POGLAVLJE 1

VRSTE AMBALAŽE I PAKOVANJA

ZADATAK 1
Pakovanje paste za zube vrši se na taj način što se pasta za zube prvo dozira u plastične
tube (primarna ambalaža) zapremine 75 [ ] a zatim se tube ulažu u transportne kartonske
kutije oblika kvadra koje predstavljaju sekundarnu ambalažu. Dimenzije kutija su 150 [ ],
50 [ ] i 30 [ ] redom. Tercijarnu ambalažu predstavljaju folije koje obuhvataju 20 kutija.
Maloprodajni objekat je od proizvođača naručio 10 paketa (folija). Koliko je ukupno
potrošeno [ ] kartona a koliko [ ] paste za zube za isporuku robe?

RJEŠENJE
Oznake parametara koji se koriste u zadatku

Oznake, vrijednosti i jedinice parametara koji će biti korišćeni prilikom rješavanja ovog
zadatka prikazani su u nastavku:

Oznaka Opis Vrijednost Jedinica

zapremina plastične tube 75 [ ]

dužina kartonske kutije 150 [ ]

širina kartonske kutije 50 [ ]

visina kartonske kutije 30 [ ]

broj kutija (plastičnih tuba) u paketu (foliji) 20 [−]

broj paketa (folija) 10 [−]

∗
ukupan broj kutija (plastičnih tuba) u kompletu nepoznata [−]

𝑃𝑘 površina jedne kutije nepoznata [ ]

𝑃 𝑘 ukupna površina kartona nepoznata [ ]

𝑘 ukupna zapremina paste nepoznata []

3
 Određivanje ukupnog broja kutija paste za zube

Ukupan broj kutija paste za zube koji je naručio maloprodajni objekat određuje se kao
proizvod broja kutija paste za zube u paketu (foliji) i broja paketa (folija):
∗
= ∙ = ∙ =
Ukupna potrošena površina kartona

Površina jedne transportne kartonske kutije (sa zanemarivanjem unutrašnjosti kutije)

proračunava se korišćenjem formule za proračun površine kvadra:
𝑃𝑘 = ∙ ∙ + ∙ + ∙ = ∙ ∙ + ∙ + ∙ [ ]
[ ]= − [ ]
𝑃𝑘 = ∙
Ukupna potrošena površina kartona određuje se kao proizvod broja kutija i površine jedne
kutije:
∗ − [ ]= , [ ]
𝑃 𝑘 = ∙ 𝑃𝑘 = ∙ ∙
Proračun ukupne isporučene zapremine paste za zube

Ukupna zapremina (količina) isporučene paste određuje se kao proizvod broja kutija
(plastičnih tuba) i zapremine jedne tube:
∗ − []= []
𝑘 = ∙ = ∙ ∙

ZADATAK 2
Pakovanje čokolade vrši se tako što se čokolada prvo uvija u aluminijumsku foliju
(primarna ambalaža) a zatim pakuje u kartonske kutije (sekundarna ambalaža) koje imaju
oblik prave pravilne trostrane prizme osnovne ivice 15 [ ] i visine 100 [ ]. Bruto masa
jedne kutije je 120 [𝑔] a mase kartona i folije zajedno iznose 35 [𝑔]. Koliko je ukupno
potrošeno [ ] kartona za pakovanje 4 velike transportne kutije (tercijarna ambalaža) koje
imaju oblik kvadra i čije su dimenzije redom 300 [ ], 500 [ ] i 260 [ ] redom ako se
zna da su iste punjene do vrha malim osnovnim kutijama na način prikazan na slici 1?

Slika 1. Raspored slaganja malih kutija u velikoj

4
 RJEŠENJE
Oznake parametara koji se koriste u zadatku

Oznake, vrijednosti i jedinice parametara koji će biti korišćeni prilikom rješavanja ovog
zadatka prikazani su u nastavku:

Oznaka Opis Vrijednost Jedinica

osnovna ivica male kartonske kutije 15 [ ]

𝐻 visina male kartonske kutije 100 [ ]

𝑘 bruto masa male kutije 120 [𝑔]

𝑘 ukupna masa folije i kartona 35 [𝑔]

ukupan broj velikih kutija 4 [−]

dužina velike kutije 300 [ ]

širina velike kutije 500 [ ]

visina velike kutije 260 [ ]

broj malih kutija u neparnom redu nepoznata [−]

broj malih kutija u parnom redu nepoznata [−]

broj malih kutija po dužini velike kutije nepoznata [−]

š broj malih kutija po širini velike kutije nepoznata [−]

broj malih kutija po visini velike kutije nepoznata [−]

broj malih kutija u velikoj kutiji nepoznata [−]

∗ [−]
ukupan broj malih kutija nepoznata

𝑃 𝑘 površina malih kutija nepoznata [ ]

𝑃𝑘 površina velikih kutija nepoznata [ ]

𝑃 𝑘 ukupna površina kartona nepoznata [ ]

Površina male osnovne kutije

Površina male osnovne kartonske kutije (sa zanemarivanjem unutrašnjosti kutije)

proračunava se korišćenjem formule za proračun površine prave pravilne trostrane prizme:
∙√ ∙√
𝑃 𝑘 = ∙ + = ∙ + ∙ ∙𝐻 = + ∙ ∙𝐻

∙√ −
𝑃 𝑘 = + ∙ ∙ [ ]= , [ ]= , ∙ [ ]

