĆI POJMOVI I DEFINICIJE Predmet: MEHANIKA I

2. MEHANIČKI RAD SILE

OPĆI POJMOVI I DEFINICIJE Predmet: MEHANIKA I

 Prema definiciji skalarnog produkta

ili u obliku tročlanog izraza:

gdje dx, dy i dz označuju projekcije

OPĆI POJMOVI I DEFINICIJE Predmet: MEHANIKA I

 Do pojma totalnog mehaničkog rada

OPĆI POJMOVI I DEFINICIJE Predmet: MEHANIKA I