FAKTOR SLAGANJA TERETA

IZGUBLJENI PROSTOR KOD SLAGANJA

TERETA U BRODSKOM SKLADIŠTU
POJMOVNO DEFINIRANJE IZGUBLJENOG PROSTORA
• Izgubljen prostor (broken stowage) je prostor u
brodskom skladištu koji se ne može iskoristiti za teret a
pojavljuje se kao:
 neiskorišteni prostor između pojedinih koleta,
 prostor koji zauzima zaštitni materijal (dunnage),
 slobodan prostor, koji nakon slaganja ostaje oko tereta i povrh
njega, i
 prostori između sponja i rebara.

• Veličina izgubljenog prostora ovisi o vrsti tereta.

IZGUBLJENI PROSTOR KOD SLAGANJA TERETA U
BRODSKOM SKLADIŠTU

 Izgubljeni prostor ovisi o konstrukcijskim obilježjima

skladišta
 Ovisi također i o načinu slaganja tereta

Izgubljeni prostor Izgubljeni prostor u

Vrsta tereta u% Vrste tereta %

Čaj i slični lagani pravilni paketi 5% Razni koleti 10-25

Role 10-25 Sanduci 4-20

Prešane bale 15% Drvo 5-50
Prešani svežnjevi koža i sl. 20% Kamen 5-10
Bale 2-20 Ugljen 0-10
Vreće 0-12 Žito 2-10
IZGUBLJENI PROSTOR KOD SLAGANJA TERETA U
BRODSKOM SKLADIŠTU

 SMANJIVANJE IZGUBLJENOG PROSTORA KOD SLAGANJA

TERETA
 Zbijenim slaganjem;
 Biranjem kolteta koji su strukturom i vrijednosti sadržaja
i konstrukcijom, pogodni za popunu izgubljenog
prostora.
 Popunjavanjem praznog prostora manje vrijednom
robom.
 Popunjavanjem praznog prostora između većih sanduka
manjim paketima.
 Posebnim odabirom tereta pogodnog za popunjavanje
prostora između rebara
FAKTOR SLAGANJA TERETA U BRODSKOM
SKLADIŠTU

 POJMOVNO DEFINIRANJE FAKTORA SLAGANJA

 Pokazuje koliko prostora zauzima jedna tona dobro
složenog tereta u brodskom skladištu.
 Faktor slaganja može biti izražen u
 u m3po toni ( LT =1016 kg, mt =1000 kg, ST =907 kg).
 u kubičnim stopama po toni ( LT =1016 kg, mt =1000 kg, ST
=907 kg). Mnoge zemlje određuju faktor slaganja
• Izgubljeni prostor je promjenljiva veličina koja ovisi o
načinu slaganja, prikladnosti brodskog prostora za
slaganje tereta
FAKTOR SLAGANJA TERETA U BRODSKOM
SKLADIŠTU

 Da bi se mogla steći praksa u procjenjivanju izgubljenog

prostora raznih tereta i raznih prostora broda, uputno je
bilježiti vlastite faktore slaganja
 Prema razlici u faktorima za isti teret na istom brodu
može se izračunati koliko se prostora izgubilo zbog lošeg
slaganja.
TONAŽA BRODA
ZAPREMINA ILI TONAŽA BRODA
 Razmatrana veličina pripada kategoriji volumena broda
 Tonaža je povezana s komercijalnim aspektom
poslovanja broda (lučke pristojbe, peljarske usluge,
naknade za svjetionike, naknada za boravak u doku,
visina osiguranja broda i druge pristojbe koje prema
njezinoj veličini plaća vlasnik)
 Razlikuju se:
 Bruto tonaža - BT (eng. Gross Tonnage – GT)
 Neto tonaža – NT (eng. Net Tonnage – NT)
 BT - ukupan obujam svih brodskih prostora
 NT - primarno kao funkcija obujma namijenjenog
prihvatu tereta i putnika
ZAPREMINA ILI TONAŽA BRODA
 Merchant Shipping Act-om 1854. godine, britanski parlament
osnažuje ˝Moorsom System˝
 cijeli unutarnji prostor broda treba biti premjeren da bi se utvrdio
njegov kapacitet
 polazi se od stanovišta da se pristojbe za usluge pružene brodu moraju
zasnivati na njegovoj mogućoj (potencijalnoj) zaradi.
 pretpostavljeno je da je unutarnji obujam svih prostora
raspoloživih za teret ili putnike mjera za potencijalni
prihod, te da je prema tome tonaža razmjerna tom prostornom
kapacitetu.
 ukupni unutarnji volumen, u kubnim stopama, dijelio sa 100 da bi se
dobila Bruto-tonaža. (BRT)
 Registarska tona utvrđena kao mjerna jedinica, 1 RT = 100 cft = 2,832
m3.
ZAPREMINA ILI TONAŽA BRODA
 Međunarodna konvencija o baždarenju, 1969 g. stupila je
na snagu 18. srpnja 1994
 Za razliku od dotadašnjih relacija između GRT i NRT
prema Konvenciji se GT i NT određuju neovisno
GT = K1V
 gdje je:
 V- obujam svih zatvorenih prostora broda u kubnim
metrima,
 K1= 0,2 + 0,02 logV.
ZAPREMINA ILI TONAŽA BRODA