5
 Površina velike transportne kutije

Površina transportne, velike kartonske kutije proračunava se korišćenjem formule za

proračun površine kvadra:
𝑃𝑘 = ∙ ∙ + ∙ + ∙ = ∙ ∙ + ∙ + ∙ [ ]
[ ]= − [ ]= , [ ]
𝑃𝑘 = ∙
Određivanje broja malih osnovnih kutija u velikoj transportnoj kutiji

• Broj malih kutija u neparnom redu jednak je količniku dužine velike kutije i osnovne
ivice male kutije:
[ ]
= = =
[ ]
• Broj malih kutija u parnom redu manji je za 1 od broja kutija u neparnom redu (zbog
načina slaganja malih kutija u veliku):
= − = − =
• Broj malih kutija po dužini velike jednak je zbiru broja kutija u neparnom i parnom redu:
= + = + =
• Broj malih kutija po širini velike kutije određuje se kao količnik širine velike kutije i visine
male kutije:
[ ]
= = =
𝐻 [ ]
• Broj malih kutija po visini velike kutije određuje se kao količnik visine velike kutije i
visine osnove male kutije (a to je zapravo visina jednakostraničnog trougla):
∙ ∙ [ ]
= = = = = = , ≈
ℎ ∙√ ∙√ ∙√ [ ] ,

• Ukupan broj malih kutija u velikoj jednak je proizvodu broja kutija po dužini, širini i visini
velike:
= ∙ š ∙ = ∙ ∙ =
Ukupan broj malih osnovnih kutija

Ukupan broj malih osnovnih kutija određuje se kao proizvod broja velikih transportnih
kutija i broja malih kutija u velikoj:
∗
= ∙ = ∙ =
Ukupna potrošena površina kartona

Ukupna potrošena površina kartona određuje se kao zbir proizvoda ukupnog broja malih
osnovnih kartonskih kutija i površine jedne male kutije i proizvoda ukupnog broja velikih
transportnih kartonskih kutija i površine jedne velike kartonske kutije, odnosno na način
prikazan u nastavku:
∗ − [ ]= [ ]
𝑃 𝑘 = ∙𝑃 𝑘 + ∙𝑃 𝑘 = ∙ , ∙ + ∙ , ,

6
 ZADATAK 3
Pakovanje bombona vrši se tako što se bombone prvo uvijaju u folije od celofana
(primarna ambalaža) a zatim pakuju u kartonske kutije (sekundarna ambalaža) koje imaju
oblik prave pravilne šestostrane prizme čija je visina jednaka 200 [ ]. Poznato je i to da
je poluprečnik upisanog kruga osnove jednak √ [ ]. Prilikom transporta do
maloprodajnih objekata, pomenute kutije se slažu u velike transportne kutije (tercijarna
ambalaža) koje imaju oblik kvadra i čije su dimenzije redom 600 [ ], 1 000 [ ] i 520
[ ], kao što je prikazano na slici 2. Izračunati koliko je ukupno potrošeno [ ] kartona za
pakovanje 5 velikih transportnih kutija napunjenih do vrha malim osnovnim kutijama (ukupna
površina velikih i malih kutija).

Slika 2. Raspored slaganja malih kutija u velikoj

RJEŠENJE
Oznake parametara koji se koriste u zadatku

Oznake, vrijednosti i jedinice parametara koji će biti korišćeni prilikom rješavanja ovog
zadatka prikazani su u nastavku:

Oznaka Opis Vrijednost Jedinica

poluprečnik upisanog kruga osnove √ [ ]

𝐻 visina male kartonske kutije 200 [ ]

ukupan broj velikih kutija 5 [−]

dužina velike kutije 600 [ ]

širina velike kutije 1 000 [ ]

visina velike kutije 520 [ ]

7
 osnovna ivica male kartonske kutije nepoznata [ ]

broj malih kutija po dužini velike kutije nepoznata [−]

š broj malih kutija po širini velike kutije nepoznata [−]

broj malih kutija po visini velike kutije nepoznata [−]

broj malih kutija u velikoj kutiji nepoznata [−]

∗ [−]
ukupan broj malih kutija nepoznata

𝑃 𝑘 površina malih kutija nepoznata [ ]

𝑃𝑘 površina velikih kutija nepoznata [ ]

𝑃 𝑘 ukupna površina kartona nepoznata [ ]

Površina male osnovne kutije

Poluprečnik upisanog kruga osnove jednak je visini jednog od 6 jednakostraničnih

trouglova od kojih je formirana osnova (pravilan šestougao), što se može vidjeti sa slike 3.

Slika 3. Odnos visine jednakostraničnog trougla I poluprečnika upisanog kruga u pravilan šestougao

Na osnovu tog zaključka i poznavanja odnosa visine i stranice jednakostraničnog trougla,

može se odrediti stranica jednakostraničnog trougla, odnosno osnovna ivica male kartonske
kutije:
∙√ ∙ ∙ √
=ℎ = ⇒ = = [ ]= [ ]
√ √
Površina male osnovne kartonske kutije (sa zanemarivanjem unutrašnjosti kutije)
proračunava se korišćenjem formule za proračun površine prave pravilne šestostrane
prizme:
∙√
𝑃 𝑘 = ∙ + = ∙ ∙ + ∙ ∙𝐻 = ∙ ∙√ + ∙ ∙𝐻

