X (2023) 2, 225–263

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Ovaj rad dostupan je za upotrebu pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.

Tihomir ŽIVIĆ DOI: https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v10i2.2

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Izvorni znanstveni članak
Vladimira Preloga 1 Original Research Article
HR – 31 000 Osijek
tihomir.zivic@fazos.hr Primljeno 30. kolovoza 2023.
Received: 30 August 2023
Jadranka ZLOMISLIĆ
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Prihvaćeno 30. studenoga 2023.
Filozofski fakultet Accepted: 30 November 2023
Lorenza Jägera 9
HR – 31 000 Osijek
jzlomislic@ffos.hr

OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI

DO AMERIČKOGA VELEGRADA: ROĐENJE
AMERIČKO‐ŽIDOVSKOGA KNJIŽEVNIKA

Sažetak
Rad sadrži književnoznanstvenu i kulturološku analizu odabranih primjeraka iz bo-
gate židovsko‐američke i američko‐židovske književne produkcije od 50‐ih godina
20. stoljeća, s ciljem detektiranja njihovih jezičnih, tematsko‐motivskih i etnokul-
turnih identitetskih značajki. Posrijedi je opsežan korpus najvažnijih židovsko‐ame-
ričkih i američko‐židovskih autora: Mary Antin, The Promised Land i They Who
Knock at Our Gates; Abraham Cahan, Yekl, „The Imported Bridegroom“, History of
the United States, Pages from My Life i The Rise of David Levinsky; Burt Hirschfeld,
Dreamers and Dealers; Alfred Kazin, Starting Out in the Thirties; Meyer Levin, In
Search; Philip Roth, The Facts; Isaac Bashevis Singer, When Shlemiel Went to Warsaw
and Other Stories i The Fools of Chelm and Their History; Lionel Trilling, Sincerity
and Authenticity i The Journey Abandoned; Anzia Yezierska, Hungry Hearts, Salome
of the Tenements, Children of Loneliness, Bread Givers i Red Ribbon on a White Horse;
te Louis Zara, Blessed Is the Land. U okviru većinske bjelačke anglosaske (prote- 225
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

stantske) književnosti Sjedinjenih Američkih Država, cilj je istraživanja pregledom

literature podastrijeti originalan uvid u fenomen manjinske židovske književnosti
na jidišu i na engleskome jeziku te razmotriti dodire židovsko‐američke i američko‐
židovske književnosti s drugim manjinskim književnostima Sjedinjenih Američkih
Država u kontekstu globalne multikulturalnosti. S obzirom na različita povijesna
razdoblja, a u svrhu proučavanja interakcije dominantne domaće i imigrantske (to
jest istočnoeuropske aškenaske) kulture, navlastito njezine umjetnosti riječi, pri-
mijenjena je dijakronijska metoda, čime se upotpunjuje slika složenih odnosa izme-
đu književno‐autorskih, kulturnih i etničkih identiteta. Rezultati istraživanja upu-
ćuju na izniman doprinos autora proisteklih iz židovskoga naroda ne samo američ-
koj književnosti već i suvremenoj predodžbi o Sjedinjenim Američkim Državama
uopće.

Ključne riječi: književna kultura, američko‐židovska književnost, autorski i etnički

identiteti, Sjedinjene Američke Države

Uvod

„Iz mnogih, jedno“* (Manser 142; usp. Doroghy 105), grboslovna krilatica
Sjedinjenih Američkih Država, veliča suživot u mnogostrukosti. I besjeda Step-
hena Grovera Clevelanda (1837. – 1908.), dvadeset drugoga i dvadeset četvrto-
ga predsjednika, izgovorena u njujorškome Carnegie Hallu na Dan zahvalnosti
(Thanksgiving Day) 1905., prigodom dvjesto pedesete obljetnice nastanjivanja
Židova u Sjedinjene Američke Države (Keller, Povijest 477), svjedoči o iznimno-
me doprinosu stvaratelja proisteklih iz židovskoga naroda, i to poglavito onih
djelatnih od pedesetih godina prošloga stoljeća naovamo, ne samo američkoj
književnoj proizvodnji već i suvremenoj predodžbi o Sjedinjenim Američkim
Državama uopće: „Sve su narodnosti doprinijele mješovitomu pučanstvu Sjedi-
njenih Država ‒ mnoge od njih u većem broju negoli Židovi. Pa ipak vjerujem
da se može sigurno tvrditi da je malo tih pridonosećih narodnosti, ako i ikoja
od njih, bilo izravno ili neizravno utjecajnije pri oblikovanju i usmjeravanju da-
našnjega amerikanstva“ („Address“ 11‒12).

Usporedbom predmeta i načina pisanja djela najvažnijih predratnih pisaca

židovsko‐američkoga okružja s najvažnijim djelima židovsko‐američkih pisa-
ca iz desetljeća od pedesetih godina prošloga stoljeća naovamo te uspostavom
suodnosa između djela pisaca Židova i djela njihovih nežidovskih suvremenika
opaža se, naročito kod trećega i četvrtog naraštaja židovsko‐američkih književ-

226 *
Svi su prijevodi iz djela navedenih u inojezičnim izdanjima naši.
X (2023) 2, 225–263

nika, postupna sklonost prihvaćanju Amerike ne samo kao privremenoga utoči-

šta nego i kao domovine, odnosno sklonost prihvaćanju vlastitoga amerikanstva
ne samo kao nužnosti već i kao načina života. Naime, dolazimo do zaključka o
ražidovljenju najmlađega naraštaja židovsko‐američkih pisaca ‒ isto kao i Wal-
ter Clemons ocjenjujući činjenični životopis The Facts: A Novelist’s Autobiograp-
hy Philipa Rotha, izišao 1988. godine u izdanju kuće Farrar, Straus and Giroux
iz New Yorka („Facts“).

Znakovite su o tome i riječi Isaaca Bashevisa Singera, izvorno zapisane još

1974. za Britanničino petnaesto izdanje: „Uz nekoliko iznimaka, književnici koji
pišu na jeziku koji im je razmjerno nov skloni su bilo pretjeranomu divljenju
vlastitomu rodu bilo pretjeranoj samomržnji. Useljenje i stapanje nisu najzdra-
vije tlo za književnost“ („Jewish Art“).

Poratna židovsko‐američka književnost: „svijet unutar svijeta“

ili „svijet za sebe“?

Vrijeme od pedesetih godina prošloga stoljeća naovamo doba je najvećega

procvata plodnoga književnog stvaralaštva američkih Židova iako ono, prema
francusko‐američkome pripovjedaču Raymondu Federmanu („Necessity“), ne
započinje tijekom poraća, već znatno ranije. Većina se ocjenjivača, naime, slaže
da prapočetke židovsko‐američke književnosti na engleskome jeziku valja traži-
ti već krajem devetnaestoga stoljeća u djelima Abrahama Cahana, aškenaskoga
doseljenika rođenoga 1860. godine u bjeloruskome dijelu ondašnje carskoruske
Vilniuške oblasti. Cahan je kao tridesetšestogodišnjak napisao pripovijetku o
njujorškoj židovskoj četvrti naslovljenu Yekl: A Tale of the New York Ghetto (He-
ster Street), a dvije godine poslije dotaknuo se pitanja useljeništva, tvorničkih lju-
bovanja, providnosnih ženidaba i poameričenja u zbirci „The Imported Bridegro-
om“: And Other Stories of the New York Ghetto. Potonje su ostvarenje činile priče
„The Imported Bridegroom“, „A Providential Match“, „A Sweat‐Shop Romance“,
„Circumstances“ i „A Ghetto Wedding“ (Brodhead 479; vidi i Sundquist 521).

Pisci Židovi brojni su i jedinstveni po podrijetlu, no uvelike se razlikuju pre-

ma predmetu, načinu pisanja i svjetonazoru. Upravo ta činjenica nameće Marku
Shechneru („Jewish Writers“ 194‒95) i Bashevisu Singeru („Jewish Art“) pita-
nje možemo li u općenitosti poratne književnosti na tlu Sjedinjenih Američkih
Država redovito govoriti o židovsko‐američkim piscima ili bi neke od njih bilo
točnije zvati američko‐židovskim piscima. Ta dvojba štoviše podjednako vrije- 227
 nežidovskoj zajednici u kojoj žive te veću spremnost na unošenje novina, pa i na pisanje na
pripovjedaču Raymondu Federmanu („Necessity“), ne započinje tijekom poraća, već znatno piscima i
židovsko‐američkim
engleskome jeziku. Samime time i njihova je književnost u odnosu na pretežito engleski
ranije. Većina se ocjenjivača, naime, slaže da prapočetke židovsko‐američke piscima.književnosti
Ta dvojba naštoviše podj
izričaj američkih pisaca postajala dostupnija i razumljivija, a oni sami sve više
engleskome jeziku valja tražiti već krajem devetnaestoga stoljeća u djelima Abrahama
Normana
Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO Mailera, Bernarda
AMERIČKOGA...
američko‐židovski pisci, to jest „svijet unutar svijeta“. No, to nikako ne znači da među
Cahana, aškenaskoga doseljenika rođenoga 1860. godine u bjeloruskome dijelu ondašnje
američkimdižidovskim piscima nije bilo podvojenosti, razdvajanja suvremenije
i prijelaza iz jedne i nama manje z
u drugu
carskoruskei zaVilniuške
glasovite pisce
oblasti.(primjerice
Cahan je kaoSaula Bellowa, Normana
tridesetšestogodišnjak Mailera,
napisao Bernarda
pripovijetku o
skupinu i Malamuda, Philipa
da ih u današnjici Rotha,
više nema Bashevisa Hirschfelda,i nama
Singera…) i za one suvremenije
(Yaffe; Liebman). Ronalda Sukenicka
njujorškoj židovskoj četvrti naslovljenu Yekl: A Tale of the New York Ghetto (Hester Street), a
manje znane (primjerice Jonathana Baumbacha, Federmana, Burta Hirschfelda,
Pažljivim promatranjem
dvije godine poslije dotaknuo se pitanja useljeništva, tvorničkih ljubovanja, providnosnih
Razlozi i Ronalda Sukenicka…).
posljedice raslojavanja
ženidaba i poameričenja u zbirci „The Imported Bridegroom“: And Other samome početku
Stories razvoja toga
of the New
Pažljivim promatranjem tih unutaržidovskih prijepornosti postaje razvidno
DokYork crtičar,Potonje
je Ghetto. su ostvarenje
novinar, prevoditeljčinile priče „The Imported
i pripovjedač daklenovinarskom
Cahan uBridegroom“,
svojem krajem devetnaestoga
„A Providential
i sto
da je na samome početku razvoja toga književnog odvjetka u Sjedinjenim Ame-
Match“,
spisateljskom „Aradu
ričkim Sweat‐Shop Romance“,
ponajviše
Državama, „Circumstances“
bio privržen
dakle krajem „staromu i „Astoljeća,
kraju“,
devetnaestoga Ghetto
odnosno bismoprevladavala
Wedding“
ruskomu
brojem uvjetno
radništvumogli
(Brodhead 479;
i nazvati
skupina
vidi i Sundquist
Židovstvu, židovskih
521). kao
te bio značajan književnika koju
suosnivač ili bismo
urednik uvjetno
jidiških mogli poput
tiskovina nazvati „svijetom
tjednika
židovsko‐američki ‫ צײט‬za‫ נײע‬pisci, odred
sebe“.
‫( דיא‬Di nayePisci Bili su
Židovi to u pravome
brojni su2 izsmislu riječi
i jedinstveni židovsko‐američki
po podrijetlu,
1886. (Shepard i Gold Levino36),
pisci,
uvelike
‫ײטוּנְ ג‬
odreda još
se‫ ער‬razlikujunedo-prema
tsayṭ; The New Era)
voljno poameričeni istočnoeuropski useljenici, koji su se, pišućisu oַ‫צ‬se, ֶ‫ײט‬ ַ‫אַרבּ‬
pišući
Židovima
ְ ‫דיא‬ (Di
oi ži-
Židovima i žido
3
predmetu, načinu pisanja i svjetonazoru. Upravo ta činjenica nameće
arbayṭer tsayṭung; The Workman’s Paper) od 1894. do 1895. i dnevnika ‫( פאָרװערטס‬Forṿerṭs; Marku Shechneru
dovstvu na hebrejskome ili na jidišu kao svojem materinskomjeziku jeziku (‫ ;מאַמע־לשון‬mame‐loshn)
(„Jewish
Forward), mame‐loshn), obraćali gotovo isključivo uskomu židovskom pitanje
Writers“
osnovanoga 194‒95) i
11897. (FreidusBashevisu
281; Singeru
Sollors („Jewish
576‒78), već Art“)
nam sljedeći možemo li u
stvarateljski
čitateljstvu.
Sveopće poameričenje ž
općenitosti
naraštaj pruža dobar poratneuzorak književnosti
ne samonaknjiževnoga tlu Sjedinjenih negoAmeričkihi svjetonazorskogDržava redovito govoriti o
unutaržidovskog
Sveopće poameričenje židovskih useljenika krajem devetnaestoga godina i tijekom stoljeća ima
prošloga
židovsko‐američkim piscima ili pa bistoljeća nežidovskoj zajednici u kojoj žive te
odveću spremnost na unoše
te raslojavanja.
i uveću
kojojspremnost
živetridesetih
Doduše,
te veću na spremnost takvo
unošenje
godina postupno
novina,
prošloga
na unošenje ineke
odjeljivanje
na od njih
pisanje
novina, imalo izrijekom
pa je inana
bilo
zapisanje točnije
navješćuju
posljedak zvati
i nekaameričko‐židovskim
na i postupno otvaranje
Cahanovih
emnost na unošenje
piscima. novina,
Ta jidiških
dvojba pa i od
štoviše na pisanje
podjednako navrijedi
engleskome
u ikojoj jeziku.
za glasovite Samime
pisce time samo
(primjerice inanjihova
Saula je književnost u
Bellowa,
i njihova
Samime je Židova
najznačajnijih
time književnost prema
i njihova jeuknjiževnost
nežidovskoj
djela,
odnosu kojih zajednici
ovom
na upretežito
odnosu na
prigodom
engleski žive te veću
navlastito
pretežito engleski
spremnost
izdvajamo
1
unošenje
‫שטאאטען‬
novina, pa ina na pisanje na engleskome jeziku. Samime time ipostajala Prevedeno s jidiša
onei i preslovlje
la
e književnost
Normana
‫פעראײניגטע‬
dostupnija
u‫ די‬odnosu
i
Mailera,
‫פון‬ ‫חיסטאריע‬
razumljivija,
pretežito
Bernarda
(Hisṭorye a
engleski
Malamuda,
onifun izričaj
di Fereynigṭe
sami
Philipa
sve
američkih
više
Rotha,
Shṭaaṭen; pisaca
Bashevisa
History ofnjihova
Singera…) jedostupnija
the United književ-
i za
States), razumljiv
pisaca postajala dostupnija
nost u odnosu i
nasamirazumljivija,
pretežito engleski a oni sami
izričaj američkih sve višepisacaALA‐LC Romanization
postajala dostu- svijeta“. Transl
Tables:
nija dvosvezačnu
i suvremenije
razumljivija, i
oslikanua
nama oni manje sve
znane više američko‐židovski
(primjerice Jonathana pisci, to
Baumbacha, jest
Congress „svijet
Federmana,
i unutar
American Burta No,
Library Associa
vijet tounutar
isci, svijeta“.
pnija
jest „svijet i unutarNo,povijest
razumljivija,to nikako
svijeta“.
otkrića
a oni No,ne sami
i osvojenja
toznači sve da
nikako višene
Amerike iz 1910. i 1912. (Shell i Sollors
međuameričko‐židovski
znači da među pisci, to jest „svijet
ar svijeta“. No,
Hirschfelda, to Ronalda
nikako ne znači da među američkim židovskim piscima nije bilo podvojenosti, razdvajan
mbilo
358‒77),
nijeunutar
podvojenosti,
piscima svijeta“.Sukenicka…).
te peterosvezačne
razdvajanja
bilo podvojenosti, No, uspomene
to nikakoiz‫לעבּען‬
i razdvajanja
prijelaza ne ‫פון מײן‬
znači
ijedne
prijelaza daizmeđu
u drugu
‫בּלעטער‬
jedne američkim
(Bleṭer
u drugu
funžidovskim
mayn leben; Pages
piscima
jenosti,
fromrazdvajanja
My nije Pažljivim
Life), biloi prijelaza
podvojenosti,
objavljivane iz od
promatranjem jedne utihdrugu
razdvajanja
1926. do skupinu
unutaržidovskih
1931. i prijelaza
godinei da prijepornosti
ih
iz ujedne
tiskom današnjici
u drugu
udruge više
postaje nema
skupinu
Forward (Yaffe;
razvidno i dada
AssociationihLiebman).
je
u na
ma (Yaffe;
ašnjici višeLiebman).
nema (Yaffe; Liebman).
Liebman). samome
(Chametzky, današnjici
početku
From the više nematoga
razvoja
Ghetto (Yaffe;
155; Kosak Liebman).
književnog 195bilj.50;odvjetka Miller u Sjedinjenim
191bilj.1). Američkim Državama,
Razlozi i posljedice raslojavanja
dakleUkrajem
raslojavanja Cahanadevetnaestoga
je naposljetku stoljeća,
također brojem prevladavala
vrlo zamjetno skupina židovskih
nepodijeljeno zanimanje književnika
za pokoje koju
Razlozi i posljedice raslojavanja
bismo uvjetno
novodobne nežidovske mogli nazvatipa „svijetom
sadržaje, i za izazovan Dok za je sebe“.
doživljaj
crtičar, Bili su kao
glazbe to ubuditeljice
novinar, pravome spolnosti,
prevoditelj smislu riječi
a
i pripovjedač Cahan
vinar,
itelj prevoditelj
i židovsko‐američki
pripovjedač
nalazimo Dok
ga, doduše i pripovjedač
je crtičar,
Cahan novinar,
unovinarskom
svojem
pisci,nazoviimenom
pod odreda Cahan u svojem
prevoditelj
novinarskom
još nedovoljno i novinarskom
pripovjedač
i radu uponajviše
poameričeni i
Cahan u
istočnoeuropskisvojem novinar-
useljenici, koji kraju“, o
povjedač Cahan u svojem iDavida
spisateljskom Bernsteina, mjesečniku bio ‫צוקונפט‬
privržen ‫„דיא‬staromu
(Di
ponajviše bio skom
privržen i spisateljskom
„staromu radu
i kraju“,
ponajviše
odnosno bio
ruskomuprivržen „staromu kraju“, odnosno ru-
privržen
tsuḳunfṭ;
staromu „staromu
sukraju“,
se, Thepišući kraju“,
o Židovima
Future),
odnosno odnosno
koji
ruskomu je židovstvu
Cahan ruskomu
radništvu uređivao radništvu
nai Židovstvu,
hebrejskome
od 1894. i radništvu
te ilidona
bio 1897.
značajan
i (Chametzky,
jidišu kao
kao svojem materinskom
From the jidiških tis
skomu radništvu i Židovstvu, te bio značajan kao suosnivač ili suosnivač
urednik jidiškihili urednik
čajan
nivač kao
ili
Ghetto suosnivač
jeziku
urednik
ⅹⅲ), to ili
(‫;מאַמע־לשון‬
i jidiških urednik
mame‐loshn),
u poput tiskovina
Cahanovu jidiških poput
jidiškome
1 tiskovina
obraćali
tjednika
prijevodupoput
gotovo‫צײט‬naye tjednika
‫ נײע‬tsayṭ;‫צײט‬
isključivo
(‫)קרײצער‬ kratke‫ נײע‬pripovijesti
uskomu židovskom čitateljstvu.
Крейцерова
rednik jidiških tiskovina
tiskovina poput tjednika
tjednika ‫צײט‬ ‫נײע‬ ‫דיא‬ (Di
(Di naye The New Era)22 iz
Era) iz1886.
1886. (Shepard i Gold Le
(She-
2
he New
z 1886. Era) iz 1886.
Sveopće
͡ serova (Shepard
poameričenje i Gold Levi
židovskih 36), ‫ג‬ ְ‫ײטוּנ‬
useljenika ַ‫צ‬ ‫ער‬ ֶ‫ײט‬
krajemַ‫בּ‬ ‫אַר‬
ְ ‫דיא‬ (Di
devetnaestoga i tijekom tridesetih
hepard i (Shepard
соната Gold pard
(Kreĭt
Levi i 36),
Gold
Gold Leviַ‫ער צ‬
sonata;
‫ײטוּנְ ג‬ 36), The
ֶ‫ײט‬ ַ‫אַרגבּ‬
ְ‫ײטוּנ‬ ַ‫ער צ‬
ְ Kreutzer
‫דיא‬ (Diֶ‫ײט‬arbayṭer
ַ‫בּ‬Sonata)
‫אַר‬
ְ ‫( דיא‬Di (Di
Leva
tsayṭung;arbayṭer The tsayṭung;
Nikolajeviča
Workman’s The
Tolstoja, Workman’s
Paper) tiskane
od u do 1895.3 i
1894.
he Workman’s Paper) od1894.
1894. do 1895.
1895. 33 i dnevnika ‫( פאָרװערטס‬Forṿerṭs;
godina Paper)
3 prošloga od stoljeća
3 do imalo i ‒dnevnika
jeruj.za1895.);
posljedak i taj
postupno Forward),
otvaranje osnovanoga
Židova prema
Paper) dood1895.
1894.
1894.nastavcima do
i(sv. 1895.
3–4,
dnevnika br.i dnevnika
1–9,
‫פאָרװערטס‬ siječ.‫פאָרװערטס‬
(Forṿerṭs; (Forṿerṭs;
Forward), usto,
osnovanogaostvaraj1897.o trostavačnoj
(Freidus 281; skladbi
Sollors 576‒78), v
ga 1897. (Freidus 281; Sollors za 576‒78), i već nam posvećenoj
sljedeći stvarateljski
dus Ludwiga
Sollors281;
576‒78),vanveć
Sollors Beethovena
576‒78),
nam sljedeći već guslača
nam glasovir,
sljedeći
stvarateljski stvarateljski
naraštaj poznatomu
pruža dobar uzorakfrancuskom izvrsniku, nego i svje
ne samo književnoga
uzorak ne1 samo1 književnoga i nego i svjetonazorskog
preslovljeno u latinicu („ unutaržidovskog
Prevedeno s jidiša i preslovljeno u latinicu („‫ ;“מאַמע־לשון‬usp. „Mother Tongue“). Za pravila
P
 revedeno s jidiša “; usp. „Mother Tongue“). Za pravila skrižaljka
skrižalj-
mo
noga književnoga
nego
ALA‐LC
nego i svjetonazorskog
i svjetonazorskog
Romanization Tables:
ka ALA‐LC Romanization unutaržidovskog
Transliteration
unutaržidovskog
raslojavanja.
Schemes
Tables: Transliteration forSchemesDoduše,
Non‐Roman takvo
Scripts
for Non‐Roman postupno
u svezi s jidišem
Scripts odjeljivanje
u svezividi Library of
s jidišem izrijekom na
, takvo Congress
postupno odjeljivanje
iizrijekom
American Library izrijekom navješćuju i neka od Cahanovih
no izrijekom vidi
anjeodjeljivanje Library of
navješćuju nekaAssociation,
Congress
inavješćujuodi American
i neka
Cahanovih„Hebrew“.
Library Association, „Hebrew“.
odnajznačajnijih
Cahanovih jidiških djela, od kojih ovom prigodom navlas
2
h djela, od kojih ovom prigodom navlastito izdvajamo samo
Pravopisno
2
P
 je
ravopisno naslov
je izvornika
naslov donesen
izvornika donesen ponijemčenim
ponijemčenim istočnim ‫שטאאטען‬
istočnim jidišem
jidišem (‫;דײַטשמעריש‬
( dayṭshmerish),
; dayṭshmerish),
prigodom
ovom navlastito
jih uobičajenim
prigodom
uuobičajenim izdvajamo
navlastito
devetnaestome samo ‫שטאאטען‬
izdvajamo
stoljeću
u devetnaestome (Krogh 89).samo
stoljeću ‫פעראײניגטע‬
(Krogh 89). ‫( חיסטאריע פון די‬Hisṭorye fun di Fereynigṭe Shṭaaṭen;
‫שטאאטען‬
‫( חיסט‬Hisṭorye
3
3 fun
Cassedy
228 78; di
Cassedy Fereynigṭe
„Directory“; Shṭaaṭen;
Michels
78; „Directory“; 51; Mohrer
Michels History
51; ofi Web.
i Web.
Mohrer the United States), 3
eynigṭe Shṭaaṭen;
fun di Fereynigṭe History
Shṭaaṭen; of the United
History ofStates),
the dvosvezačnu
United States), oslikanu povijest otkrića i osvojenja Amerike iz
u povijest otkrića i osvojenja Amerike iz 1910. i 1912. (Shell i Sollors
enjai Amerike
ića osvojenjaizAmerike1910. i 1912. iz 1910. (Shell i Sollors
i 1912. (Shell358‒77),
i Sollors te peterosvezačne uspomene ‫( בּלעטער פון מײן לעבּען‬B
4
ezačne uspomene ‫( בּלעטער פון מײן לעבּען‬Bleṭer fun mayn leben; Pages
‫פון מײן‬
ene ‫בּלעטער‬
‫לעבּען‬ ‫פון מײן‬ (Bleṭer
‫בּלעטער‬ fun (Bleṭer
mayn leben;fun mayn Pagesleben;from My PagesLife), objavljivane od 1926. do 1931. godine tiskom
vljivane od 1926. do 1931. godine tiskom udruge Forward Association
mu„staromu kraju“, odnosno
kraju“, odnosno ruskomuruskomu radništvu radništvu
i Židovstvu, i te bio značajan kao suosnivač ili urednik jidiških tiskovi
kao
, urednik
te bio suosnivač
značajan ilikao
urednik
suosnivač jidiških ili tiskovinajidiških
urednik poput tiskovina
tjednika ‫צײט‬ poput ‫נײע‬tjednika ‫נײע צײט‬
k jidiških jidiških tiskovinatjednika poput tjednika ‫צײט‬
‫דיא‬ ‫נײע‬
(Di naye tsayṭ; The New Era)2 iz 1886. (Shepard i Gold Levi 36
2 tiskovina poput ‫צײט‬ ‫נײע‬
ew ye Era)
tsayṭ; iz
The 1886.
New (Shepard
Era) 2
iz i1886.
Gold(Shepard Levi 36),i ‫ג‬Gold ְ‫ צַ ײטוּנ‬Levi
‫ײטֶ ער‬36),
ַ‫אַרבּ‬ְ ‫דיא‬ ‫ג‬ (Di
ְ‫ײטוּנ‬ ַ‫צ‬ ‫אַרבַּ ײטֶ ער‬ְ ‫( דיא‬Di
d(Shepard
i Gold Levi i Gold 36),Levi‫ײטוּנְ ג‬36),
ַ‫ײטוּנְ גער צ‬
ֶ‫אַרבַּ ײט‬ַ‫ער ְצ‬ ֶ‫אַרבַּ ײט‬ְ ‫( דיא‬Di tsayṭung; The Workman’s
3‫( דיא‬Di arbayṭer Paper) od 1894. do 1895.3 i dnev
rkman’s
sayṭung; Paper)
The Workman’s
X od
(2023)
3 1894.2, do
225–263 1895. i dnevnika ‫פאָרװערטס‬
3
Paper) od 1894. do 1895. i dnevnika ‫( פאָרװערטס‬Forṿerṭs; (Forṿerṭs;
ddo1894.
1895.do 3 1895. i dnevnika ‫( פאָרװערטס‬Forṿerṭs;
i dnevnika ‫( פאָרװערטס‬Forṿerṭs; Forward), osnovanoga 1897. (Freidus 281; Sollors 576‒78), već
897. (Freidus 281;
osnovanoga 1897.Sollors (Freidus 576‒78),
281; Sollors već nam sljedećiveć
576‒78), stvarateljski
nam sljedeći stvarateljski
s; Sollors
576‒78),576‒78), namveć
već 1897. nam sljedeći
(Freidus
sljedeći 281; Sollors
stvarateljski stvarateljski
576‒78),pruža
naraštaj već nam dobar sljedeći
uzorakstvarateljski naraštaj pru-
ne samo književnoga nego i svjetona
ak nedobar
ruža samouzorakknjiževnoga
ža ne
dobar samo nego
uzorak i svjetonazorskog
književnoga
ne samo nego i
književnoga unutaržidovskog
svjetonazorskog
nego i unutaržidovskog
svjetonazorskog unutaržidovskog
ževnoga nego i svjetonazorskog
nego i svjetonazorskog unutaržidovskog unutaržidovskog raslojavanja. Doduše, takvo postupno odjeljivanje izrijekom navješ
vo ja. postupno
Doduše, odjeljivanje
takvoraslojavanja.
postupno izrijekom Doduše,
odjeljivanje navješćuju
takvo i neka
postupno
izrijekom ododjeljivanje
Cahanovih
navješćuju i nekaizrijekom
od Cahanovih navješćuju i neka
jivanje izrijekom
zrijekom navješćuju navješćuju
i neka od i neka
Cahanovih od Cahanovih
najznačajnijih jidiških djela, od kojih ovomnavlastito
prigodom navlastito
ela,
nijih od kojih djela,
jidiških ovomod Cahanovih
odprigodom
kojih najznačajnijih
navlastito
ovom prigodom jidiških
izdvajamonavlastito djela,
samo od kojihsamo
‫שטאאטען‬
izdvajamo ovom‫שטאאטען‬prigodom
m prigodom navlastito izdvajamo samo ‫שטאאטען‬ ‫( חיסטאריע פון די פעראײניגטע‬Hisṭorye
dom navlastito izdvajamo
izdvajamo samo ‫שטאאטען‬
samo (Hisṭorye fun fundidiFereynigṭe
FereynigṭeShṭaaṭen; Hist
‫(פ‬Hisṭorye
‫די‬ ‫פון‬
ereynigṭe
fun di (Hisṭorye
‫חיסטאריע‬
Shṭaaṭen;
Fereynigṭefun
History
Shṭaaṭen;
di
of theof Fereynigṭe
United
History of the United
Shṭaaṭen;
States), History States),
of the United States),
e Shṭaaṭen; Shṭaaṭen;
History of theHistory
United States),the United dvosvezačnuStates), oslikanu
dvosvezačnu povijestoslikanu
otkrićapovijest
i osvojenjaotkrića
Amerike iz 1910
vijest
nu otkrića povijest
oslikanu i osvojenja otkrićaAmerike i iz 1910.
osvojenja i 1912.iz(Shell
Amerike 1910. i iSollors
1912. (Shell i Sollors
vojenja Amerike i osvojenja
iz 1910. i Amerike
1912. (Shell iz 1910.i Sollorsi 1912. (Shell i Sollors 358‒77), te peterosvezač-
Amerike iz 1910. i 1912. (Shell i Sollors 358‒77), te peterosvezačne uspomene ‫( בּלעטער פון מײן לעבּען‬Bleṭe
ne uspomene ‫לעבּען‬
te ‫מײן‬
peterosvezačne ne (Bleṭer‫בּלעטער פון מײן‬
uspomene
uspomene ‫לעבּען‬ (Bleṭer
‫מײן‬ ‫ פון‬fun
‫בּלעטער‬ mayn leben;fun
(Bleṭer funPagesmayn
mayn leben; leben; PagesPagesfrom My Life),
‫לע‬ ‫בּלעטער פ‬ ‫( פון‬Bleṭer
‫בּלעטער‬ fun mayn funleben; mayn Pages leben; Pages
from My Life), objavljivane od Forward
1926. do Association
1931. godine tiskom udr
ne od objavljivane
Life), 1926. do 1931. objavljivane
od 1926. od
godinedotiskom 1926.
1931. do
udruge
godine 1931. Forward
tiskomgodine tiskom
Association
udruge Forward udruge Association
931. tiskom
godine udruge
tiskom Forward udruge Forward Association
(Chametzky, 155; 191Kosak
dine
ettoFrom155; Kosak
(Chametzky,
195bilj.50; Miller
Association
From the Ghetto 155; Kosak
191bilj.1).Miller 191bilj.1).
From195 the bilj.Ghetto
50; Miller bilj.195bilj.50;
1). Miller 191bilj
ky,
95bilj.50; the Ghetto
Miller 155;
191bilj.1). Kosak 195bilj.50;
0; Miller 191bilj.1). U Cahana je naposljetku također vrlo zamjetno nepodijelj
sljetku također
Cahana je naposljetkuU Cahana
vrlo zamjetno
također je nepodijeljeno
naposljetku
vrlo zamjetno također
zanimanje vrlozazamjetno
nepodijeljeno pokoje
zanimanje nepodijeljeno
za pokoje zanimanje za
rlo zamjetno nepodijeljeno zanimanje za pokoje
novodobne nežidovske sadržaje, pa i zaglazbe
izazovan
jetno
držaje,
nepodijeljeno
pa i zasadržaje,
izazovan
zanimanje
pokoje novodobne doživljaj
za pokoje
nežidovske
glazbe sadržaje,spolnosti,
kao buditeljice pa i za izazovan a doživljaj kaodoživljaj
bu- glazbe k
e nežidovske
zovan doživljaj glazbe pa
kao i za izazovan
buditeljice doživljaj
spolnosti, glazbe
a doduše kao buditeljice spolnosti, a
oživljaj glazbe kao diteljice spolnosti,
buditeljice spolnosti,a nalazimo a nalazimo ga, ga, doduše pod nazoviimenom
pod nazoviimenom Davida Bernste-
Davida Bernsteina, u m
nazoviimenom
ga, doduše pod Davida
nazoviimenom Bernsteina, Davida u mjesečniku
Bernsteina, ‫צוקונפט‬
u ‫( דיא‬Di ‫( דיא צוקונפט‬Di
mjesečniku
Davida Bernsteina, ina, u mjesečniku
mjesečniku ‫צוקונפט‬ ‫דיא‬ (Di
(Di tsuḳunfṭ;
Bernsteina, u mjesečniku ‫( דיא צוקונפט‬Di tsuḳunfṭ; The Future), koji je Cahan uređivao od 1894. do 1897 The Future), koji je Cahan uređivao
ji jeFuture),
The Cahan uređivao
koji je1897.
od 1894. oddo1894.
Cahan uređivao
1897. do 1897.
(Chametzky, od (Chametzky,
1894. Fromdo 1897. From
the Ghetto the
(Chametzky,
xiii), i toFrom the
u Cahanovu jidiškome
ivao
1894.oddo1894. 1897.do(Chametzky, (Chametzky, From the From Ghettothe ⅹⅲ), i to u Cahanovu jidiškome prijevodu (‫ )קרײצער‬kratke
ovui jidiškome
ⅲ), to u Cahanovu prijevodu
prijevodu jidiškome((‫)קרײצער‬ ) kratke(‫)קרײצער‬
prijevodu pripovijesti
pripovijesti Крейцерова
pripovijestiсоната
Крейцерова
kratke Крейцерова ͡
(Kreĭtserova sonata;
ijevodu
(‫)קרײצער()קרײצער‬ kratke pripovijesti Крейцерова соната (Kreĭt͡ Tolstoja,
ta; ͡ serova
kratkeThe pripovijesti
Kreutzer Крейцерова
Sonata)
Leva Nikolajeviča Leva Nikolajeviča serova sonata; tiskane The
u nastavcima (sv. 3–4,Leva Nikolaj
Kreutzer Sonata)
Kreĭt The Kreutzer
Sonata) sonata;
Leva
Sonata)
The Kreutzer
Nikolajeviča Tolstoja,Sonata) LevaTolstoja,
tiskane u NikolajevičatiskaneTolstoja, u tiskane u
) Leva Nikolajeviča br. 1–9,Tolstoja,
siječ. ‒ ruj. 1895.);
tiskane u usto,
nastavcimataj ostvaraj(sv. 3–4, o trostavačnoj
br. 1–9, siječ. skladbi
‒ ruj.Ludwiga
1895.);vanusto, taj ostvar
1–9,(sv.siječ.
a1895.); 3–4, ‒br.ruj.
1–9,1895.);siječ. usto,
‒ ruj. taj1895.);
ostvarajusto, o trostavačnoj
taj ostvaraj skladbi
o trostavačnoj skladbi
usto, tajusto, ostvaraj Beethovena
taj ostvaraj
o trostavačnoj ozatrostavačnoj
guslača skladbi i glasovir,
skladbi
Ludwiga posvećenoj
van Beethovena poznatomu francuskom
za guslača
4 i glasovir,izvrsniku,
posvećenoj poznatom
za guslača
van Beethovena i glasovir,
za guslača
ravnatelju ravnatelju
posvećenoj
i i glasovir,
skladatelju i
poznatomuskladatelju
posvećenoj
RodolpheufrancuskomRodolpheu
poznatomu izvrsniku,
Kreutzeru, Kreutzeru,
francuskom
4
pretiskan pretiskan
izvrsniku,
je 1910. u je 1910.
nakladi u nakladi
lista lista
vir, posvećenoj poznatomu
većenoj poznatomu francuskom izvrsniku, francuskom izvrsniku,
Forṿerṭs (Henry, (Henry, Rewriting Rewriting Russia Russia 186bilj.3) kao ‫( די קרײצער סאָנאַטאַ‬Di (Di Ḳreytser
Ḳreytser sonaṭa; The
sonaṭa; The Kreutzer
Sonata), Sonata),
u sklopu u2 sklopu posmrtnica
posmrtnica Tolstoju. Pored Tolstoju.
toga,Pored toga, zani-
zanimljivo je da kazališnu
Pravopisno je naslov izvornika donesen ponijemčenim istočnim jidišem
vornika donesen mljivo je
ponijemčenim da kazališnu
istočnim preradbu
jidišem Tolstojeve
(‫;דײַטשמעריש‬
pisno je naslov izvornika donesen ponijemčenimuobičajenim kratke
dayṭshmerish),
istočnim jidišem pripovijesti
(‫;דײַטשמעריש‬
u devetnaestome o89). američkotojidiško upriz
dayṭshmerish),
stoljeću Kreutzeru,
nijemčenim
toljeću (Kroghistočnim
mu devetnaestome
istočnim 89).jest
jidišem
jidišemTolstojeve
(‫;דײַטשמעריש‬kratke
(‫;דײַטשמעריש‬
stoljeću (Krogh 89).
dayṭshmerish),
pripovijesti
dayṭshmerish), o Kreutzeru, to (Krogh
jest prvo
prvo američko jidiško uprizorenje 3
Cassedy s78;
naknadnim prijevodom
„Directory“; Michels na engleski
51; Mohrer i Web. je-
Michels
dy 51; MohrerMichels
78; „Directory“; i Web. 51; Mohrer i Web.
Web. zik (Nahshon naknadnim prijevodom
30), sedam godinananakon
engleski jezikpiše
Cahana (Nahshon 30), sedam godina
i židovsko‐američki pisac nakon Caha
Jacob Gordin, naslovljujući4pisac
židovsko‐američki ju istovjetno Cahanovoj
Jacob Gordin, predšasnici.
naslovljujući 5
ju istovjetno Cahanovoj predšas
Osvrnimo seOsvrnimo
ovdje i nase ovdje
vrlo i naispovijest
čitanu vrlo čitanu ispovijest
iz pera iz pera
bjeloruske bjeloruske
polacke Ži- polacke Ž
dovke i američke državljanke MaryMary Antin
Antinpodpodnaslovom
naslovomTheThePromised
PromisedLand,
Land,nadopisanu i
nadopisanu i cjelovito obdanjenu 1912. godine, po izlasku iz tiska njezina pr-
obdanjenu 1912. godine, po izlasku iz tiska njezina prvoga ulomka u mjesečniku The
voga ulomka u mjesečniku The Atlantic Monthly („Promised Land“). Sam nam
Monthly
svetopisamski („Promised
naziv Land“).
toga djela, Sam nam
a posebice njegov svetopisamski
domovinski naziv
odlomaktoga„‘My
djela, a posebic
domovinski
Country’“, ukazuje naodlomak „‘Myodnos
spisateljičin Country’“, ukazuje na Američkih
spram Sjedinjenih spisateljičinDrža-
odnos spram Sje
Američkih Država, no ta je uzajamnost u ljubavi između književnice i Obećane
4
velikim
 idi Tolstoj;
V dijelom
Beethoven; drukčija
„Kreutzer od Møller.
Sonata“; one u Latinični
Cahana preslov
i u potpunosti drukčija
ruskoga ćiriličnog od one
izvornika u njihovih
prema Library of Congress i American Library Association, „Russian“.
Tako kod Antin u navedenome odjeljku možemo pročitati i ovo: „Prilagodba u na
O izvedbi Gordinove četveročinke u njujorškome kazalištu Thalia Theatre 1902. vidi Henry 25.
5
229
Židova, može značiti više doli Američino prihvaćanje doseljenika. Ona može
doseljenikovo prihvaćanje Amerike“ („‘My Country’“, pogl. 11).
Dodamo li ovomu i njezino domoljubljem prožeto pjesništvo o drža
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

