IS

Sretan Božić i Nova 2011. godina!

NTATIVNA ANTOLOGIJA LJERKE OČIĆ SA ČETIRI CD–a U IZDANJU CANTUSA, HDS–a I HRT–a

vatska orguljska glazba

Požgaj

a hrvatska orguljašica svojemu interdisciplinarnom odnosu

a Očić predstavila je 28.
dvorani HDS–a svoj če-
album Hrvatska orguljska
e prvi dio planirane anto-
očekuje i nastavak od još
strukog albuma. Velik je
koji svjedoči o iznimnoj
govornosti i predanosti
u odnosu na povijest i bo-
vatske orguljske baštine,
mjerljive s istovremenim
prema glazbi i orguljama, autorica je
i nekoliko likovnih izložbi, spajajući
tako vlastiti likovni izraz s fenome-
nom orguljskog zvuka.
Povijesni pregled orguljskog
stvaralaštva
Pri osmišljavanju antologije, Ljer-
ka Očić je, kako je sama napisala
u predgovoru, birala njoj omiljena

i osmišljavanju ove antologije, Ljerka Očić je, kako

e sama napisala u predgovoru, birala njoj omiljena
djela hrvatskih skladatelja koja je s velikom
u izvodila i promovirala na brojnim koncertima
i i inozemstvu, a snimila ih je u različitim
ima, na različitim crkvenim i koncertnim
mentima i u različitim prigodama.

stvaralaštvom na tom djela hrvatskih skladatelja koja je s

To je njezino »vraćanje
enima« i sukus dugogo-
danog istraživalačkog i
g rada od najranijih zapi-
Motovunjanina s početka
do suvremenih djela.
ć je, naime, već s dvadeset
počela aktivno nastupati
s je svirala diljem svije-
uz orkestre ili komorno,
uu sa slovenskim truba-
om Arnoldom. Od 1992.
je orgulja i komorne
Muzičkoj akademiji u Za-
ica je međunarodnih ži-
ških natjecanja i održava
tečajeve iz interpretacije.
e niza hrvatskih i među-
priznanja, od kojih treba
a Nagradu Milka Trnina
ografske Nagrade Porin.
je i nagrade za doprinos
umjetnosti Američkog
g instituta i godišnje na-
velikom radošću izvodila i promovi-
rala na brojnim koncertima u zemlji i
inozemstvu, a snimila ih je u različi-
tim prostorima, na različitim crkve-
nim i koncertnim instrumentima i
u različitim prigodama. Uključujući
i »žive« snimke upravo njoj posve-
ćenih djela. Ona pružaju povijesni
pregled i kontinuitet hrvatskog or-
guljskog stvaralaštva prateći stilska
razdoblja sve do današnjih dana.
Prvi CD sučeljava rane skladbe
Andrije Motovunjanina i Toma-
sa Cecchinija iz 16. stoljeća te djela
anonimnih autora iz 18. stoljeća pro-
nađenih u zbirkama i arhivima fra-
njevačkih samostana u zagorskom
Klanjcu i na mediteranskom Ko-
šljunu, s djelima Julija Bajamontija iz
18. stoljeća te Ferde Livadića, Franje
Lučića i Franje Dugana iz 19. stolje-
ća. Drugi CD predstavlja autore 20.
i 21. stoljeća Borisa Papandopula,
Frane Paraća, Anđelka Klobučara,