]= [ ]= − [ ]
𝑃 𝑘 =( ∙ ∙√ + ∙ ∙ )[ , , ∙
Površina velike transportne kutije

Površina velike transportne kartonske kutije proračunava se korišćenjem formule za

proračun površine kvadra:

8
 𝑃𝑘 = ∙ ∙ + ∙ + ∙ = ∙ ∙ + ∙ + ∙ [ ]
𝑃𝑘 = [ ]= , ∙ [ ]= , [ ]
Određivanje broja malih osnovnih kutija u velikoj transportnoj kutiji

• Broj malih kutija po dužini velike jednak je količniku dužine velike kutije i dvostruke
osnovne ivice male kutije:
[ ]
= = =
∙ ∙ [ ]
• Broj malih kutija po širini velike kutije određuje se kao količnik širine velike kutije i visine
male kutije:
[ ]
= = =
𝐻 [ ]
• Broj malih kutija po visini velike kutije određuje se kao količnik visine velike kutije i
kraće dijagonale osnove male kutije (a to je zapravo dvostruka visina
jednakostraničnog trougla):
[ ]
= = = = = = , ≈
∙ℎ ∙√ ∙√ ∙√ [ ] ,
∙

• Ukupan broj malih kutija u velikoj jednak je proizvodu broja kutija po dužini, širini i visini
velike:
= ∙ š ∙ = ∙ ∙ =
Ukupan broj malih osnovnih kutija

Ukupan broj malih osnovnih kutija određuje se kao proizvod broja velikih transportnih
kutija i broja malih kutija u velikoj:
∗
= ∙ = ∙ =
Ukupna potrošena površina kartona

Ukupna potrošena površina kartona određuje se kao zbir proizvoda ukupnog broja malih
osnovnih kartonskih kutija i površine jedne male kutije i proizvoda ukupnog broja velikih
transportnih kartonskih kutija i površine jedne velike kartonske kutije, odnosno na način
prikazan u nastavku:
∗ − [ ]= [ ]≈ [ ]
𝑃 𝑘 = ∙𝑃 𝑘 + ∙𝑃 𝑘 = ∙ , ∙ + ∙ , ,

ZADATAK 4
Nakon punjenja, boce sa pivom se stavljaju u gajbe (sanduke) koji se do potrošača
transportuju na drvenim EURO paletama. Raspored slaganja gajbi sa pivskim bocama na
drvenu paletu čije su dimenzije 900 [ ], 1 200 [ ] i 200 [ ] prikazan je na slici 4. U
jednu gajbu staje 20 boca zapremine 0,5 [ ] a na jednu paletu se postavlja 5 redova gajbi.
Dimenzije gajbe su redom 450 [ ], 300 [ ] i 250 [ ]. Za transport paleta sa gajbama
koristi se kamion čiji je tovarni prostor 40 [ ]. Izračunati koliko [ ] piva staje na kamion i
koliko tura je potrebno da bi 2 kamiona prevezla 80 000 [ ] piva od pivare do diskonta pića.

9
 Napomena: Na kamion se tovare samo palete napunjene do vrha i maksimalno
napunjene gajbe.

Slika 4. Raspored slaganja gajbi na paletu

RJEŠENJE
Oznake parametara koji se koriste u zadatku

Oznake, vrijednosti i jedinice parametara koji će biti korišćeni prilikom rješavanja ovog
zadatka prikazani su u nastavku:

Oznaka Opis Vrijednost Jedinica

dužina palete 900 [ ]

širina palete 1 200 [ ]

visina palete 200 [ ]

broj boca u gajbi 20 [−]

zapremina boce 0,5 []

broj redova gajbi na paleti 5 [−]

dužina gajbe 450 [ ]

širina gajbe 300 [ ]

visina gajbe 250 [ ]

𝑘 zapremina kamiona 40 [ ]

𝑘 broj kamiona 2 [−]

ukupna količina piva za prevoz 80 000 []

10
 ukupan broj gajbi na paleti nepoznata [−]

zapremina gajbe nepoznata [ ]

zapremina palete nepoznata [ ]

ukupna zapremina palete sa gajbama nepoznata [ ]

𝑘 broj paleta na kamionu nepoznata [−]

količina piva na paleti nepoznata []

𝑘 količina piva na kamionu nepoznata []

potreban broj tura nepoznata [−]

Određivanje ukupnog broja gajbi na paleti

Na osnovu slike 5 zaključuje se da u jednom redu na paleti postoji 8 gajbi.

Slika 5. Određivanje broja gajbi na paleti u jednom redu

Ukupan broj gajbi na paleti jednak je osmostrukom (broj gajbi u jednom redu) broju
redova:
= ∙ = ∙ =
Ukupna zapremina palete sa gajbama

Zapremina gajbe proračunava se korišćenjem formule za proračun zapremine kvadra:

[ ]= [ ]= − [ ]
= ∙ ∙ = ∙ ∙ , ∙ , ∙

11
 Zapremina palete proračunava se na isti način kao i zapremina gajbe, odnosno
korišćenjem formule za proračun zapremine kvadra:
= ∙ ∙ = ∙ ∙ [ ]= ∙ [ ]= , [ ]
Ukupna zapremina koju zauzima paleta sa složenima gajbama jednaka je zbiru
zapremine palete i proizvoda ukupnog broja gajbi na paleti i zapremine jedne gajbe:
− [ ]= , [ ]
= + ∙ = , + ∙ , ∙
Broj paleta na kamionu