va, no ta je uzajamnost u ljubavi između književnice i Obećane Zemlje velikim

dijelom drukčija od one u Cahana i u potpunosti drukčija od one u njihovih
predaka. Tako kod Antin u navedenome odjeljku možemo pročitati i ovo: „Pri-
lagodba u nas, ruskih Židova, može značiti više doli Američino prihvaćanje do-
seljenika. Ona može značiti doseljenikovo prihvaćanje Amerike“ („‘My Coun-
try’“, pogl. 11).

Dodamo li ovomu i njezino domoljubljem prožeto pjesništvo o državniku

i vojskovođi Georgeu Washingtonu i činjenicu da u djelu They Who Knock at
Our Gates: A Complete Gospel of Immigration 1914. američke povijesne ličnosti
već u prvoj glavi nazivlje „našim ocima“ (Antin, „Law“ 14), dojam o svojevr-
snoj blagovijesti doseljenja, koja o došljacima govori kao o onima koji kucaju
na naša vrata, bit će potpun. Stoga ne čudi da i Cahan svoja kasna djela oblikuje
osjetivši nova strujanja, usredsređujući se, za razliku od Antin, više na rascjep
među starim i novim američkim Židovima u trenutku odluke o tima dvjema
suprotnostima.

Zor nam je ovdje poznata Cahanova knjiga The Rise of David Levinsky: A No-
vel, koja je od 1913. objelodanjivana u četirima nastavcima u časopisu McClure’s
Magazine pod naslovom „The Autobiography of an American Jew: The Rise of
David Levinsky“.6 Sudeći prema tome tobožnjem vjekopisu, David Levinsky
više ne mari za starožidovsku časnost, pa zaključuje: „Jer gle! isto je glasilo na-
srnulo na Vanderbiltove, Gouldove, Rothschildove, a nazvavši me ‘gulikožom
radništva’, smjestilo me je u njihov stalež. Smatrao sam da sam u dobrome druš-
tvu“ (Cahan, Rise 340).

Iako se zacijelo u slučaju oboje pripovjedača, i Cahana, i Antin, radi o prvim

istinskim probojima pobornika Novoga svijeta, pogrešno bi bilo misliti da je
potpuno poameričenje bila stvar jednostavne i časomične odluke, dapače i kod
tih pisaca koji su se među prvima priklonili engleskomu književnom izriča-
ju. Pa ako i govori o židovskim doseljenicima, napose onima s menhetnskoga
East Sidea, Cahan, građanin Sjedinjenih Američkih Država od 1882., upravo
zato još oklijeva s prejakim i nepopustljivim zaameričkim stavovima, dajući
svojemu krojaču Levinskomu nezahvalnu zadaću obračuna sa starožidovskim
tekovinama (Sanders, „Preface“). Ne smijemo, naime, zaboraviti Cahanovo du-
gogodišnje djelovanje kao promicatelja radničkoga pokreta i njegovu potporu

6
I zvornik priloge naslovljuje djelomično nedosljedno (Cahan, „Autobiography“ [trav. 1913.], „Rise“
230 [svib. 1913.], „Autobiography“ [lip. 1913.] i „Autobiography“ [srp. 1913.]).
X (2023) 2, 225–263

podruštvljavajućim zamislima, jamačno bližima sovjetskomu društvenom po-

retku. Takve se natruhe nerijetko mogu naći na stranicama novina Forṿerṭs, naj-
utjecajnije židovsko‐američke tiskovine tridesetih godina dvadesetoga stoljeća,
s nakladom od preko 250 000 primjeraka, kojoj je od 1903. godine pa sve do
svoje smrti 1951. bio glavni urednik.

Premda je kao žena promatrana sa stanovitim nepovjerenjem i u židovskim i

u općeknjiževnim krugovima ranoga dvadesetog stoljeća, Antin je, za razliku od
Cahana, imala mnogo više prostora za poameričenje i postupno dokinuće stro-
go židovskih navika stečenih u rodnome bjeloruskom Polacku, i to već samom
činjenicom da dolazi u sljedećem naraštaju. U svojem je znakovitom životopisu
The Promised Land, a osobito u djelu They Who Knock at Our Gates, puna hvale
za engleski jezik, njegovu povijest i književnost te se sa svojevrsnim strahopo-
štovanjem odnosi prema svemu što označuje Ameriku, novi dom djece „naroda
Izraelova“ (2 Sam 19,41).

Takvi osjećaji ipak nisu toliko novi: poljski poslovnjak i njujorški useljenik
Haym Salomon nosio je tijekom protuengleskoga Američkog prevrata od 1765.
do 1783. godine nadimak njegova novčara (Amler; Dimont, Jews 60‒61 i „Uni-
ted States“ 358‒59; Terry), a postavke slične onima književnice Antin iznio je
1825. Mordecai Noah, sefardski Židov i američki poslanik u Tunisu, predočivši
neuspješan nacrt osnutka židovske države Ararat na američkome tlu (Dimont,
Jews 86‒87, 88; Keller, Povijest 473‒74). Dakako da je bilo još ranijih uzajamnih
naklonosti, jer je nežidovski novoengleski prvosvećenik John Cotton sa svo-
jim sedamnaestostoljetnim masaćusetskim sunarodnjacima htio s Harvardova
sveučilišta hebrejski jezik proširiti na cijelu državu, ustrojenu prema Mojsijevu
zakoniku (Dimont, „United States“ 358). Vidjevši u starozavjetnome duhu svoju
američku naseobinu kao „oslobođenje iz Egipta“, Cottonovi su sljedbenici, na-
ime, ondje nastale židovske općine smatrali Novim Jeruzalemom (Pfeiffer 365;
vidi i Keller, Und wurden zerstreut 498).