mjerice u bezvremenskim djelima Jakova
TRI
od kojih se nekih prisjećamo. Ponovno
zloga za čestitanje autorima na međuna-
spjesima, ali i zaslužnim skladateljima i
TRIBINE HDS–a
a Društva čije je stvaralaštvo predstavlje-
zbenim tribinama i festivalima. Želimo
tanje novog broja novina Cantus uljepša
ke trenutke odmora, a za dodatni užitak
ujemo i razna diskografska izdanja, pose-
izvedbama božićnih pjesama.
oj, urednik
TRIBINE HDS–a
UMENTARNI FILM O
OVU GOTOVCU
K SPLIT
odu 75. obljetnice praizvedbe komične ope-
ro s onoga svijeta Jakova Gotovca, u foyeru
TRIBINE HDS–a
ebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, 25.
prikazan je dokumentarni film Gotovac reda-
a Sedlara, dok je istoga dana u Splitu, ansambl
K Split pod ravnanjem Harija Zlodre, izveo naj-
Gotovčevu i hrvatsku operu Ero s onoga svije-
rešimira Dolenčića. U glavnim ulogama nastu-
Miljenko Đuran i sopranistica Božena Svalina.
vođenija opera za koju je libreto napisao Milan
raizvedena je u zagrebačkom Hrvatskom na-
zalištu 2. studenoga 1935. s velikim uspjehom,
TRIBINE HDS–a
a je Ero postao sastavnim dijelom repertoara
i europskih opernih kuća. Dokumentarni film
emijerno je prikazan na obljetnicu praizvedbe
a svijeta 2. studenoga u HNK–u u Zagrebu.
en brojnim arhivskim snimkama, isječcima iz
ela te živopisnim razgovorima, režirao je Jakov
utorica teksta za film je naša ugledna muzikolo-
da Martinčević. Projekciji je nazočio i skladate-
o Gotovac koji je u filmu jedan od najznačajnijih
a. (B.P.K.)
TRIBINE HDS–a
SLAVA 25.
JETNICE
ETNIČKOG
OVANJA PIJANISTICE
GAMULIN
TRIBINE HDS–a
tica Ida Gamulin svojim je obljetničkim kon-
om, održanim 18. studenoga 2010. u Maloj
ani V. Lisinski, predstavila novi nosač zvuka
žava 25 godina bogate umjetničke karijere te
diskografskom kućom Croatia Records. Kon-
žan pod visokim pokroviteljstvom Ive Josipo-
sjednika Republike Hrvatske, čija se skladba
1992., posvećena pijanistici (praizvela ju je na
glazbenim večerima), također našla na progra-
TRIBINE HDS–a
ta. Uz djela Domenica Scarlattija, F. Chopina,
ta i F. Liszta, na programu se našla još jedna
kladba, Zdenkin striptiz Borisa Papandopula,
tura Ljubica iz ciklusa Život cvijeća Dore Peja-
datku. (B.P.K.)
RIČKA PRAIZVEDBA
JACIJA ZA
TRIBINE HDS–a
ESTAR SANDRA
NOVIĆA
ije za orkestar hrvatskog skladatelja Sandra
novića praizvedene su s velikim uspjehom 6.
enoga u San Fernandu (Los Angeles), u ugled-
e College Performing Arts Theatre. Skladbu
punjenim auditorijem, na početku koncerta s
prigodom 75. rođendana Frana Potočnjaka.
Voditelj je bio Davor Hrvoj, novinar, publi-
cist, zaljubljenik u jazz i iskusni poznavatelj
jazza, autor upravo promovirane knjige Jazz
Connections koja donosi intervjue s glazbe-
nicima. On je nenametljivo, diskretno, pro-
šao sa sugovornikom kroz razdoblja njegova
života i rada. Tako je za prijatelje, ali i po-
štovatelje, a pogotovo za mlađe glazbenike i
kritičare bilo zanimljivo čuti odakle Potoč-
njaku sklonost prema glazbi, kada se počeo
baviti glazbom i kakvo je bilo njegovo glaz-
beno školovanje. Mnogima nije poznato da
je to majčina loza jer su Darinka Potočnjak,
Ljubica Oblak Strozzi i Milka Mesarić
bile tri sestre koje su istovremeno pjevale
u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u
Zagrebu, poslije nalazeći svoje životne pu-
tove u različitim sredinama, posvećujući se
obiteljima, a uz Frana Potočnjaka, toj velikoj
obitelji pripadaju i operna primadona Bran-
ka Oblak Stilinović te skladatelj i aranžer
Krešimir Oblak. Ne čudi onda da je kao di-
jete Fran statirao u prvom hrvatskom filmu
Vatroslav Lisinski, a s Perom Dulčićem glu-
mio 1945. u dječjem igrokazu Maks i Moric
u zagrebačkom HNK–u. Otuda njegovo
kasnije zanimanje prema kazalištu; napisao
je, primjerice, igrokaz Ljetno poslijepodne ili
lijeni Frane koji je od 1950. do 1953. izveden
više od 100 puta u Splitskom kazalištu Ti-
tovi mornari. Spisateljski talent potvrdio je i
kao autor scenarija za nekoliko TV emisija i
dvije TV serije, Portreti kompozitora za-
bavne muzike i Zagrebulje. Mnogi ne znaju
za poseban interes Potočnjaka za glasovir.
Osim završene srednje glazbene škole, ta-
lent je potvrdio skladajući i dva ciklusa za
klavir (Deset minijatura i Aprilske nostalgije),
a snimao je za Radio Zagreb kao solist i u
duu četveroručno, s Borisom Urlichom.
U POVODU 85. ROĐENDANA
MIROSLAVA MILETIĆA
TRIBINA S POVODOM
U gledni hrvatski skladatelj, violist i glaz-
beni pedagog Miroslav Miletić bio je
gost tradicionalne Glazbene tribine održane
11. listopada u Dvorani Hrvatskog društva
skladatelja u povodu njegova 85. rođenda-
na. Uz slavljenika su na Tribini sudjelovali
muzikolog Ivan Živanović i pijanist Karlo
Hubak te voditeljica dr. sc. Zdenka Weber.
Tribina je održana dan uoči početka jubi-
larnih 10. Dana glazbe Miroslava Miletića
(12. — 14. listopada u Sisku), u nazočnosti
brojnih kolega, prijatelja i poštovatelja.
Na početku večeri prikazan je TV portret
slavljenika iz 2001., u kojemu se iz njego-
va vlastita kazivanja i svjedočanstva kolega
glazbenika, posebice iz Gudačkog kvarteta
Pro arte koji je agilni Miletić osnovao 1960.
i vodio četiri desetljeća, saznaju mnoge za-
nimljivosti. Miletić je decentni skladatelj
malih formi koji piše za sve instrumente, uz
poznavanje »u dušu«. Za njega je skladanje
odmor i veselje; njegova glazba prepoznat-
ljivo izvire iz hrvatskoga tla, komunikativna
je, »moderno konzervativna« i rado se svira.
Najviše se izvodi Sonatina za violinu i gitaru,
ća, doajena naše zabavne glaz-
be). Naime, studirajući povijest
umjetnosti i talijanski jezik na
Filozofskom fakultetu u Zagre-
bu, stekao je široko obrazovanje i
poznavanje jezika što mu je i po-
slije pomoglo u profesionalnom
djelovanju. Od 1956. do umi-
rovljenja 1991., Fran Potočnjak je
bio zaposlen na Radio Zagrebu. Fran Potočnjak
Bio je najprije muzički urednik
(urednik Redakcije zabavne glazbe i v.d. glavnog natječaja za Eurosong i prvih dv
na s MIDEM–a u Cannesu. O
urednika Glazbenog programa), a zatim glazbeni
kritičar u Redakciji za kulturu, prvi kojemu je, u do sredine sedamdesetih bio je
nih žirija na Song festivalima (
svim medijima na svim prostorima bivše države,
priznat status kritičara zabavne glazbe u najširem Sheveningen — Nizozemska, C
smislu te riječi — od folka, preko popa i rocka, Bern, Atena, Sopot–Poljska, Bu
de Mallorca), a u Bernu i Ate
do jazza. Isto tako, jedan je od prvih članova
Udruženja kompozitora lake muzike Hrvatske, jugoslavenskih timova, s kojim
osnovana potkraj 1954. koje se 1963. spojilo s grand prixa festivala.