Broj paleta na kamionu jednak je količnik zapremine kamiona i ukupne zapremine palete
sa gajbama pri čemu se vrijednost obavezno zaokružuje na manji broj (tekstom zadatka je
definisano da se na kamion tovare samo palete napunjene do vrha):
𝑘 [ ]
𝑘 = = = , ≈
, [ ]
Količina piva na paleti i kamionu

Količina piva na paleti definisana je kao proizvod količine piva u jednoj boci, broja boca u
gajbi i broja gajbi na paleti:
= ∙ ∙ = , ∙ ∙ []= []
Ukupna količina piva na kamionu jednaka je proizvodu broja paleta na kamionu i količine
piva na jednoj paleti:
𝑘 = 𝑘 ∙ = ∙ []= []
Određivanje potrebnog broja tura za prevoz piva

Ukupan broj tura koji je potreban za prevoz [ ] piva od pivare do diskonta pića
jednak je količniku te iste količine piva i proizvoda broja kamiona i maksimalnoj količini piva
koja može da se natovari na jedan kamion. Dobijena vrijednost se obavezno zaokružuje na
veći broj (zbog maksimalne moguće natovarenosti kamiona):
[]
= = =
𝑘 ∙ 𝑘 ∙ []

ZADATAK 5
Pakovanje čokolade vrši se tako što se čokolada prvo uvija u aluminijumsku foliju
(primarna ambalaža) a zatim a zatim u papirnu foliju (sekundarna ambalaža) i ukupna bruto
masa iste iznosi 80 [𝑔] ± 2 [𝑔]. U jednu transportnu kartonsku kutiju (tercijarna ambalaža)
staje 50 čokolada. Cijena 1 [𝑔] smjese za čokoladu iznosi 0,5 2 [ ]. Čokolada se u
veleprodaji prodaje po cijeni od 90 [ ]. Kolika je minimalna a kolika maksimalna moguća
dobit od 3 prodate kutije? Mase papirne i aluminijumske folije su jednake i iznose 0,5 [𝑔] a
nabavne cijene istih su 0,05 [ ], odnosno 0,1 [ ] respektivno.

12
 RJEŠENJE
Oznake parametara koji se koriste u zadatku

Oznake, vrijednosti i jedinice parametara koji će biti korišćeni prilikom rješavanja ovog
zadatka prikazani su u nastavku:

Oznaka Opis Vrijednost Jedinica

bruto masa čokolade 80 ± 2 [𝑔]

𝑘 broj čokolada u kutiji 50 [−]

cijena za 1 gram smjese 0,5 [ ]

𝑔

veleprodajna cijena čokolade 90 [ ]

𝑘 broj prodatih kutija 3 [−]

masa papirne folije 0,5 [𝑔]

masa aluminijumske folije 0,5 [𝑔]

cijena papirne folije po komadu 0,05 [ ]

cijena aluminijumske folije po komadu 0,1 [ ]

𝑖 minimalna bruto masa čokolade nepoznata [𝑔]

𝑥 maksimalna bruto masa čokolade nepoznata [𝑔]

ukupan broj prodatih čokolada nepoznata [−]

ukupan prihod nepoznata [ ]

ukupna nabavna cijena folija nepoznata [ ]

𝑖 minimalna neto masa čokolade nepoznata [𝑔]

𝑥 maksimalna neto masa čokolade nepoznata [𝑔]

𝑖 ukupna minimalna neto masa čokolade nepoznata [𝑔]

𝑥 ukupna maksimalna neto masa čokolade nepoznata [𝑔]

𝑖 ukupna minimalna cijena smjese za čokoladu nepoznata [ ]

𝑥 ukupna maksimalna cijena smjese za čokoladu nepoznata [ ]

𝑖 minimalna dobit nepoznata [ ]

𝑥 maksimalna dobit nepoznata [ ]

13
 Minimalna i maksimalna bruto masa čokolade

Minimalna bruto masa čokolade jednaka je:

𝑖 = − [𝑔] = [𝑔]
Maksimalna bruto masa čokolade jednaka je:
𝑥 = + [𝑔] = [𝑔]
Ukupan broj prodatih čokolada

Ukupan broj prodatih čokolada proračunava se kao proizvod broja čokolada u kutiji i
prodatih kutija:
= 𝑘 ∙ 𝑘 = ∙ =
Ukupan prihod

Ukupan prihod jednak je proizvodu veleprodajne cijene čokolade i broja prodatih

čokolada:
= ∙ = ∙ [ ]= [ ]
Količina novca potrošena na nabavku folija

Količina novca koja je potrošena za nabavku folija (aluminijumskih i papirnih) jednaka je

proizvodu zbira nabavnih cijena papirne i aluminijumske folije i broja prodatih čokolada (koji
je jednak broju nabavljenih folija):
=( + )∙ = , + , ∙ [ ]= , [ ]
Minimalna i maksimalna neto masa čokolade

Neto masa čokolade jednaka je razlici bruto mase čokolade i zbira masa papirne i
aluminijumske folije. Prema tome, minimalna neto masa čokolade iznosi:
𝑖 = 𝑖 − + = − , + , [𝑔] = [𝑔]
Maksimalna neto masa čokolade jednaka je:
𝑥 = 𝑥 − + = − , + , [𝑔] = [𝑔]
Ukupna neto masa prodatih čokolada jednaka je proizvodu broja prodatih čokolada i neto
mase jedne čokolade. Prema tome, minimalna ukupna neto masa prodatih čokolada iznosi:
𝑖 = ∙ 𝑖 = ∙ [𝑔] = [𝑔]
Maksimalna ukupna neto masa prodatih čokolada jednaka je:
𝑥 = ∙ 𝑥 = ∙ [𝑔] = [𝑔]
Minimalna i maksimalna ukupna nabavna cijena smjese

