Predmet: Aktivnosti Centra za znanost i umjetnost Akademije za umjetnost

i kulturu Sveučilišta J.J. Strossmayera za 2024-2025. godinu. (voditelj:

izv.prof. dr.sc. Vladimir Rismondo)

2.1.2. Formiranje multidisciplinarnih istraživačkih timova Sveučilišta te razvoj

sustava institucionalne potpore njihovu razvoju AUKOS -

1. Već postojeći interdisciplinarni tim stručnjaka iz različitih područja u sklopu

Centra za znanost i umjetnost Leonardo će nastaviti sa sljedećim istraživanjima
i aktivnostima:

Od postojećih aktivnosti Centar za umjetnost i znanost u 2024. godini zadržava

izdavanje časopisa «Nove teorije» (br. 1/22 i 1/23, ur. prof.dr.sc. Krešimir
Purgar)

2. Organizacija pozvanih predavanja stranih umjetnika i znanstvenika

(2024.), te projekata (2025.):

1. Projekt predavanja: «Umjetnici o teoriji vizualnih umjetnosti»

 Doc. dr. art. Darko Masnec: Predavanje: «Preplitanje prakse i teorije u
odnosu animacije i video-igre» (Video-igre predstavljaju jedan od
suvremenih popularnih medija u kojem konvergiraju mnoge klasične
umjetničke vrste, uključujući film i filmsku animaciju. Medij video-igre
omogućuje mnogostruke umjetničke eksperimente, dok razvoj kreativne
ekonomije uvjetuje nastanak mnogih niša i načina produkcije konkretnih
video-igara. Animirani film i video-igre, osim sličnih kulturoloških i
estetskih vrijednosti, dijele mnoge sličnosti u načinu svoje
kontekstualizacije unutar umjetničkog područja i područja popularne
kulture. S obzirom na prikazanu interakciju i paralele između navedenih
medija, animirani film i iskustvo autorskog pristupa u njegovom stvaranju
nude legitimni način produkcije autorske video-igre kao područja
umjetničkog istraživanja. Predavanje stoga prati kreaciju autorske video-
igre kao umjetničkog djela koje u slučaju hrvatske produkcije neizostavno
uključuje estetske karakteristike tzv. «Zagrebačke škole crtanog filma»,
poput modernističkog pristupa koji u sebi integrira aktualne umjetničke i
 tržišne utjecaje, eksperimentiranje sadržajem i dosljednost u održavanju
osnovne forme medija. Spajanjem istraživačkih spoznaja dviju praksi –
one stvaranja videoigre, te one stvaranja animiranog filma – ispituje se i
teorijski kontekst umjetničkog djelovanja u suvremenim medijima.
 Red. prof. art. Darko Bakliža: Predavanje: «Studija akta od nastave
prema teoriji razumijevanja ljudskog tijela u slikarstvu» (Predavanje
prije svega ima cilj osvijestiti klasičnu disciplinu crtanja i slikanja nagog
ljudskog tijela iz perspektive kasnije gradnje slike kao autonomne pojave.
Na osnovi višedesetljetnog predavanja upravo studije akta, te ljudske
anatomije na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, Darko Bakliža
razvio je autonomni sustav umjetničke poduke koji se referira prema
kasnijoj gradnji slike, a zaključno nalazi kako teorijske izvode – vezane uz
bit slike kao takve – tako opsežne kulturološke implikacije. Predavanje se,
osim praktičnog uvoda, posebno zadržava upravo na spomenutim
povijesnim i općenito kulturološkim referencama, odnosno prati razvoj
discipline umjetničkog izučavanja ljudskog tijela od renesansnih
firentinskih akademija, preko Bauhausa i nekadašnje Akademije
primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, pa sve do suvremenog poimanja iste
discipline na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti.)
 Izv. prof. dr. art. Marijan Richter: Predavanje: «Otmica slike» (Svoju
prethodno naslikanu sliku (bilo iz starijeg ili novijeg razdoblja) Richter
shvaća kao «partituru» koja tek ponovnim slikarskim zahvatom u njezino
tkivo, svojevrsnom slikarskom «interpretacijom» postojećeg izgleda,
namiruje potraživanja autorovog aktualnog pogleda. Ponovnim slikanjem
preko već naslikane, često već izlagane i katalogizirane slike, svojevrsnim
«odslikavanjem» već naslikanih i preslikanih slojeva, Richter ulazi u
povijesne slojeve vlastitog slikarskog identiteta. Tim postupkom stupa u
dijalog s onim subjektom-autorom kojeg njemu samom re-prezentira
naslikana slika, što predstavlja uvod u teorijsko razmišljanje o biti slike
kao takve. Opisani postupak Marijan Richter iskoristio je, konačno, i kao
nosivu temu vlastite umjetničke doktorske disertacije, što predstavlja