Udruženjem kompozitora Hrvatske, pa je Potoč- Fran Potočnjak je poseban dop
njak postao automatski njegovim članom, danas
dručju jazza. Prvi je uveo staln
Hrvatsko društvo skladatelja.
Radio Zagrebu, a s Boškom P
ljenkom Prohaskom vodio je k
Od 1961. član je Hrvatskog novinarskog društva i
da Radio Zagreba. U tom kon
član Predsjedništva (1991.–1994.). Za novinarski
druženja s Willisom Conovero
rad dobio je nagradu Zlatno pero DNH–a 1982.
takti s velikanima, poput Lou
te priznanje Milan Grlović 2007., za izniman do-
Oscara Petersona. U području
prinos radu HND–a. Izvještavao je sa svih festi-
šansone, Fran se rado sjeća dru
vala zabavne glazbe na teritoriju bivše Jugoslavije
Bacaudom.
(Zagreb, Opatija, Split, Omiš, MIK, Krapina,
Slavonska Požega, Ljubljana, Beograd, Sarajevo, Dirljivo je bilo prisjećanje na n
Skopje). Na mnogima od tih festivala bio je i član prijatelje, skladatelja Milivoja K
selekcijskih i stručnih žirija, a od većine je dobio Borisa Urlicha, pijanista Petera
priznanja za rad na očuvanju kulturne baštine i Bosnera, skladatelja, aranžera i
suradnju u organiziranju festivalskih priredbi. ovo druženje na Glazbenoj tri
Godinama je, primjerice, bio član Organizacij- podsjetnik na bogat životni i st
skog odbora i voditelj press–službe Zagrebačkog na Potočnjaka, nego i slika je
festivala. U inozemstvu je dvadesetak godina generacije koja je stvarala hrv
pratio i izvještavao s Festivala talijanske canzone glazbenu scenu.
u San Remu, natječaja Intervizije i Eurovizijskog
primjerice za Osorske glazbene večeri, gdje je
najizvođeniji autor tog festivala.
Bila je to prigoda za prisjećanje na bogat, ne
samo umjetnički, pedagoški i skladateljski,
već i organizatorski rad Miroslava Miletića, na
brojne svjetske turneje Gudačkog kvarteta Pro
arte, uz promicanje hrvatske glazbe i pozitivne
kritike. Velika je zasluga Miroslava Miletića za
izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj umjet-
nosti i ugledu rodnog grada Siska, koji mu se
odužio nagradom za životno djelo. Njegove
skladbe objavljuju domaći i strani izdavači, ali
ima i neizvedenih djela (primjerice opera).
Među Miletićevim skladbama nastalim za vri-
jeme Domovinskog rata nalazi se i Slavno doba
(Time of glory), glas iz Dubrovnika, s prepoznat-
ljivom upletenom temom Još Hrvatska ni propa-
la, a čuli smo je u živoj izvedbi mladog pijanista
Karla Hubaka. (Višnja Požgaj)
PREDSTAVLJEN
ALBUM LIVE IN VIENNA
Damir Poša i Zdenko Jurić na promo
DAMIRA POŠE HDS–a
U
dvorani Hrvatskog društva skladatelja 26. u izdanju Cantusa, sniman je
je studenoga, u krugu prijatelja i ljubitelja, kom klubu Tunnel i kroz seda
Dunjko, trubljač Stanko Arnold,
istica Helena Lucić, violonče-
Očić–Flaksman i Michael Flak-
aši Alen Kopunović–Legetin i
ć, pijanist Mladen Janjanin, ma-
vira Happ, saksofonist Dragan
larinetist Danijel Martinović i
Miljenko Prohaska.
ako dragocjeno iskustvo glazbe-
kog dijaloga i kreacije u progra-
ma se inače samodostatne orgulje
u komornom intimnijem zvuku.
ovih skladbi nastala je na poticaj
promicanje orguljske glazbene
ranjo Dugan i one su praizve-
certima Iz salona Očić, kojima se
a oživljava nekad vrlo prisutna, a
me zaboravljena tradicija kućnog
za sada posljednji, posvećen je
oncertne dvorane Vatroslava Li-
grebu. Orgulje je 1974. sagradio
aditelj Werner Walcker i to je
kvalitetnijih instrumenata u Hr-
eljitu obnovu
2007./’08.
mjetnička
eferer, pa
nt odgova-
ahtjevima
glazbenog
Tako je uz
lje iz opu-
HRVATSKA ORGULJSKA GLAZBA
idakovića,
a, Željka
Mate Le-
ravka De-
mpresivna
DANI GLAZBE MIROSLAVA MILETIĆA SISAK, 12. — 14. LISTOPADA 2010.
spješna četiri programa
Zdenka Weber
Sisku prije 85. godina, skladatelj,
omorni glazbenik i glazbeni pe-
lav Miletić, u rodnom je gradu
o ugledna umjetnička osobnost.
deset godina bili utemeljeni Dani
lava Miletića, manifestacija koja
obuhvaća Miletićeva djela i
nstveno nastale u suvremenosti,
načaj manjega festivala suvreme-
ako, prema riječima ravnateljice
ureda Tatjane Rožanković, koja
kretački duh« Dana, nije uvijek
problema, ovogodišnji su jubi-
održani od 12. do 14. listopada,
glazbenike i birana djela iz hr-
Svi tonski zapisi četverostrukog albuma vlasniš-
tvo su Hrvatskoga radija, a ostvarili su ih vrhun-
ski tonski majstori: Dubravka Vrbljanac, Božidar
Pandurić, Mladen Škalec, Bruno Molnar/Zoran
Hügl i Juraj Grosinger (tonska obrada). Glazbe-
na producentica je Đurđa Otržan, a autorica svih
tekstova Ljerka Očić. U ime nakladnika Cantu-
sa izdanje potpisuje direktorica Mirjana Matić.
Uprava za zaštitu kulturne baštine pri Ministar-
stvu kulture posudila je fotografije kojima je obo-
gaćen likovni izgled albuma autorice Ane Nikolić
Baće.
Multimedijalno predstavljanje vrijedne antologije
»Hrvatska orguljska glazba« s četiri i pol sata sni-
mljena materijala u izvedbi Ljerke Očić i dijelom
suradnika, popratile su projekcije njezine sestre
Dubravke i nećaka Frana Krste, a na kraju je pri-
kazan dirljiv ratni videozapis uz antologijsku Fan-
taziju 1991 Davorina Kempfa, napisanu za Ljerku
Očić i prvu izvedbu na njezinu recitalu u okviru
Festivala suvremene orguljske glazbe u Bonnu,
u ožujku 1991. godine. Budući da je nastajala
upravo u danima kataklizmičkih strahota agresije
na Hrvatsku i u vrijeme dramatičnih i tragičnih
croatian organ music croatian organ music
HRVATSKA ORGULJSKA GLAZBA
ljerka oËiÊ orgulje / organ ljerka oËiÊ orgulje / organ
CD 1 2 3 4 CD 1 2 3 4
vatskog i svjetskog repertoara, pa organizatorima
valja čestitati da su uspjeli organizirati raznolike
programe usprkos sveopćoj recesiji. Manifestacija
je pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovi-
ća, Ministarstva kulture i Grada Siska te uz finan-
cijsku podršku Ministarstva kulture, Hrvatskog
društva skladatelja, Cantus Ansambla, Sisačko–
moslavačke županije, Turističke zajednice Grada
Siska i nakladnika Croatia Recordsa, okupila četi-
ri programa. Bili su to koncert pod naslovom Sto-
ljeće glazbenih nemira u izvedbi Cantus Ansambla
pod ravnanjem Berislava Šipuša, nastup mladih
umjetnika u akustičnoj dvorani Glazbene škole
Fran Lhotka, Tribina, sa sudjelovanjem slavljenika
u organizaciji sisačkog ogranka Matice Hrvatske
Ljerka Očić i Dubravko Detoni
ratnih zbivanja, skladba nosi i podnaslov Ratna
fantazija1991.
Snažni glazbeni izraz, emocionalna dramatičnost
i najviša moguća tehnička zahtjevnost partiture,
koja svojom grafikom i likovno predstavlja impre-
sivno djelo, zaživjela je i kroz koncertne izvedbe
u SAD–u te je njezin izuzetni dramski naboj po-