Ukupna nabavna cijena smjese jednaka je proizvodu ukupne mase prodatih čokolada i
cijene za 1 [𝑔] smjese. Prema tome, minimalna utrošena količna novca potrebna za
nabavku smjese za čokoladu iznosi:

𝑖 = 𝑖 ∙ = [𝑔] ∙ , [ ]= [ ]
𝑔

14
 Maksimalna utrošena količna novca potrebna za nabavku smjese za čokoladu jednaka
je:

𝑥 = 𝑥 ∙ = [𝑔] ∙ , [ ]= [ ]
𝑔
Minimalna i maksimalna ukupna dobit

Ukupna dobit određuje se kao razlika ukupnog prihoda i ukupne potrošene količine novca
koja je jednaka zbiru količine novca potrebnog za nabavku folija i količine novca potrebnog
za nabavku smjese za čokoladu. Prema tome, minimalna dobit iznosi:
𝑖 = − + 𝑥 = − , + [ ]= , [ ]
Maksimalna dobit jednaka je:
𝑥 = − + 𝑖 = − , + [ ]= , [ ]

ZADATAK 6
Pakovanje jogurta se izvodi tako što se jogurt prvo dozira u čaše od polipropilena –
skraćeno PP (primarna ambalaža), koje imaju oblik zarubljene kupe i čiji su poluprečnici
osnova 40 [ ] i 27 [ ]. Visina čaše je 84 [ ]. Nakon punjenja, čaša se hermetički
zatvara termozavarivanjem poklopca od aluminijumske folije. Tako zatvorene čaše
postavljaju se u plastične gajbe oblika kvadra (sekundarna ambalaža) na način da svaka
čaša ima tačno definisano mjesto u kartonu sa otvorima koji je postavljen na polovini visine
čaše u odnosu na dno gajbe, kao što je prikazano na slici 6. Izračunati koliko je ukupno
potrošeno [ 𝑔] PP-a za pakovanje pomenutih čaša ako se zna da su dimenzije gajbe 800
[ ], 800 [ ] i 100 [ ] i da je gajba takođe izrađena od PP. Pored toga, proračunati
koliko je ukupno potrošeno [ ] aluminijumske folije a koliko kartona. Gustina PP je 0,9
[ 3 ]. Debljina čaše je 0,5 [ ] a debljina gajbe 8 [ ].

Napomena: Gajba nema poklopac.

Slika 6. Raspored postavljanja čaša od jogurta u kartonski nosač u gajbi

15
 RJEŠENJE
Oznake parametara koji se koriste u zadatku

Oznake, vrijednosti i jedinice parametara koji će biti korišćeni prilikom rješavanja ovog
zadatka prikazani su u nastavku:

Oznaka Opis Vrijednost Jedinica

duži poluprečnik 40 [ ]

kraći poluprečnik 27 [ ]

𝐻 visina osnove 84 [ ]

dužina gajbe 800 [ ]

širina gajbe 800 [ ]

visina gajbe 100 [ ]

debljina čaše 0,5 [ ]

debljina gajbe 8 [ ]
𝑔
gustina polipropilena (skraćeno, PP) 0,9 [ ]

ℎ visina na kojoj je postavljen karton nepoznata [ ]

broj čaša po dužini gajbe nepoznata [−]

š broj čaša po širini gajbe nepoznata [−]

ukupan broj čaša u gajbi nepoznata [−]

∆ ukupna zapremina čaše nepoznata [ ]

∆ ukupna zapremina gajbe nepoznata [ ]

𝑘 ukupna potrošena masa PP nepoznata [ 𝑔]

𝑃 ukupna površina aluminijumske folije nepoznata [ ]

𝑃 površina otvora u kartonu nepoznata [ ]

𝑥 pomoćni parametar nepoznata [ ]

poluprečnik otvora nepoznata [ ]

𝑃𝑘 ukupna površina kartona nepoznata [ ]

16
 Određivanje broja čaša jogurta u gajbi

Čaše jogurta su u gajbu postavljene korišćenjem kartonskog nosača i postoji samo jedan
red istih u visinu.
• Broj čaša po dužini gajbe jednak je količniku dužine gajbe i gornjeg (dužeg) prečnika:
[ ]
= = =
∙ ∙ [ ]
• Broj čaša po širini gajbe jednak je količniku širine gajbe i gornjeg (dužeg) prečnika:
[ ]
š = = =
∙ ∙ [ ]
• Ukupan broj čaša jogurta u gajbi jednak je proizvodu broja čaša po dužini i širini gajbe:
= ∙ š = ∙ =
Ukupna masa PP utrošena za čaše i gajbu

Ukupna zapremina čaše određuje se kao razlika spoljašnje i unutrašnje zapremine čaše
(kada se uzme u obzir debljina čaše) i jednaka je razlici zapremina zarubljenih kupa:
∙𝐻 ∙ 𝐻−
∆ = ∙ + + ∙ − ∙ − + − + − ∙ −

∆ = ∙ [𝐻 ∙ + + ∙ − 𝐻− ∙( − + − + − ∙ − )]