Uzroci te razdvojbe povijesno se odnose na onovremena prosvjetiteljska

nastojanja među Židovima i na društveno‐gospodarstveno stanje u novoj ži-
dovskoj američkoj postojbini (Dimont, „United States“ 368). Dok su židovski
praotački i rodonačelnički obrasci te općenito pomuškarčivanje umjetničkih
stvaralačkih pokreta i u Židova bili bitna odlika ranijih razdoblja, sada sveudilj
zamjećujemo poženstvenjivanje i toga nekoć također pretežito muškog dijela
židovskoga književnog štiva, o čemu svjedoči i židovsko‐američka pojava spi- 231
 međupostojbini
koj američkoj Židovima i na društveno‐gospodarstveno stanje u novoj židovskoj američkoj postojbin
(Dimont, „United States“ 368). Dok su židovski praotački i rodonačelnički obrasci
blja, sada(Dimont,
onačelnički sveudilj
obrascizamjećujemo
„United
te States“ poženstvenjivanje
368). Dok sui toga nekoćpraotački
židovski također pretežito muškog dijelaobrasci
i rodonačelnički židovskt
općenito pomuškarčivanje umjetničkih stvaralačkih pokreta i u Židova bili bitna odlik
adova
židovskoga bitnaknjiževnog
općenito
bili pomuškarčivanje
odlika štiva, o čemu umjetničkihsvjedočistvaralačkih
i židovsko‐američka
pokreta i pojava spisateljice
u Židova Antin.odlik
bili bitna K
ranijih razdoblja, sada sveudilj zamjećujemo poženstvenjivanje i toga nekoć također pretežit
Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...
Antin. Kolikopretežito
ranijih
nekoć također god, prema
razdoblja, sada sveudilj tome, zamjećujemo
prilagodljivost, samoprijekornost
poženstvenjivanje te
i togapodsmješljivost
nekoć i u najt
također pretežit
muškog dijela židovskoga književnog štiva, o čemu svjedoči i židovsko‐američka pojav
ost i u najtežim
muškog
ovsko‐američka trenucima
sateljice Antin.
dijela
pojava bili
Koliko
židovskoga predajne
god, značajke
prema
književnog svakoga
tome,
štiva, Židova,
prilagodljivost,
o čemu neporeciva
samoprijekornost
svjedoči je
uloga
i židovsko‐američka te su i cionsk
koju pojav
spisateljice
podsmješljivost Antin.i u Koliko god, prema
najtežim trenucima tome, značajke
bili predajne prilagodljivost,
svakoga Židova, samoprijekornost
u samoprijekornost
i cionska državotvornost,
spisateljice Antin.
te iKoliko
rodoljubivost,god, i umništvo,
prema tome, kaoprilagodljivost,
središnji odjeci učenja Nathana Birnbat
samoprijekornost
neporeciva je uloga koju su i cionska državotvornost, i rodoljubivost, i umniš-
podsmješljivost i u najtežim 7 trenucima bili predajne značajke svakoga Židova, neporeciva
anaŽidova,
Birnbauma tvo,(„Birnbaum“),
podsmješljivost
neporeciva je i u najtežim
kao središnji Theodora
odjeci učenja Herzla
trenucimaNathana (I. Friedman;
bili Urofsky),
predajne značajke
Birnbauma Mosesa
svakoga
(„Birnbaum“), 7 Hessa (Schoeps, Pione
Židova, neporeciva j
Theodora
uloga koju(I.su i cionska državotvornost, i rodoljubivost, i umništvo, kao središnji odje
eps,
o, kaoPioneers
uloga Herzla
središnji 11‒28),
koju
odjecisuFriedman;
Mosesa
i cionska Urofsky),
Mendelssohna Mosesa
državotvornost, Hessa
(Weisman 44, 88) Pioneers
(Schoeps,
i rodoljubivost, i Lea 11‒28),
Pinskera
i umništvo, Mose-
(Battenberg
kao središnji 171‒75;odjecS
sa Mendelssohna (Weisman 44, 88) i Lea Pinskera
7
učenja Nathana Birnbauma („Birnbaum“),7 Theodora Herzla (I. Friedman; Urofsky), Moses (Battenberg 171‒75; Schoeps,
171‒75; Schoeps, Palästinaliebe), imali u posvjetovljenju, pozapadnjenju te
oslobođenju
učenja
man; Urofsky), Nathana
Mosesa
Palästinaliebe), Birnbauma („Birnbaum“),
imali u posvjetovljenju, Theodora Herzla
pozapadnjenju (I. Friedman;
te oslobođenju iz Židova
ŽidovaUrofsky), Moses iz
Hessa (Schoeps, Pioneers 11‒28), Mosesa Mendelssohna (Weisman 44, 88) i Lea Pinsker
8 8 u židovskim 9
Židova
44, 88) iz
Hessastega
i Lea stega Nauka
Nauka ((‫;תּורה‬
(Schoeps,
Pinskera Pioneers Toyre)
; Toyre) u židovskim
11‒28), Mosesagradićima gradićima
Mendelssohna Istočne
Istočne Europe
Europe
(Weisman ((‫;שטעטלעך‬ Lea Pinskeri
44, 88) ;i shṭeṭlekh)
9 (Battenberg 9171‒75; Schoeps, Palästinaliebe), imali u posvjetovljenju, pozapadnjenju
ṭeṭlekh)
enju, i ushṭeṭlekh)
mnogobrojnim
(Battenberg
pozapadnjenju
i u mnogobrojnim
171‒75;
te novonastalim novonastalim
židovskimžidovskim
Schoeps, Palästinaliebe), područjima područjima
imali u posvjetovljenju,
Sjedinjenih
Sjedinjenih Američkih Država. t
pozapadnjenju
AmeričkihŽidova
oslobođenju Država.iz stega Nauka (‫ ;תּורה‬Toyre)8 u židovskim gradićima Istočne Europ
ržava. oslobođenju
dićima Istočne Europe Židova iz stega Nauka (‫ ;תּורה‬Toyre)8 u židovskim gradićimaUpravo IstočneseEurop na
Upravo se na tu 9 osnovu tada moglo usredotočenjski nadovezivati i nepre-
(‫;שטעטלעך‬ shṭeṭlekh) i u mnogobrojnim novonastalim židovskim područjima Sjedinjeni
o se na(‫;שטעטלעך‬
tuSjedinjenih
osnovu tada moglo 9 usredotočenjski novonastalim
i u smnogobrojnim nadovezivati židovskim
i neprekidno osamostaljivanje
područjima s pom
područjima shṭeṭlekh)
kidno osamostaljivanje pomoću američkoga jidiškog tiska i čuvenih jidiških Sjedinjeni
Američkih Država.
nje s pomoću američkoga
kazališta
Američkih jidiškog
u židovskim
Država. tiska i čuvenih
okruzima Chicagajidiških
i New Yorka kazališta u židovskim
(Shechner 195;okruzima
Hapgood Chicaga i N
Upravo
155‒56). se na tuli pak
Naglašujemo osnovu izrečenutadamisaomoglo usredotočenjskii privredne
s građanskopravne nadovezivati i neprekidn
toč-misao
icaga i New
ovezivati Yorka
Upravo
i neprekidno (Shechner
se na tu195; osnovu Hapgoodtada 155‒56). Naglašujemo linadovezivati
moglo usredotočenjski pakizrečenu s građa
i neprekidn
ke gledišta, shvatljivo
osamostaljivanje s pomoću je da su se, nakon
američkoga otvorenoga
jidiškog tiska europskog protužidovstva
i čuvenih jidiških kazališta u židovskim
ao s građanskopravne
osamostaljivanje
h kazališta uodžidovskim
šesnaestoga i privredne
s do
pomoću točke
američkoga
dvadesetoga gledišta,
stoljeća, shvatljivo
jidiškog
a pogotovotiskajeui čuvenih
da su se,jidiških
tridesetim nakon otvorenoga
kazališta europskog
i četrdesetim u židovskim
okruzima Chicaga i New Yorka (Shechner 195; Hapgood 155‒56). Naglašujemo li pa
uropskog protužidovstva
godinama
okruzima
). Naglašujemo li Chicaga
pak od išesnaestoga
prošloga vijekaYorka
New (Boorstindo(Shechner
dvadesetoga
582), izbjeglički
195; stoljeća,
valovianegda
Hapgood pogotovonujnih
155‒56). u židov-
tridesetim i četrdesetim
Naglašujemo li pa
izrečenu misao s građanskopravne
skih naseljenika od 1654. u svojoji novoj privredne točke gledišta,
prekomorskoj domajishvatljivo
počeli sve je višeda su se, nako
etrdesetim
jivo je da sugodinama
izrečenu se, misao
nakon prošloga
s vijeka (Boorstin
građanskopravne i 582), izbjeglički
privredne točke valovishvatljivo
gledišta, negda nujnihježidovskih
da su se, nasel
nako
osjećati Amerikancima (Lebeson; Schappes; Korn) jer im je to pribježište prvi
otvorenoga europskog protužidovstva od šesnaestoga do dvadesetoga stoljeća, a pogotovo
skih naseljenika
otvorenoga
stoljeća, a pogotovood 1654.
put pružilo u ne usamo
europskog svojoj novoj ognjište
protužidovstva
zavičajno prekomorskoj
od nego
šesnaestogadomajidoipočeli
i jezične sve
dvadesetoga
vjerske više
slobode osjećati
stoljeća,
te do- Amerikancima
a pogotovo
tridesetim
statnost iprihoda
četrdesetim („Židovi“; godinama prošloga vijeka
„Antisemitizam“; (Boorstin
„Holokaust“). 582), raščlanivši
Potanko izbjeglički valovi negd
rikancima
zbjeglički (Lebeson;
tridesetim
valovi negda Schappes; Korn)
i četrdesetim godinama jer improšloga
je to pribježište prvi put pružilo
vijeka (Boorstin ne zavičajno
samo
582), izbjeglički valoviognjiš
negd
ponašajni obrazac s njujorškoga Ellis Islanda (Goren;
nujnih židovskih naseljenika od 1654. u svojoj novoj prekomorskoj domaji počeli sve viš Rischin), Werner Keller
no ognjište
domaji nujnih
počeli nego i više
jezičnenaseljenika
židovskih i vjerske od slobode
1654.teu dostatnost
svojoj novoj prihoda („Židovi“;
prekomorskoj „Antisemitizam“;
domaji počeli sve„Hol viš
takosveprenosi:
osjećati Amerikancima (Lebeson; Schappes; Korn) jer im je to pribježište prvi put pružilo n
am“; „Holokaust“).
osjećati Potanko
Amerikancima raščlanivši
(Lebeson; ponašajni
Schappes; obrazac s njujorškoga
Korn) stanovnik
jer im je to Ellis
Islanda
pribježište prvi(Goren; Rischin
žište prvi put pružilo ne siromašan,
Bijedno ugnjetavan, zastrašivan ozloglašenoga Po- put pružilo n
samo zavičajno ognjište nego i jezične i vjerske slobode te dostatnost prihoda („Židovi
n; Rischin),
nost samoWerner
prihoda zavičajnoKeller
dručja
(„Židovi“; tako prenosi:
ognjište
naseljavanja, negoubogi i jezične
Židov, nad i vjerske
čijom jeslobode
glavom te dostatnost
uvijek visio Damo- prihoda („Židovi“
„Antisemitizam“; „Holokaust“). Potanko raščlanivši
klov mač okrutnoga nasilja i koji je treperio kao jasikin list pred svakim ponašajni obrazac s njujorškoga Ell
„Antisemitizam“;
zac s njujorškoga Ellis „Holokaust“). Potanko raščlanivši ponašajni obrazac7 sNovije njujorškoga
stanfordskoElli
Islanda (Goren;redarstvenikom
Rischin),na kojegaKeller
Werner je naišao…, prometnuo se pod utjecajem
tako prenosi: 1883. ‒neo-1900.], promidžbe
anfordsko Islanda (Goren;
istraživanje Rischin),
posvjedočuje Werner
i sve Keller tako
Birnbaumove mijene, prenosi:
od cionskoga odsječka [oko čime ga izlučuje iz ustaljeno
promidžbe prosvjetne nezavisnosti i jidiša [oko 1900. ‒ 14.] do pravovjerja [oko 1914. ‒ 37.], 8 Pentateuch je od p
iz ustaljenosti7 spomenute sredineistraživanje
Novije stanfordsko utjecajnika, nadahnjivača
posvjedočuje židovske države
i sve Birnbaumove (Olson).
mijene, od cionskoga odsječka [oko
(„Pentateuch“; „Pentateuch
7 1883. ‒ 1900.], promidžbe prosvjetne nezavisnosti i jidiša [oko 1900. ‒ 14.] do pravovjerja [oko 1914.
ch je od petnaestoga Novije stoljeća
stanfordsko engleska prilagođenica
istraživanje posvjedočujekasnolatinske
i sve posuđenice mijene,
Birnbaumove iz grčkoga od cionskoga
preslovljavanje odsječka
s obzirom[okn
7
d cionskoga
„Pentateuch, im.“),
1883. ‒Novije
odsječka‒37.],
dok
1900.],stanfordsko
[oko
čime gahebrejska
izlučuje iz
sepromidžbe istraživanje
ustaljenosti
riječ posvjedočuje
spomenute
‫ תּורה‬nezavisnosti
prosvjetne rabi i ijidiša
sredine
od babilonskoga sve Birnbaumove
utjecajnika,
[oko mijene,
nadahnjivača
sužanjstva
1900. od
dožidovske
‒ („‫)“תּורה‬.
14.] cionskoga
države[okoodsječka
Zagrčki
pravovjerja ‒ [ok
1914.pojam
37
za starozavjetni
avovjerja 1883.
s obzirom[oko
čime 1914.
na grčko
ga ‒ 1900.],
(Olson).
izlučuje promidžbe
‒ 37.],
pismo vidi Libraryprosvjetne
iz ustaljenosti ofspomenute
Congressnezavisnosti
isredine
American i jidiša
Library
utjecajnika, [oko 1900. ‒ 14.]
Association,
nadahnjivača do pravovjerja
„Greek“,
židovske adržave
9 [oko 1914. ‒ 37.
(Olson).
„‫;“שטעטל‬ „Town“.
e države
vjetni čime 88ga izlučuje iz ustaljenosti spomenute sredine utjecajnika, nadahnjivača židovske države (Olson).
(Olson).
pojam Mojsijeva Petoknjižja
PPentateuch
entateuch je
je od od (Πεντάτευχος;
petnaestoga
petnaestoga Pentateuchos)
stoljećastoljeća
engleska engleska vidiprilagođenica
prilagođenica Liddell i dr. kasnolatinske
kasnolatinske posuđenice
posuđenice iz grčko- iz grčkog
8
ske posuđenice
„Town“. Pentateuch
ga
(„Pentateuch“;iz(„Pentateuch“;
grčkoga je „Pentateuch,
od petnaestoga
„Pentateuch, dokstoljeća
im.“),im.“), dok
se se engleska
hebrejska
hebrejska prilagođenica
riječ
riječ ‫ תּורה‬rabi
rabiod kasnolatinske
odbabilonskoga
babilonskoga posuđenice
sužanjstva iz grčkog
sužanjstva („‫)“תּורה‬. Z
(„Pentateuch“;
oga sužanjstva („‫)“תּורה‬.
(„
preslovljavanje „Pentateuch,
Za
“). Za obzirom na im.“),
s preslovljavanje dok
s obzirom
grčko pismo se vidi
na hebrejska
grčko pismo riječ
Library vidi ‫ תּורה‬rabi
Library
of Congress od babilonskoga
of Congress
i American i American sužanjstva
LibraryLibrary
Association,(„‫)“תּורה‬.
„Greek“,Z
preslovljavanje
rary Association,
za grčki „Greek“,
Association, s a„Greek“,
starozavjetniobzirom
pojama na grčkostarozavjetni
zaMojsijeva
grčki pismo vidipojam
Petoknjižja Library of Congress
Mojsijeva
(Πεντάτευχος; i American
Petoknjižja Library
(Πεντάτευχος;
Pentateuchos) Association,
Pentateu-
vidi Liddell i dr. „Greek“,
i Liddell iza
dr.grčki
9 chos) starozavjetni
vidi Liddell
„‫„ ;“שטעטל‬Town“. pojam
i dr. Mojsijeva Petoknjižja (Πεντάτευχος; Pentateuchos) vidi Liddell
7 i dr.
9
232 9 „‫;“שטעטל‬
„ „Town“.
“; „Town“.

7
 rutnoga nasilja i koji je treperio kao jasikin list pred svakim redarstvenikom na
jega je naišao…, prometnuo se pod utjecajem neovisnosti u slobodnoga, uspravnog
meričkog Židova koji
X (2023) ne trpi uvrede i koji je postao građanin u punome smislu te
2, 225–263

eči. (nav. u Winstonvisnosti

435; trotočje u izvorniku)
u slobodnoga, uspravnog američkog Židova koji ne trpi uvrede
itom je uporaba i koji je postao građanin
značenjske u punome
istovrijednice smislu te riječi.
spomenutoga (nav. uPodručje
naziva Winston 435;
trotočje u izvorniku)
nja, u engleskome u punini Pale of Settlement (Kniesmeyer i Brecher), nadahnuta
Pritom je uporaba
riječju palus („kolac“), koju 2000.značenjske
godineistovrijednice
Jozo Marević spomenutoga
i suradnici naziva Područje
također
naseljavanja, u engleskome u punini Pale of Settlement (Kniesmeyer i Brecher),
u drugi svezak svojega latinskom
nadahnuta Latinsko‐hrvatskog
riječju palusenciklopedijskog rječnika
(„kolac“), koju 2000. („Palus,
godine im.
Jozo Marević
i suradnici
1.1). Pojam pale donosi također
2010. New uvršćuju u drugi
Oxford svezak
American svojega Latinsko‐hrvatskog
Dictionary („Pale, im.“, odr.enci-
klopedijskog rječnika („Palus, im. m.“, odr. 1.1). Pojam pale donosi 2010. New
2020. i Merriam‐Webster’s Unabridged Dictionary („Pale, im.“, odr. 5.3.b), u
Oxford American Dictionary („Pale, im.“, odr. 2.1.5), a 2020. i Merriam‐Webster’s
je izvorniku,Unabridged
starijim slovopisom,
Dictionary („Pale,Черта
im.“,постоянной
odr. 5.3.b), uеврейской
ruskome je осѣдлости
izvorniku, stari-
postoi͡ annoĭ evreĭskoĭ osi͡ edlosti;
jim slovopisom, Черта постоянной
Hessen 175,еврейской
177, 178), осѣдлости
i to kao (Cherta postoi͡ annoĭ
označnica
evreĭskoĭ osi͡ edlosti; Hessen 175, 177, 178), i to kao označnica zapadnoga granič-
a graničnog predjela samovladarskoga Ruskog Carstva namijenjenoga za stalno
nog predjela samovladarskoga Ruskog Carstva namijenjenoga za stalno židov-
napučivanjeskoodnapučivanje
1791. do 1917.,
od 1791. dok dok
do 1917., je jejidiški
jidiški ‫( דער תּחום־המושבֿ‬Der (Der tḥum‐
moyshev), kako hamoyshev), kako 2016. objasnidbeno
2016. objasnidbeno navodi i navodi i Comprehensive
Comprehensive English–Yiddish
English–Yiddish
Dictionary („Pale of Settlement“).
y („Pale of Settlement“).
Tako su sinovi i kćeri tih donedavno pridošličkih židovskih radnika Baltimo-
ko su sinovi i kćeri tih donedavno pridošličkih židovskih radnika Baltimorea,
rea, Bostona, Chicaga, Clevelanda, New Yorka i Philadelphije, a nekmoli njihovi
Chicaga, Clevelanda, New Yorka
unuci i unuke, sve višei postajali
Philadelphije, a nekmoli
duhovnicima, njihovi unuci
liječnicima, i unuke,
novinarima, odvjet-
nicima, poduzetnicima,
postajali duhovnicima, liječnicima,umjetnicima
novinarima, ‒ i židovsko‐američkim piscima. Budući
odvjetnicima, poduzetnicima,
da ovaj rad govori o njihovu poslijeratnome pokoljenju, trebamo uočiti vrlo na-
ma ‒ i židovsko‐američkim piscima. Budući
glašenu prisutnost ražidovljenja kod tihdasuvremenih
ovaj radpisacagovori o njihovu
(većinom istočnoe-
uropskoga
nome pokoljenju, trebamoi srednjoeuropskog) židovskog
uočiti vrlo naglašenu podrijetla.ražidovljenja
prisutnost Je li to posljedica
kodnelagode
tih
što ju je židovstvo stoljećima izazivalo, strah zbog moguće pojave nekoga novog
ih pisaca (većinom istočnoeuropskoga i srednjoeuropskog) židovskog podrijetla. Je
hitlerovskog duha, duboka zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama ili
edica nelagode što drugo,
nešto ju je židovstvo
još uvijek sustoljećima izazivalo,
zapravo pitanja strah zbog moguće
bez jednoznačnoga pojave
odgovora. Među-
tim, dopustimo
ovog hitlerovskog duha, duboka si načas ŽidovimaSjedinjenim
zahvalnost svojstvenu dosjetljivost,
AmeričkimpaDržavama
navedimo ili o tome
domišljate riječi Jean‐Paula Sartrea koje njegov lik Leni uznički upućuje snahi
go, još uvijek su zapravo pitanja bez jednoznačnoga odgovora. Međutim, dopustimo
Johanni po rasapu njemačkoga Trećeg Carstva i hamburške tvorničarske obitelji
Židovima svojstvenu dosjetljivost,
von Gerlach pa navedimo
koncem pedesetih godinao tome domišljate
prošloga stoljeća riječi Jean‐Paula
u crnoj, grizodušjem i
oje njegov likslojevitošću
Leni uznički protkanoj
upućujepetočinci Les séquestrés
snahi Johanni d’Altona:
po rasapu Pièce en 5 actes
njemačkoga (Palmer
Trećeg
150‒62): „Amerikanac je ili Židov ili protusemit, osim ako istodobno nije obo-
hamburške tvorničarske
je“ (57; čin 1, obitelji
priz. 2;).von
10 Gerlach koncem pedesetih godina prošloga
u crnoj, grizodušjem i slojevitošću protkanoj petočinci Les séquestrés d’Altona:
10
 jihov prijevod na engleski glasi „An American is either a Jew, or an anti‐Semite, unless he is both
N
at the same time“ (Leeson 41; čin 1). 233
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

Stoga su i Cahan i Antin, uza sve različitosti toliko duhovno slični, samo za-
četak glasovitoga židovsko‐američkog i američko‐židovskog izdanačkog niza, i
to u bezmalo svim sastavnicama američkoga društvenog života. Okrenemo li se
poduzetništvu i štedioničarstvu, tu su istaknuti dobročinitelji poput Guggenhe-
imovih, Rosenwaldovih, Schiffovih, Strausovih i Warburgovih (Dimont, „Uni-
ted States“ 361; Ribalow 99, 116, 120, 127, 149, 159, 240‒42), a u američkome
su mu brodvejskom kazalištu i u Hollywoodu, između ostalih, zvijezde David
Belasco, Abraham Erlanger, braća Frohman,11 Lillian Hellman, George S. Kau-
fman, Sidney Kingsley, Arthur Miller, Clifford Odets, Elmer Rice, Irwin Shaw
(Dimont, „United States“ 366, 367) i nezamjenljivi Shubertovi.12

S druge bi strane ukupno svjetsko glazbeništvo zasigurno bilo mnogo siro-

mašnije bez zanesenjačkoga posredništva i skladbi Leonarda Bernsteina i Oscara
Hammersteina II. te prepoznatljivih, lako zapamtljivih zvonkih radosti Irvinga
Berlina, Georgea Gershwina, Oscara Hammersteina II., Jeromea Kerna, Richar-
da Rodgersa i Sigmunda Romberga,13 odnosno bez nadahnutih glasoviračkih i
vrhunskih gudačkih i puhačkih izvedbi Bennyja Goodmana, Jasche Heifetza,
Vladimira Horowitza, Yehudija Menuhina, Nathana Milsteina, Artura Rubin-
steina, Isaaca Sterna i Efrema Zimbalista st. (Dimont, „United States“ 367, 368).
Suvremeno američko novinstvo također bi osjetno gubilo izuzećem uglednih
Židova s obzirom na to da su mu znameniti rodozačetnici vlasnik The New York
Timesa Adolph Ochs i zakladnik Joseph Pulitzer (Dimont, „United States“ 367);
ne bi, doduše, bez Pulitzera bilo oslikanoga žutog tiska, ali ni zublja Slobode ne
bi vjerojatno rasvjetljivala njujoršku luku.14 Napokon, bez umjetnika književne
riječi poput Bellowa, Mailera, Malamuda, Henryja Rotha, Philipa Rotha, Bas-
hevisa Singera, I[sraela] J[oshue] Singera i mnogih drugih Sjedinjene Američke
Države nepovratno bi bile lišene važnoga ulomka svoje uljudbene slagalice.

11
O Danielu, Gustaveu i Charlesu Frohmanu vidi „Right“.
12
J acob J. Shubert, Lee Shubert i Sam S. Shubert zaslužni su za osnutak Broadwaya kakav danas po-
znajemo. Čitatelje upućujemo na izvrsnu knjigu Fostera Hirscha o nastanku „kazališnoga carstva
Shubertovih“ (36‒37, 56‒57, 116‒20).
13
 odsjetimo uzgredice da se Romberg 1888. doselio u Belišće, gdje je proveo dio svojega djetinjstva.
P
Više pojedinosti donosi „Romberg“.
14
 lede Pulitzerovih pretplatnih napora u vlastitim novinama The World, usmjerenih na to da u nju-
G
jorškoj luci ipak bude izgrađeno postolje Spomenika slobode koji je u Francuskoj čekao otpremu u
Sjedinjene Američke Države, obavijestan je životopis na mrežnoj stranici Pulitzerove nagrade. Vidi
234 Topping, posebno odj. „Failing Health“.
X (2023) 2, 225–263

Natražnjaštvo i naprednjaštvo

Sa stanovišta potpunoga razumijevanja sviju naporednih, pokatkada uistinu

i vrlo zamršenih, tijekova poslijeratnoga židovsko‐američkog književnog stva-
ralaštva korisno je uzeti u obzir i tvorce iz nekoliko ranijih desetljeća kako bismo
bolje uočili nastale promjene, ali i stoga što se neke stalnosti ili primjeri običaja i
jezičnih oživljenica pojavljuju i u djelima suvremenijih pisaca židovsko‐američ-
koga kruga, recimo u Hirschfelda. Michaelu Goldu, Henryju Rothu i navlastito
Anziji Yezierskoj, ranijim naprednjacima iz osobito burnoga razdoblja sazrije-
vanja i dokazivanja pune ravnopravnosti židovsko‐američke književnosti, još
je, naime, vrlo svojstveno vjerovanje u vlastitu povijesnu ulogu ostvaraja nečega
što bismo mogli nazvati židovskom inačicom uspješnice Uncle Tom’s Cabin; or,
Life among the Lowly spisateljice Harriet Beecher Stowe i iznašašća usporedbi
toga štiva s ostalim štivima pripadnika zapadnoga književničkog staleža.

Yezierska, rodom poljska maloplocka Židovka iz onodobne carske Rusije,

donijela je na menhetnski Lower East Side i na sanfranciške brežuljke mnogo
više od puke svijesti o svojem židovstvu, novoprobuđene 1908., nakon što je
prvobitno u njujorškoj useljeničkoj postaji Castle Garden prekrštena u Harriet
Mayer.15 Bilo je to i njezino tegobno iskustvo siromaškoga života pralje, izrađi-
vačice vrećica i krojačice (Wigoder 558; Wexler 154; Kandiyoti 531); bila je to
i njezina proćućena žrtva tvorničke radnice, sluškinje žedne znanja (Schoen;16
Kessner 184; Chametzky i dr., Jewish American Literature 233) i sudoperke s od-
bijenicom slavnoga njujorškog svratišta Waldorf‐Astoria (Stubbs x); a bio je to i
mučan doživljaj njezinih triju neuspjelih supružništava, prepreka u njezinu sa-
mohranome majčinstvu i iskazanoga nepovjerenja prema njezinu odvažnomu
društvenom zalaganju (Levitas Henriksen, „Afterword“ 253, 259; Horowitz).17

15
 poameričenju prezimena njezina najstarijega brata Meyera Yezierskoga, a potom i o njezinu
O
preimenovanju, vidi Levitas Henriksen i Boydston 14, 204; Sonder 8; te Chametzky i dr., Jewish
American Literature 233.
16
Izvornik Ljetopisa izišao ispod pera Carol Schoen 1982. godine, nema obrojčivanja.
17
 iscrpnijem pregledu mogli bismo stoga spomenuti da je Yezierska, nakon izmišljaja da je pret-
U
hodno završila srednju izobrazbu, 1904. stekla naobrazbu iz Domaćinstva na njujorškome Sveu-
čilištu Columbia, dočim se učiteljstvom bavila samo od 1908. do 1910. godine. Od 1917. do 1918.
prevodila je za filadelfijsku poljsku zajednicu, a tridesetih godina prošloga stoljeća razvrstavala je
drveće u njujorškome Central Parku na poticaj Uprave za napredak radova (Work Progress Admini-
stration); vidi osob. Yezierska, All; Schoen; Levitas Henriksen, „Afterword“ 258‒59; Kandiyoti 531;
Chametzky i dr., Jewish American Literature 233. 235
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

Prema službenim osobnim podacima i pismohranskim zapisima, koje je pak,

namjerice izostavljajući bolnije sadržaje, učestalo preuređivala (Wigoder 559),
samobitna Yezierska (Levitas Henriksen, „Afterword“ 255‒56) zatražila je raz-
vrgnuće braka s odvjetnikom Jacobom Gordonom 1910., i to svega dan nakon
njegova sklapanja, a 1911. vjenčala se za nastavnika Arnolda Levitasa, oca svo-
jega jedinčeta Louise Levitas Henriksen, rođene 1912. (Horowitz; usp. Schoen).
Međutim, za Yeziersku, ostrašćenu pobunjenicu nadahnutu maštalačkim en-
gleskim pjesništvom devetnaestoga stoljeća, prijelomnica je jamačno nastupila
1915., po brakorazvodu od Levitasa i privremenoj selidbi u Californiju.

Kratkotrajna neputena veza s onomad gotovo dvostruko starijim mudro-

znancem i odgojiteljem Johnom Deweyjem te pohađanje njegovih predavanja
potaknulo je Yeziersku na upis spisateljskoga tečaja na Sveučilištu Columbia
1918. godine, naravski joj je književnosni slog otada postao lijek za samoću, a
ona sama zanesenjački je utirala put svojim nasljedovateljicama (Levitas Hen-
riksen, „Afterword“ 255‒57, 259; Schoen).18 Neslućeni djevojački napredak tan-
koćutnice Yezierske prema nezavisnoj prosvijećenosti nakon svega dvogodišnje
osnovne izobrazbe bezmalo je, dakle, u njujorškome zakladnom strukovnom
Domu Clare de Hirsch za zaposlene djevojke (Clara de Hirsch Home for Working
Girls),19 slijedio obrazac njezina, ali i sveopćega poistovjetljivog američkog sna
(American dream; „Home“; Sonder 37), i zbog toga ju, primjerodavno, posebice
izdvajamo.