croatian organ music
HRVATSKA ORGULJSKA GLAZBA
ljerka oËiÊ orgulje / organ
CD 1 2 3 4
D
ani glazbe Miroslava
Miletića u Sisku su potvrdili
da novovjeka glazba
može privući zanimanje brojnih
slušatelja, a sisačka je publika na
sve tri koncertne večeri festivala
to brojnošću i pljeskom zorno
potvrđivala.
koju je organizirala predsjednica podružnice Đur-
đica Lasić–Vuković, a vodila autorica ovog napisa,
na koju se odazvao znatan broj učenika sisačke
Glazbene škole, kao i zainteresirani poklonici već
dobro im poznate Miletićeve glazbe, prateći sa
zanimanjem skladateljeva sjećanja i izlaganja. Na
kraju je uslijedio koncert nazvan Snivanje, na koje-
mu je u sisačkoj Katedrali nastupio Komorni zbor
Ivan Filipović iz Zagreba pod ravnanjem svojega
glazba« s četiri i pol sata sn
materijala u izvedbi Ljerke O
i dijelom suradnika, poprati
projekcije njezine sestre Du
i nećaka Frana Krste, a na k
prikazan dirljiv ratni videoza
antologijsku Fantaziju 1991
Kempfa, napisanu za Ljerku
i prvu izvedbu na njezinu re
u okviru Festivala suvremen
orguljske glazbe u Bonnu, u
1991. godine.
taknuo redatelja Branka Schmidta d
ozapis o ratnim razaranjima sakraln
u Slavoniji, čiju potku čini upravo
glazba ove Fantazije snimljene na org
zilici Srca Isusova u Zagrebu (nalaz
drugoga CD–a). Taj se impresivni fi
prikazivao na Hrvatskoj televiziji ti
je uveličao i ovu iznimnu promociju
guljske glazbe« u interpretaciji zasluž
Ljerke Očić.
cro
HRVATSKA ORGULJS
ljerka oË
CD
Sekvence za tri melodijska instrume
Jubilarni divertimento (2003.), u kon
spiracije hrvatskim folklorom, pot
skladateljsko pero kada je riječ o glaz
instrumente. Koncert mladih umje
Glazba nasljednicima predstavio je iz
skladbe Davora Bobića, Josipa Vrhov
na Šuleka, Ive Josipovića i dakako, M
letića. Pijanist Karlo Hubak, s Mile
som Slavno doba (1991.), glazbom ko
evokativan način asocira na dramatič
u vrijeme Domovinskoga rata te ma
Merčep s Tafate, varijacijama na n
Ivane Bilić, harmonikaš Josip Neme
ćevom ARAMbesque i violinist Ma
s Miletićevim Plesom za violinu solo
uspješnu završnicu večeri.
Posljednja večer sisačkog festivala
Katedrali, a nastupio je Komorni z
lipović, izvrsni pjevači–amateri čija
trinaestogodišnja djelatnost okrun
uglednim međunarodnim nagradam
ete i stila — kaže Ante Pecotić, pobjednik Zagrebfesta
od najzanimljivijih autora suvreme-
tradne scene svakako je Ante Peco-
benik široka spektra zanimanja, od
jskog, preko producentskog i aran-
sve do pisca tekstova. U nekoj od tih
je član Predsjedništva HDS–a sura-
ktično sa svim hrvatskim glazbenim
ma. Ove je godine ponovo pobijedio
ebfestu, što je bio povod našeg raz-
t zaredom pobjeđujete na Zagrebfestu.
Vašu je skladbu izvodila mlada talen-
vačica Sabrina. Kako se osjećate nakon
Vam znači pobjeda?
otić
a mi, naravno, puno znači kao potvr-
u što radim, a posebno zbog toga što
urencija ove godine bila oštrija nego
a je samim time i izazov bio veći. Ne
to nužno iz konteksta osobne satis-
eć se iskreno nadam da je to najava
onovnog povratka velikih imena na
st, kako autorskih tako i pjevačkih
g tradicije i povijesti te truda koji
u njegovo održavanje, beskompro-
nzistiranja na visokim standardima
je i kvalitete, live banda i svega osta-
a biti na samom vrhu domaće festi-
onude. Što se Sabrine tiče, naravno
k dio uspjeha i njezina krivica, a ono
ogu prežaliti, ali se trudim promije-
zbog nekih privatnih razloga nisam
mao dovoljno vremena za bilo kakvu
ene šire promocije. Sabrina je strplji-
dna, povjerenje je obostrano, rezul-
dljivi, pa će vrlo skoro dobiti album i
o što itekako zaslužuje.
Sabrina, Vi i Vaši suradnici proslavili
smo proslavili u lošem društvu par
lorija u jednoj odličnoj pizzeriji.
t je najstarija festivalska priredba u
danas su isključivo festivali, možda, jedina prilika
za »pokazat’ pjesmu svijetu«, nasuprot danas ne-
dostižnim televizijskim minutama gdje, po važe-
ćim korporacijskim cijenama, možete pustiti spot
do prvog refrena, uz uvjet da ste obiteljsku kuću
prepisali banci. Naravno da shvaćam novi svjetski
poredak, nisam zgnječen u tranziciji, ali zadržat ću
pravo da budem u krivu, jer mi je još uvijek draže
vidjeti Parni Valjak umjesto reklama.
Natjecali ste se sa Sabrinom i na »Dori« za hrvatskog
predstavnika na Eurosongu, no tamo niste pobijedili.
U čemu je razlika između »Dore« i drugih natjecanja?
Hoćete li ponovo sudjelovati?
– »Dora« je moj križ. Ili ja ne shvaćam njih ili oni
ne shvaćaju mene. U svakom slučaju, posrijedi je
klasičan nesporazum tipičan za svaku lošu vezu.
Vidimo se jednom na godinu, ja uvijek ljut odem
kući, bez nade u oporavak. Ona je za mene neo-
svojiva, ali sve druge sam imao i zato joj se uvijek
vraćam.
Novinari Vas najčešće u tekstovima predstavljaju kao
glazbenika, a Vi ste skladatelj, producent, aranžer tek-
stopisac... Što Vam je najdraže od svih tih poslova?
– Ja sam, kao i većina mojih prijatelja i kolega,
neizlječivo zaražen glazbom i ne bih htio duljiti
o tome jer moj život je, čak i ako isključim sarka-
zam, šokantno nezanimljiv. Ono što je zanimljivo,
pored moje supruge i kćeri Hane koje su jedine
zanimljive i neupitne, jest to da su najljepši trenuci
u mom životu prošli u nepokretnom stanju. Vrlo
rano sam počeo pisati tekstove i mislim da je sve
krenulo od toga. Danas imam 40 godina i ovisan
sam o svemu što ima veze s glazbom. Volio bih
da se mogu otarasiti bilo čega, ali ne znam način
i stvarno mislim da nije osobito pametno baviti se
svime. Niti to smatram nekom velikom vrlinom,
niti se izreka o puno baba i kilavom djetetu može
upotrijebiti u glazbi. Prije bih rekao da vrijedi —
puno baba — žilavo dijete. Nedavno sam upozorio
svog dobrog prijatelja koji pati od istih tegoba, a uz
sve to još i pjeva, da ako sve odsvira, snimi i otpjeva
– Naravno da uvijek može bolje, ali na žalost može
i gore, zato i ne razmišljam previše o tome jer me
baca u očaj. Smetaju mi polarizacije i ekstremi, ti-
pični za zemlje koje ne znaju same što bi sa sobom.
S jedne strane radio stanice ponosno vrte Leonu
Lewis i Roya Orbisona, nakon čega, kao hrvat-
ski ekvivalent, emitiraju isključivo i samo hrvatsku
progresivnu funk, soul i r’n’b glazbu. Svirao sam
funk i volim američki pop, ali ono što me smeta
jest da u takvoj programskoj shemi ili mora grmi-
ti Prodigy s jedne strane, ili ponekad Cetinski, s
druge. Inače su kriteriji neujednačeni, a slušatelji
zbunjeni. Teško se pomiriti s logikom nekih glaz-
benih urednika da je sve američko dobro, a naše
jedino ono što ne razumijem do kraja. S druge pak