∙ + + ∙ −
∆ = ∙[ ][ ]
− , ∙( − , + − , + − , ∙ − , )
−
∆ = ∙[ − , ][ ]= , [ ]= , ∙ [ ]

Ukupna zapremina gajbe određuje se kao razlika spoljašnje i unutrašnje zapremine gajbe
(kada se uzme u obzir debljina gajbe) I jednaka je:
∆ = ∙ ∙ − − ∙ ∙ − ∙ ∙ −
∆ =( ∙ ∙ − − ∙ ∙ − ∙ ∙ − )[ ]
[ ]= , − [ ]
∆ = ∙
Ukupna masa PP utrošena za čaše određuje se kao proizvod gustine PP, broja čaša i
zapremine jedne čaše a za gajbu kao proizvod gustine PP i zapremine gajbe. Ukupna masa
PP utrošena i za čaše i za gajbu određuje se kao zbir prethodno pomenutih.
𝑔
𝑘 = ∙( ∙∆ +∆ )= , [ ]∙ ∙ , ∙ − + , ∙ − [ ]

𝑔 − −
𝑘 = , ∙ [ ]∙ , ∙ + , ∙ [ ]= , [ 𝑔]

Ukupna površina aluminijumske folije

Ukupna površina aluminijumske folije jednaka je proizvodu broja čaša (poklopaca) i

površine poklopca (gornja osnovna zarubljene kupe):
𝑃 = ∙ = ∙ ∙ = ∙ ∙ [ ]= , [ ]= , [ ]

17
 Ukupna površina kartona

Da bi se odredila ukupna površina kartona, potrebno je odrediti površinu otvora u koji je

postavljena čaša jogurta. Kako je karton postavljen na polovini ukupne visine, to je:
𝐻 [ ]
ℎ= = = [ ]

Poluprečnik otvora moguće je odrediti na osnovu sličnosti trouglova prikazanih na slici 7.

Slika 7. Određivanje poluprečnika otvora

− ∙ℎ − [ ]∙ [ ]
− : 𝐻 = 𝑥: ℎ ⇒ 𝑥 = = = , [ ]
𝐻 [ ]
= +𝑥 = + , [ ]= , [ ]
Površina jednog otvora određena je formulom za proračun površine kruga:
𝑃 = ∙ = , ∙ [ ]= , [ ]
Ukupna utrošena površina kartona jednaka je razlici pravougaone površine kartona
(maksimalna površina) i stostrukoj (broj otvora) površini otvora:
𝑃𝑘 = ∙ − ∙ 𝑃 = ∙ − ∙ , [ ]= [ ]= , [ ]

ZADATAK 7
Pakovanje kečapa se odvija na taj način što se kečap prvo dozira u plastične tube od
polivinilhlorida, skraćeno PVC-a (primarna ambalaža), zapremine 200 [ ] ± 1,5% a zatim
se napunjene tube ulažu u kartonske kutije (sekundarna ambalaža) oblika kvadra čije se
dimenzije redom 200 [ ], 200 [ ] i 140 [ ] na način da se čep, koji je takođe izrađen
od PVC-a, oblika valjka, poluprečnika osnove 10 [ ] postavi u tačno definisanu pregradu
od kartona koja je postavljena paralelno bočnim ivicama kartonske kutije, kao što je
prikazano na slici 8. Izračunati koliko je ukupno potrošeno [ 𝑔] PVC-a za izradu čepova za
pakovanje 3 kartonske kutije ako se zna da se čep može upisati u kocku. Pored toga,
proračunati koliko je minimalno a koliko maksimalno upakovano kečapa u tom slučaju.
Debljina čepa je 2 [ ] a gustina PVC 1,4 [ 3
].

18
 Slika 8. Raspored postavljanja tuba sa kečapom u kartonske pregrade

RJEŠENJE
Oznake parametara koji se koriste u zadatku

Oznake, vrijednosti i jedinice parametara koji će biti korišćeni prilikom rješavanja ovog
zadatka prikazani su u nastavku:

Oznaka Opis Vrijednost Jedinica

±
Zapremina tube [ ]
, %

dužina kartonske kutije 200 [ ]

širina kartonske kutije 200 [ ]

visina kartonske kutije 140 [ ]

poluprečnik osnove čepa 10 [ ]

debljina čepa 2 [ ]
𝑔
gustina PVC 1,4 [ ]

ukupan broj kartonskih kutija 3 [−]

broj tuba po dužini kutije nepoznata [−]

š broj tuba po širini kutije nepoznata [−]

∗ [−]
broj tuba u kutiji nepoznata

ukupan broj tuba nepoznata [−]

ℎ visina čepa nepoznata [ ]

∆ ukupna zapremina čepa nepoznata [ ]

19
 𝑘 ukupna potrošena masa PVC za izradu čepova nepoznata [ 𝑔]

𝑘 𝑖 ukupna minimalna količina kečapa nepoznata []

𝑘 𝑥 ukupna maksimalna količina kečapa nepoznata []

Određivanje broja plastičnih tuba sa kečapom u kartonskoj kutiji

Plastične tube sa kečapom složene su u kartonsku kutiji tako da postoji samo jedan red
u visinu i da su vrhom čepa oslonjene na dno kutije. Između tuba postoje uske kartonske
pregrade čija debljina se zanemaruje prilikom proračuna.
• Broj tuba po dužini kartonske jednak je količniku dužine kutije i prečnika čepa tube:
[ ]
= = =
∙ ∙ [ ]
• Broj tuba po širini kartonske jednak je količniku širine kutije i prečnika čepa tube:
[ ]
š = = =
∙ ∙ [ ]
• Ukupan broj plastičnih tuba sa kečapom u kartonskoj kutiji jednak je proizvodu broja
tuba po dužini i širini gajbe:
∗
= ∙ š = ∙ =
Ukupan broj tuba