U Yezierskinim kasnim dvadesetima istkana je tako 1909. (Ginsberg 84), na

osnovi gorkoga iskustva njezine sestre Helene Yezierske (Dearborn 38),20 pri-
ča „The Free Vacation House“, potresno svjedočanstvo o iscrpljenoj višerotkinji
uniženoj po svojim nazovidobročiniteljima, najzad objavljena u časopisu The
Forum 1915. godine („Free Vacation House“). „Where Lovers Dream“, pripo-

18
 dnos s poučavateljskim preustrojiteljem Deweyjem trajao je od 1917. do 1918. godine, a okončan
O
je kada se Dewey otisnuo na trogodišnje proučavanje Istoka. U predvečerje najranijega Deweyjeva
djelovanja, u nas su Ivan Filipović i suradnici („Psycholog“) za grčki pojam procjenitelja pojedin-
čeva ponašanja, poziv kojim se Dewey kasnije bavio, rabili hrvatsku prevedenicu: ψυχολόγος (psy-
chologos; „dušoslovac“).
19
 bog ograničenoga opsega članka, ostavit ćemo po strani dublje razmatranje dobrotvornoga rada
Z
belgijske plemkinje de Hirsch i djelovanja ustanove koju je osnovala svibnja 1897., po mnogočemu
značajnoga boravišta mladih istočnoeuropskih Židovki; vidi, najnovije, „Introduction“ i R. Fried-
man, kojima se sažimlje nekoliko ranijih rasprava o Yezierskoj.
20
 elena Yezierska useljenjem je postala Annie Mayer, a udajom Helena Katz. Vidi Levitas Henriksen
H
236 i Boydston u djelu Anzia Yezierska: A Writer’s Life (23).
X (2023) 2, 225–263

vijest o neimaštini koja zauvijek razdvaja dotada sretne ljubavnike, izišla je ožuj-
ka 1918. u časopisu Metropolitan nastojanjem urednice Sonye Levien (Ginsberg
137), a ovjenčavši se 1920. nagradom skorojevićkoj priči „‘The Fat of the Land’“
za najbolji uradak prethodne godine (O’Brien), Yezierska je 1920. kod Hough-
ton Mifflina objelodanila zbirku Hungry Hearts (Schoen). Poluživotopisno obli-
kovanje likova toga odabira iznjedrilo je tada, potvrđuje nam potanje Schoen
(„Chronology“), potpis Yezierskina trogodišnjega holivudskog ugovora, povra-
tak u New York 1921. i prijateljevanje s piscima Frankom Craneom (Sonder 59)
i Williamom Lyonom Phelpsom, pripremu za objavu pripovijesti Salome of the
Tenements 1922. (Erens; usp. Z. F. P.) te otisak njezine knjige Children of Loneli-
ness: Stories of Immigrant Life in America 1923., a otpravila se i na put u Europu
(Schoen). U isti mah, Howard Dietz, oglašivač holivudske tvrtke Samuela Gol-
dwyna, nadjenuo joj je 1921. godine, zbog njezinih trudbeničkih poslova u ta-
dašnjim njujorškim znojilištima, nadimak „Pepeljuga iz izrabljivaonice“ (Levi-
tas Henriksen i Boydston 158),21 a nazivali su ju i „Pepeljugom Hesterine ulice“
(Kessner 183),22 no Yezierska je zapravo, svjedoče mnogi njezini suvremenici,
postala glasovita književnica „jer je svoje pero umočila u svoje srce“ (Crane).

Ipak, Shenah Pessah, dvorkinja koja se poput raskriljene ptice zaljubljuje u

mladoga društvoslovca u Yezierskinoj priči „Wings“, no ostaje neutažena švelja
u njezinu nastavku „Hunger“, i mati Hanneh Hayyeh, koja u priči „The Lost
‚Beautifulness“ objeljuje kuhinju u počast sinu, isluženomu vojniku, pa joj ku-
ćevlasnik podiže iznos stanarine, preinačeni su pod krinkom holivudskog pro-
stodušja (Brownlow, Behind the Mask), dok je naglasak hotimice stavljen na
razočaranost američkim nedaćama, nejednakošću, osamom i patnjama, kao u
izvornim pričama „The Miracle“, „Soap and Water“, „My Own People“ i „How I
Found America“ spomenute zbirke (Hungry Hearts). U istoimenoj holivudskoj
crno‐bijeloj i nijemoj inačici redatelja E. Masona Hoppera iz 1922. (Brownlow,
„Hungry Hearts“)23 Yezierska je stoga, uz pomoć Juliena Josephsona (Erens),
domislila potrebite Levinove, njujorške istočnoeuropske židovske izbjeglice,
čija mladica, nepismena nadstojnica Sara, ljubuje s odvjetnikom Davidom, ne-

21
Opširnije o tome Erens; Wasserman.
22
 aziv menhetnske ulice proishodi iz imena Hester Leisler, kćeri Jacoba Leislera, samozvanoga i
N
naposljetku smaknutog njujorškog namjesničkog zamjenika (1689. ‒ 91.), o kojem vidi Feirstein
60. Istu ulicu kao središte njujorškoga useljeničkog Židovstva, mahom istočnoeuropskoga i aškena-
skog, opisuje Moreno 81.
23
 natoč nekim prigovorima čuvstvenosti Hopperova slikopisa („Up from the Ghetto“), Brownlow
U
(Behind the Mask 392‒404) mu je pak pristupio pohvalno. 237
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

ćakom njihova kućevlasnika Rosenblatta, koji ih razdvaja i povisuje stanarinu.

Budući da uzrujana Sarina majka Hannah nato mesarskom sjekiricom djelo-
mično uništi stan, David mora Levinove obraniti na sudu, u čemu i uspijeva,
iako obitelj naposljetku preseljuje u predgrađe (Hopper; Hungry Hearts; Erens).

Međutim, kada je riječ o holivudskome uprizorenju zbirke Hungry Hearts,

vrijedno je već na samome početku napomenuti da se tadašnja Tvornica Snova,
u skladu s vlastitim opsjenarstvom očekivanoga sretnog završetka i nerijetko
podrugljivim pojednostavnjenjem predodžbe Židova, nije skanjivala pozvati
ni britansko‐američkoga odvjetnika i pisca Montaguea Glassa, njegovim po-
sredstvom osjetno zadrijeti u Yezierskinu preradbu te književnicu na kraju lišiti
dostojanstvenoga spomena tijekom najavnice, što je ona smatrala oskvrnućem
svojega djela (Red Ribbon 82). Iako je 1925. holivudska tvrtka Famous Players–
Lasky otkupila pravo i na njezinu pripovijest Salome of the Tenements (Olcott;
Wigoder 559),24 Yezierska, potajice priželjkivana slavnica, najedanput se našla u
nelagodnome procijepu između blještavila i čarnosti Hollywooda s jedne strane
i njegove častohlepnosti i prijetvornosti s druge strane, pa se, odbivši ugovornu
ponudu Williama Foxa, osnivača tvrtke Fox Film Corporation (Erens), osjećala
„izmučenom dušom sa štedioničkim računom“ („This Is“ 154).

Poradi kasnijih raščlambi odnosa među likovima, to jest usporedbi ostalih

pripovijesti, istaknimo da Yezierska nije ni sudjelovala u snimanju bezvučnoga,
crno‐bijelog holivudskog prikaza svojega objeđivanog djela Salome of the Tene-
ments (Goodman), već je prilagodbu njezine knjige potpisala Levien (Erens), a
da je Yeziersku nadahnula povezanost svetopisamske Salome s Ivanom Krstite-
ljem (Mt 14,6‒11; Mk 6,21‒28; Wilentz, Uvod ix), vlastito brakolomno iskustvo
te život bračnika Rose Pastor Stokes, spisateljice i zagovarateljice ženskih prava,
i Jamesa Grahama Phelpsa Stokesa, imućnoga dobrotvora i spisatelja (Wilen-
tz, Uvod x). Pripovjedni prauzor Sonye Vrunsky, nadobudne novinarke koja
vuče podrijetlo iz njujorške rusko‐židovske useljeničke obitelji, opredmećuje,
prema tome, samu Yeziersku, dočim se u osobi dobrostojećega kršćanina Johna
Manninga, kojega Vrunsky napušta zbog svoje istinske zaljubljenosti u novoga
suposlenika, osvjedočenog strasnika odjevnoga oblikovanja, prepoznatljivo zr-
cali zbiljski Dewey (N. Friedman; Rosen).

24
I zvorna je snimka izgubljena, a Fanny Weintraub, tada osamdesetpetogodišnja štićenica ubožnice
Home of Old Israel i tumačica sporedne uloge gospođe Solomon, preminula je od uzbuđenosti uoči
238 brodvejske praizvedbe („Salome“; „Little Old Lady“).
X (2023) 2, 225–263

Za neke je onodobne ocjenjivače, primjerice Ferrisa Greensleta, urednika

nakladničke kuće Houghton Mifflin, Yezierskino djelo Salome of the Tenements
bilo smućujuće, a njezina Vrunsky „tako neprivlačna, da ne kažemo odbojna, da
nam se čini da će vjerojatno spriječiti uspjeh knjige“ (nav. u Levitas Henriksen
i Boydston 174); za druge njezine suvremenike ta tvorevina Yezierskina duha
bila je, dapače, sablažnjujuća (Field; Nearing 676). No, Yezierska, kao dotada
besprimjerna književnica i oličenje ženstvenosti u američkoj društvenoj talio-
nici („Melting Pot“, odr. 2.a i 2.b), golemom je stvaralačkom snagom na rubnim
mojsijevsko‐američkim međustaleškim i međuvjerskim uljudbenim susretišti-
ma nastojala dojmljivo izbrusiti svoj slog (Roberts, „My Ambitions“ 342, 358;
Robinson; Rottenberg), te se svojom obradbom predmeta doseljeničke gladi ‒ i
one osjetilne i nadosjetne težnje za prihvaćenošću, samosvojnošću i zaštićeno-
šću ‒ (Roberts, „Hungry Souls“; Horowitz) nepobitno nametnula kao nezaobi-
lazna spisateljska pojava i stalnica od 1915. do 1969. (Kandiyoti 531), domišljaja
ovjekovječenih i u sedmoj umjetnosti.

U jamačno najpoznatijoj Yezierskinoj pripovijesti, kruhodavateljskoj tro-

dijelnici Bread Givers: A Struggle between a Father of the Old World and a Dau-
ghter of the New iz 1925., utjelovljenski su također umnogome razaznatljivi
Yezierska kao desetogodišnja Sara Smolinsky, Sarina roditeljica Shenah Smo-
linsky kao Yezierskina majka Pearl Yezierska i Sarin roditelj, bogobojazni gos-
podin Smolinsky, kao Yezierskin otac Bernard Yeziersky (Smertenko, „From
the Ghetto Depths“;25 Wilentz, „Cultural Mediation“). Dometnimo tomu i ovo:
usuprot svim dvodesetljetnim razmiricama s vlastitim nabožnim ocem (Levitas
Henriksen, „Afterword“ 253; Levin 482; Horowitz), Yezierska je krajem dvade-
setih godina prošloga stoljeća uspjela primiti boravišnu književničku potporu
Zone Gale na Sveučilištu u Wisconsinu, skrasiti se u vermontskome Arlingtonu
desetljeće poslije te oživjeti zanimanje za svoje stvaralaštvo 1950. djelom Red
Ribbon on a White Horse (Schoen).26

Yezierskin nahvalice pojidišeni engleski izričaj (Yinglish), unekoliko sličan

onome u Cahanovu orječju (Drucker; Wigoder 558; Chametzky i dr., Jewish
American Literature 13, 121), njezino nepokolebljivo prevrednovanje odnosa
unutar židovsko‐američkoga obiteljskog gnijezda (Atherton; Levin; Raphael

25
 svrnuvši se na svoj prikaz Yezierskina djela Salome of the Tenements, Smertenko ovu prosudbu
O
zaključuje riječima da „postoje tančine u istini“ (Ocjena).
26
 eziersku je na ovakav naslov potaknula izreka koju je čula od svojega oca: „Siromašnost je na Ži-
Y
dovu ures poput crvene uzde na bijelome konju“ (Wigoder 559). 239
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

440‒43) te svjestan odabir da u presjeku američke lijepe književnosti nerado

bude smjerničarka uprisutnjeni su i u stvaralaštvu njezine poodmakle dobi,
ali sada praćeni bolećivošću i čuvstvovanjem poput ptice zatvorene u krletci
(„Open Cage“). No, zapravo ni tada nije klonula duhom, pa je, potkraj života
gotovo oslijepjela od mrene, vrhunac vlastitoga mladalačkog žara kanila spi-
sateljski dosegnuti 1969., objavivši u tromjesečniku The Chicago Jewish Forum
znakovito naslovljenu priču „Take Up Your Bed and Walk“ (Levitas Henriksen,
„Afterword” 260‒61).

Naslovna poruka posljednjega kratkog ostvaraja ove tragačice riječi (Levi-

tas Henriksen, „Afterword“ 254, 255) nije, međutim, upućena samo njezinim
postarijim sunarodnjacima, nego sveopćemu čitateljstvu (Yezierska, „Take Up
Your Bed“). Bolji poznavatelji engleskoga jezika i kršćanskog predanja lako će,
naime, u njoj čuti i novozavjetni odzvuk iz svjedočanstva o Isusovu ozdravljenju
uzetoga: „Ustani, uzmi svoju postelju i hodi!“ (Iv 5,8).

Ostali dosta značajni američki pisci, poput Nathanaela Westa i drugih, ta-
kođer u svojim djelima pokušavaju ostvariti misao vodilju o usporedbenosti
zapadne i židovsko‐američke književnosti smjesom kršćanstva i židovstva (So-
llors 584), a taj su zamišljaj shvatili dorječno i prenapredno, pa je time njiho-
vo“ (Shechner vo 193).
židovstvo
Ipak,postalo
sve doupitno i „teško
sredine odredljivo“
četrdesetih (Shechner
godina prošloga 193). Ipak, sve do
stoljeća
sredine četrdesetih godina prošloga stoljeća stvaratelji takve, ne odveć mislene,
ji takve, ne odveć mislene, umjetnosti riječi napajali su se židovskom inačicom
umjetnosti riječi
27
napajali su se židovskom inačicom američkoga sna, koju Hirs-
oga sna, koju Hirschfeld
chfeld 27
u svojojuknjizi
svojoj knjizi Dreamers
Dreamers and Dealersand naziva1988.
Dealers
1988. nazivamedina“
„goldeneh
eh medina“ (14),
(14), prema
prema jidiškome
jidiškome ‫( גאָלדענע מדינה‬goldene
(goldene medine; „zlatnazemlja“).
medine;„zlatna zemlja“).Uklapalo
se to
o se to u sliku u sliku stvarnosti
stvarnosti kakvu su,kakvu su, pod utjecajem
pod utjecajem Karlaželjeli
Karla Marxa, Marxa,proizvesti
željeli proizvesti
američko židovsko glumište, novinstvo i pisci, recimo Howard Fast, Daniel Fu-
o židovsko glumište, novinstvo i pisci, recimo Howard Fast, Daniel Fuchs, Albert
chs, Albert Harper te ini strukovnjaci, a bilo je to i svojevrsno iznovljeno pro-
te ini strukovnjaci, a bilo je vrijednosti,
našašće američkih to i svojevrsno iznovljeno
ovaj put obavljeno pronašašće
po židovskim američkih
Amerikancima.
Shechner po
sti, ovaj put obavljeno (194‒95)
židovskimpišeAmerikancima.
i o tome ranijem i kasnijem
Shechner utjecaju
(194‒95) piše iiozanesenjaštvu
tome
židovsko‐američkih ljudi od pera, primjerice Leslieja Fiedlera, Irvinga Howea,
i kasnijem utjecaju i zanesenjaštvu židovsko‐američkih ljudi od pera, primjerice
Alfreda Kazina, Philipa Rahva, Delmorea Schwartza i Lionela Trillinga, svojim
Fiedlera, Irvinga Howea,
američkim Alfreda Kazina,
nežidovskim Philipa Rahva, Delmorea Schwartza i
sudruzima.
Trillinga, svojim američkim nežidovskim sudruzima.
Prihvatimo li uvjetno da sve one natruhe starije židovske književnosti i predanja u
adu nazovemo
27 natražnjačkim težnjama, zamijetit ćemo da se one, dapače, mogu naći
Hirschfeld je također, među inim, tvorac pripovijesti nadahnutih omiljenom CBS‐ovom nizankom
Dallas (1978.‒91.): The Ewings of Dallas: A Novel (1980.), The Men of Dallas: A Novel (1981.) te The
ima poveće skupine vrlo poznatih i priznatih židovskih stvaratelja, koju, uz već
Women of Dallas: A Novel (1981.).
240
uta pera, čine i E. L. Doctorow, Stanley Elkin, Irvin Faust, Herbert Gold, Mark
Joseph Heller, Meyer Levin, Leonard Michaels, Arthur Miller, Tillie Olsen, Cynthia
Grace Paley, Isaac Rosenfeld, Shaw i mnogi drugi. Pišući vrhunska ostvarenja daleko
X (2023) 2, 225–263

Prihvatimo li uvjetno da sve one natruhe starije židovske književnosti i pre-

danja u ovome radu nazovemo natražnjačkim težnjama, zamijetit ćemo da se
one, dapače, mogu naći i u djelima poveće skupine vrlo poznatih i priznatih ži-
dovskih stvaratelja, koju, uz već spomenuta pera, čine i E. L. Doctorow, Stanley
Elkin, Irvin Faust, Herbert Gold, Mark Harris, Joseph Heller, Meyer Levin, Leo-
nard Michaels, Arthur Miller, Tillie Olsen, Cynthia Ozick, Grace Paley, Isaac
Rosenfeld, Shaw i mnogi drugi. Pišući vrhunska ostvarenja daleko istančanije
od svojih prethodnika, ti spisatelji ne prezaju ni od izražavanja izvjesne sumnje
i razočaranosti samom Amerikom i svijetom općenito; usto, takve su knjige i
znakovitih tragateljskih naslova, kao životopisno Levinovo izdanje In Search:
An Autobiography iz 1950.

Njihovi su glavni likovi, a uostalom i sami njihovi tvorci, ponovno na po-

vijesnoj prekretnici za Židove, kao i nekoć, kada je u nekoj od zemalja istočne
Europe trebalo odlučiti o iseljenju u Sjedinjene Američke Države. Naime, nakon
sviju nepogoda i užasa Drugoga svjetskog rata među židovskim su preživlje-
nicima zavladali razumljiva bojazan i okrenutost prema samomu sebi, pače i
samodostatnost. Židovi su uza sve to do 1948. bili narod bez matične države, a
od pedesetih godina dvadesetoga stoljeća do danas jidiš i židovstvo, kao izvorno
učenje i vjera, način života, narodnosnost i svjetonazor, već su, osim u Izraelu,
uzmaknuli ili postupno uzmiču pred drugim jezicima i vjerama.

I u Americi je taj uzmak vrlo vidljiv navlastito pred većinskim engleskim

jezikom i kršćanstvom, te u sadašnjici razgovorni jidiški izričaj i iskonsko pra-
vovjerje pretežito opstoje još samo u posebnim manjinskim područjima ta-
mošnjih velegrada i u njihovoj crkvenoj i prosvjetnoj uporabi. Unatoč tomu
bilo bi pogrešno usmjerenost tih književnika na oslikavanje čestitosti, grijeha
i istinitosti pripisati isključivo uplivu duha vremena pedesetih godina prošloga
stoljeća na njih, jer nagnuće k tomu predajnom pojmovlju ne samo židovsko-
ga bogoslovlja nego i načina života zacijelo je odgojem duboko ukorijenjeno u
duševnosti samih spisatelja, a njihovi su nesigurni književni junaci, koji nisu u
stanju iznijeti breme te borbe za neporočnost na svojim leđima, već se na koncu
predaju i šutke mire i s društvom, i s državom, i sa svijetom uopće, samo odraz
vlastitih piščevih neuspjeha i prikrivanih, obostrano neispunjenih očekivanja
i unutar piščeve židovske zajednice i izvan nje. Howe stoga listopada 1946. u
časopisu Commentary o tome piše sljedeće: „Za vrstu naobraženika o kojoj pi-
šemo, teško je biti Židov, a jednako je teško i ne biti Židov. Uhvaćen je u napeto-
sti koja proizlazi iz raspra između njegova društva i njegova predanja, njegova 241
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

položaja i njegovih želja, on pati kao čovjek, naobraženik i kao Židov“ („Lost
Young Intellectual“ 362; kosopis u izvorniku).

Naposljetku, u djelu Sincerity and Authenticity iz 1972., nastalome na nizu

harvardskih predavanja o sukobljivome sebstvu na poslijeprosvjetiteljskome
Zapadu, sličnoga je mišljenja i Trilling (Litz 83), prvi stalni nastavnik engle-
ske književnosti na Sveučilištu Columbia i začetnički izlagatelj vrlo cijenjena
Jeffersonova predavanja (Jefferson Lecture) iste godine („Lionel Trilling pa-
pers“). Ipak, tomu je njujorškom potomku bijalistočkoga Židova ‒ prosuditelju,
prosvjetniku, uvodničaru (Trilling, Uvod [Selected Letters] i Uvod [Homage]) i
stvaratelju složenih djela ‒ bilo svojstveno zarana se, 1937., priključiti naobra-
ženičkomu protustaljinskom časopisu Partisan Review Williama Phillipsa i Ra-
hva;28 u svojim se ocjenama, oglednim zbirkama (Trilling, Beyond Culture, Fre-
ud, Gathering, Liberal Imagination i Opposing Self) i raspravama (Trilling, E. M.
Forster i Matthew Arnold) baviti sposobnošću književnika da iskušavaju krepo-
snost (Daiches, „Essays“ i „On the Horizon“) i propituju općeprihvatljivost sred-
njostaleških izobrazbenih naslijeđenosti (Trilling, „Situation“ 108–09, 110, 111);
te prigrliti zamisao o „niječnoj sposobnosti“ (Keats 277) kojom pjesmotvorci,
pokadšto misaono nesabrano, pa stoga s neizvjesnim ishodom, pretpostavljaju
uzore umjetničke ljepote, savršenstva i uzvišenosti visokoparnoj jamačnosti ne
bi li, kako naznačuju neki književnoznanstveni i mudroslovni krugovi (Bate 11–
24), opazili, raspoznali i dosegnuli istinu i izvan domašaja susljednoga zaklju-
čivanja, jer svaku okolnost nije uvijek ni moguće razjasniti. Ne iznenađuje tada
da se Trillingova sunarodnjakinja, ogledničarka, pripovjedačica i prosuditeljica
Ozick, u svojoj hvalidbi poludovršene pripovijesti The Journey Abandoned29 ne
ustručava uznijeti umještvo pripovjedaštva kojim Trilling uneseno orisuje gustu
skupinu višeslojnih, znalački raščlanjenih i ponajčešće pounutrašnjenih likova,
mada se oni u Trillinga razotkrivaju i razgovorno („Novel“).

28
 pojen osobom Whittakera Chambersa, svojega našijenca s Columbije i nekadašnjega sovjetskog
O
doušnika, Trilling, naime, 1947. tiska i pripovijest o susretu dvoje ljevičarskih imućnika s ljevičar-
skim iznevjeriteljem, naslovljenu The Middle of the Journey („Whittaker Chambers“).
29
 adnjom smješteno u tridesete godine dvadesetoga stoljeća, djelo o poletarcu Vincentu Hammellu,
R
koji želi biti životopisac vremešnoga pjesnika Jorrisa Buxtona, oslonjeno je na stvarnu osobu en-
gleskoga devetnaestostoljetnog književnika Waltera S. Landora, odmjerenoga zaljubljenika u sta-
rovjekovlje. I pokraj toga što je Trilling kasnih četrdesetih godina prošloga stoljeća obustavio rad
na toj svojoj knjizi, pripovijest je ipak izdana nakon što je Geraldine Murphy među Trillingovom
242 pismohranskom građom ušla u trag njezinu rukopisu (Murphy xliii).
X (2023) 2, 225–263

Pisci ne‐Židovi i pisci Židovi: glavna struja

i njezini pritoci

Kako u svojim sjećanjima Starting Out in the Thirties 1965. navodi Kazin,
mnogobrojni izravni stvarateljski doticaji židovsko‐američke umjetnosti rije-
či s glavnom strujom američke nežidovske književnosti zamjetni su i znatno
prije poslijeratnoga razdoblja židovsko‐američkog spisateljstva, koje je glavni
predmet ovoga članka. Tako Rahv snažno podupire Henryja Jamesa i pravičnost
Nathaniela Hawthornea, Schwartz veliča Thomasa Stearnsa Eliota kao suvreme-
noga junaka, a Fiedler ostvaraje tih i inih američkih nežidovskih pisaca smatra
zajedničkom baštinom (Shechner 194).

No, osvrnemo li se na Howeove napise i njegovo suosnivačko uredništvo

naobraženičkoga oporbenog ljevičarskog časopisa Dissent od 1953.; na njegove
ocjene uradaka Sherwooda Andersona 1951., Williama Faulknera 1952. i Tho-
masa Hardyja 1967. (Editors of Encyclopaedia Britannica) te na općenitu naklo-
nost židovsko‐američkoga književnog kruga prema pjesništvu Edgara Allana
Poea, Henryja Davida Thoreaua i Walta Whitmana; uočit ćemo da je upravo
prepoznavanje vlastite otuđenosti, prijekora i otpadničkoga stava naspram ame-
ričkoga društva ‒ koje sustavno, premda ne uvijek izravno, većinski podupire
bijelce anglosaskoga podrijetla vjeroispovijesno odcijepljene od Rima ‒ ono što
židovske pisce privlači nekim ljudima od pera izvan židovske zajednice. Takav
će nam nazor onda omogućiti i da pri razmatranju predmeta književnih djela
prispodobimo spisatelje Židove još nekim nežidovskim strukovnjacima, pose-
bice onima crnačkih korijena.

