Zadatak 1:

Binarni broj 101,1101 predstaviti u dekadnom brojnom sistemu.

Rješenje:
101,1101(2)  1  22  0  21  1  20  1  2 1  1  2 2  0  2 3  1  2 4 
 4  1  0,5  0, 25  0,0625  5,8125(10)

Zadatak 2:
Predstaviti dekadni broj 43 u binarnom obliku.
Rješenje:
Decimalni broj se podijeli sa dva (osnova binarnog brojnog sistema) i ako postoji ostatak piše
se jedinica na krajnje desno mjesto binarnog broja (mjesto najmanje težine). Ako ostatka nema tu se
piše nula. Rezultat dijeljenja se ponovo dijeli sa dva i eventualni ostatak se piše na sljedeće težinsko
mjesto. Postupak se ponavlja sve dok razultat dijeljenja sa dva ne bude nula. Za broj 43 postupak bi
izgledao ovako:
43:2=21 ostatak 1
21:2=10 ostatak 1
10:2=5 ostatak 0
5:2=2 ostatak 1
2:2=1 ostatak 0
1:2=0 ostatak 1
101011
Prema tome, 43(10) = 101011(2).

Zadatak 3:
Predstaviti dekadni broj 0,6875 u binarnom obliku.
Rješenje:
0,6875 x 2 = 1,3750
0,375 x 2 = 0,750
0,75 x 2 = 1,50
0,5 x 2 = 1,0

0, 1 0 1 1
Dakle, 0,6875(10) = 0,1011(2)
Napomena: broj 0,1011(2) prikazuje se u dekadnom brojnom sistemu tako što se svaka binarna cifra
pomnoži sa odgovarajućom težinom:
0,1011(2)  1  21  0  22  1  23  1  24  0,5  0,125  0,0625  0,6875(10)

Zadatak 4:
Predstaviti dekadni broj 43,6875 u binarnom obliku.
Rješenje:
Odvojenim pretvaranjem cijelog i decimalnog dijela u binarni oblik dobija se:
43(10) = 101011(2) (zadatak 2)
0,6875(10) = 0,1011(2) (zadatak 3)
Znači da je: 43,6875(10) = 101011,1011(2)

Zadatak 5:
Prikazati broj 275(10) u oktalnom i heksadekadnom brojnom sistemu.
Rješenje:
 Konverzija dekadnog broja u oktalni brojni sistem se obavlja uzastopnim dijeljenjem sa osam
(osnova oktalnog brojnog sistema). Prilikom prvog dijeljenja ostatak se piše na krajnje desno mjesto
oktalnog broja (mjesto najmanje težine). Rezultat dijeljenja se ponovo dijeli sa osam i ostatak se piše
na sljedeće težinsko mjesto. Postupak se ponavlja sve dok rezultat dijeljenja sa osam ne bude nula.
275:8=34 ostatak 3
34:8=4 ostatak 2
4:8=0 ostatak 4
423
Dakle, 275(10) = 423(8).
Konverzija dekadnog broja u heksadekadni brojni sistem se obavlja uzastopnim dijeljenjem sa
šesnaest (osnova heksadekadnog brojnog sistema). Prilikom prvog dijeljenja ostatak se piše na krajnje
desno mjesto heksadekadnog broja (mjesto najmanje težine). Rezultat dijeljenja se ponovo dijeli sa
šesnaest i ostatak se piše na sljedeće težinsko mjesto. Postupak se ponavlja sve dok rezultat dijeljenja
sa šesnaest ne bude nula.