Ukupan broj tuba sa kečapom određuje se kao proizvod ukupnog broja upakovanih
kartonskih kutija i broja tuba sa kečapom u jednoj kartonskoj kutiji:
∗
= ∙ = ∙ =
Ukupna masa PVC utrošena za izradu čepova za plastične tube

Kako je tekstom zadatka definisano da se čep može upisati u kocu, zaključuje da se je

visina čepa jednaka prečniku osnove kao što se može vidjeti na slici 9.

Slika 9. Odnos visine I poluprečnika čepa

𝐻= ∙ = ∙ [ ]= [ ]
Ukupna zapremina čepa određuje se kao razlika spoljašnje i unutrašnje zapremine čepa
(kada se uzme u obzir debljina čepa) i jednaka je razliku zapremina valjaka:

20
 ∆ = ∙ ∙𝐻− − ∙ ∙ 𝐻− = ∙[ ∙𝐻− − ∙ 𝐻− ]
∆ = ∙[ ∙ − − ∙ − ][ ]= ∙[ − ][ ]
[ ]= , − [ ]
∆ = , ∙
Ukupna masa PVC utrošena za izradu čepova za plastične tube određuje se kao proizvod
gustine PVC, ukupnog broja čepova (koji je jednak ukupnom broju tuba) i zapremine jednog
čepa:
𝑔
𝑘 = ∙ ∙∆ = , [ ]∙ ∙ , ∙ − [ ]

𝑔 −
𝑘 = ∙ ∙∆ = , ∙ [ ]∙ ∙ , ∙ [ ]= , [ 𝑔]

Minimalna i maksimalna ukupna upakovana količina kečapa

Minimalna upakovana ukupna količina kečapa jednaka je proizvodu minimalne količine

kečapa u plastičnoj tubi i ukupnog broja tuba:

𝑘 𝑖 = ∙ =( − ∙ )∙ [ ]= ∙ [ ]= [ ]= , []

Maksimalna upakovana ukupna količina kečapa jednaka je proizvodu maksimalne

količine kečapa u plastičnoj tubi i ukupnog broja tuba:

𝑘 𝑖 = ∙ =( + ∙ )∙ [ ]= ∙ [ ]= [ ]= , []

ZADATAK 8
Pakovanje sira se izvodi tako što se komadi sira stavljaju u posude od PVC koje imaju
oblik zarubljene četvorostrane piramide u čijim osnovama su kvadrati dimenzija √ [ ]
i √ [ ]. Poznato je i to da je ugao nagiba bočne ivice u odnosu na manju (donju)
osnovu jednak 120°. Posude su hermetičke zatvorene (imaju poklopac). Pri transportu,
pomenute posude se slažu u gajbe od PP koje imaju oblik kvadra dimenzija √ [ ],
√ [ ] i 70 [ ] jedna do druge a zatim jedna na drugu tako da ukupna visina posuda
ne smije preći visinu gajbe, kao što je prikazano na slici 10. Izračunati koliko je ukupno
potrošeno [ 𝑔] PVC za pakovanje 7 maksimalno popunjenih gajbi. Debljina posude je 1
[ ] a debljina gajbe je 6 [ ]. Gustina PVC je 1,4 [ 3
]. Gustina PP je 0,9 [ 3
].

21
 Slika 10. Raspored postavljanja kutija sa sirom u plastičnu gajbu

RJEŠENJE
Oznake parametara koji se koriste u zadatku

Oznake, vrijednosti i jedinice parametara koji će biti korišćeni prilikom rješavanja ovog
zadatka prikazani su u nastavku:

Oznaka Opis Vrijednost Jedinica

donja (kraća) osnovna ivica posude √ [ ]

gornja (duža) osnovna ivica posude √ [ ]

𝛼 ugao nagiba bočne ivica u odnosu na dno posude 120 [°]

dužina gajbe √ [ ]

širina gajbe √ [ ]

visina gajbe 70 [ ]

ukupan broj gajbi 7 [−]

𝑘 debljina posude 1 [ ]

debljina gajbe 6 [ ]
𝑔
𝑃𝑉𝐶 gustina PVC 1,4 [ ]

𝑔
𝑃𝑃 gustina PP 0,9 [ ]

22
 broj posuda po dužini gajbe nepoznata [−]

š broj posuda po širini gajbe nepoznata [−]

broj posuda po visini gajbe nepoznata [−]

∗ [−]
ukupan broj posuda u gajbi nepoznata

ukupan broj posuda nepoznata [−]

dijagonala manje osnove nepoznata [ ]

dijagonala veće osnove nepoznata [ ]

𝐻 visina posude nepoznata [ ]

∆ 𝑘 ukupna zapremina posude nepoznata [ ]

𝑘 ukupna potrošena masa PVC nepoznata [ 𝑔]

Određivanje broja posuda sa sirom u gajbi

Plastične posude sa sirom u gajbu se slažu i jedne do drugih i jedne na druge.