NT = K2VC (4T/3H) 2 + K3 (N1 + N2/10)

 gdje je:
VC = ukupni volumen prostora za teret u kubnim
metrima (m3),
K2 = 0,2 + 0,02 logVC ,
K3 = 1,25 (GT + 10000)/10000,
H = bočna visina u metrima
T = teoretski gaz broda u metrima
N1 = broj putnika u kabinama s ne više od osam
kreveta,
N2 = broj ostalih putnika,
ZAPREMINA ILI TONAŽA BRODA
 Odnos NT/GT može biti približan pokazatelj
rentabilnosti određene kategorije broda (prema GT se
plaća, a na osnovu NT brod privređuje.
 Primjerice, za brodove namijenjene prijevozu rasutih
tereta odnos NT/GT iznosi od 0,55 do 0,65 , za tankere
0,48 do 0,72
 Prolazak brodova kroz Sueski kanal naplaćuje se prema
tonaži izračunanoj po propisima koji su sastavljeni 1873.
u Carigradu
 Propisi za tonažu pri prolasku kroz Panamski kanal
doneseni su 1913. i revidirani 1975
AMBALAŽA TERETA
AMBALAŽA TERETA

OPĆENITO O TRANSPORTNOJ AMBALAŽI

 Transportna ambalaža ima svrhu da:
 zaštiti i sačuva robu u transportu, te
 omogući i pojednostavi sam transport
 Najznačajniji faktori koji nameću određene zahtjeve
kojima mora udovoljiti ambalaža su:
 Vrsta robe i njezina svojstva,
 duljina transportnog puta,
 vrsta transportnih sredstava,
 broj i vrsta prekrcajnih i drugih manipulacija,
 kao i vanjski izgled
AMBALAŽA TERETA

 Ekonomski momenti koji utječu na izbor transportne

ambalaže
 Prilikom planiranja izbora ambalaže i tehnike
pakovanja treba se voditi računa o svim ekonomskim
momentima, koji izravno ili neizravno utječu na:
 cijenu robe uključujući transportne troškove i
 rizike do mjesta odredišta.
 Utjecajni ekonomski momenti uglavnom se mogu
svesti na:
 cijenu ambalaže,
 zapremninu ambalaže,
 težinu ambalaže,
 prikladnost ambalaže,
 vanjski izgled ambalaže.
AMBALAŽA TERETA

Najčešće vrste ambalaže u pomorskom transportu

• U pomorskom prijevozu najčešće se upotrebljavaju ove
vrste ambalaže:
 drveni sanduci (wooden boxes)
 drveni sanduci zabijeni čavlima (Nailed wooden boxes)
 kartonske kutije (Cartoons)
 pojačani sanduci od ukočenog drva (Cleated plywood boxes)
 otvorene krletke (Open crates)
 zatvorene krletke (Sheated crates)
 kutije vezane žicom (Wireboard boxes)
AMBALAŽA TERETA

 Najčešće vrste ambalaže u pomorskom transportu

 cilindrične čelične bačve (Steel drums)
 cilindrične bačve od ukočenog drva (Plywood drums)
 cilindrične kartonske bačve (Fibre board drums)
 obične drvene bačve (Wood barrels, casks or kegs)
 komprimirane bale (Compressed bales)svežnjevi (Bundles)
 tekstilne vreće (Textile bags)
 papirnate vreće (Paper bags or sacks)
 plastične vreće (Plastic bags or sacks).
AMBALAŽA TERETA

Opis ambalaže
 Ambalaža prvenstveno štiti robu od oštećenja tijekom
prekrcaja i transporta.
 Njena obilježja temeljena su na:
 zahtjevima same robe te
 prekrcajnih sredstava i opreme.
• Zanemarivanje značajnih čimbenika tijekom transporta
koji utječu na ambalažu i robu unutar nje dovode do
štetnih posljedica.
AMBALAŽA TERETA