Izravna je usporedba, dakle, moguća s ocjenjivačem, ogledničarom i pripo-

vjedačem Ralphom Ellisonom, perom koje stoji iza glasovitoga naslova Invisible
Man: A Novel, priče iz 1952. o „nevidljivu“ crnačkome književniku koji u izbi
u predgrađu dovršava svoj životopis, i tvorcem zbirke Shadow and Act iz 1964.
Izgledno je štoviše unutar opisa harlemske crnačke četvrti koji James Baldwin
podastire poluživotopisnim djelom Go Tell It on the Mountain: A Novel, napisa-
nim 1953., prizvati u pamet i sklopove riječi prema svetopisamskome vapaju za
izbavljenjem (Izl 12,37‒42; Alter, Art 123‒25), a valja se spomenuti i Baldwino-
vih domorodačkih zapisaka Notes of a Native Son iz 1955.

Kao što se šezdesetih i ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća kod

židovsko‐američkih stvaratelja poput Bellowa, Doctorowa, Bashevisa Singera
i drugih javlja snažna težnja za spisateljskom borbom protiv zla u sebi i oko 243
 takozvanome svetopisamskom pojasu (Mencken 290, 292),30 čiji skrušen puk drugu božansku
osobu u Trojstvu prigrljuje s navodno neupitnom privrženošću. Ne treba, na
osobu u Trojstvu prigrljuje s navodno neupitnom privrženošću. Ne treba, naravno, zaboraviti
da likovi takvih nežidovskih djela, koji se uvijek drže vlastitih ćudorednih
da likovi takvih
Tihomir ŽIVIĆ, nežidovskih
Jadranka ZLOMISLIĆ: OD djela, koji se uvijek držeČETVRTI
vlastitih ćudorednih načela, u tome
ozračju čestoISTOČNOEUROPSKE
podsjećaju naŽIDOVSKE osuvremenjenu DO AMERIČKOGA...
inačicu Don Quijotea s američk
ozračju često podsjećaju na osuvremenjenu inačicu Don Quijotea s američkoga Juga, a sve
nas to može
sebe i želja za iskupljenjem navestiistovjetan
od grijeha, i da ihiliprispodobimo
vrlo sličan obradbeni nežidovskomu
pred- nespretnjak
nas metto prožimlje
može navesti djela i da
južnjakinjeih prispodobimo
i pripadnicekakvoga nežidovskomu
Rimske crkve nespretnjakoviću (‫;שלומיאל‬
shlumiʼel) 31
i samotnjaku 1940. Flannery
nalazimoO’Connor i u pripovijesti Carson
eba nas začuditi,
shlumiʼel) jer31nepatvorena
i ostvaraje još nekihjeknjiževnih
i samotnjaku
Heart Riječ
kakvoga
Is a Lonely
predstavnika
1940.
od sviju Hunter.
nalazimo američkoga Juga. No,
i u pripovijesti Carsončinjenica
McCullers The
mišljanja
još uvijekoHeart da se nežidovski
neporočnosti
najživlja
Is a Lonely ne treba
na
pisci
nasjužnjaci
američkome
Hunter. začuditi, mogu
Jugu,
tako dobro je
jer unepatvorena uklopiti
Riječ od u židovska
sviju književna
promišljanja o neporočnosti Uz oslik ne Margot
treba nas Zemach,
začuditi, izvrstan
jer prikaz takvoga
nepatvorena je Riječ lakovjernog
od žido
njenih Američkih
cken 290, 292), 30 Država još uvijek najživlja na američkome Jugu, u
svijuUz čijioslik
skrušen
dijelova Margotpuk je
Sjedinjenih
dao
Zemach,
drugu Američkih
1968.
izvrstan
božansku
i Bashevis
prikaz
Država joštakvoga
Singer uvijek
u dječjoj
lakovjernog
najživlja
zbirci naWhen židovskog nevaljalca
američkome
Shlemiel Went to Wa
30
vetopisamskom dao Jugu,
itnom privrženošću. pojasu
je 1968. (Mencken
Nei treba,
Bashevis
u takozvanome 290, 292),
Singerzaboraviti
naravno, čiji skrušen
u dječjoj pojasu
svetopisamskom puk
zbirci (Mencken drugu
When Shlemiel božansku Went to
290,Newberyjevu
292), 30
čijiWarsaw
skrušen and Other
Stories, koja je godinu dana poslije dobila pohvalnicu (Newbe
vuuvijek
prigrljuje
drže spuk
Stories, drugu
navodno
koja je
vlastitih božansku
neupitnom
godinu dana
ćudorednih osobu u Trojstvu
privrženošću.
poslije
načela, u tomedobilaNeprigrljuje
treba, s navodno
naravno,
Newberyjevu neupitnom
zaboraviti
pohvalnicu (Newberyprivrže-
Honor Book)
nošću. Ne treba, američke naravno, Udruge zaboraviti za da knjižnične uslugenežidovskih
likovi takvih za djecu (Association
djela, koji se for Library Serv
h nežidovskih
u inačicu američke djela,
Don Quijotea koji
Udruge se uvijek
za knjižnične
s američkoga drže vlastitih
usluge
Juga, a sve ćudorednih načela, u tome
za djecu (Association for Library Service to Children).
uvijek drže vlastitih Dodatno
ćudorednih se Bashevis
načela, uSinger tome ozračjusvojom književnom
često podsjećajuinačicom na osu- toga židov
odsjećaju
bimo navremenjenu
osuvremenjenu
Dodatno
nežidovskomu inačicu
se nespretnjakoviću
Bashevis
inačicu Singer Don
Don Quijotea Quijotea
svojom
(‫;שלומיאל‬ s američkoga
književnom
s američkoga Juga,
inačicom
Juga, a sve a sve
toga židovskog zapletenka
zanimao 1973. u zbirci pripovijedaka Thenas Foolsto može navesti
of Chelm and Their Histo
navesti izanimao
nalazimo i da daih ih1973.
prispodobimo
ui pripovijesti
prispodobimo
u Carson nežidovskomu
nežidovskomu
zbirci pripovijedaka nespretnjakoviću
Fools of Chelm ((‫;שלומיאל‬
nespretnjakoviću ; shlumiʼel) 31
i su likovi
1974.McCullers
History, čiji
nadahnuliThe
The and Their
Roberta Sanforda Brusteina, tadašnjega umjetničkog rav
amotnjaku samotnjaku
kakvoga kakvoga
1940.Roberta 1940.
nalazimoSanforda nalazimo
i u pripovijesti i u pripovijesti
Carson Carson
McCullers McCullers
The The He-
1974. nadahnuli Brusteina, tadašnjega umjetničkog ravnatelja glumišta
art Is a Lonely Hunter. Yale Repertory Theater u konetikatskome New Havenu, da Bashevisa Si
ely Hunter.
prikaz Yale Repertory
takvoga lakovjernog Theater
židovskog u konetikatskome
nevaljalca preradbu. New Havenu, da Bashevisa Singera zamoli za
njezinu neglazbenu Ona je, na riječi napjeva Arnolda Weinsteina
kbirci
Margot Zemach, Uz oslik
izvrstan Margot
prikaz Zemach,
takvoga izvrstan
lakovjernog prikaz takvoga nevaljalca
židovskog lakovjernog židovskog
When njezinu
Shlemielneglazbenu
Went topreradbu.
Warsaw and Ona je, na istočnoeuropskih
Other riječi napjeva Arnolda Weinsteina(‫;כּלי־זמר‬
i uz oponašano 32
nevaljalca dao je 1968. i Bashevis Singer u dječjoj zbircipučkih
zvukovlje židovskih Whensvirača Shlemiel Went ḳlezmer) k
Basheviszvukovlje
Newberyjevu Singer u dječjoj
židovskih
topohvalnicu
Warsaw and zbirci
(Newbery
Other When
istočnoeuropskih
Honor
Stories, Shlemiel
Book)
koja Went
jepučkih
godinu to Warsaw
svirača
dana and dobila
(‫;כּלי־זמר‬
poslije Other
ḳlezmer) 32
Newberyjevukoje su proizveli
Zalmen Mlotek i Hankus Netsky, 1994. u Massachusettsu i uglazbljena, te je
godinu dana poslije
pohvalnicu
Zalmen for
ecu (Association Mlotekdobila
Library Newberyjevu
(Newbery
i Hankus
Service Honor
Netsky, pohvalnicu
Book) (Newbery Honor Book)
1994. u Massachusettsu i uglazbljena, te je kaozauspješnica,
to Children). američke Udruge za knjižnične usluge
naslovljena Shlemiel the First, praizvedena u kazalištu American Repe
ge za knjižnične djecu (Association
usluge za djecu for Library Service
(Association to Children).
for Library Dodatno se Bashevis Singer
jiževnom naslovljena
inačicom toga
Shlemiel židovskog
the praizvedena
zapletenka
First,
33 uService
kazalištuto Children).
American Repertory Theatre u
Bostonu.
svojom književnom inačicom toga židovskog zapletenka zanimao 1973. u zbirci
ashevis
Fools of Singer
Bostonu. svojom
33
Theirknjiževnom inačicom toga židovskog zapletenka
Chelm and
pripovijedaka Fools čiji
History,
The Želimo su likovi
of Chelm and Their History,
li obuhvatiti čiji su likovi 1974.stvarateljske
sve nežidovsko‐židovske nadah- dodire od
u zbirci
ina, pripovijedaka
tadašnjega nuliŽelimo
Roberta
umjetničkogThe Fools
Sanforda
li obuhvatiti ofBrusteina,
ravnatelja Chelm
sve and Their History,
tadašnjega
nežidovsko‐židovske
glumišta čiji su likovi
umjetničkog
stvarateljske ravnatelja
dodire od glumišta
pedesetih godina
prošloga stoljeća naovamo, trebali bismo zamijetiti da do izrazitijega predm
liNew
Roberta YaledaRepertory
Sanforda
prošloga
Havenu, Brusteina,
stoljeća
Bashevisa Theater
naovamo,
Singera utrebali
tadašnjegakonetikatskome
zamoli umjetničkog
bismozaodzamijetitiNew Havenu,
ravnatelja da Bashevisa
glumišta
da do izrazitijega Singera odvajanja
predmetnog
židovskih spisatelja svojih
zamoli za njezinu neglazbenu preradbu. Ona je, na riječi napjeva Arnolda nežidovskih suposlenika dolazi
We-napose devedes
Theater
iječi napjevau konetikatskome
židovskih
Arnolda spisatelja
Weinsteina New
od svojih
i Havenu,
uz da Bashevisa
nežidovskih
oponašano suposlenika Singeradolazizamoli
napose za devedesetih godina toga
insteina i uz oponašano vijeka, što zvukovlje
nije biožidovskih istočnoeuropskih
slučaj u prigradskih pučkih sviračapisaca
židovsko‐američkih ( ranijih na
benu preradbu.
kih svirača vijeka, Ona je,
što ;nije
(‫;כּלי־זמר‬ na
ḳlezmer)
ḳlezmer) riječi
32 napjeva Arnolda Weinsteina i uz oponašano
bio slučaj
32 koje
koje u su
prigradskih
su proizveli
proizveli židovsko‐američkih
Zalmen Mlotek i pisaca Netsky,
Hankus ranijih naraštaja,
1994. u a radi se
upravo o vremenskoj uvjetovanosti te pojave, navlastito u pomirljivijim
32
vskih
Massachusettsu Massachusettsu
istočnoeuropskih
upravoi uglazbljena, pučkih
o vremenskoj iteuglazbljena,
svirača
uvjetovanosti
je te je te
(‫;כּלי־זמר‬
kao uspješnica, kao uspješnica,
ḳlezmer)
pojave, naslovljena
koje
navlastito su uproizveli Shlemiel thei First,
pomirljivijim sjetnijim, ali i
praizvedena u neizvornijim
kazalištu American i predvidljivo
Repertory općenitijim,
Theatre u Bostonu. židovskim
33 književnim naglas
ena i Hankus Netsky,American
neizvornijim
u kazalištu 1994.i upredvidljivo
Massachusettsu
Repertory Theatre i uglazbljena,
općenitijim, u te je kao književnim
židovskim uspješnica, naglascima s poraća
lemiel the First, praizvedena u kazalištu American Repertory Theatre u
30
Vidi i Urdang 29. 30
Vidi i Urdang 29.
‐židovske stvarateljske
Taj jidiški
31
30
Vidi dodire
pojam
i Urdang 29.zaod pedesetih
31
zvekanaTajoblik jegodina
jidiški pojam zaimena
osobnoga zvekana oblik starozavjetnog
zlosretnoga je osobnoga imena zlosretnoga
Šelumiela, kao starozavjetn
31 natuknica je, najčešće
Taj jidiški pojam natuknica
pisana
za je, najčešće
schlemiel,
zvekana oblikodjepisana
1892. schlemiel,
optjecajno
osobnoga u od
imena 1892. optjecajno
Sjedinjenim u Sjedinjenim
Američkim
zlosretnoga Državama,
starozavjetnog Američkim
Šelumiela, kao Drž
li obuhvatiti
amijetiti sve
da do nežidovsko‐židovske
izrazitijega predmetnog stvarateljske
odvajanja dodire od pedesetih godina
dok njemačkome
ju je na njemačkome
natuknica je, najčešće pisana govornom
govornom
schlemiel, od 1892.području 1814.
optjecajno proširio Adelbert
u Sjedinjenim von Chamisso
Američkim Državama,djelom
području 1814. proširio Adelbert von Chamisso djelom Peter dok juPeter
je naSchl
ća naovamo, Schlemihl’s
trebalinapose
njemačkome govornom Geschichte,
wundersame
bismodevedesetih
zamijetiti
području da pripoviješću
Geschichte,
doproširio
1814. o čovjeku
izrazitijega
pripoviješću o bez sjene.
predmetnog
čovjeku bez sjene. Vidi „‫;”שלומיאל‬
odvajanja
Vidi „ ”; Br
Br 1,6;
1,6; Rosten;
Rosten; Beider; „Schle
uposlenika dolaziBeider;pripoviješću 32
„Schlemiel“;oChamisso.
godina
„‫;”כּלי־זמר‬
togaAdelbert
„Musician“.
von Chamisso djelom Peter Schlemihl’s wundersame
Geschichte, čovjeku bez sjene. Vidi „‫;”שלומיאל‬ Br 1,6; Rosten; Beider; „Schlemiel“; Chamisso.
telja od svojih
32 nežidovskih suposlenika
ovsko‐američkih
32
pisaca
„„‫;”כּלי־זמר‬
33
Daviddolazi
ranijih naraštaja,
„Musician“.
”; „Musician“. a radinapose
Gordon ovjenčan
se devedesetih
je nagradomgodina
časopisatoga
Drama‐Logue za svoje istaknuto re
33 (Martinez).
33 David Gordon ovjenčan je nagradom časopisa Drama‐Logue za svoje istaknuto redateljstvo i plesopis
bio slučaj
jave, u prigradskih
navlastito David Gordon
(Martinez). židovsko‐američkih
u pomirljivijim i sjetnijim, pisaca ranijih naraštaja,
ali i Drama‐Logue
ovjenčan je nagradom časopisa za svojeaistaknuto
radi seredateljstvo i ple-
244 sopis (Martinez).
enskoj uvjetovanosti
židovskim te pojave,
književnim navlastito
naglascima u pomirljivijim i sjetnijim, ali i
s poraća
predvidljivo općenitijim, židovskim književnim naglascima s poraća 19
X (2023) 2, 225–263

Želimo li obuhvatiti sve nežidovsko‐židovske stvarateljske dodire od pedese-

tih godina prošloga stoljeća naovamo, trebali bismo zamijetiti da do izrazitijega
predmetnog odvajanja židovskih spisatelja od svojih nežidovskih suposlenika
dolazi napose devedesetih godina toga vijeka, što nije bio slučaj u prigradskih
židovsko‐američkih pisaca ranijih naraštaja, a radi se upravo o vremenskoj
uvjetovanosti te pojave, navlastito u pomirljivijim i sjetnijim, ali i neizvornijim
i predvidljivo općenitijim, židovskim književnim naglascima s poraća (Dickste-
in, „Ghost Stories“). Naime, za razliku od nežidovskih glavnostrujaša, kasnija
židovsko‐američka književna proizvodnja izrijekom pripovijeda o probuđiva-
nju sjećanja na hitlerovske zločine židovskoga istrebljenja nakon četvrt vijeka
njihova namjernoga potisnuća, sve do sedamdesetih godina dvadesetoga stolje-
ća; o mladeškome otporu prema stapajućemu poameričenju; o naglome povrat-
ku na židovsku običajnost i vjeru; o židovskome predvodništvu ljevičarskoga
pokreta New Left i protimbe znane kao counterculture te o sve većem zanimanju
mladih židovskih Amerikanaca za svoju izraelsku očevinu.

Uspoređujući stvaralaštvo davnašnjih židovskih pismoznanaca s ostvaraji-

ma svojih pripovjedalačkih suvremenika, Morris Dickstein stoga i 2016. piše o
njihovoj „smetenosti izborom, a ne bremenom potrebe“ („Promised Lands“ 5),
nadopunjući time svoju izjavu iz 1997.: „Sadašnji preporod židovsko‐američko-
ga spisateljstva u svijetu u kojem prevladava prilagodba iznenađujući je koliko i
opstanak samih Židova“ („Ghost Stories“ 33).

Umjesto zaključka, ili američko‐židovsko književno stvaralaštvo

u zrcalu ocjenitelja

Usprkos tomu što se može usredotočiti na razdobaljski razmjerno kratak isje-

čak iz narodnosnoga spisateljstva unutar cjelokupnoga književnog stvaralaštva
nekoga naroda, jedan članak, uza svu istraživalačku ustrajnost, rijetko uspijeva
doreći misli o manjinskim piscima i njihovim djelima, a to je tako zbog predmet-
ne i prostorne ograničenosti takvoga obrasca pisanja te raspoložljivosti važnih
književnopovijesnih izvora. Znanstvenikova je zadaća time teža ako je opći knji-
ževni sklop o kojem govorimo toliko šarolik poput američkoga i ako su pripadni-
ci manjinskoga naroda Židovi, o kojima Keller kaže sljedeće: „Židovi su ili narod
Božji, ili narod Svetoga pisma, ili vrsta (znanstveno neodrživo stanovište), ili vje-
roispovijest, ili ljudska skupina sui generis. Tko su oni ovisi o promatračevim na-
čelima, predrasudama i mjerilima“ (Predgovor xx‒xxi). Sažet osvrt na povjesnicu
židovskoga naroda, na njegovo pisano izražavanje i postojeću umjetnost riječi te 245
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

na njegove svjetonazore i u Sjedinjenim Američkim Državama i izvan njih biva

stoga nužan korak poradi većega upotpunjenja našega pristupa.

Raspravljajući, dakle, o svojem čvornom pitanju velike uloge Židova u ame-

ričkome građanskom društvu, a navlastito u njegovoj poslijeratnoj književno-
sti, ovim radom nismo kanili obaviti dužnost činjeničara, nego nam je namjera
bila smisleno raščlaniti međusobno uspostavljene veze, uzimajući u obzir po-
vijesna svjedočanstva Židovstva uopće i svjedočanstva Židovstva na ozemlju
Sjedinjenih Američkih Država. Također, navodom odabranih tvrdnji priznatih
književnih ocjenitelja i pomnjivom usporedbom sudobnih tiskopisa američkih
spisatelja ne‐Židova i spisatelja Židova donosimo jezgrovit prikaz i engleskoga i
jidiša kao prirodnih židovskih jezika, koji su, uz predmet obradbe, bitne označ-
nice stupnja piščeva poameričenja, pokušavajući time doprinijeti njihovu sveo-
buhvatnijemu sagledavanju i zaključku da suvremena američko‐židovska knji-
ževna proizvodnja ipak uspijeva zadržati stanovitu prepoznatljivu osebujnost
umjetničkoga ostvaraja, koliko god ona posljednjih godina bila poameričena.

Usto valja naglasiti da veći broj američkih jidiških pojavnica redovito na-
lazimo u predmetnome nežidovskom i židovskom gradivu i starijih i novijih
književnih zapisa, jer su uradci koji tek uzgredice spominju židovsko‐američke
ljude od pera prisutni u znatnijoj mjeri, dočim je, pogotovo u nas, zamjetno
manje ukoričenja koja se isključivo bave američko‐židovskim književnicima ili
ustanovljivanjem sastavnica njihovih ličnosti. U ovome su radu u skladu s time
prikupljena podatkovna vrela razmotrena kao općežidovska, to jest kao ona
koja nas dodatno obavješćuju o prepletu prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Ži-
dovstva u Sjedinjenim Američkim Državama, i kao književnoznanstvena, to jest
kao ona koja su stručnjački usredotočena na američko‐židovsko spisateljstvo od
pedesetih godina prošloga stoljeća do danas.

Istaknimo da se unatoč tomu u oba slučaja pretežito radi o pregledima poje-

dinačnih vidova židovske prosvijećenosti i uljudbe, poglavito jidiša. To je, kako
rekosmo, prouzročeno još uvijek osjetnim nedostatkom jedinstvenih, opsežni-
jih američko‐židovskih književnosnih zbirki, no praznine trenutačno popunja-
va pojmovnik Ann Shapiro (Jewish American Women Writers), izbor štiva Julesa
Chametzkoga i suradnika (Jewish American Literature) i Dicksteinov časopi-
sni članak („Promised Lands“), kojima smo se zato i mi koristili. U ovakvoj
razredbi izdvajaju se tada i znanstvene rasprave s jasno izgrađenom opsegov-
nom predodžbom američko‐židovskoga književništva, i to od njegovih devet-
246 naestostoljetnih duhovnih začetnika (Steinberg 1: 571; Spiller i dr., „Mingling“
X (2023) 2, 225–263

691, 693) do dvadesetostoljetnih (Steinberg 2: 1699, 1943, 1993, 2015, 2019)

i ovostoljetnih izvrsnika. Međutim, dotaknuli smo se i oprečnosti američko‐
židovskih književničkih mišljenja unutar slobodoumnosti njihova tvoračkoga
dara i zamršenosti njihovih uzajamnih odnosa, jer nekolicina ih, poput spome-
nutih Fasta, Fuchsa i Alberta Halpera, sljedbenički podupire ljevičarstvo i ima
vlastito mnijenje o Sjedinjenim Američkim Državama, dok je Fiedleru, Howeu,
Rahvu, Schwartzu i sličnima životni svjetlokaz američko nasljeđe književnih
veličina poput Andersona, Eliota, Faulknera, Hawthornea, Jamesa, Poea, Tho-
reaua, Whitmana i drugih (Smith 4, 26, 16‒35, 37, 62, 67,S73, 107, 128‒60,
obzirom 163).
na to što se američko‐ž
izdašno riječi
S obzirom na to što se američko‐židovska umjetnost oslanja na zborničku
također redovito bajkovitost,
veoma izdašno oslanja na zborničku bajkovitost,predanja
duhovitost i poučnost mno-
i zgodovijedaka, nastalih do četvrt
gobrojnih talmudskih predanja i zgodovijedaka, nastalih do četvrtoga stoljeća
u židovskim zajednicama u Palestini, odnosno do odnosno
šestoga do šestoga
stoljeća stoljeća u židovskim
u židovskim
zajednicama u Babiloniji, pri opojmljivanju lika židovskoga
židovskoga petljavca ((‫ ;שלומיאל‬shlumiʼel)
; shlumiʼel) uporabljivali smo djelo Sola Steinmetza Yiddish and
and English: English:
The Story of The
Yiddish in Ameri
Story of Yiddish in America (2, 44, 48, 141, 158), a za ostala lica rječnike Willia-
ma Freemana (Dictionary) i Martina Seymour‐Smitha Williama Freemanate(Dictionary)
(Dictionary) raspravu i Martina
Josepha Mersanda (Traditions). Pri raščlanjivanju Mersanda (Traditions).
posvemašnjih Pri raščlanjivanju po
veza između
suvremenije nežidovske i židovske lijepe književnosti i drevnije
i židovske lijepežidovske lije- i drevnije ž
književnosti
pe književnosti priručnički smo pak rabili koristan vodič Clarencea Gohdesa
rabili koristan
i Sanforda Marovitza (Bibliographical Guide 171‒73), vodič Clarencea
oglede Roberta Altera Gohdesa
(After the Tradition) te prilog Sarah Blacher Cohen171‒73), oglede
(„Jewish RobertaCome-
Literary Altera (After the T
diennes“). A budući da je središnjičarski odnošaj američke
Literary nežidovske spisa-
Comediennes“). A budući da j
teljske matice naspram nežidovske pokrajinske književnosti američkoga Juga ili
spisateljske matice naspram nežidovske
Srednjega zapada nerijetko probuđivao ćut rubnosti i u židovskih književnika
na američkome tlu, zorbeno smo pratili i postupno Srednjega zapada ražidovljenje
predmetno nerijetko probuđivao ćut
mlađega naraštaja američko‐židovskih pisaca. tlu, zorbeno smo pratili i postupno
američko‐židovskih
Za primjer nam je služila povijesna pripovijest Blessed Is the Landpisaca.
(1954.)
Louisa Zare, sročena kao dnevnik prilagodbe aškenaske Zažidovske
primjer obitelji
nam je As-
služila povijesn
hura Levyja jadnovitomu žitku u američkoj nizozemskoj naseobini New Am-
Zare,dosročena
sterdam tijekom uprave Petera Stuyvesanta od 1654. kao dnevnik
1680. godine, i navla- prilagodbe
stito ostvaraj Charlesa Angoffa The Sun at Noonjadnovitomu
(1955.), vrlo žitku u američkoj
dojmljiv isječak nizozems
jedanaesterodijelnice34 o bostonskoj doseljeničkoj ruskožidovskoj lozi,
Petera Stuyvesanta od 1654. čiji je
do 1680. godin
34
 ine ju poluživotopisni ljetopisi Journey to the Dawn (1951.),atIn Noon
Č (1955.),
the Morning vrlo dojmljiv
Light (1952.), The Sun isječak je
at Noon (1955.), Between Day and Dark (1959.), The Bitter Spring (1961.), Summer
ruskožidovskoj Storm
lozi, čiji(1963.),
je izdanak David
Memory of Autumn (1968.), Winter Twilight (1969.), Season of Mists (1971.), Mid‐Century (1973.) i
Toward the Horizon (1978.). prikazan kao nadasve znatiželjan 247 harvar

199‒209; Husband 24‒25). Usuprot tomu,

prožeta domišljatim doskočicama, ali
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

izdanak David Polonsky, supružnik Alice Cohen, u toj knjizi prikazan kao na-
dasve znatiželjan harvardski sveučilištarac (Waxman 102‒10; Liptzin 199‒209;
Husband 24‒25). Usuprot tomu, podatkovna vrela domaćih i stranih prinosi-
telja, prožeta domišljatim doskočicama, ali čestoput i oporom životnom stvar-
nošću (Knickerbocker), dadu se, najposlije, pregledno rasporediti i u predmet-
ne podskupine, pa u skladu s time razlikujemo izvrsno ocjenjivačko gradivo o
pojedinim američko‐židovskim književnicima, primjerice članke o iznimnome
daru za gorku šalu (black humor) u spisatelja Hellera i Kurta Vonneguta (Bašić,
„Crni humor“; Zergollern‐Miletić 69‒75), životopisno djelo o pjesniku Schwar-
tzu (Atlas) i uspješnicu o piscu Maileru (Manso), kao i vrlo iscrpan raščlambeni
presjek američke umjetnosti riječi od doseljeničkoga književnog stvaralaštva do
ostvaraja iz sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća (Bićanić i Bašić).