strane postoje radioaktivne stanice koje se isklju-
čivo bave emitiranjem vrlo opasnih sadržaja koji
ljude do te mjere izluđuju, da dobrovoljno odlaze u
opskurne podrume gdje se psuje i puca, što podr-
žavam jedino pod uvjetom da pucaju u zvučnike.
Nekako uvijek imam osjećaj kao da smo najslabiji
na sredini terena. To su pojave koje primjećujem,
ali se nemam razloga žaliti.
Javnost nerijetko misli kako je bavljenje glazbom vrlo
unosan posao. Je li to uistinu tako?
– Što se zarade tiče, postoje ljudi koji zarađuju ludo
i žive sjajno, ali oni se ne bave glazbom.
Moje je privatno mišljenje kako je estrada jedan od
najvitalnijih dijelova hrvatske kulture jer jedina ne
dobiva nikakve dotacije, potpore i slično. Dakle, živi
samo od vlastitog rada, a uz to donosi veliki novac u
različite fondove. Imate li Vi u glazbenoj profesiji od-
govarajuću zaštitu, vraća li Vam se uloženo?
– Istina je da nas ne treba zalijevati, da održavamo
Š
to se tiče zaštite, mi smo
jedina zemlja u regiji u kojoj
glazbenici ostvaruju sva
pripadajuća prava na svaku vrstu
zaštite, servisa i pomoći, bilo
pravne ili socijalne, zahvaljujući
radu i zajedničkim naporima svih
glazbenih udruga čije funkcioniranje
i održavanje naravno da košta,
što, na žalost, neki nezadovoljnici
nikako da shvate
sami sebe, ali kada kažete kultura, mi baš i nismo
prva asocijacija na tu temu. Činjenica je da ljudi
vole popularnu i zabavnu glazbu, ali bi se putem
medija morali više senzibilizirati na jazz, tradicio-
nalnu i klasičnu glazbu jer to i jest veći dio našeg
kulturnog nasljeđa, u pravom smislu riječi. Bez
čvrstog uporišta u tome možemo se jedino utapati
u banalnosti i šundu. Što se tiče zaštite, mi smo
skog djela svakog svog člana u ze
Naravno da je po prirodi posla
na zao glas, ali teško mi je opisat
cija koje u meni izaziva opetov
da moj posao, kao svaki drugi,
glazba ne izlazi sama iz utičnice
ljudima je potpuno logično plaća
su gumu svog automobila jednim
na travnjak, ali naknadu za kori
je netko osmislio, snimio, platio
glazbenika... Bože sačuvaj.
ZAMP–u nije lako, ali ohrabru
ljudi ipak shvaća što na kraju pla
je svaka akcija koja je u prvi pla
de iz drugog plana, to jest sam
plodom.
Biste li i Vi u Hrvatskoj, poput sličn
cuskoj, uveli obvezujući postotak em
ne u odnosu na stranu glazbu? P
neki drugi način da naš radio i telev
ju domaću glazbu?
– Slučajno znam da je baš Hitle
dobro vođenu i dovoljno agresivn
panju ljudima možeš nametnu
ideje. Danas na njegovom brutal
primjeru znamo koliko je, na žal
Nije to više nikakva mudrost ni ta
sni kolika je moć i snaga medija
naših slabosti tako od nas mogu
što se neki svojski trude ili za n
plemenitije nego što jesmo. Moj
šljenje da sve što je pametno i vr
piše jedino u knjigama, ali ljud
mijenjati na bolje.
Teško da će me netko natjerati d
u Onura ili da pomislim kako ć
telefona iz korijena promijeniti m
stika ionako nije na mojoj stran
u tome da mediji imaju toliko
mogu čitavoj naciji u roku tjedan
za barem deset posto i u tome u
vornost svih koji odlučuju o tome
djeca znaju za Krležu i Bacha il
trajne hibernacije u uvjerenju kak
teri rade sve zbog nas. Što se tiče
glazbe u odnosu na stranu, nepo
vati koliko je to nužno i koliko je
posao nekome na osobnu prosud
Kakva je uopće budućnost glazben
posebice s obzirom na skoro uključ
EU gdje će vladati sasvim nova pr
ših velikih izdavača biti premaleni
velikim korporacijama. Kako može
nalne interese u glazbenoj industrij
– Mislim da, osim ako Beyonce
na hrvatskom, nema razloga za
kao i u svemu, ostavljam prostor
bih se još pored svega bavio i ga
uvijek najradije slušati Hrvate, a
Naravno, bilo bi naivno podcjenj
žeđ za novcem i sigurno je da će
osušenih džepova, ali ako smanj
tiranje na razumnu mjeru, ne vi
plaćati nešto što nismo kupili.
vatskih skladatelja obično samo
projekt Zagrebačkih koncera-
u suradnji s Hrvatskim druš-
elja i Ministarstvom kulture,
agrebački solisti, predstavlja
iznimku.
bl, naime, odlučio na svakom
t ovosezonskih pretplatničkih
Hrvatskom
avodu pra-
edno novo
og autora.
č o sklad-
e bi imale
međusobne
m na to da
djela dijele
u zamisao
nstrumen-
mu jednog
h Brande-
erata (koji
n u okviru
ma kao i
nuto novo Mladen Tarbuk
est Zagre-
ata, koje su
i će ih tek napisati — Mladen
slav Šipuš, Krešimir Seletko-
edić, Davorin Kempf i Srećko
m neće biti samo jednokratno
o se planiraju i njihova studij-
, tiskanje notnih materijala, a
objavljivanje na nosaču zvuka
edbe na inozemnim turnejama
solista.
ast...
o Mladen Tarbuk, čiji je Prvi
MLADE PIJANISTICE KRISTINE BJELOPAVLOVIĆ U HGZ–U, 21. LISTOPADA 2010.
i hrvatskih minijatura za glasovir
Zdenka Weber
ona ciklusa Zagrebački umjetni-
bačkoj publici koji tradicionalno
ve priređuje Hrvatsko društvo
mjetnika, započela je 21. listo-
tskom glazbenom zavodu ot-
ice po kojima je neko glazbeno
oguće ocijeniti kao izuzetno
stupila je 27–godišnja pijani-
a Bjelopavlović, diplomantica
retne Meštrović na Muzičkoj
Zagrebu, gdje je i magistrirala
ne Ambokadze, od 2004. sa-
mjetnica. Biranim programom
la hrvatskih skladatelja, poka-
takav odabir može oduševiti
glazbenih iskaza te privući
eljstvo potičući ga na pljesak
upućena jednako očaravajućoj
vrlo visokim standardima mu-
opavlović pijanistica je doista
gije, temperamenta i iskonske
njegovim ravnanjem, praizveden 26. listopada
2010. na prvom koncertu u ovoj sezoni Zagre-
bačkih solista u Hrvatskom glazbenom zavodu.
Već su ovim djelom otvorena brojna pitanja s
kojima će se morati suočiti i naredni skladatelji
Zagrebačkih koncerata, ali i postavljeni vrlo visoki
standardi, na koje će se Tarbukovi kolege, a i Za-
grebački solisti, svakako morati referirati. Tarbuk
nije niti pokušao izbjeći neizbježno — pozivanje
na velikog lajpciškog
kantora — pa tako
već i u popratnom
tekstu postavlja
sâmom sebi pitanje:
»Kako bi Bach danas
pristupio ovakvoj
narudžbi, i to u Za-
grebu?« To, naravno,
ne znači da Tarbuk
pokušava emulirati
nekog Bacha za (za-
DAMIL KALOGJERA
grebačko) 21. stoljeće.
Naprotiv, on ostaje
dosljednim samome
sebi, pa je Concentus
Zagrabiensis sklad-
ba prepoznatljivo
samosvojnog Tarbukovog skladateljskog izraza
i — također karakteristično za ovog autora —
beskompromisnih zahtjeva prema izvođačima.
S druge strane, referiranje na Bacha prisutno je
na više razina — od preuzimanja zadane forme i
instrumentacije Prvog brandenburškog koncerta do
niza (re)interpretacija polazišnog modela, poput,
primjerice, plesnog (ali ne menuetskog!) karaktera
završnoga stavka. Našlo se tu još nekih odmaka