• Broj posuda po dužini gajbe jednak je količniku dužine gajbe i gornje (duže) ivice
osnove:
√ [ ]
= = =
√ [ ]
• Broj posuda po širini gajbe jednak je količniku širine gajbe i gornje (duže) ivice osnove:
√ [ ]
š = = =
√ [ ]
• Da bi se odredio broj posuda po visini, neophodno je odrediti visinu posude odnosno
visinu zarubljene piramide. To se može uraditi korišćenjem izdvojenog pravouglog
trougla sa slike 11, odnosno dijela dijagonalnog poprečnog presjeka pošto je poznat
ugao nagiba bočne ivice u odnosu na osnovu.

Slika 11. Postupak određivanja visine pakovanja sira

= ∙ √ = √ ∙ √ [ ]= [ ]

23
 = ∙ √ = √ ∙ √ [ ]= [ ]
𝐻 −
= 𝑔 °−𝛼 = 𝑔 °− ° = 𝑔 ° =√ ⇒𝐻 = ∙ √
−
−
𝐻= ∙ √ [ ]= √ [ ]
• Broj posuda po visini gajbe jednak je količniku visine gajbe i visine posude:
[ ]
= = = , ≈
𝐻 √ [ ]
• Ukupan broj posuda sa sirom u gajbi jednak je proizvodu broja posuda po dužini, širini
i visini gajbe:
∗
= ∙ š ∙ = ∙ ∙ =
Ukupan broj posuda sa sirom

Ukupan broj posuda sa sirom određuje se kao proizvod ukupnog broja upakovanih gajbi
i broja posuda sa sirom u jednoj gajbi:
∗
= ∙ = ∙ =
Ukupna masa PVC utrošena za pakovanje sira

Ukupna zapremina posude sa sirom koje imaju oblik zarubljene piramide određuje se kao
razlika spoljašnje i unutrašnje zapremine posude (kada se uzme u obzir debljina kutije) i
jednaka je razlici zapremina zarubljenih piramda:
𝐻
∙ + + ∙ −
∆ 𝑘 =[ ]
𝐻− ∙ 𝑘
∙ − ∙ 𝑘 + − ∙ 𝑘 + − ∙ 𝑘 ∙ − ∙ 𝑘

𝐻∙ + + ∙ −
∆ 𝑘 = ∙[ ]
𝐻− ∙ 𝑘 ∙ − ∙ 𝑘 + − ∙ 𝑘 + − ∙ 𝑘 ∙ − ∙ 𝑘

√ ∙( √ + √ + √ ∙ √ )−
∆ 𝑘 = ∙[ √ − ∙ ∙ ( √ − ∙ ) +( √ − ∙ ) +] [ ]
√ − ∙ ∙( √ − ∙ )

−
∆ 𝑘 = ∙[ , − , ] [ ]= , [ ]= , ∙ [ ]

Ukupna masa PVC utrošena za proizvodnju posuda za pakovanje sira određuje se kao
proizvod gustine PVC, ukupnog broja posuda i zapremine jedne posude:
𝑔
𝑘 = 𝑃𝑉𝐶 ∙ ∙∆ 𝑘 = , [ ]∙ ∙ , ∙ − [ ]

𝑔 −
𝑘 = , ∙ [ ]∙ , ∙ [ ]= , [ 𝑔]

24
 DODATAK A
Pakovanje predstavlja jedan od ključnih faktora u svim oblicima trgovine pošto je izuzetno
značajno za zaštitu, skladištenje i prevoz proizvoda, i u mnogim slučajevima, dizajn
pakovanja je nešto što potrošač najprije primjeti kada se nađe pred izloženim proizvodima.
Različite kategorije proizvoda lako se prepoznaju po svojim karakterističnim oblicima, na
primjer pakovanja čokolade ili pakovanja mlijeka. Sa druge strane, proizvođači skupocjenih
proizvoda, kao što su, na primjer, nakit i parfemi, mogu slobodno da izaberu neobične oblike
kako bi lakše i više privukli pažnju kupaca. U isto vrijeme, pakovanja služe i za zaštitu,
smještaj i transport proizvoda, i moraju da budu dovoljno čvrsta kako bi sadržaj bio
bezbjedan, ali i dovoljno efikasna po pitanju oblika i veličine. Dobar dizajn pakovanja je
ključan i sa marketinške tačke gledišta.
Ovaj dio služi kao referenca po pitanju različitog strukturalnog dizajna kartonskih kutija
za pakovanje (da bi se vidjela razlika između stvarnog oblika i onoga koji je prihvaćen kao
model za rješavanje zadataka iz prvog poglavlja, odnosno da bi se lakše shvatilo kakva je
aproksimacija napravljena). Prikazano je 6 različitih načina (Slike 12-17) za formiranje
kartonskih kutija i svaki od njih prikazan je kao 2D crtež (šablon) ali i mali 3D model (prikaz
kako kutija izgleda kada se sklopi). Linije savijanja prikazane su isprekidanim linijama a linije
isjecanja i kontura prikazane su punim linijama.

25
Slika 12. Univerzalna kartonska kutija

26
Slika 13. Kartonska kutija koja može potpuno da se zatvori

27
Slika 14. Kartonska kutija sa poklopcem i preklopima protiv prašine

Slika 15. Kartonska kutija sa preklopima na sve 4 strane

28
Slika 16. Kartonska kutija sa poklopcima na sve 4 strane

29
Slika 17. Kartonska kutija koja je zatvorena na dnu

30