Drveni sanduci učvršćeni čavlima

• Sanduci se pojačavaju u svrhu sprječavanja oštećenja i
krađa.
• Katkada se na sanduke postavljaju i plombe, kod
preuzimanja provjeriti njihovu ispravnost.
• U slučaju oštećenja sanduka treba navesti:

 oznaku sanduka,
 dimenzije,
 bruto i neto težinu,
 sustav gradnje,
 debljinu stranica te širinu i debljinu poprečnica,
 broj i smještaj obruča, kopči i slična pojačanja.
AMBALAŽA TERETA

Kartonske kutije
• Kartonske kutije mogu biti napravljene od:
 jednostrukog debelog kartona,
 jednostrukog obloženog valovitog kartona ili
 dvostrukog obloženog valovitog kartona.
• Na kutijama se obično nalazi:
 oznaka tvornice koja ih proizvodi,
 uz tehničke podatke o kvaliteti (pritisak pri kojem se kutija lomi),
 najveća dopuštena težina i dužina kutije.
• Pri opisu kutije treba navesti:
 da li je kutija nova ili polovna,
 dimenzije i težinu,
 postoje li limene obujmice, dopuštene granice pritisaka.
• Pri opisu oštećenja što jasnije navesti prirodu
oštećenja.
AMBALAŽA TERETA

Pojačani sanduci od ukočenog drva

• Ovi se sanduci, prema načinu postavljanja poprečnica,
dijele u dvije vrste i to:
 sanduci s ravnim kutovima i
 sanduci s grubim kutovima (three way corners).
• Pri opisu oštećenja navesti:
 da li je sanduk slomljen ili izobličeni,
 da li su poprečnice polomljene,
 da li su stijenke izbušene ili iskrivljene.
 AMBALAŽA TERETA
Pojačane kutije od kartona
• Ove su kutije izrađene isto kao i sanduci od ukočenog
drva.
• Kutije imaju oznake za dopušteno opterećenje te oštećenje
kao i kutije od kartona.
Otvorene krletke
• Pri opisu treba navesti:
 dužinu, širinu i visinu,
 bruto i neto težinu,
 debljinu i širinu saona, (ako ih ima),
 debljinu i širinu podnice,
 debljinu i širinu dasaka od kojih je napravljen okvir
• Kod opisa oštećenja treba navesti:
 da li se krletka polomila ili izobličila,
 jesu li čavli gdje popustili,
 da li su se slomili upori, dijagonalne veze ili okviri
AMBALAŽA TERETA

Zatvorene krletke
• Pri opisu treba navesti:
 dimenzije,
 bruto i neto težinu,
 debljinu i širinu saona,
 debljinu i širinu dasaka,
 vanjskih upora i dijagonala,
 dimenzije i smještaj limenih obujmica
 postoje li otvori za ventilaciju i
• Pri opisu oštećenja treba navesti
 da li je krletka polomljena ili izobličena,
 jesu li slomljene daske s kojima je zatvorena,
 da li su čavli izvađeni ili popustili
AMBALAŽA TERETA

Žicom vezane kutije

• Kod opisa navest:
 dimenzije,
 bruto i neto težinu,
 debljinu ukočenog drva s kojim je kutije zatvorena,
 debljinu žica koje je vezuju i debljinu i širinu poprečnice.
• Pri opisu oštećenja navoditi:
 jesu li daske slomljene ili popucale,
 da li se daska izvukla iz spojki, žica popucala,
 kutija izobličila ili slomljena.
 AMBALAŽA TERETA
Cilindrične čelične bačve
• Američke čelične bačve imaju:
 oznaku ICC prema specifikaciji (Interstate Commerce
Commission)
 oznaku za debljinu metala (gage of metal),
 zapremninu i godinu gradnje.
• Pri opisu treba dati podatke o:
 konstrukciji bačve,
 osobito o tipu poklopca.
 veličinu bačve,
 godinu gradnje,
 debljinu metala od kojeg je bačva građena
• Pri opisu oštećenja treba navesti:
 dali su glave napukle ili izbačene zbog unutrašnjeg tlaka
 te jesu li popustili obrči ili zaglavci
AMBALAŽA TERETA