od jasno prisutnog uzora — solističke dionice
fagota i čembala tako su posve oslobođene svoje
vezanosti uz ulogu bassa continua. Nadalje, obli-
kovanje dionice violine solo kao da odaje počast
Jazzistička senzualnost
Kako je pijanistica odabrala za nastup
isključivo klavirske minijature, kao
glazbeno oblikovanu popudbinu sklada-
teljskih pristupa koji u malim formama
nalaze mogućnosti za nadasve živu i teh-
nički zahtjevnu evokaciju pijanističkoga
umijeća, tako je bilo logično uključivanje
skladbi jednog od naših najznačajnijih
skladatelja, akademika Borisa Papando-
pula. Naime, odabir Papandopulovih
Osam studija za klavir, osam nadasve bra-
vuroznih žanr slika te Tri capriccia, prema
Paganinijevim temama iz violinskih Ca-
priccia broj 18, 14 i 15, bio je za Kristinu
Bjelopavlović itekako dobro došlo kon-
centriranje na sjajne predloške za iskazi-
vanje virtuoznosti i muzikalna, agogički
nadahnuta muziciranja. Papandopulo je Kristina Bjelopavlović
kao majstor iskonske muzikalne snage,
u skladbama iskazao fascinantnu zvu- a snovi se bude«. Slijedile su, za Meštrovića ka-
kovnu ekspresivnost. Osobito antologijska Sed- rakteristične, silovitije, već poznate skladbe To-
daturi, iako referenca na violino piccolo iz Prvog
E OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OB
Bogatim programom održanim od 14. do 1
brandenburškog koncerta asocira i na sonate He- Hotelu Zora u Primoštenu, Hrvatsko društv
inricha Ignaza Franza von Bibera, a ptičji pjev plesnih pedagoga (HDGPP) proslavilo je šez
(come canto d’ucello) priziva Vivaldijeve progra- nicu pod pokroviteljstvom Ministarstva zna
mne koncerte. vanja i športa. Svečanost je počela uspješn
perspektivnih mladih glazbenika, uz uvod
Frane Matušića, predsjednika HDGPP–a.
... i Bachu usprkos
se gitarist Juraj Majstorović, pijanistica Vit
Berislav Šipuš svojim je Drugim zagrebačkim kon-
lončelistica Latica Anić i sopranistica Nikolin
certom, s podnaslovom Ein neues Agramer Kon- žano je i nekoliko predavanja pod naslovo
zePt, praizvedenim 23. studenoga 2010., također u glazbenu školu mora nadahnutom zan
pod skladateljevim vodstvom, odabrao posve
objavljenom knjigom istoga naslova ugledn
drukčiji put od Tarbukova. On, naime, izrijekom
Radojke Sućeska Ligutić.
odbija »skladati po uzoru na nekoga« te, umje- O muzikoterapiji je govorio prof. dr. Darko
sto toga, sklada djelo koje »samo na jednoj razini umjetnosti i »tehnici« u glazbenom i plesno
komunicira s Bachovim Drugim brandenburškim dr. sc. Pavel Rojko, a o ulozi Agencije za
koncertom«. I zaista, Šipuševa skladba, barem
zovanje u promicanju glazbenog i plesno
prof. Vinko Filipović. Pogled mr. sc. Vere Š
na prvi pogled, s Bachovom dijeli samo instru-
starstva znanosti, obrazovanja i športa o
mentalni sastav, koji Šipuš proširuje dodatnim
temu »Glazbeno i plesno obrazovanje — o
instrumentima — alt flautom, engleskim rogom
u svijet budućnosti«. Predavanja za tajnike
i običnom (a ne samo malom) trubljom. Sve dru- škola održali su ekonomisti i pravnici Tom
go, naizgled je Šipuševa posve vlastita glazba, Milan Klisović i Ružica Tišljar, a u okviru 1
koja čak i preuzeti trostavačni okvir dovodi u HDGPP–a predstavljena je monografija uz
pitanje bešavnim prijelazom između prvih dvaju
HDGPP–a.
stavaka. No, ovaj skladatelj, usprkos deklarativ-
Markoviću u čast
nom (vjerojatno ne i iskrenom!) distanciranju
od Bacha, ipak ne može prikriti svoje divljenje Još jedan reprezentativni koncert priređen
prema njemu. Već i uvodno preludiranje čembala na uglednog hrvatskog skladatelja, pedago
priziva ne samo ricercare ranobaroknih majstora,
Adalberta Markovića koji je preminuo u ro
nego i Bachove preludije; motoričnost drugoga
bu 5. siječnja 2010. u 81. godini života. Uoč
kojemu su nastupili ugledni hrvatski glazbe
stavka (premda ne doslovna) također svoj uzor
nazočnosti obitelji Marković (supruge i dvo
ima u osamnaestom stoljeću, a u trećem stavku
skladatelju i pedagogu govorila je autorica
na površinu kao da povremeno fragmentarno Bio je to lijep i dirljiv hommage Adalbertu M
izlazi neka suspregnuta passacaglia. Naposljetku, je bio prvenstveno iznimno plodan skladate
u sâmoj završnici djela, Šipuš potpisuje vlastitu profesor na nekoliko škola. Dugi niz godina
kapitulaciju: nedvosmislen motiv B–A–C–H ja-
na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na Pedag
snim je znakom da se od silnica Bachove glazbe
tetu u Osijeku. Napisao je nekoliko vrijedni
priručnika i knjiga, kao i niz uspješnih i nagra
jednostavno ne može pobjeći — bile one centri- bi za školske zborove i tamburaške orkest
petalne, kao kod Tarbuka, ili centrifugalne, kao
smotrama bio redoviti član žirija. Stoga je, m
u Šipuševom djelu. nagradama i priznanjima, dobio i Nagradu z
HDGPP–a.
Violinist Tonko Ninić i pijanistica Lana Brad
su otvorili koncertnu večer prekrasnom M
pranistica Lidija Horvat–Dunjko lijepim je
gestivnom interpretacijom izvela Četiri ljub
Vesne Parun, također uz pratnju Lane Brad
dvoje pridružio im se i Tonko Ninić. Dva nok
stavio odličan pijanist Ruben Dalibaltayan
Kozu, na stihove Mate Balote, interpretirao
brovački komorni zbor pod ravnanjem Fra
Koncert je završio s dva stavka (Aleja keste
trg) iz Križevačke suite u izvedbi odličnog K
stava tambura Glazbene škole Alberta Štrig
pod ravnanjem Stjepana Fortune.
Koncert In memoriam Adalbertu Markovi
listopada u velikoj dvorani Hotela Zora u
organizorao HDGPP, na najljepši je način
njegovu veliku i značajnu ulogu u glazben
vatske. Pokazao je da omiljenog profesor
treba sačuvati u lijepoj uspomeni i slijediti
trag. Provoditi u djelo ono što je podučavao
nije, izvoditi njegova djela kojih ima uistinu m
su još neizvedena. Za ovu prigodu odabra
reprezentativne, antologijske Markovićeve s
ličnim izvedbama, što je brojni auditorij ispra
aklamacijama.
 Side Košutić. Osebuj- pera Šabana, ali je na
nom skladateljskom gačiji način obrađen
rukopisu pridružila se balada o prolaznosti i
i suptilna interpretacija na nosaču zvuka, Tin
Massima u Bezimenoj, ci podarila istarski et
pjesmi nastaloj na sti- Krajcara, kojoj je aran
hove Gustava Krkleca. Završetak koncerta p
Ovacije publike dobila duetu Marka Tolje i
je i izvedba skladbe novom skladbom Ti
Za jednom kapi čistoga su ponovo nadahnuć
života, na stihove G. Stubičanca.
Krkleca, kojoj su svoje
Autor cjelokupnog pr
interpretativno isku-
i pred publikom da o
stvo podarili Massimo
za cilj privući jazzu ši
i Arsen Dedić u duetu.
kako u odabiru stiho
Iako na nosaču zvuka
tako i aranžerske na
evergreensku, upra-
skladbe ne moramo tu