Usto, tu su i djela o novosvjetskim književnopovijesnim pitanjima i opće-

židovskoj uljudbi (Guttmann; Skårdal), i to navlastito ona koja u nadmoćnosti
anglosaskih društvenoponašajnih obrazaca u Sjedinjenim Američkim Drža-
vama35 neprešutno i pažljivo iščitavaju i poruke štiva o američko‐židovskome
„došljačkom iskustvu“ (Burchell i Homberger 127‒50),36 te svjedočanstva ne-
zanemarljivoga značenja mojsijevske vjere u židovskome raseljeništvu (Her-
berg). (Uzgredice spomenimo da je za sljedbenika luteranstva u devetnaestosto-
ljetnoj Hrvatskoj u optjecaju bila i novotvorenica voljnovjerac [Filipović i dr.,
„Freigläubige“], nastala prema donekle pristranoj kovanici Joachima Campea
[„Protestant“].)

Zasebnoj pak skupini pripadaju izdanja koja o američkome Židovstvu govo-

re s točke gledišta njegovih glavnih razlikovnih čimbenika ‒ jezika i vjere ‒ ali i
neki naslovi koji u svojem podrobnijem razmatranju povijesti čovječanstva ili
povijesti Sjedinjenih Američkih Država značajnije ističu udio američkih Žido-
va, primjerice Steinmetzov izradak (Dictionary); umotvorine Benjamina Har-
shava (Meaning), Joyce Eisenberg i Ellen Scolnic (Dictionary) te Uriela Wein-
reicha (College Yiddish); i djelo Solomona Birnbauma (Yiddish). U svjetlu tih
činjenica poučan je opisni knjigopis koji tvore 11 622 rijetke američke tiskovine

35
 ijelci anglosaskoga podrijetla, članovi nekoliko crkvenih vjeroispovijesti koje niječu sveopću pre-
B
vlast Svetoga Oca i potvrđuju preustrojstvena načela opravdanja samom vjerom, svećeništvo sviju
vjernika i prvenstvo Svetoga pisma kao jedinoga izvora objavljene istine, pripadnici su najutjecaj-
nijega sloja američkoga stanovništva. Pozivaju se u osnovi na šesnaestostoljetno učenje Martina
Luthera, prosvjedovatelja protiv nećudorednosti tadašnje Rimske crkve („Wasp“).
248 36
Sravni sa Schäfer; Howe.
X (2023) 2, 225–263

od 1650. do 1950. godine, uključujući, dapače, i uvrednice (pamphlets; Hartley),

kao i priručnik Cecila Rotha (Standard Jewish Encyclopedia). Mnogi navedeni
tiskopisi govore, dakle, i o jidišu, bitnoj sastavnici židovske produhovljenosti
i samosvojnosti od istočne Europe do Sjedinjenih Američkih Država, izričaje
kojega su tako čestimice i tako vješto rabili i njegovi zatočnici Malamud, i Philip
Roth, i Bashevis Singer.

O tome jeziku Bashevis Singer kaže, štoviše, sljedeće: „Jidiš sadrži živodaj-
nost koju drugi jezici nemaju“ (Reicheck). No, „riječi kazane u pravo vrijeme
zlatne su jabuke u srebrnim posudama“, veli mudra poslovica iz petoga poglav-
lja Druge Salomonove zbirke izreka (Izr 25,11), koja je u engleskome prijevodu
kao „a word fitly spoken is like apples of gold in a setting of silver“ pronesena i
na engleskome govornom području (Compson 124). Staroirski blagoslovni po-
zdrav kazuje pak sljedeće: „Neka prva dobra riječ koju zorom izgovoriš bude
most prema osvitu dana“ („Möge das erste gute Wort“). Stoga će ostvaraji tih
američko‐židovskih ljudi od pera, a naročito onih čiji je dotadašnji neengleski
izričaj uminuo da bi na svijet došao onaj engleski, zacijelo biti dijelom vrijedno-
ga uljudbenog baštinstva budućih naraštaja književnih ocjenitelja.

Citirana literatura
„Address by Ex‐President Cleveland.“ The Two Hundred and Fiftieth Anniversary of the
Settlement of the Jews in the United States, 1655‒1905 . . . , New York Co‐operative
Society, 1906, str. 11‒18.
Alter, Robert. After the Tradition: Essays on Modern Jewish Writing. 1969. Dutton, 1971.
‐‐‐. The Art of Biblical Poetry. Basic Books, 1985.
Amler, Jane Frances. Haym Salomon: Patriot Banker of the American Revolution. Powerkids
Press, 2004. Library of American Lives and Times.
Antin, Mary. „The Law of the Fathers.“ They Who Knock at Our Gates: A Complete Gospel of
Immigration, BiblioLife, 2017, str. 1‒31.
‐‐‐. „‘My Country.’“ The Promised Land, uvod Wernera Sollorsa, stogodišnje izd., e‐knjižno
izd., Penguin Books, 2012. Penguin Classics.
‐‐‐. „The Promised Land.“ The Atlantic, sv. 108, br. 6, pros. 1911, str. 785‒97.
„Antisemitizam.“ Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Bruno Kragić, glavni ured-
nik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021, enciklopedija.hr/natuknica.
aspx?ID=3110.
Atherton, Gertrude. „Fighting Up from the Ghetto.“ The New York Herald, 7. siječ. 1923,
str. 8.
Atlas, James. Delmore Schwartz: The Life of an American Poet. 1977. Farrar, Straus and Gi-
roux, 2020. 249
 Citirana literatura

„Address
Tihomir byJadranka
ŽIVIĆ, Ex‐President Cleveland.“
ZLOMISLIĆ: The Two Hundred
OD ISTOČNOEUROPSKE and Fiftieth
ŽIDOVSKE ČETVRTIAnniversary of the Settlement of the Jews
DO AMERIČKOGA...
in the United States, 1655‒1905 . . . , New York Co‐operative Society, 1906, str. 11‒18.
Alter, Robert. After the Tradition: Essays on Modern Jewish Writing. 1969. Dutton, 1971.
Bašić, Sonja.
‐‐‐. The Art of„Crni humor
Biblical Kurta
Poetry. Vonneguta.“
Basic Books, 1985. Književna smotra: Časopis za svjetsku književ-
nost, sv. 7, br. 20, 1975, str. 90‒92.
Amler, Jane Frances. Haym Salomon: Patriot Banker of the American Revolution. Powerkids Press, 2004.
Library
Bate, Walter of American
J. Negative Lives and
Capability: TheTimes.
Intuitive Approach in Keats. Harvard UP, 1939.
Antin, Mary.Friedrich.
Battenberg, „The Law „Die of theIdee
Fathers.“ They Who Knock at Our
der Auto‐Emanzipation nachGates:
Leon APinsker.“
CompleteDas Gospel
eu- of Immigration,
BiblioLife, 2017, str. 1‒31.
ropäische
‐‐‐. „‘My Zeitalter
Country.’“ The der Juden: Land,
Promised Zur Entwicklung
uvod Wernera einerSollorsa,
Minderheit in der nichtjüdischen
stogodišnje izd., e‐knjižno izd., Penguin
Umwelt
Books,Europas, 2. izd.,Classics.
2012. Penguin sv. 2, Primus, 2000, str. 171‒75.
‐‐‐. „The Promised
Beethoven, LudwigLand.“ The Atlantic,
van. „Sonata sv. 108,
for Violin br. Piano
and 6, pros.No.
1911,
9 instr.A,785‒97.
Op. 47—‘Kreutzer’—1.
„Antisemitizam.“
Adagio sostenuto—Presto.“ The World of Violin, izvedbaKragić,
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Bruno Itzhakaglavni urednik,
Perlmana Leksikografski zavod
i Vladi-
Miroslav Krleža, 2021, enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=3110.
mira
Atherton, Ashkenazyja,
Gertrude. „Fighting UMG Recordings,
Up from 2019.The
the Ghetto.“ MP3 Newoblik.
York Herald, 7. siječ. 1923, str. 8.
Beider, Alexander.
Atlas, James. Delmore „Table 3.42: Semantic
Schwartz: The Life ofPeculiarities.“ Origins
an American Poet. of Yiddish
1977. Dialects,
Farrar, Straus andOxford
Giroux, 2020.
Bašić, Sonja.
UP, 2015, „Crnistr.humor Kurta Vonneguta.“
336. Oxford Linguistics. Književna smotra: Časopis za svjetsku književnost, sv. 7, br. 20,
1975, str. 90‒92.
Bićanić, Sonia, i Sonja Bašić. „Američka književnost.“ Keltska, engleska i sjevernoamerička
Bate, Walter J. Negative Capability: The Intuitive Approach in Keats. Harvard UP, 1939.
književnost;
Battenberg, Friedrich. ostale
„Dieknjiževnosti engleskog jezičnog izraza
Idee der Auto‐Emanzipation nach Leoni afričke književnosti,
Pinsker.“ uredi- Zeitalter der
Das europäische
li Juden:
Breda Kogoj‐Kapetanić
Zur Entwicklung einer i IvoMinderheit
Vidan, str.in291‒399. Povijest svjetske
der nichtjüdischen Umweltknjiževnosti:
Europas, 2. U izd., sv. 2, Primus,
2000,
osam str. 171‒75.
knjiga, sv. 6, Mladost, 1976. 8 sv., Biblioteka Povijesti: Historiae.
Beethoven, Ludwig
„Birnbaum, Nathan.“ van. „Sonata for Violin
Encyclopaedia Judaica,anduredili
Piano Fred
No. 9Skolnik
in A, Op. 47—‘Kreutzer’—1.
i Michael Berenbaum,Adagio
2. sostenuto—
Presto.“ The World of Violin, izvedba Itzhaka Perlmana i Vladimira Ashkenazyja, UMG Recordings,
izd., sv. MP3
2019. 3, Thomson
oblik. Gale, 2007, str. 714‒16.
Birnbaum, Solomon
Beider, Alexander. A. Yiddish:
„Table A SurveyPeculiarities.“
3.42: Semantic and a Grammar: OriginsWith New Essays
of Yiddish by David
Dialects, Oxford Bir-
UP, 2015, str. 336.
OxfordEleazar
nbaum, Linguistics.
Birnbaum, Kalman Weiser, and Jean Baumgarten. 1979. 2. izd., U of
Bićanić,Toronto
Sonia, iP,Sonja
2016.Bašić. „Američka književnost.“ Keltska, engleska i sjevernoamerička književnost; ostale
književnosti engleskog jezičnog izraza i afričke književnosti, uredili Breda Kogoj‐Kapetanić i Ivo
Boorstin,Vidan,
Danielstr.J. The Americans:
291‒399. The Democratic
Povijest Experience.UVintage
svjetske književnosti: Books, sv.
osam knjiga, 1974.
6, Mladost, 1976. 8 sv.,
Brodhead, Biblioteka
RichardPovijesti: Historiae.
H. „Literature and Culture.“ Elliott, Columbia Literary History, str.
„Birnbaum,
467‒82. Nathan.“ Encyclopaedia Judaica, uredili Fred Skolnik i Michael Berenbaum, 2. izd., sv. 3,
Thomson Gale, 2007, str. 714‒16.
Brownlow, Kevin. Behind
Birnbaum, Solomon the Mask
A. Yiddish: of Innocence:
A Survey Sex, Violence,
and a Grammar: With Prejudice,
New Essays Crime: Films Birnbaum,
by David of Eleazar
Social Conscience
Birnbaum, Kalman in Weiser,
the Silent andEra.
JeanU Baumgarten.
of California1979.
P, 1992.
2. izd., U of Toronto P, 2016.
Boorstin,
‐‐‐. „HungryDaniel J. The
Hearts: A Americans:
Hollywood The Democratic
Social Problem Experience. Vintage Film
Film of the 1920s.“ Books, 1974. sv. 1, br.
History,
Brodhead, Richard
2, 1987, str. H. „Literature
113‒25. JSTOR, andwww.jstor.org/stable/3815083.
Culture.“ Elliott, Columbia Literary History, str. 467‒82.
Brownlow, Kevin. Behind the Mask of Innocence: Sex, Violence, Prejudice, Crime: Films of Social Conscience
Burchell,inR.theA., i Eric
Silent Homberger.
Era. U of California„The P,Immigrant
1992. Experience.“ Introduction to American
Studies, uredili Malcolm Bradbury i Howard
‐‐‐. „Hungry Hearts: A Hollywood Social Problem Film of the 1920s.“ Temperley, 3. izd., Longman, 1998,
Film History, sv.str.
1, br. 2, 1987, str.
113‒25.
127‒50. JSTOR, www.jstor.org/stable/3815083.
Burchell, R. A., i Eric Homberger. „The Immigrant Experience.“ Introduction to American Studies, uredili
Cahan, Abraham. „The Autobiography of an American Jew: The Rise of David Levinsky.“
Malcolm Bradbury i Howard Temperley, 3. izd., Longman, 1998, str. 127‒50.
Cahan, Abraham. Magazine,
McClure’s trav. 1913,ofstr.
„The Autobiography an 92‒106.
American Jew: The Rise of David Levinsky.“ McClure’s Magazine,
‐‐‐. „The trav.
Autobiography of an American Jew: The Rise of David Levinsky.“ McClure’s Maga-
1913, str. 92‒106.
‐‐‐. „The Autobiography
zine, lip. 1913, str.of131+.an American Jew: The Rise of David Levinsky.“ McClure’s Magazine, lip. 1913, str.
131+.
‐‐‐. „The Autobiography of an American Jew: The Rise of David Levinsky.“ McClure’s Maga-
‐‐‐. „The Autobiography of an American Jew: The Rise of David Levinsky.“ McClure’s Magazine, srp. 1913, str.
zine, srp. 1913, str. 116‒28.
116‒28.
‐‐‐. ‫[ די קרײצער סאָנאַטאַ‬Di
‐‐‐. [Di Ḳreytser
Ḳreytsersonaṭa;
sonaṭa;The TheKreutzer Sonata].Forṿerṭs,
KreutzerSonata]. Forṿerṭs, 1911.
1911.
‐‐‐. The
‐‐‐. The Rise
Rise ofof David Levinsky.1917.
David Levinsky. 1917.Auckland,
Auckland,Floating
FloatingPress,
Press,2013.
2013.
‐‐‐. „The Rise of David Levinsky: The Autobiography of an American Jew.“ McClure’s Magazine, svib. 1913,
‐‐‐. „The str. of David Levinsky: The Autobiography of an American Jew.“ McClure’s Maga-
Rise73‒85.
Campe,zine, svib. 1913,
Joachim str. 73‒85. Wörterbuch zur Erklärung und Verdeutschung der unserer Sprache
H. „Protestant.“
250 aufgedrungenen fremden Ausdrücke, novo. izd., Schulbuchhandlung, 1813, str. 505.
Cassedy, Steven. To the Other Shore: The Russian Jewish Intellectuals Who Came to America. Princeton UP,
2016. Princeton Legacy Library.
Chametzky, Jules. From the Ghetto: The Fiction of Abraham Cahan. U of Massachusetts P, 1977.
X (2023) 2, 225–263

Campe, Joachim H. „Protestant.“ Wörterbuch zur Erklärung und Verdeutschung der unserer
Sprache aufgedrungenen fremden Ausdrücke, novo. izd., Schulbuchhandlung, 1813,
str. 505.
Cassedy, Steven. To the Other Shore: The Russian Jewish Intellectuals Who Came to America.
Princeton UP, 2016. Princeton Legacy Library.
Chametzky, Jules. From the Ghetto: The Fiction of Abraham Cahan. U of Massachusetts P,
1977.
Chametzky, Jules, i dr., urednici. Jewish American Literature: A Norton Anthology. W. W.
Norton, 2001.
Chamisso, Adelbert von. Peter Schlemihl’s wundersame Geschichte, uredio Friedrich da la
Motte Fouqué, Johann Leonhard Schrag, 1814.
Clemons, Walter. „The Facts.“ Newsweek, 26. ruj. 1988, str. 72.
Cohen, Sarah Blacher. „The Jewish Literary Comediennes.“ Comic Relief: Humor in Contem-
porary American Literature, uredila Cohen, U of Illinois P, 1978., str. 172‒86.
Compson, Benjamin. Book of Proverbs. Santa Monica Press, 1996.
Crane, Frank. „Anzia Yezierska.“ The Globe and Commercial Advertiser: New York’s Oldest
Newspaper, 27. stud. 1920., str. 12.
Daiches, David. „Essays by Lionel Trilling.“ New York Herald Tribune, 3. trav. 1955, odj.
Book, str. 4.
‐‐‐. „On the Horizon: The Mind of Lionel Trilling: An Appraisal of Lionel Trilling.“ Com-
mentary, srp. 1957, www.commentary.org/articles/david-daiches/on-the-horizon-
the-mind-of-lionel-trilling.
Dearborn, Mary V. Love in the Promised Land: The Story of Anzia Yezierska and John Dewey.
Free Press, 1988.
Dickstein, Morris. „Ghost Stories: The New Wave of Jewish Writing.“ Tikkun: A Bimonthly
Jewish Critique of Politics, Culture, and Society, sv. 12, br. 6, stud.‐pros. 1997, str.
33‒36.
‐‐‐. „Promised Lands: The Boldness of Jewish‐American Writing in the Post‐War Years—
and Its Vigorous Renewal Today.“ TLS: The Times Literary Supplement, br. 5958, 15.
trav. 2016, str. 3‒5.
Dimont, Max I. The Jews in America. Kindleovo izd., Open Road Integrated Media, 2014.
‐‐‐. „United States: The New Babylon.“ Jews, God, and History, New American Library, 1962,
str. 354‒72.
„Directory of US Newspapers in American Libraries.“ Library of Congress, www.loc.gov/
collections/directory
-of-us-newspapers-in-american-libraries.
Doroghy, Zvonimir. Blago latinskoga jezika (Thesaurus linguae latinae): Citati, sentencije, po-
slovice, krilatice, uzrečice, varia, anacreontica, curiosa. 1966. Posebna naklada, SNL,
1986.

251
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

Drucker, Sally Ann. „Yiddish, Yidgin, and Yezierska: Dialect in Jewish‐American Writing.“
Yiddish, sv. 6, br. 4, 1987, str. 99‒113.
The Editors of Encyclopaedia Britannica. „Irving Howe: American Literary Critic.“ Encyclo-
paedia Britannica, 7. lip. 2023, www.britannica.com/biography/Irving-Howe.
Eisenberg, Joyce, i Ellen Scolnic. Dictionary of Jewish Words. Izm. izd., Jewish Publication
Society, 2006.
Elliott, Emory, urednik. The Columbia Literary History of the United States. Columbia UP,
1988.
Erens, Patricia Brett. „Anzia Yezierska.“ Women Film Pioneers Project, uredile Jane Gaines i
dr., Columbia U Library, 2013, doi.org/10.7916/d8-rc1d-tc98.
Federman, Raymond. „The Necessity and Impossibility of Being a Jewish Writer.“ Writing
and Politics, posebna naklada časopisa Fiction International, sv. 15, br. 1, 1984, str.
190‒96. Raymond Federman, www.federman.com/rfsrcr5.htm.
Feirstein, Sanna. Naming New York: Manhattan Places and How They Got Their Names. New
York UP, 2001.
Field, Louise Maunsell. Ocjena knjige Salome of the Tenements, napisala Anzia Yezierska.
The New York Times, 24. pros. 1922, odj. Latest Works of Fiction, str. 44.
Filipović, Ivan, i dr. „Freigläubige.“ Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika: I. njemač-
ko‐hrvatski dio, napisali Filipović i dr., str. 447. Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga
jezika, napisali Filipović i dr., sv. 1, Hartman, 1869. 2 sv.
‐‐‐. „Psycholog.“ Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika: I. njemačko‐hrvatski dio, na-
pisali Filipović i dr., str. 154. Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika, napisali
Filipović i dr., sv. 2, Hartman, 1870. 2 sv.
Freeman, William. Dictionary of Fictional Characters, uredio Fred Urquhart, Writer, 1974.
Freidus, A. S. „A List of Jewish Periodicals Published in the United States.“ The American
Jewish Year Book 5660: September 5, 1899 to September 23, 1900, uredio Cyrus Adler,
Jewish Publication Society of America, 1899, str. 271‒82.
Friedman, Isaiah. „Herzl, Theodor.“ Encyclopaedia Judaica, uredili Fred Skolnik i Michael
Berenbaum, 2. izd., sv. 9, Thomson Gale, 2007, str. 63.
Friedman, Natalie. „Marriage and the Immigrant Narrative: Anzia Yezierska’s Salome of the
Tenements.“ Legacy: A Journal of American Women Writers, sv. 22, br. 2, 2005, str.
176‒86. Project Muse, doi:10.1353/leg.2005.0029.
Friedman, Reena Sigman. „Clara de Hirsch Home for Working Girls.“ Jewish Women: A
Comprehensive Historical Encyclopedia, Jewish Women’s Archive, 27. velj. 2009, jwa.
org/encyclopedia/article/clara-de-hirsch-home-for-working-girls.
Ginsberg, Alan R., urednik. The Salome Ensemble: Rose Pastor Stokes, Anzia Yezierska, Sonya
Levien, and Jetta Goudal. Syracuse UP, 2016. New York State Series.
Gohdes, Clarence, i Sanford E. Marovitz. Bibliographical Guide to the Study of Literature of
the U.S.A. 1959. 5. izd., Duke UP, 1984.
Goodman, Henry. „What Anzia Yezierska Doesn’t Know about East Side Fills Two Books.“
252 Forward: A Jewish Daily, 25. stud. 1923, odj. Our English Page, str. 3.
X (2023) 2, 225–263

Goren, Arthur A. New York Jews and the Quest for Community: The Kehillah Experiment,
1908‒1922. 1970. Columbia UP, 1979.
Guttmann, Allen. The Jewish Writer in America: Assimilation and the Crisis of Identity.
Oxford UP, 1971.
Hapgood, Hutchins. The Spirit of the Ghetto. Uredio Moses Rischin, oslikao Jacob Epstein,
Belknap Press, 1967. Izvorno objavljeno kao The Spirit of the Ghetto: Studies of the
Jewish Quarter in New York, Funk and Wagnalls, 1902.
Harshav, Benjamin. The Meaning of Yiddish. 1990. Stanford UP, 1999. Contraversions: Jews
and Other Differences, uredili Daniel Boyarin i dr.
Hartley, William E., III, urednik. Wright Howes: The Final Edition (of U.S.iana) . . . . WHR
Books, 1994.
Henry, Barbara J. „Jacob Gordin’s Dialogue with Tolstoy: Di Kreytser sonata (1902).“ Jewish
Theatre: A Global View, e‐knjiga, uredila Edna Nahshon, Leiden, Brill, 2009, str.
25‒48. IJS Studies in Judaica 8.
‐‐‐. Rewriting Russia: Jacob Gordin’s Yiddish Drama. U of Washington P, 2011. Modern Lan-
guage Initiative Books 20.
Herberg, Will. Protestant, Catholic, Jew: An Essay in American Religious Sociology. 1955. E‐
knjiga, Knopf Doubleday Publishing Group, 2012.
Hessen, Julius. Исторія еврейскаго народа въ Россіи [Istorīi͡a evreĭskago naroda v Rossīi;
Povijest židovskoga naroda u Rusiji]. Sv. 1, Ganzburg, 1916.
Hester Street. Redateljica Joan Micklin Silver, Midwest Films, 1975.
Hirsch, Foster. The Boys from Syracuse: The Shuberts’ Theatrical Empire. Kindleovo izd., Co-
oper Square Press, 2000.
Hirschfeld, Burt. Dreamers and Dealers. Charter Books, 1988.
„Holokaust.“ Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Bruno Kragić, glavni urednik, Leksi-
kografski zavod Miroslav Krleža, 2021, enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25975.
„Home for Working Girls: Baroness de Hirsch’s Gift of $2,000,000 Will Be Used to Fund an
Institution…“ The New York Times, 1. svib. 1897, str. 14.
Hopper, E. Mason, redatelj. Hungry Hearts. 1922. Nastupi Helen Ferguson, E. Alyna Warre-
na i Bryanta Washburna, Goldwyn Pictures.
Horowitz, Sara R. „Anzia Yezierska.“ Jewish Women: A Comprehensive Historical Encyclo-
pedia, Jewish Women’s Archive, 20. ožuj. 2009, jwa.org/encyclopedia/article/yezier-
ska-anzia.
Howe, Irving. „The Lost Young Intellectual: A Marginal Man, Twice Alienated.“ Commen-
tary, sv. 2, br. 4, list. 1946, str. 361‒67.
‐‐‐. World of Our Fathers: The Journey of the East European Jews to America and the Life They
Found and Made. 1976. Kindleovo izd., Open Road Media, 2017.
Hungry Hearts. 1922. Redatelj E. Mason Hopper, nastupi Helen Ferguson, E. Alyna Warrena
i Bryanta Washburna, obnovljena inačica, National Center for Jewish Film, 1978.

