1.

Permuatcije bez ponavljanja

Permutacije bez ponavljana: Neka skup S ima n različitih elemenata. Svaka uređena n-torka
elemenata skupa S zove se permutacija skupa S. Broj svih permutacija je 𝑃(𝑛) = 𝑛! = 𝑛 ∙ (𝑛 − 1) ∙ … ∙ 2 ∙

2.Permutacije sa ponavljanjem
: Neka skup S ima n elemenata od kojih je n1 prve vrste, n2 druge vrste, …, nk k-te vrste, n=n1+n2+…
+nk . Uređena n-torka elemenata skupa S zove se n-člana permutacija s ponavljanjem. Broj svih
takvih permutacija je

3.Varijacije bez ponavljanja

Varijacije bez ponavljanja: Neka skup S ima n različitih elemenata. Uređena r-torka (𝑟 ≤ 𝑛) elemenata
skupa S se zove varijacija r-tog razreda od n elemenata. Broj svih varijacija je

4.Varijacije sa ponavljanjem
Varijacije s ponavljanjem: Neka skup S ima n različitih elemenata. Uređena r-torka elemenata n-
članog skupa, ali tako da se elementi mogu ponavljati (r može biti veće od n), se zove varijacija s
ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata. Broj tih varijacija je

5.Kombinaciaj bez ponavljanja

Kombinacije bez ponavljanja: Neka skup S ima n različitih elemenata. Svaki r-člani podskup (𝑟 ≤ 𝑛)
(redoslijed elemenata u skupu nije bitan) n-članog skupa S zove se kombinacija r-tog razreda od n
elemenata. Broj svih kombinacija je

6.Kombinacije sa ponavljanjem
Kombinacije s ponavljanjem: Neka skup S ima n različitih elemenata. Svaki r-člani podskup (𝑟 ∈ ℕ) n-
članog skupa S, gdje se elementi mogu ponavljati (redoslijed elemenata u r-torci nije bitan) zove se
kombinacija s ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata. Broj takvih kombinacija je
7.Operacije događaja

8.apriori

9.aposteriori

10.Aksiomatska definicija vjerovatnosti

11. Svojstva vjerovatnosti

12.Uvjetna vjerovatnost

13. Svojstva uvjetne vjerovatnosti

14.Potpuna vjerovatnost
15.Bayesova formula

16.Bernulijeva shema
Promatramo slučajni pokus sa samo dva moguća ishoda: 𝐴 = {𝑢𝑠𝑝𝑗𝑒ℎ} 𝑖 𝐵 = {𝑛𝑒𝑢𝑠𝑝𝑗𝑒ℎ}. Očito je 𝐴 ∩
𝐵 = ∅ i 𝐴 ∪ 𝐵 = Ω. Neka je 𝑃(𝐴) = 𝑝 vjerojatnost da se dogodi uspjeh. Tada je 𝑃(𝐵) = 1 − 𝑝.
Proučavajući neki slučajni pokus u teoriji vjerojatnosti nužno je pretpostaviti da se pokus može
ponoviti tako da je ponovljeni pokus identičan polaznom. Ako je Bernoullijev pokus ponovljen n puta
nezavisno (pod istim uvjetima) onda je vjerojatnost da se događaj A dogodio točno k puta jednaka

17.slučajna varijabla
Slučajna varijabla je funkcija koja elementarnim događajima nekog slučajnog pokusa pridružuje
realan broj. Ako je pokus takav da slučajna varijabla predstavlja prebrajanje onda ćemo govoriti o
diskretnoj slučajnoj varijabli. Ako je pokus takav da slučajna varijabla uključuje mjerenje
(temperatura, tlak, vrijeme, postotak,…) onda ćemo govoriti o kontinuiranoj slučajnoj varijabli jer se
vrijednosti mjerenja prikazuju u intervalima.

18.Diskretna slučajna varijabla

19.Slučajna varijabla

20.DISKRETNA UNIFORMNA DISTRIBUCIJA NA 1,2…n

21.BINOMNA DISTRIBUCIJA SA PARAMAETRIMA N I P

22.Poisonova distribucija

23.geometrijska distribucija na n sa parametrom p

24.Hiper geometrijska distribucija

25.Očekivanje

26.Disprezija
27.Očekivanja i diserzije nekih slučajnih varijabli