275:16=17 ostatak 3
17:16=1 ostatak 1
1:16=0 ostatak 1
113
Znači, 275(10) = 113(16).
Ovo je bio osnovni način za konverziju brojeva iz jednog brojnog sistema u drugi. Međutim,
isti posao se može obaviti na drugi način. Treba primijetiti da su i 8 i 16 stepeni broja dva, što znači da
je veoma jednostavno binarne brojeve pretvoriti u oktalne, odnosno heksadekadne. U ovom zadatku
treba uraditi sljedeće:
 prvo se dekadni broj pretvori u binarni, uzastopnim dijeljenjem sa dva:
275(10) = 100010011(2);
 potom, ako broj treba pretvoriti u oktalni binarne cifre se grupišu u grupe od po tri, počev od krajnje
desne pozicije (prve cjelobrojne cifre):
275(10) = 100 010 011(2);
 svaku grupu kodirati cifrom u oktalnom brojnom sistemu:
100 010 011(2)  4 2 3(8) .
4 2 3
Prvi korak u ovom postupku može se iskoristiti i za nalaženje traženog broja u heksadekadnom
brojnom sistemu. U tom slučaju binarne cifre se grupišu u grupe od po četiri (nedostajuće cifre sa lijeve
strane se popunjavaju nulama): 275(10) = 0001 0001 0011(2); zatim se svaka grupa kodira
heksadekadnom cifrom: 0001 0001 0011(2)  1 1 3(16) .
1 1 3

Zadatak 6:
Konvertovati broj 225,225(10) u binarni, oktalni i heksadekadni brojni sistem.
Rješenje:
Primjenom uzastopnog dijeljenja sa dva, dobija se da je 225(10) = 11100001(2)
Decimalni dio:
0,225 x 2 = 0,45
0,45 x 2 = 0,9
0,9 x 2 = 1,8
0,8 x 2 = 1,6
0,6 x 2 = 1,2
0,2 x 2 = 0,4
0,4 x 2 = 0,8
0,8 x 2 = 1,6
Došlo se do rezultata koji već postoji u sekvenci (označen strelicom). To znači da se ovaj
postupak ne može završiti sa konačnim brojem cifara. U tom slučaju, postupak se ponavlja dok se ne
postigne željena preciznost rezultata. Naravno, što se više cifara binarnog ekvivalenta pronađe,
preciznost je veća. Ukoliko je osam decimalnih mjesta dovoljno, rezultat bi bio: 0,255(10) = 0,
00111001... (2)
Kombinovanjem cijelog i decimalnog dijela dobija se:
225,225(10) = 11100001,00111001... (2)
Pretvaranje u oktalni brojni sistem se obavlja tako što se binarne cifre grupišu u grupe od po
tri, počev od decimalnog zareza u obije strane. Ukoliko se u nekoj grupi nalazi manje od tri binarne
cifre tu je grupu potrebno dopuniti. Grupe sa lijeve strane decimalnog zareza (cijeli dio) se dopunjavaju
nulama sa lijeve strane. Grupe sa desne strane decimalnog zareza (decimalni dio) se dopunjavaju tako
što se nastavi pretvaranje iz dekadnog u binarni sistem dok se ne dobije potreban broj binarnih cifara.
U gornjem slučaju, za prelazak u oktalni sistem potrebno je dodati još jednu binarnu cifru sa desne
strane:
225,225(10) = 11 100 001,001 110 011...(2)
225,225(10) = 3 4 1 , 1 6 3... (8)
Na sličan način, pretvaranje iz binarnog u heksadekadni brojni sistem se vrši grupisanjem
binarnih cifara u grupe od po četiri, počev od decimalnog zareza, u obije strane.
225,225(10) = 1110 0001,0011 1001...(2)
225,225(10) = E 1 , 3 9... (16)

Zadatak 7:
Sabrati binarne brojeve 10101 i 11111.
Rješenje:
10101
+11111
110100
Prvo se sabiraju bitovi najmanje težine. U ovom slučaju sabiraju se 1+1. Rezultat je 0 (pišemo),
a prenosi se 1. Ova jedinica, koja je prenijeta iz nižeg razreda, sabira se sa jedinicom iz sljedeće kolone.
Rezultat je nula (pišemo), a prijenos je ponovo 1. U narednoj koloni se sabira: 1+1+1. Rezultat je 1
(pišemo), a prijenos je ponovo 1. U četvrtoj koloni sabiramo jedinicu sa prijenosom i rezultat je nula
(pišemo), a prijenos 1. Konačno, imamo zbir 1+1+1 u posljednjoj koloni što daje 11 (pišemo).
Napomena: ako je potrebno sabrati više od tri jedinice, da bi se izbjegla zabuna, postupak se može
izdijeliti u manje cjeline.
Na primjer: 1 + 1 + 1 + 1 = 10 + 10 = 100.