253
 „Holokaust.“ Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Bruno Kragić, glavni urednik, Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, 2021, enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25975.
„Home for Working Girls: Baroness de Hirsch’s Gift of $2,000,000 Will Be Used to Fund an Institution…“ The
New York Times, 1. svib. 1897, str. 14.
Hopper, E. Mason, redatelj. Hungry Hearts. 1922. Nastupi Helen Ferguson, E. Alyna Warrena i Bryanta
Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka Goldwyn
Washburna, ZLOMISLIĆ:Pictures.
OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...
Horowitz, Sara R. „Anzia Yezierska.“ Jewish Women: A Comprehensive Historical Encyclopedia, Jewish
Husband, Women’s
Janet G.,Archive, 20. ožuj.
i Jonathan 2009, jwa.org/encyclopedia/article/yezierska-anzia.
F. Husband. „Angoff, Charles.“ Sequels: An Annotated Guide
Howe, Irving.
to Novels„Thein Lost Young
Series, Intellectual:
4. izd., AmericanALibrary
Marginal Man, Twice2009,
Association, Alienated.“ Commentary, sv. 2, br. 4, list.
str. 24‒25.
1946, str. 361‒67.
„Introduction:
‐‐‐. World of Our The Life and
Fathers: TheStories
Journey of ofAnzia Yezierska.“
the East European Jewish
Jews Women’s
to America Archive,
and thejwa.org/
Life They Found and
article/introduction-life-and-stories-of-anzia-yezierska.
Made. 1976. Kindleovo izd., Open Road Media, 2017. Pristupljeno 2. trav. 2020.
Hungry Hearts.
Jeruzalemska 1922. Stari
Biblija: Redatelj
i NoviE. zavjet
Masons Hopper,
uvodimanastupi Helen izFerguson,
i bilješkama La BibleE.deAlyna Warrena i Bryanta
Jérusalem.
Washburna, obnovljena inačica, National Center for Jewish Film, 1978.
Uredili Adalbert Rebić i dr., 11. izd., Kršćanska sadašnjost, 2020.
Husband, Janet G., i Jonathan F. Husband. „Angoff, Charles.“ Sequels: An Annotated Guide to Novels in Series,
Kandiyoti, Dalia.
4. izd., „Yezierska,
American Anzia.“
Library Feminist
Association, Writers,
2009, uredila Pamela Kester‐Shelton, St.
str. 24‒25.
„Introduction: The Life
James Press, and str.
1996, Stories of Anzia Yezierska.“ Jewish Women’s Archive, jwa.org/article/introduction
531‒32.
-life-and-stories-of-anzia-yezierska. Pristupljeno 2. trav. 2020.
Keats, John. „To George and Thomas Keats.“ 22. pros. 1817. The Complete Poetical Works of
Jeruzalemska Biblija: Stari i Novi zavjet s uvodima i bilješkama iz La Bible de Jérusalem. Uredili Adalbert
Keats,
Rebićuredio
i dr., 11.Horace E. Scudder,
izd., Kršćanska cambričko
sadašnjost, 2020.izd., Houghton Mifflin, 1899, str. 276–
77. Dalia.
Kandiyoti, Cambridge Edition
„Yezierska, of theFeminist
Anzia.“ Poets. Writers, uredila Pamela Kester‐Shelton, St. James Press, 1996,
str. 531‒32.
Keller, Werner. Povijest Židova: od biblijskih vremena do stvaranja Izraela: „I bit će raspršeni
Keats, John. „To George and Thomas Keats.“ 22. pros. 1817. The Complete Poetical Works of Keats, uredio
među sve narode.“ Preveli Tihomir Engler i Blaženka Filipan, Naprijed, 1992. Kultura
Horace E. Scudder, cambričko izd., Houghton Mifflin, 1899, str. 276–77. Cambridge Edition of the
i Poets.
civilizacija.
Keller,
‐‐‐. Werner. Diaspora:
Predgovor. Povijest Židova: od biblijskih
The Post‐Biblical vremena
History of thedoJews,
stvaranja
napisaoIzraela: „I bit će
Keller, preveli raspršeni među sve
Richard
narode.“ Preveli Tihomir Engler i Blaženka Filipan, Naprijed,
Winston i Clara Winston, Harcourt, Brace, and World, 1969, str. xix‒xxi. 1992. Kultura i civilizacija.
‐‐‐. Predgovor. Diaspora: The Post‐Biblical History of the Jews, napisao Keller, preveli Richard Winston i Clara
‐‐‐. Und Winston,
wurden zerstreut
Harcourt, unter
Brace,alle
andVölker: Die nachbiblische
World, 1969, str. ⅹⅸ‒ⅹⅹⅰ. Geschichte des jüdischen Vol-
‐‐‐. Undkes. Posebna
wurden naklada,
zerstreut Drömer
unter Knaur, Die
alle Völker: 1966.nachbiblische Geschichte des jüdischen Volkes. Posebna
Kessner,naklada,
Carole S. Drömer Knaur,
„The Fall and1966.
Rise of Anzia Yezierska.“ American Jewish Archive, uredio
Kessner, Carole S. „The Fall and Rise of Anzia Yezierska.“ American Jewish Archive, uredio Abraham J. Peck,
Abraham J. Peck, sv. 42, br. 2, jesen‐zima 1990, str. 183‒87.
sv. 42, br. 2, jesen‐zima 1990, str. 183‒87.
„„‫[ כּלי־זמר‬Ḳlezmer; Glazbenik], im.
[Ḳlezmer; Glazbenik], im.m.“m.“Comprehensive
ComprehensiveYiddish–English
Yiddish–EnglishDictionary,
Dictionary,Indiana
Indiana UP, 2013,
verterbukh
UP, 2013, verterbukh.org/vb?yq=klezmer&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t.
Knickerbocker, Conrad. „Humor with a Mortal Sting.“ The New York Times Book Review,
27. ruj. 1964, str. 3+.
Kniesmeyer, Joke, i Daniel Cil Brecher. „Jews in the Russian Empire: Life in the Pale of 27
Settlement.“ Beyond the Pale: The History of Jews in Russia: Exhibit Guide, 1995, str.
30‒31. Friends and Partners, www.friends-partners.org/partners/beyond-the-pale/
english/30.html.
Korn, Bertram W. American Jewry and the Civil War. 1949. Uvod Allana Nevinsa, Jewish
Publication Society, 2009.
Kosak, Hadassa. Cultures of Opposition: Jewish Immigrant Workers, New York City,
1881‒1905. State U of New York P, 2000.
„Kreutzer Sonata in Court: Justice White Asked to Establish a Precedent.“ The New York
Times, 8. kolov. 1890, str. 2.
Krogh, Steffen. „Dos iz eyne vahre geshikhte… On the Germanization of Eastern Yiddish in
the Nineteenth Century.“ Jews and Germans in Eastern Europe: Shared and Compa-
rative Histories, uredio Tobias Grill, De Gruyter, 2018, str. 88‒115. New Perspectives
on Modern Jewish History 8.
Lebeson, Anita Libman. Jewish Pioneers in America, 1492‒1848. 1931. Behrman’s Jewish
Book House, 1938.
254
Kniesmeyer,
X Joke, i Daniel Cil Brecher. „Jews in the Russian Empire: Life in the Pale of Settlement.“ Beyon
(2023) 2, 225–263
the Pale: The History of Jews in Russia: Exhibit Guide, 1995, str. 30‒31. Friends and Partner
www.friends
Leeson, Sylvia, i George Leeson, prevoditelji. The Condemned of Altona: A Play in Five Acts.
-partners.org/partners/beyond-the-pale/english/30.html.
Napisao
Korn, Bertram W. Jean‐Paul
AmericanSartre, JewryVintage
and theBooks,
Civil War. 1961.
1949. Uvod Allana Nevinsa, Jewish Publication Societ
2009.
Levin, Tobe. „Anzia Yezierska (1880‒1970).“ Jewish American Women Writers: A Bio‐Bio-
Kosak, graphical
Hadassa. and Cultures of Opposition:
Critical Sourcebook,JewishuredilaImmigrant Workers,
Ann R. Shapiro, New York Press,
Greenwood City, 1881‒1905.
1994, State U o
New York P, 2000.
str.Sonata
„Kreutzer 482‒93.in Court: Justice White Asked to Establish a Precedent.“ The New York Times, 8. kolov. 189
Levitas Henriksen,
str. 2. Louise. „Afterword about Anzia Yezierska by Her Daughter.“ Pogovor.
Krogh, The
Steffen.
Open„Dos Cage:iz An
eyne vahreYezierska
Anzia geshikhte… On the uredila
Collection, Germanization of Eastern Yiddish
Alice Kessler‐Harris, Perseain the Nineteent
Century.“
Books, 1979,Jews and Germans in Eastern Europe: Shared and Comparative Histories, uredio Tobia
str. 253‒62.
Grill, De Gruyter, 2018, str. 88‒115. New Perspectives on Modern Jewish History 8.
Levitas
Lebeson,Henriksen,
Anita Libman. Louise
Jewish i Jo Pioneers
Ann Boydston. Anzia
in America, Yezierska:1931.
1492‒1848. A Writer’s Life. Rutgers
Behrman’s UP, House, 1938.
Jewish Book
1988.
Leeson, Sylvia, i George Leeson, prevoditelji. The Condemned of Altona: A Play in Five Acts. Napisa
Library ofJean‐Paul
Congress Sartre, Vintage Books,
i American Library1961.Association. „Greek.“ ALA‐LC Romanization Ta-
Levin, bles:
Tobe.Transliteration
„Anzia Yezierska (1880‒1970).“
Schemes for Non‐Roman Jewish Scripts,
American Women
Library of Writers:
Congress,A 2010,
Bio‐Biographical an
Critical Sourcebook, uredila Ann R. Shapiro, Greenwood Press, 1994, str. 482‒93.
Levitas www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/greek.pdf.
Henriksen, Louise. „Afterword about Anzia Yezierska by Her Daughter.“ Pogovor. The Open Cage: A
‐‐‐. „Hebrew
Anziaand Yiddish.“
Yezierska ALA‐LCuredila
Collection, Romanization Tables: Transliteration
Alice Kessler‐Harris, Persea Books, Schemes
1979, for
str. Non‐
253‒62.
Levitas Roman
Henriksen, Louise
Scripts, i Jo Ann
Library Boydston. Anzia
of Congress, 2011, Yezierska: A Writer’s Life. Rutgers UP, 1988.
www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/
Libraryhebrew.pdf.
of Congress i American Library Association. „Greek.“ ALA‐LC Romanization Tables: Transliteratio
Schemes for Non‐Roman Scripts, Library of Congress, 2010, www.loc.gov/catdir/cpso/romanization
‐‐‐. „Russian.“
/greek.pdf. ALA‐LC Romanization Tables: Transliteration Schemes for Non‐Roman
Scripts, Library
‐‐‐. „Hebrew and Yiddish.“ of Congress,
ALA‐LC 2012, www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/russian.
Romanization Tables: Transliteration Schemes for Non‐Roman Script
Library of Congress, 2011, www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/hebrew.pdf.
pdf.
‐‐‐. „Russian.“
Liddell, ALA‐LC i Romanization
Henry George, dr. „Πεντάτευχος Tables: Transliteration
[Pentateuchos; Schemes on.“
Petoknjižje], for Non‐Roman
A Greek–Engli- Scripts, Library o
Congress, 2012, www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/russian.pdf.
Liddell,shHenry
Lexicon, 8. izd.,
George, Harper
i dr. and Brothers,
„Πεντάτευχος 1897, str.Petoknjižje],
[Pentateuchos; 1175. on.“ A Greek–English Lexicon, 8. izd
Liebman,Harper
Charles The Ambivalent
andS.Brothers, 1897, str.American
1175. Jew: Politics, Religion and Family in Ameri-
Liebman,canCharles
Jewish S. The
Life. Ambivalent
1970. American
Varda Books, 2001. Jew: Politics, Religion
EBSCOhost, and Family in American Jewish Lif
search.ebscohost.com/login.
aspx?direct=true&scope=site&db=nlebk&db=nlabk&AN=106911.2001.
1970. Varda Books, EBSCOhos
search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&scope=site&db=nlebk&
Liptzin, Sol. The Jew in American Literature. Bloch Publishing, 1966.
db=nlabk&AN=106911.
„Little
Liptzin,Old
Sol.Lady
The JewWhoinActed
American a BitLiterature.
in a FilmBloch Dies of Excitement
Publishing, as It Opens on Broadway.“
1966.
„Little Old
The Lady
New YorkWho Times,
Acted a24. Bitvelj.
in a 1925,
Film Dies
str. 1.of Excitement as It Opens on Broadway.“ The New York Time
24. velj. 1925, str. 1.
Litz, Walton A. „Literary Criticism.“ 1979. The Harvard Guide to Contemporary American
Litz, Walton A. „Literary Criticism.“ 1979. The Harvard Guide to Contemporary American Writing, uredi
Writing, uredio Daniel
Daniel Hoffman, Harvard Hoffman,
UP, 2013, Harvard UP, 2013, str. 51‒83.
str. 51‒83.
„‫מאַמע־לשון‬
„ [Mame‐loshn; Materinski jezik],
[Mame‐loshn; Materinski jezik], im. s.“ im. s.“ Comprehensive
Comprehensive Yiddish–English
Yiddish–English Di-
Dictionary, Indiana U
2013., verterbukh.org/vb?yq=mame-loshn&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t.
ctionary, Indiana UP, 2013., verterbukh.org/vb?yq=mame-loshn&dir=from&t-
Manser,su=en&trns=&trns=t.
Martin H. „E pluribus unum.“ The Facts on File Dictionary of Foreign Words and Phrases, uredi
David H. Pickering i Alice Grandison, 2. izd., Checkmark Books, 2008, str. 142.
Manser, Martin
Manso, Peter. H. „EHis
Mailer: pluribus
Life andunum.“ The Facts
Times. 1981. on File Dictionary
Washington Square Press,of 2008.
Foreign Words and
Marević,Phrases,
Jozo, i uredili David
dr. „Palus, im. m.H. (1).“
Pickering i Alice Grandison,
Latinsko‐hrvatski 2. izd.,rječnik,
enciklopedijski Checkmark
uredioBooks,
Marević, sv. 2, Marka
Matica
2008, str.hrvatska,
142. 2000., str. 2203.
Martinez, Julio. „Shlemiel the First.“ Variety, 16. svib. 1997., variety.com/1997/legit/reviews/shlemiel-the-firs
Manso, Peter. Mailer: His Life and Times. 1981. Washington Square Press, 2008.
2-1200449869.
Marević,
„Melting Jozo, „Palus, im. m. (1).“Unabridged
i dr. Merriam‐Webster’s
Pot, im.“ Latinsko‐hrvatski enciklopedijski
Dictionary, rječnik, uredio
Merriam‐Webster, 2020., Ma-
unabridged.merriam
webster.com/unabridged/melting%20pot.
rević, sv. 2, Marka / Matica hrvatska, 2000., str. 2203.
Mencken, H.
Martinez, L. [objavljeno
Julio. „Shlemiel kao the H. L. M.].
First.“ „Editorial.“
Variety, The American
16. svib. Mercury: A Monthly Review, sv. 3, br. 1
1997., variety.com/1997/legit/re-
stud. 1924, str. 290‒92. HathiTrust Digital Librar
views/shlemiel-the-first-2-1200449869.
hdl.handle.net/2027/mdp.39015030748548?urlappend
=%3Bseq=304. 255
Mersand, Joseph E. Traditions in American Literature: A Study of Jewish Characters and Authors. 193
Kennikat Press, 1980. Essay and General Literature Index Reprint Series.
Michels, Tony. „‘Speaking to Moyshe’: The Early Socialist Yiddish Press and Its Readers.“ The Press and th
Jewish Public Sphere, posebna naklada časopisa Jewish History, sv. 14, br. 1, 2000, str. 51‒82. JSTOR
www.jstor.org/stable/20101393.
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

„Melting Pot, im.“ Merriam‐Webster’s Unabridged Dictionary, Merriam‐Webster, 2020.,

unabridged.merriam-webster.com/unabridged/melting%20pot.
Mencken, H. L. [objavljeno kao H. L. M.]. „Editorial.“ The American Mercury: A Monthly
Review, sv. 3, br. 11, stud. 1924, str. 290‒92. HathiTrust Digital Library, hdl.handle.
net/2027/mdp.39015030748548?urlappend=%3Bseq=304.
Mersand, Joseph E. Traditions in American Literature: A Study of Jewish Characters and Au-
thors. 1932. Kennikat Press, 1980. Essay and General Literature Index Reprint Series.
Michels, Tony. „‘Speaking to Moyshe’: The Early Socialist Yiddish Press and Its Readers.“
The Press and the Jewish Public Sphere, posebna naklada časopisa Jewish History, sv.
14, br. 1, 2000, str. 51‒82. JSTOR, www.jstor.org/stable/20101393.
Miller, Gabriel. Screening the Novel: Rediscovering American Fiction in Film. 1980. Ponov-
no izd., London, Bloomsbury Academic, 2016. Film Studies: Bloomsbury Academic
Collections.
„Möge das erste gute Wort, das du am Morgen sprichst, eine Brücke sein in den jungen
Tag.“ Aphorismen.de: Aphorismen, Zitate, Sprüche und Gedichte, Schefter.net, 2020,
www.aphorismen.de/zitat/62845.
Mohrer, Fruma, i Marek Web, urednici. Guide to the YIVO Archives. 1. izd., e‐knjiga, Rou-
tledge, 2019.
Møller, Peter Ulf. Postlude to The Kreutzer Sonata: Tolstoj and the Debate on Sexual Morality
in Russian Literature in the 1890s. Preveo John Kendal, Leiden, Brill, 1988.
Moreno, Barry. Images of America: Manhattan Street Scenes. Arcadia Publishing, 2006. Ima-
ges of America.
„Mother Tongue.“ Comprehensive English–Yiddish Dictionary, Indiana UP, 2016, engli-
shyiddishdictionary.com/ceyd?eq=mother+tongue&ql=en&trns=&trn=t.
Murphy, Geraldine. „A Note on the Manuscript and Related Materials.“ The Journey Aban-
doned: The Unfinished Novel, uredila Murphy, Columbia UP, 2008, str.xliii–xliv.
„Musician, (J.).“ Comprehensive English–Yiddish Dictionary, Indiana UP, 2016, englishyid-
dishdictionary.com/ceyd?eq=musician&ql=en&trns=&trns=t.
Nahshon, Edna, urednica. „Overture: From the Bowery to Broadway.“ New York’s Yiddish
Theater: From the Bowery to Broadway, Museum of the City of New York, 2016, str.
8–49.
Nearing, Scott. „A Depraved Spirit.“ The Nation, 6. lip. 1923, str. 674+. HathiTrust Digital
Library, hdl.handle.net/2027/uc1.c041399039?urlappend=%3Bseq=702.
O’Brien, Edward J., urednik. The Best Short Stories of 1919: And the Yearbook of the Ameri-
can Short Story. Smell, Maynard, 1920.
Olcott, Sidney, redatelj. Salome of the Tenements. 1925. Nastupi Jette Goudal i Godfreya
Tearlea, Paramount Pictures.
Olson, Jess. Nathan Birnbaum and Jewish Modernity: Architect of Zionism, Yiddishism, and
Orthodoxy. Stanford UP, 2013. Stanford Studies in Jewish History and Culture.
Ozick, Cynthia. „Novel or Nothing.“ The New Republic, 28. svib. 2008, newrepublic.com/
256 article/63943/novel-or-nothing.
X (2023) 2, 225–263

„Pale, im. (2).“ New Oxford American Dictionary, 3. izd., e‐knjižno izd., Oxford UP, 2010.
„Pale, im. (5).“ Merriam‐Webster’s Unabridged Dictionary, Merriam‐Webster, 2020, una-
bridged.merriam-webster.com/unabridged/pale.
„Pale of Settlement.“ Comprehensive English–Yiddish Dictionary, Indiana UP, 2016, engli-
shyiddishdictionary.com/ceyd?eq=pale;ql=en;id=PwsQ.
Palmer, Jeremy N. J. „Les séquestrés d’Altona: Sartre’s Black Tragedy.“ French Studies: A Qu-
arterly Review, sv. 24, br. 2, trav. 1970, str. 150‒62, doi.org/10.1093/fs/XXIV.2.150.
„Pentateuch.“ Comprehensive English–Yiddish Dictionary, Indiana UP, 2016, englishyid-
dishdictionary.com/ceyd?eq=Pentateuch&ql=en&trns=&trns=t.
„Pentateuch, im.“ Merriam‐Webster’s Unabridged Dictionary, Merriam‐Webster, 2021, una-
bridged.merriam-webster.com/unabridged/Pentateuch.
Polenz, Peter von. „Sprachreinheit: Verdeutschungsarbeit vom Kulturpatriotismus zur
Volksauklärung.“ Deutsche Sprachgeschichte vom Spätmittelalter bis zur Gegenwart:
17. und 18. Jahrhundert, uredili Claudine Moulin i Dominic Harion, str. 116–43.
Deutsche Sprachgeschichte vom Spätmittelalter bis zur Gegenwart, glavna urednica,
Claudine Moulin, 2. izd., sv. 2, De Gruyter, 2013. 3 sv., De Gruyter Studienbuch.
Pfeiffer, Robert H. „The Teaching of Hebrew in Colonial America.“ Tristogodišnje
izd., The Jewish Quarterly Review, sv. 45, br. 4, trav. 1955, str. 363‒73. JSTOR,
doi:10.2307/1452938.
Raphael, Linda S. „There’s No Space Like Home: The Representation of Jewish American
Life in Abraham Cahan, Anzia Yezierska, Philip Roth, and Cynthia Ozick.“ The Co-
lumbia History of Jews and Judaism in America, uredio Marc Lee Raphael, Columbia
UP, 2008, str. 433‒59.
Reicheck, Morton A. „‘Yiddish,’ Says Isaac Bashevis Singer, ‘Contains Vitamins That Other
Languages Don’t Have.’“ The New York Times, 23. ožuj. 1975, str. 228.
Ribalow, Harold U., urednik. Autobiographies of American Jews. Jewish Publication Society
of America, 1965.
„The Right to Use the Name of Frohman.“ Theatre Magazine [New York], sv. 27, 1918, str.
394. HathiTrust Digital Library, hdl.handle.net/2027/umn.31951002806757q?urlap-
pend=%3Bseq=6.
Rischin, Moses. The Promised City: New York’s Jews, 1870‒1914. 1962. Harper and Row,
1970. Harper Torchbooks 1515.
Roberts, W. Adolphe. „Hungry Souls.“ New York Tribune, 17. pros. 1922, str. 26. Chro-
nicling America: Historic American Newspapers, chroniclingamerica.loc.gov/lccn/
sn83030214/1922-12-17/ed-1/seq-88.
‐‐‐. „My Ambition at 21 and What Became of Them: III.—Anzia Yezierska.“ The American
Hebrew: The National Jewish Weekly, 25. kolov. 1922, str. 342+. ProQuest Historical
Newspapers: The American Hebrew and Jewish Messenger, search.proquest.com/hn-
pamericanhebrew/docview/884990876/fulltextPDF/6365DFC253DD4287PQ/1?ac-
countid=205771.
257
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