Cilindrične bačve od ukočenog drva

• Pri opisu bačve treba navesti:
 bruto i neto težinu, debljinu ukočenog drva (ako je to
moguće)
 debljinu, i širinu poprečnice,
 debljinu, širinu i vrstu obruča (da li su željezni ili drveni).
• Pri opisu oštećenja navesti gdje je i zašto nastalo.
AMBALAŽA TERETA

Cilindrične bačve od kartona

• Pri opisu bačve treba navesti:
 bruto i neto težinu,
 deklariranu najveću dopuštenu težinu,
 tip poklopca (da li je kartonski, drveni ili limeni).
• Kod oštećenja navesti:
 da li su se bačva ili zaglavci ulupili
 te je li došlo do prosipanja sadržaja zbog loše pričvršćenih
poklopaca.
• Valja također utvrditi i navesti da li je bačva bila u
dodiru s vodom ili izložena vlazi.
AMBALAŽA TERETA

Obične drvene bačve

• Kada se opisuje drvenu bačvu treba naznačiti:
 sadržava li tekućinu ili neku suhu robu,
 je li puna, prazna nova ili polovna,
 kapacitet, promjer i džinu glave,
 broj i vrstu obruča (željezni ili drveni), da li su pričvršćeni na
bačvu.
• Pri opisu oštećenja navesti:
 je li koja dužica razbijena
 te da li su dužice na glavi bačve labave.
 ima li razbijenih ili labavih obruča
 te na kojem mjestu bačva propušta.
AMBALAŽA TERETA

Bale
• Pri opisu bale navesti:
 bruto težinu, dimenzije,
 je li komprimirana,
 širinu i vrstu materijala s kojim je zamotana,
 je li omot dvostruk, trostruk itd.,
 je li nov ili razbijen,
 dimenzije, broj i vrstu vezova (metalni obruči ili konopi).
• Oštećenja treba detaljno opisati, osobito navesti:
 ima li rupa prouzrokovanih kukama,
 da li je omot rastrgan,
 ima li znakova da je bala bila u dodiru s vlagom ili kojim
drugim teretom te
 da li su obruči zahvaćeni korozijom ili slomljeni
AMBALAŽA TERETA

Svežnjevi
• Kod svežnjeva potrebno je opisati:
 naznačiti veličinu, težinu,
 broj komada u svakom svežnju,
 vrstu omota,
 je li jednostruk, dvostruk itd.,
 broj i položaj vezova,
 je li sadržaj svežnjeva obojen da bi se zaštitio od hrđe,
 kako su svežnjevi označeni, tj. koje oznake imaju
• Pri opisu oštećenja navesti:
 da li je sadržaj oštećen (npr. polomljen, korodiran, zamazan),
 jesu li vezovi ili omot oštećeni,
 da li su na mjestu tablice s oznakama.
AMBALAŽA TERETA

Tekstilne vreće
• Pri opisu navesti:
 bruto težinu,
 je li vanjska vreća pamučna ili jutena,
 kakva je unutarnja zaštita (ako je ima).
• Oštećenja treba navesti u potpunosti, a posebnu
pozornost treba obratiti na:
 popuštanju šavova,
 tragovima vlage ili dodiru s drugim teretom,
 te oštećenjima nastalim zbog uporabe kuka.
AMBALAŽA TERETA

Papirnate vreće
• Pri opisu navesti:
 bruto težinu,
 od koliko se vreća sastoji omot,
 je li koja vreća u omotu nepromočiva,
 sve tehničke specifikacije koje su na vreći naznačene.
• U potpunosti opisati oštećenja, osobito navesti da li su:
 vreće napuknute,
 je li sadržaj zgrušan,
 da li su šavovi popustili,
 ima li rupa učinjenih kukama,
 da li se vreća oštetila zbog dodira s drugim teretom ili zbog
vlage.
AMBALAŽA TERETA
 Vreće od polyesterskih vlakana
 Danas se sve češće kao zamjena za jutene i pamučne
vreće koriste vreće od polyesterskih vlakana.
 Vreće su uobičajeno kapaciteta 25 kg, 50 kg, ili vreće
kapaciteta 1000 kg i više (jumbo bags)
 Pri opisu navesti bruto težinu, kakva je unutarnja
zaštita (ako je ima) te dali je vreća nepromočiva.
 Oštećenja treba navesti u potpunosti, a posebnu
pozornost treba obratiti na:
 popuštanju šavova,
 tragovima vlage, posebno ako se radi o vrećama
koje nisu nepromočive.
 Valja navesti sva mehanička oštećenja nasta zbog
uporabe kuka.