mistav Šaban
iru 20. Međunarodnih
a jazza koji su održani od
2. listopada u Koncertnoj
Vatroslava Lisinskog, pr-
anim koncertom Za jed-
čistoga života promoviran
izdanju Fonarta Aqua-
skladbama umjetničkog
manifestacije, Antuna
a Šabana.
jazza poznaju Šabana
ogodišnjeg umjetničkog
jazz koncerata u Lisin-
ji svake parne godine na
rodnim danima jazza
ja svoje nove skladbe za
star. Inače klasično školo-
ađivan skladatelj djela su-
glazbe (djela su mu izveli
čka filharmonija, Simfo-
kestar HRT, Zagrebački
antus Ansambl), istinski
jenik u jazz. Njegovo za-
zapravo je iskorak u novo
područje, njegovo shvaćanje glazbe kao
sveobuhvatne i trajne vrijednosti čini
taj iskorak prema pop glazbi sasvim
logičnim. Šaban često ističe: »Glazbu
dijelim samo na dobru i lošu. Dugo
sam želio skladati crossover glazbu gdje
bih mogao kombinirati svoja iskustva iz
klasike i jazza, s umijećem meni omilje-
nih hrvatskih vokalista zabavne glazbe.
Velika mi je čast što su svi prihvatili,
zajedno sa mnom, širiti vlastite umjet-
ničke nazore. Zadovoljan sam rezulta-
tom, a rad na ovom projektu bio mi je
užitak«. Na CD–u se nalazi jedanaest
novih skladbi koje izvode Massimo,
Vanna, Gibonni, Tamara Obrovac,
Tony Cetinski, Radojka Šverko, Mar-
ko Tolja, Tina Vukov, Damir Urban
i Arsen Dedić, uz Big band HRT–a.
Glazbeni producenti su, uz autora, Olja
Dešić i Saša Wozdecky.
Iako snimke odišu vrhunskom produk-
cijom, zanimljive su bile njihove izved-
be na koncertu, njihov susret s jazz i pop
publikom, ali i onom, sklonom klasič-
nom zvuku, kojoj se skladatelj često
obraća. Isto tako u maniri jazz koncera-
ta Big banda, Šaban je odlučio sam biti
voditeljem kroz program, najavljujući
nazive skladbi, njihove autore i izvo-
đače, posebno naglašavajući u svakoj i
soliste — instrumentaliste Big banda
(Davor Križić, Željko Kovačević, Mar-
ko Lazarić, Arsen Ereš, Igor Geržina,
Saša Nestorović, Marin Frketin, Miro
Kadoić...), što govori u prilog vrsnoći
članova orkestra. Istovremeno, ne gu-
beći koncentraciju, Šaban je dirigira-
jući, držao jasnoću orkestralnog zvuka
i njegovo pretapanje s individualnošću
svakog interpreta.
Pjesmarica prvog dijela koncerta (uz
instrumentalni broj na početku) ima
sedam novih vokalnih skladbi. Prvo
je Marko Tolja nonšalantno otpjevao
ritmičnu Jednom na stihove Jure Stu-
bičanca, a nakon priče o ljetu, mla-
da i perspektivna Tina Vukov dala je
DAVOR HRVOJ
vo canzonsku pjesmu
ni jazz, već kao raznor
Osmijeh pjeva Radojka
stapaju u jedinstvenu
Šverko, na koncertu
ka. Zbog toga aktual
ju je uspješno izveo
nja različitih stilova,
Đani Stipaničev,
čini suvremenima, ia
potvrđujući vokalne
osjeća namjerno pose
sposobnosti. Šaban se na koncertu za-
glazbenu baštinu. Sm
hvalio na suradnji skladatelju i aranže-
postupci, uz majstor
ru Miri Buljanu koji ga je upoznao s
složen harmonijski jez
tajnama svijeta pop glazbe, pa je prvi
bu zanimljivom i ose
dio koncerta završio doista specifič-
na hrvatskoj glazbeno
nom skladbom Nekad, rock baladom o
osim ljubitelja jazza, b
prolaznosti života kojoj je eksplozivnu
glazba zaintrigirati i o
energiju interpretacijom podario Da-
vi jazza.
mir Urban.
Za jednom kapi čistoga
Drugi dio započeo je instrumentalom,
projekt koji predstavlj
ponovno istaknuvši interpretativne
bine u moru glazbene
vještine članova Big banda, a potom je
miješanje žanrova, sv
Tamara Obrovac donijela swing sklad-
pastiš, otvara putove
bu Ljubav je magija o ženi vještici i ča-
ukusa. U tom kontek
robnici, u kojoj su nadahnuće Šabanu
stavljen na koncertu,
pružili stihovi Jure Stubičanca. Stihovi
izraz Šabanova uvjere
Šabanova oca (znana kao autora broj-
poznaje striktne žanr
nih kajkavskih popevki) poslužili su i
već naprosto funkcion
u canzonski intoniranoj, raspjevanoj
gična spona čovjeka sa
skladbi Kud nas vode naši puti koju na
su od velike pomoći b
ploči pjeva Tony Cetinski, a na kon-
naših pjesnika koji svo
certu je sigurno i uvjerljivo donio Đani
doprinose umjetničko
Stipaničev. Posebni prinos večeri je