proces koji će umjetnik zorno pokazati tijekom predavanja.)
 Red. prof. art. Jagor Bučan: Predavanje: «Stvaralački izvodi» (Sintagma
stvaralački izvodi obuhvaća dva pojma: kreativnost (lat. creatus –onaj koji
je narastao) i derivaciju (lat. derivatio – izvođenje, odvođenje).
Stvaralaštvo pretpostavlja ostvarivanje novog, nepostojećeg. Derivacija,
pak, označava prijelaz, tvorbu, slaganje, odnosno izvođenje. Derivat je ono
što je izvedeno ili potječe od čega drugog. Bučan u tom smislu razumijeva
stvaralačke izvode kao konkretne umjetničke postupke u vizualnim
umjetnostima pri kojima se iz postojećeg izvodi novo. Pritom su postupci
preslagivanja postojećeg, odnosno prevođenja (prijelaza) iz jednog
sustava u drugi legitimni jezički, te u konačnici teorijski objašnjivi u
kontekstu vizualne semiotike i vizualne hermeneutike.)
 Izv. prof. art. Ria Trdin: Predavanje: «Metode razvoja kreativnog
mišljenja i stvaralaštva u likovnim umjetnostima» (Baviti se likovnim
stvaranjem uglavnom se smatra privilegijom nadarenih pojedinaca. U to
se polje ne upuštamo ako ne osjećamo poseban poriv i ne posjedujemo
urođeni talent. Pa ipak, likovnost se može naknadno pobuditi, te biti
zabavna i terapeutska. Za nastanak kvalitetnih likovnih radova zato je
ponekad važna samo volja, zaigranost, istraživanje i promatranje. Kako se
bez posebnog talenta razviti u likovnom stvaralaštvu ili kako razviti
urođen, a još neprepoznati talent? Odgovori se nalaze u propitivanju
prirode same likovnosti, te očekivanjima prema vlastitom radu, odnosno
u metodama putem kojih možemo premostiti osobna ograničenja.
Predavanje prije svega praktičnoj, a posljedično i teorijskoj razini ispituje
sam pojam «kreativnosti», ali nema namjeru podučavati o likovnim
tehnikama i elementima, kompozicijskim načelima i sl; namjera je putem
praktičnog pristupa osvijestiti najprije teorijska znanja o likovnosti, a
potom i apstraktno poimanje kreativnosti kao takve. Predavanje je prije
svega namijenjeno studentima koji se bave likovnošću i/ili art-terapijom,
a koji iz njega mogu izvući ideje za svoje vježbe. Namijenjeno je i
predavačima kojima bi neka od prikazanih iskustava kreativnog stvaranja
mogla pomoći u radu s učenicima ili studentima. Primjeri i vježbe koje se
navode izvedeni su iz područja likovnosti, te vezani uz crtež, sliku i
 modeliranje u različitim materijalima ali i uz lutkarstvo, scenografiju i
dizajn odjeće.)
2. Projekt: «Jezici, narodi i kulture u urbanom zajedništvu –
civilizacijsko nasljeđe Rijeke i Osijeka» (Kulturni pluralizam i
multilingvalnost svojstveni su urbanoj tradiciji Rijeke i Osijeka,
nekadašnjim rubnim gradovima Austro Ugarske Monarhije. Iako
smješteni na različitim zemljopisnim i društvenopovijesnim sredinama,
ovi su gradovi, svaki za sebe, tijekom stoljeća postupno oblikovali
tradiciju koja međusobno nalikuje jedna drugoj upravo po
kulturnopovijesnoj simbiozi hrvatskog, njemačkog i mađarskog jezika. U
Rijeci osim toga postoji još i vrlo jaka prisutnost talijanskog jezika i
kulture, nalik onoj njemačkoga kruga u Osijeku. Upravo ta višestoljetna
simbioza pogodovala je stvaranju srodnih modela srednjoeuropske,
odnosno, meditaranske urbane kulture koja se ogledala u aktivnom
poznavanju nekoliko jezika, te u tiskanju knjiga i novina na različitim
jezicima. Projekt pod gornjim naslovom odvijao bi se putem zajedničkih
istraživačkih i edukacijskih programa, izložbi, predavanja, okruglih
stolova, stručnih i znanstvenih skupova. U narednoj etapi moguće je
povezivanje s međunarodnom mrežom suradnika, iako projekt
prvenstveno podrazumijeva suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Rijeci i Odsjeka za kulturu, medije i menadžment Umjetničke akademije
Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.)
3. Predstavljanja knjiga (2024.):
 Stanislav Marijanović – predstavljanje umjetničko – znanstvene
monografije «Stanislav Marijanović» (autor: V. Rismondo)
 «ArTresor naklada», Zagreb: nova izdanja za 2023-2024. godinu.
4. Izdavaštvo (2025.):
 D. Masnec: «Poetika video – igre»
 D. Bakliža, M. Richter, J. Bučan: «Umjetnici o teoriji vizualnih
umjetnosti»
 R. Trdin: «Metode razvoja kreativnog mišljenja i stvaralaštva u
likovnim umjetnostima» (sveuč. priručnik)