Robinson, James Harvey. „A Stormy Romance of the Ghetto.“ The Literary Digest Internati-
onal Book Review, sv. 1, br. 3., velj. 1923, str. 14+.
„Romberg, Sigmund.“ Židovski biografski leksikon: Radna verzija, uredio Ivo Goldstein, Lek-
sikografski zavod Miroslav Krleža, zbl.lzmk.hr/?p=1811. Pristupljeno 2. trav. 2020.
Rosen, Norma. John and Anzia: An American Romance. 1989. Syracuse UP, 1997. Library of
Modern Jewish Literature.
Rosten, Leo. „Shlemiel.“ The New Joys of Yiddish: Completely Updated, novo izd., Three Ri-
vers Press, 2001, str. 343‒45.
Roth, Cecil, glavni urednik. The Standard Jewish Encyclopedia. 1958. Doubleday, 1966.
Rottenberg, Catherine. „Anzia Yezierska and the Changing Fortunes of Jewishness.“ Teac-
hing Jewish American Literature, Kindleovo izd., uredile Roberta Rosenberg i Rachel
Rubinstein, MLA, 2020. Options for Teaching 49.
„Salome of the Tenements / Sidney Olcott [Motion Picture].“ Performing Arts Databases,
Library of Congress, 1. svib. 2017, memory.loc.gov/diglib/ihas/loc.mbrs.sfdb.8892/
default.html.
Sanders, Ronald. „Preface to the Dover Edition.“ 1969. Predgovor. The Downtown Jews:
Portraits of an Immigrant Generation, Kindleovo izd., Dzanc Books, 2015.
Sartre, Jean‐Paul. Les séquestrés d’Altona: Pièce en 5 actes. Pariz, Gallimard, 1960. Collection
Soleil.
Schäfer, Axel R. „American Immigration.“ A New Introduction to American Studies, uredili
Howard Temperley i Christopher Bigsby, Routledge, 2015, str. 147‒70.
Schappes, Morris U., urednik. A Documentary History of the Jews in the United States:
1654‒1875. 1950. Citadel Press, 1990.
„Schlemiel, im., razgovorno.“ Merriam‐Webster’s Unabridged Dictionary, Merriam‐Webster,
2020, unabridged.merriam-webster.com/unabridged/schlemiel.
Schoen, Carol B. „Chronology.“ Anzia Yezierska, uredio Kenneth Eble, Twayne Publishers,
1982. Twayne’s United States Authors Series 424.
Schoeps, Julius H. Palästinaliebe: Leon Pinsker, der Antisemitismus und die Anfänge der na-
tionaljüdischen Bewegung in Deutschland. Philo, 2005. Studien zur Geistesgeschichte
29.
‐‐‐. Pioneers of Zionism: Hess, Pinsker, Rülf: Messianism, Settlement Policy, and the Israeli–
Palestinian Conflict. De Gruyter, 2013. Europäisch‐jüdische Studien: Kontroversen 2.
Schrank, Joseph. „My Ambition at 21 and What Became of Them: V.—Abraham Cahan.“ The
American Hebrew: The National Jewish Weekly, 8. ruj. 1922, str. 386+. ProQuest Histori-
cal Newspapers: The American Hebrew and Jewish Messenger, search.proquest.com/
hnpamericanhebrew/docview/884990896/fulltextPDF/4E31082313B349B2PQ/1?a-
ccountid=205771.
Seymour‐Smith, Martin. Dictionary of Fictional Characters. 1974. Izm. izd., Writer, 1992.
Shapiro, Ann R., urednica. Jewish American Women Writers: A Bio‐Biographical and Critical
Sourcebook. Greenwood Press, 1994.
258
 ‐‐‐. Pioneers
Schrank, of Zionism:
Joseph. „My Ambition Hess, Pinsker,
at 21 andRülf: What Messianism,
Became ofSettlement Policy, and Cahan.“
Them: Ⅴ.—Abraham the Israeli–Palestinia
The America
Conflict. De Gruyter, 2013. Europäisch‐jüdische Studien: Kontroversen 2.
Hebrew: The National Jewish Weekly, 8. ruj. 1922, str. 386+. ProQuest Historical Newspapers: Th
Schrank, American
Joseph. „My Ambition Hebrew at 21 and What Became andof Them: Ⅴ.—Abraham Jewish Cahan.“ TheMessengerAmerica
Hebrew: The National Jewish Weekly, 8. ruj. 1922, str. 386+. ProQuest Historical Newspapers: Th
search.proquest.com/hnpamericanhebrew/docview/884990896/fulltext
American Hebrew
X (2023) 2,PDF/4E31082313B349B2PQ/1?accountid=205771.
225–263 and Jewish Messenger
search.proquest.com/hnpamericanhebrew/docview/884990896/fulltext
Seymour‐Smith, Martin. Dictionary of Fictional Characters. 1974. Izm. izd., Writer, 1992.
Shapiro, PDF/4E31082313B349B2PQ/1?accountid=205771.
Shechner, Ann
Mark.R., „Jewish
urednica.Writers.“
Jewish American
1979. TheWomen Harvard Writers:
GuideAtoBio‐Biographical and Critical Sourcebook
Contemporary American
Seymour‐Smith,
Greenwood Martin. 1994. of Fictional Characters. 1974. Izm. izd., Writer, 1992.
Dictionary
Press,
Shapiro,Writing,
Shechner, Ann
Mark. R.,uredio
„Jewish
Daniel
urednica. Hoffman,
Jewish
Writers.“ American
1979.
Harvard
Women
The Harvard
UP,Guide
2013,tostr.
Writers: A191‒239.
Bio‐Biographical
Contemporary American andWriting,
Criticaluredio
Sourcebook
Danie
Greenwood
Shell, Marc, i Werner
Hoffman, Press, 1994.
Sollors,
Harvard 2013, str.The
UP,urednici. Multilingual Anthology of American Literature: A
191‒239.
Shechner,
Shell, Mark.
Marc,
Reader i of„Jewish
Werner
Original Writers.“
Sollors, 1979.
urednici.
Texts with The
TheHarvard
English GuideNew
Multilingual
Translations. to Contemporary
Anthology
York UP, American
of 2000.
American Writing, uredio
Literature: Danie
A Reader o
Hoffman,
Original Harvard
Texts with UP, 2013,
English str. 191‒239.
Translations. New York UP, 2000.
Shepard,
Shell, Marc,Richard F., i Vicki
i Werner Gold Levi. Live
Sollors, and Be Well: A Celebration of American
Yiddish Culture in A Reader o
Shepard, Richard F., i Vicki Goldurednici.
Levi. LiveThe andMultilingual Anthology of
Be Well: A Celebration of Yiddish Literature:
Culture in America. Rutger
America.
Original
UP, 2000. Rutgers
Texts UP,
with 2000.
English Translations. New York UP, 2000.
Shepard, [Shlumiʼel;
„„‫שלומיאל‬ Richard F., iNesposobnjaković],
[Shlumiʼel; Vicki Gold Levi. Live
Nesposobnjaković], im.and
im. m.,Be
m., Well:
(S).“
(S).“ A Celebration
Comprehensive
Comprehensive of Yiddish Culture
Yiddish–English
Yiddish–English in America.
Dicti-
Dictionary, Rutger
Indiana UP
UP,
2013,2000.
verterbukh.org/vb?yq=shlumiel&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t.
onary, Indiana UP, 2013, verterbukh.org/vb?yq=shlumiel&dir=from&tsu=en&trn-
„‫[ שלומיאל‬Shlumiʼel;
„‫שטעטל‬ [Shtetl; Gradić],Nesposobnjaković], im. m., (S).“ Comprehensive
im. s.“ Comprehensive Yiddish–English Yiddish–English Indiana Indiana
Dictionary,Dictionary, UP
UP, 2013
s=&trns=t.
2013, verterbukh.org/vb?yq=shlumiel&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t.
verterbukh.org/vb
„„‫[ שטעטל‬Shtetl; Gradić],im.im.
[Shtetl; Gradić], s.“ Comprehensive
s.“ Comprehensive
?yq=shtetl&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t. Yiddish–English
Yiddish–EnglishDictionary, IndianaIndiana
Dictionary, UP, UP, 2013
verterbukh.org/vb
Singer, 2013,
Isaac verterbukh.org/vb?yq=shtetl&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t.
Bashevis. „Jewish Art and Literature.“ Encyclopaedia Britannica Anniversary Edition: 250 Year
?yq=shtetl&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t.
of
Singer, Isaac Excellence „Jewish Arte‐knjiga,
Bashevis.(1768‒2018), uredio Theodore
and Literature.“ Pappas, Britannica
Encyclopaedia Encyclopaedia Britannica, 2018.
Anniversary
Singer, Isaac
Skårdal, DorothyBashevis. „Jewish
Burton. Art andthe
„Revising Literature.“
AmericanEncyclopaedia
Literary Canon: Britannica Anniversary
The Case Edition:Literature.
of Immigrant 250 Year
Edition: 250 Years
of Excellence of Excellence
(1768‒2018), (1768‒2018),
e‐knjiga, e‐knjiga,Pappas,
urediouredili
Theodore uredioEncyclopaedia
Theodore Pappas, En- 2018.
Britannica,
American Studies in Transition: Essays, David E. Nye i Christen Kold Thomsen, Odense
Skårdal,cyclopaedia
Odense Britannica,
DorothyUP,Burton.
1985, str. 2018. Odense
„Revising
97‒119. the American Literary
University StudiesCanon: The9.Case of Immigrant Literature.
in English
Smertenko,
Skårdal, American Studies
Johan Burton.
Dorothy in Transition:
J. Ocjena„Revising
knjige Salome Essays,
the American uredili David E.
Literary napisala
of the Tenements, Nye
The iCase
Canon: Anzia Christen
Yezierska. Kold
The Thomsen,
of Immigrant Odense
Literary Review o
Odense
the New UP,
York 1985, str. 97‒119.
Evening Post, Odense
20. siječ. University
1923, str. Studies in English 9.
395.
Literature.“ American Studies in Transition: Essays, uredili David E. Nye i Christen
Smertenko,
‐‐‐. „From theJohan
GhettoJ. Ocjena
Depths.“ knjige Salome ofReview
The Saturday the Tenements, napisala
of Literature, Anzia
10. list. Yezierska.
1925, str. 120.The Literary Review o
Kold Thomsen,
the New Odense,
York Evening Odense
Post, UP, 1985,
20. siječ. 1923,str.
str.97‒119.
395. Odense University Studies in
English 9.
‐‐‐. „From the Ghetto Depths.“ The Saturday Review of Literature, 10. list. 1925, str. 120.
Smertenko, Johan J. Ocjena knjige Salome of the Tenements, napisala Anzia Yezierska. The
Literary Review of the New York Evening Post, 20. siječ. 1923, str. 395. 3

‐‐‐. „From the Ghetto Depths.“ The Saturday Review of Literature, 10. list. 1925, str. 120. 3
Smith, Henry Nash. Democracy and the Novel: Popular Resistance to Classic American Wri-
ters. Oxford UP, 1978.
Sollors, Werner. „Immigrants and Other Americans.“ Elliott, Columbia Literary History, str.
568‒89.
Sonder, Ben. The Tenement Writer: The Immigrant Story. Uredio Alex Haley, oslikala Meryl
Rosner, Raintree Steck‐Vaughn, 1993. Stories of America.
Spiller, Robert E., i dr., urednici. „The Mingling of Tongues.“ 1946. Literary History of the
United States: Revised Edition in One Volume, Macmillan, 1960, str. 676‒94.
Steinberg, S. H., urednik. Cassell’s Encyclopaedia of World Literature: In Two Volumes. Funk
and Wagnalls, 1954. 2 sv.
Steinmetz, Sol. Dictionary of Jewish Usage: A Guide to the Use of Jewish Terms. Rowman and
Littlefield Publishers, 2005.
‐‐‐. Yiddish and English: The Story of Yiddish in America. 2. izd., U of Alabama P, 2001.
Stubbs, Katherine. Uvod. Arrogant Beggar, napisala Anzia Yezierska, Duke UP, 2004, str.
vii‒xxxiv.
Sundquist, Eric J. „Realism and Regionalism.“ Elliott, Columbia Literary History, str. 501‒25.
Terry, Erica. „Haym Solomon: The Man Behind the Myth of the Dollar’s Star of David.“
Jspace News, Jewish World Alliance, 3. siječ. 2014, jspacenews.com/haym-solomon-
man-behind-myth-dollars-star-david.
259
 Steinberg, S. H., urednik. Cassell’s Encyclopaedia of World Literature: In Two Volumes. Funk and Wagnalls,
1954. 2 sv.
Steinmetz, Sol. Dictionary of Jewish Usage: A Guide to the Use of Jewish Terms. Rowman and Littlefield
Publishers, 2005.
‐‐‐. Yiddish
Tihomir ŽIVIĆ,and English:
Jadranka The Story
ZLOMISLIĆ: of Yiddish in America.
OD ISTOČNOEUROPSKE 2. izd.,
ŽIDOVSKE U of Alabama
ČETVRTI P, 2001.
DO AMERIČKOGA...
Stubbs, Katherine. Uvod. Arrogant Beggar, napisala Anzia Yezierska, Duke UP, 2004, str. ⅶ‒ⅹⅹⅹⅳ.
Sundquist, Eric J. „Realism and Regionalism.“ Elliott, Columbia Literary History, str. 501‒25.
Tolstoj, Lev Nikolajevič. The Kreutzer Sonata. 1889. Preveo Benjamin R. Tucker, Boston,
Terry, Erica. „Haym Solomon: The Man Behind the Myth of the Dollar’s Star of David.“ Jspace News, Jewish
1890.
World Alliance, 3. siječ. 2014, jspacenews.com/haym-solomon-man-behind-myth-dollars-star-david.
Tolstoj, Lev
Topping, Nikolajevič.
Seymour. „Biography of Joseph
The Kreutzer 1889. The
Pulitzer.“
Sonata. Pulitzer
Preveo Prizes.
Benjamin R. Pulitzer
Tucker, Boston, 1890.
Prizes—Co-
Topping, Seymour.
lumbia „Biography
U, 2020., of Joseph Pulitzer.“ The Pulitzer Prizes. Pulitzer Prizes—Columbia U, 2020.,
www.pulitzer.org/page/biography-joseph-pulitzer.
www.pulitzer.org/page/biography-joseph-pulitzer.
„Town.“ Comprehensive English–Yiddish Dictionary, Indiana UP, 2016, englishyiddishdicti-
„Town.“ Comprehensive English–Yiddish Dictionary, Indiana UP, 2016, englishyiddishdictionary.com/ceyd?eq=
onary.com/ceyd?eq=town&ql=en&trns=&trns=t.
town&ql=en&trns=&trns=t.
„„‫[ תּורה‬Toyre;
[Toyre;Nauk],Nauk],im. ž.“im.Comprehensive
ž.“ Comprehensive Yiddish–English
Yiddish–English Dictionary, Dictionary, Indiana UP, 2013,
Indiana UP, 2013,
verterbukh.org/vb?yq
verterbukh.org/vb?yq=toyre&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t.
=toyre&dir=from&tsu=en&trns=&trns=t.
Trilling, BeyondCulture:
Lionel. Beyond
Trilling, Lionel. Culture:Essays
Essays on
onLiterature
LiteratureandandLearning.
Learning.Viking
VikingPress,
Press,1965.
1965.
‐‐‐. M. Forster.
‐‐‐. E. M. Forster. New Directions
DirectionsBooks,
Books,1943.
1943.Makers
MakersofofModern
Modern Literature.
Literature.
‐‐‐. Freud and the Crisis of Our Culture. Beacon Press, 1955.
‐‐‐. Freud and the Crisis of Our Culture. Beacon Press, 1955. Mid‐Century Mid‐Century Essays
Essays1. 1.
‐‐‐. A Gathering of Fugitives. Beacon Press, 1956. Beacon Paperback 34.
‐‐‐. A
‐‐‐. Gathering
Jefferson of Fugitives.
Lecture in the Beacon Press,1972.
Humanities, 1956. Lionel
BeaconTrilling
Paperback 34. 1899–1987, Columbia U Libraries
papers,
‐‐‐. Jefferson Lecture
Archival in the Humanities,
Collections, 1972. LionelWork,
Series Ⅳ: Professional Trilling papers, 1899–1987,
1926–1987, spremnica 54.Columbia
‐‐‐. TheU Liberal Imagination:
Libraries Essays on Literature
Archival Collections, Series IV:and Society. Viking
Professional Work, Press, 1950. spremni-
1926–1987,
‐‐‐. Matthew
ca 54.Arnold. W. W. Norton, 1939.
‐‐‐. The Opposing Self: Nine Essays in Criticism. Viking Press, 1955.
‐‐‐. The Liberal
‐‐‐. „The Imagination:
Situation in American Essays on Literature
Writing: and Society.
Seven Questions Viking Partisan
(Part Two).“ Press, 1950.
Review, sv. 6, br. 5, jesen 1939,
‐‐‐. Matthew Arnold. W. W. Norton, 1939.
str. 108–12.
‐‐‐. Uvod.
‐‐‐. HomageSelf:
The Opposing to Catalonia,
Nine Essays napisao George Viking
in Criticism. Orwell,Press,
Harcourt,
1955.Brace and World, 1952, str. ⅴ–ⅹⅹⅲ. Harvest
Book.
‐‐‐. „The Situation
‐‐‐. Uvod. The Selectedin American
Letters ofWriting: Seven
John Keats, Questions
uredio (Part
Trilling, Two).“
Farrar, Partisan
Straus Review,
and Young, sv. str. 3–41. Great
1951,
6,Letters
br. 5, jesen
Series.1939, str. 108–12.
‐‐‐. Uvod.
‐‐‐. „Whittaker
Homage Chambers and ʻThe
to Catalonia, napisaoMiddle
George ofOrwell,
the Journey.ʼ“
Harcourt,The BraceNewandYork
World, 1952, 17. trav. 1975,
Review,
www.nybooks.com/articles/1975/04/17/whittaker-chambers-and-the-middle-of-the-journey.
str. v–xxiii. Harvest Book.
„Up from the Ghetto.“ The New York Times, 27. stud. 1922, odj. The Screen, str. 22.
‐‐‐. Uvod.
Urdang, The Selected
Laurence. „Bible Letters
Belt.“ofTwentieth
John Keats, uredio
Century Trilling,Nicknames,
American Farrar, Straus andUrdang,
uredio Young, 1951,
H. W. Wilson, 1979.
Urofsky,str. 3–41.I.Great
Melvin Letters
American Series. From Herzl to the Holocaust. 1975. U of Nebraska P, 1995.
Zionism:
„Wasp,
‐‐‐. im. (2).“Chambers
„Whittaker Merriam‐Webster’s
and ʻTheUnabridged
Middle of theDictionary,
Journey.ʼ“ Merriam‐Webster, 2021, unabridged.merriam-web
The New York Review, 17. trav.
ster.com/unabridged/wasp.
1975, www.nybooks.com/articles/1975/04/17/whittaker-chambers-and-the-midd-
Wasserman, Suzanne, redateljica. Sweatshop Cinderella: A Portrait of Anzia Yezierska. 2010. Nastupi
le-of-the-journey.
Wasserman i Alice Kessler‐Harris, WMM, 2019.
„Up from the Ghetto.“
Waxman, Meyer. The New Literature.“
„Anglo‐Jewish York Times,A27. stud. 1922,
History odj. Literature:
of Jewish The Screen,Fromstr. 22.
1935 to 1960, str. 102‒10. A
History of Jewish Literature, sv. 5, Thomas Yoseloff, 1960. 5
Urdang, Laurence. „Bible Belt.“ Twentieth Century American Nicknames, uredio Urdang, H.sv.
Weinreich, Uriel. College Yiddish: An Introduction to the Yiddish Language and to Jewish Life and Culture.
W. Wilson, 1979.
1949. 6. izd., YIVO Institute for Jewish Research, 2011.
Urofsky, Steven I.R.American
Weisman,Melvin The Chosen Zionism: FromJudaism
Wars: How Herzl toBecame
the Holocaust.
an American1975.Religion.
U of Nebraska
Simon and P, Schuster, 2018.
Wexler,1995.
Laura. „Looking at Yezierska.“ Women of the World: Jewish Women and Jewish Writing, uredila Judith
„Wasp, im. R. Baskin, Wayne State UP, 1994,
(2).“ Merriam‐Webster’s str. 153‒82.
Unabridged Dictionary, Merriam‐Webster, 2021, una-
Wigoder, Geoffrey. Dictionary of Jewish Biography. Simon and Schuster, 1991. Mazal Holocaust Collection.
bridged.merriam-webster.com/unabridged/wasp.
Wilentz, Gay. „Cultural Mediation and the Immigrant’s Daughter: Anzia Yezierska’s Bread Givers.“ Varieties of
Wasserman, EthnicSuzanne,
Criticism, posebna Sweatshop
redateljica. Cinderella:
naklada časopisa A Portrait
MELUS: of AnziaofYezierska.
The Journal the Society2010.
for the Study of the
Multi‐Ethnic
Nastupi Wasserman Literature ofKessler‐Harris,
i Alice the United States,WMM, sv.2019.
17, br. 3, jesen 1991‒92, str. 33‒41. JSTOR,
Waxman,/www.jstor.org/sta
Meyer. „Anglo‐Jewish Literature.“ A History of Jewish Literature: From 1935 to
1960, str. 102‒10. A History of Jewish Literature, sv. 5, Thomas Yoseloff, 1960. 5 sv.
Weinreich, Uriel. College Yiddish: An Introduction to the Yiddish Language and to Jewish Life
32 and Culture. 1949. 6. izd., YIVO Institute for Jewish Research, 2011.
260
X (2023) 2, 225–263

Weisman, Steven R. The Chosen Wars: How Judaism Became an American Religion. Simon
and Schuster, 2018.
Wexler, Laura. „Looking at Yezierska.“ Women of the World: Jewish Women and Jewish Wri-
ting, uredila Judith R. Baskin, Wayne State UP, 1994, str. 153‒82.
Wigoder, Geoffrey. Dictionary of Jewish Biography. Simon and Schuster, 1991. Mazal Holo-
caust Collection.
Wilentz, Gay. „Cultural Mediation and the Immigrant’s Daughter: Anzia Yezierska’s Bread
Givers.“ Varieties of Ethnic Criticism, posebna naklada časopisa MELUS: The Journal
of the Society for the Study of the Multi‐Ethnic Literature of the United States, sv. 17, br.
3, jesen 1991‒92, str. 33‒41. JSTOR, /www.jstor.org/stable/467238.
‐‐‐. Uvod. Salome of the Tenements, napisala Anzia Yezierska, U of Illinois P, 1995, str. ix‒
xxvi. Radical Novel Reconsidered.
Winston, Richard, i Clara Winston, prevoditelji. Diaspora: The Post‐Biblical History of the
Jews. Napisao Werner Keller, Harcourt, Brace, and World, 1969.
Yaffe, James. The American Jews: Portrait of a Split Personality. 1968. Random House, 1969.
Yezierska, Anzia. All I Could Never Be. Brewer, Warren, and Putnam, 1932.
‐‐‐. „The Free Vacation House.“ The Forum, sv. 54, srp.‐pros. 1915, str. 706‒14. HathiTrust Di-
gital Library, hdl.handle.net/2027/mdp.39015030769478?urlappend=%3Bseq=726.
‐‐‐. Hungry Hearts. Houghton Mifflin, 1920. Internet Archive, archive.org/details/hungryhe-
arts00yeziiala/mode/2up.
‐‐‐. „The Open Cage.“ The Open Cage: An Anzia Yezierska Collection, uredila Alice Kessler‐
Harris, Persea Books, 1979, str. 245‒53.
‐‐‐. Red Ribbon on a White Horse. 1950. Izm. izd., uvod W. H. Audena, pogovor Louise Le-
vitas Henriksen, Persea Books, 1987.
‐‐‐. Salome of the Tenements. Boni and Liveright, 1923.
‐‐‐. „Take Up Your Bed and Walk.“ The Chicago Jewish Forum: A National Quarterly, sv. 27,
br. 3, proljeće 1969, str. 161‒65.
‐‐‐. „This Is What $10,000 Did to Me.“ Hearst’s International Combined with Cosmopolitan,
list. 1925, str. 40+.
Zergollern‐Miletić, Lovorka. „Crni humor.“ Književna smotra: Časopis za svjetsku književ-
nost, sv. 23, br. 83, 1991, str. 69‒77.
Z. F. P. „Those Who Welcomed ‘Hungry Hearts.’“ The American Hebrew: The National Jewish
Weekly, 2. velj. 1923, str. 420.
„Židovi.“ Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Bruno Kragić, glavni urednik, Leksi-
kografski zavod Miroslav Krleža, 2021, enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67720.

261
 Tihomir ŽIVIĆ, Jadranka ZLOMISLIĆ: OD ISTOČNOEUROPSKE ŽIDOVSKE ČETVRTI DO AMERIČKOGA...

FROM AN EASTERN EUROPEAN SHTETL TO AN

AMERICAN MEGALOPOLIS: THE BIRTH OF AN
AMERICAN‐JEWISH AUTHOR

Abstract

Tihomir ŽIVIĆ
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek
Vladimira Preloga 1
HR – 31 000 Osijek
tihomir.zivic@fazos.hr

Jadranka ZLOMISLIĆ
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences
Lorenza Jägera 9
HR – 31 000 Osijek
jzlomislic@ffos.hr

The paper contains a literary‐scholastic and culturological analysis of select exemplars

from a copious Jewish‐American and American‐Jewish literary production since the
1950s with the aim of detection of their linguistic, thematic‐motific, and ethnocultural
identity characteristics. The point at issue is an abundant corpus of the most signifi-
cant Jewish‐American and American‐Jewish authors: Mary Antin, The Promised Land
and They Who Knock at Our Gates; Abraham Cahan, Yekl, “The Imported Bridegroom,”
History of the United States, Pages from My Life, and The Rise of David Levinsky; Burt
Hirschfeld, Dreamers and Dealers; Alfred Kazin, Starting Out in the Thirties; Meyer Le-
vin, In Search; Philip Roth, The Facts; Isaac Bashevis Singer, When Shlemiel Went to
Warsaw and Other Stories and The Fools of Chelm and Their History; Lionel Trilling,
Sincerity and Authenticity and The Journey Abandoned; Anzia Yezierska, Hungry Hearts,
Salome of the Tenements, Children of Loneliness, Bread Givers, and Red Ribbon on a Whi-
te Horse; and Louis Zara, Blessed Is the Land. Within a framework of the majority WASP
literature of the United States, the objective of this research is to provide, by literature
examination, an original insight into the phenomenon of minority Jewish literature
in Yiddish and in English and to consider the contacts between the Jewish‐American,
American‐Jewish literature, and other minority literatures of the United States in the
262 context of global multiculturalism. In view of different historical periods, a diachronic
X (2023) 2, 225–263

method is applied for the purpose of studying the interactions between a dominant
domestic and an immigrant (i.e., an East European Ashkenazic) culture, especially its
art of words, thus complementing the picture of complex relationships between the
literary‐authorial, cultural, and ethnic identities. The results of the study suggest an
exceptional contribution of the authors originating from the Jewish people not only
to the literature of the United States but also to the modern‐day notion of the United
States in general.

Keywords: literary culture, American‐Jewish literature, authorial and ethnic identities,

United States

263