Važnost zaštite od požara i od prekomjerne sječe šuma u Crnoj Gori

Šume su najsloženiji i najkompleksniji ekosistem. Za opstanak živih bića i planete Zemlje, šume su krucijalne. U svim
klimatskim uslovima i na svim geografskim širinama i meridijanima šume su osnovale svoje kolonije.

One su glavno stanište za mnoge životinje i biljke i podržavaju bogat diverzitet divljači. Predstavljaju ključni faktor u
očuvanju i uređenju voda i pružaju zaštitu od erozije na strmom terenu. Šume vrše neto apsorpciju značajnih količina ugljen-
dioksida i time pomažu kod sprečavanja klimatskih promjena.

Ukupna svjetska površina šuma iznosi 4,06 milijardi hektara (ha), što je 31% ukupne kopnene površine Zemlje.

93% (3,75 milijardi hektara) šumskog područja cijelog svijeta sastoji se od šuma koje se prirodno obnavljaju, a samo
7% (290 miliona hektara) je zasađeno. Površina šuma koje se prirodno obnavljaju se smanjuje ali se površina zasađenih
šuma povećava, mada veoma sporim tempom.

Ukupna površina teritorije Republike Crne Gore iznosi 1.381.200 hektara od čega prema statističkim pokazateljima
na šume i šumsko zemljište otpada 743.609 hektara ili 54%, a oko 60% stanovništva je vezano za selo i prostore koji su
bogati šumama.

Po vrijednosti šumskih površina, očuvanosti, uređenosti, raznovrsnosti, načinu gazdovanja kao i uticaju na zaštitu
životne sredine, čak i uzimajući u obzir područja oštećena u prošlosti, naše šume su među najkvalitetnijima u Evropi. Po
stepenu šumovitosti Crna Gora pripada samom evropskom vrhu. Naime, uz skandinavske zemlje, Crna Gora je jedna od
najšumovitijih zemalja u Evropi, sa visokom vrijednošću i ogromnim potencijalom za rekreaciju i turizam.

U Crnoj Gori šume i šumska zemljišta u državnoj svojini zahvataju 500 hiljada hektara ili 67%, dok šume i šumska
zemljišta u privatnom vlasništvu čine 244 hiljade hektara ili 33%.

U Crnoj Gori šume su nedovoljno zaštićena javna i privatna dobra.

1. POŽARI:
U period od 2010. do 2021. godine u Crnoj Gori je zabilježeno preko 1000 velikih šumskih požara. U ovom šumskom
masakru stradalo je 50.139,33 hektara šuma! sa ovim podatkom oštećeno je i uništeno preko 900.000 kubika drvne mase.

Uprava za šume Crne Gore objavila je podatak da je u svim šumskim požarima u poslednjih 10 godina
uništeno i devastirano 14,5% ukupne površine šume i šumskog zemljišta u Crnoj Gori.
 Sve ovo nas svrstava u sam vrh najugroženijih zemalja u Evropi.

Rekordna godina u kojoj su crnogorske šume doživjele najstrašniju devastaciju usljed požara bila je 2017. godina u
kojoj su požari zahvatili 21.215,86 hektara površina šuma.

Većina šuma u Crnoj Gori koje su stradale u požaru uglavnom su potpuno uništene jer se većina tih šuma nalazile na
obroncima izuzetno visokih i strmih planina, na kojima je pristupačnost skoro u potpunosti izostala, a na takvim mjestima
obično je velika oskudica zemljišta na kojem bi se spaljena šuma obnovila i na kojem bi se terenu posadile nove sadnice
drveća. Takvi nepristupačni tereni pretvorili su se u goleti.

Šume u Crnoj Gori se često spaljuju sa namjerom da se na njihovom mjestu izgradi neki industrtijski objekat. Ove
2023. godine Skupština Crne Gore je donijela zakon kojim se zabranjuje gradnja stambenih ili industrijskih objekata na
mjestima na kojima je spaljena šuma za period od 30 godina od njene devastacije – njenog spaljivanja odnosno uništavanja.
Ovaj zakon je donijet u nadi da se devastacija i istrebljenje šuma drastično smanji.

Iz godine u godinu šumski požari postaju sve češći. Šumski požari nastaju kao posledica ljudskog nemara ili nepažnje
ali i zbog klimatskih promjena kao i atmosferskih pražnjenja (tu spada udar groma).

U šumskim požarima strada cijeli ekosistem, čime su štete višestruke i ogromne. Često su štete nastale usled požara
nemjerljive novcem jer je šumama potrebno u prosjeku 30 godina da se obnovi.

2. SJEČA:
Međutim, požari nijesu jedini uzrok nestanka šuma. Problem leži i u namjenskim i nelegalnim sječama šuma. Tako
nelegalne sječe šuma predstavljaju krađu i devastaciju jednog izbalansiranog mikrosistema na Planeti. Samo za potrebe
građevinske industrije godišnje se devastira ogromna količina šuma u Crnoj Gori. Ali građevinska industrija nije jedina
industrija koja ima potrebu za drvetom. Tako je Crna Gora za potrebe industrije namještaja u regionu izvezla drvnu sirovinu
3,5 miliona eura godišnje. Interesntan je podataka da je Vlada Pepublike Kosova u mjesecu maju 2013. godine u postpunosti
zabranila izvoz svoga drveta jer je željela da zaštiti svoje šume. Takođe je i Albanija donijela odluku kojom se zabranjuje
sječa šuma na 10 godina.

Jedna od posljedica devastacije i sječe šuma jeste ispuštanje ugljen-dioksida u atmosferu, što je jedan od uzroka
klimatskih promjena odnosno globalnog zagrijavanja.

Uništavanje šuma, ogromna eksploatacija, nelegalna sječa i krađa dovele su do erozije tla, jer drveće svojim
korjenjem ublažava prirodne nepogode kao što su: poplave, suše, lavine, klizišta i eroziju zemljišta, znači sprečava
odranjanje tla i plodne zemlje.

Kada govorimo o sječi šuma porebno je naglasiti da je potpuno nebitno da li je šuma u vlasništvu države ili u
privatnom vlasništvu.

Zbog ogromne sječe šuma u svijetu neke države su implementirale zakone koji ograničavaju broj građevina na
jednom mjestu, kako bi sačuvali – prezervirali šume i njihovu ljepotu, kao i rijeke u blizini tih šuma.

Šume su izvor života, pitke vode, čistog vazduha, obilja biljnog i životinjskog svijeta koji živi u simbiozi.
Ljudski faktor je najčešći i najopasniji uzrok devastacije odnosno pustošenja šuma. Zato čuvajmo šume i one će čuvati nas.