ONFEST 2010.

erni sljedbenici zagrebačke škole šansone

alibor Paulik

rebačkom je Gradskom kazalištu
medija 12. studenoga održan 13.
rodni festival šansone Chansonfest,
želji da se održi tradicija »Zagrebač-
ansone«. Festival neformalno posto-
1964., a sedamdesetih i osamdesetih
otvrđen je djelima svojih predvod-
ntautora Arsena Dedića, Zvonka
Hrvoja Hegedušića, skladatelja Pere
pjesnika Zvonimira Goloba i niza
h skladatelja i tekstopisaca. Danas
na njeguje kroz takozvani urbani tip
pjesme iz koje su se, na drugim ra-
razvili manje tipični, a novi izdanci
vaki od njih osobitu pažnju poklanja
m dijelu teksta, zbog čega je pjesnič-
grebačke kulturne ponude, smotra pjesama visoke
glazbene i poetske kvalitete. Stoga je podržan od
Hrvatskog društva skladatelja, državnih i grad-
skih ustanova te prijenosom Hrvatske radiotelevi-
zije. Za njegovo ostvarenje najzaslužniji su Zvon-
ko Špišić, umjetnički direktor, Hrvoje Markulj,
predsjednik Umjetničke organizacije Chansonfest
i Boris Ciglenečki, izvršni producent.
Ovogodišnja pjesmarica sadržavala je petnaest no-
vih šansona raznorodna tematskog, ali i glazbenog
izričaja, kao i izvedbene interpretacije. Kantauto-
rima Igoru Brešanu, Stijepi Martinoviću, mladim
pjevačkim snagama Tajani Tolić (uspješno izvela
šansonu Moj dobri, stari pijanino Adele Dobrić
Jelača) i Mateu Joviću (suptilna izvedba vlasti-
dan Božinović, Boris Petrov i Toni
Janković, angažiranim rockerskim
pristupom u Prosjačkom bluesu.
Skladatelji su povjerenje dali svojim
stalnim suradnicima. Alfi Kabiljo
Ivani Husar (pjesma Dal’ je to život
ili film), Toni Eterović glumici Ko-
stadinki Velkovskoj (šansona Svi
moji parkovi na riječi Zvonimira
Vrščaja), a stihove Maje Perfiljeve,
D. Paulik je povjerio glumcu Dra-
ženu Čučeku (šansona Opila me
jedna jesen). Kantautorski se pred-
stavio i Andrej Baša svojom duho-
vitom impresijom Gudači, a Dražen
Žanko je uglazbio stihove Katarine
 o dvjesto devedeset me pokazala svoje zube i u smanjenom
dbi. Danas, pola sto- broju nagrada, pa su se jedine tri dodje-
Zagrebfest još uvijek ljivale zbrojem ocjena festivalskog Pro-
i dalje jedina godiš- sudbenog tijela i veće skupine najvjer-
acija članova HDS–a nijih radio slušatelja koji su se nalazili u
opularnom glazbom, dvorani. A između šesnaest ponuđenih
edini festival, pa mu novih radova imali su što i čuti: od la-
mpresivnih pedeset i ganih koketiranja s jazzom, preko retro
ta ne pomaže da ima mirisa do šansonskog izričaja i suvre-
edijski tretman. Na- menog popa. Dosta debitanata govori
cija selektora koji se, i da se provjerena imena libe sličnih
svome izboru vodi izazova u kojima lako mogu okrhnuti
ponuđene skladbe, ranije stečeni ugled ne osvoje li prvo
drugi plan trenutnu mjesto. Zato je poneka skladba možda
izvođača, kao da nije i bila oštećena neiskustvom i tremom
nimljiva onima koji mladog interpreta, ali s druge strane,
iraju skandale, trače- kako im inače omogućiti toliko važno
znoraznih »carpeta«. scensko iskustvo. Laureat ovogodišnjeg
ena koju mora platiti festivala je Ante Pecotić koji je uradio
vala Hrvoje Hegedu- sve za pjesmu Kada me ljubiš ovako u Barbara Kolar, Sabrina, Ante Pecotić i Hrvoje Hegedušić prigodom dodjele nagrade
ći vrata novim izvo- interpretaciji Sabrine Hebiri, ponovivši
nima u kombinaciji s tako njihov zajednički prošlogodišnji set tisuća kuna, dok je drugo mjesto i aranžman za svoje viđenje skladbe Ne Dražena Žanka, Marka
autorima, unaprijed uspjeh. Njihova autorsko–izvođačka dvanaest tisuća kuna ostalo kod Zorana dam te povjerio Toniju Eteroviću, a vo- Narcisa Vučine, Alena O
može računati s veli- suradnja očito vrlo dobro funkcioni- Mišolongina, autora skladbe Ljubav u kalnu interpretaciju Ivani Husar, jednoj Gomena, Roberta Grub
kandidata kao njegov ra, a darovita riječka pjevačica u svojoj aranžmanu Tomice Modrića i vokalne od rijetkih koja je suvereno mogla doni- Bakića, Petra Eldana, Ma
je pola stoljeća. Ipak, dvadesetoj godini već ima impresivnu interpretkinje Renate Sabljak. Do tre- jeti tako tipičan kabiljovski glazbeni ru- Brune Krajcara i Ines Pra
kos, omogućio im je nisku festivalskih pobjeda. Prvo mjesto ćega mjesta (i osam tisuća kuna) uspeo kopis. Četvrtoplasirani su svi ostali, od da je tako — sad riječ ima
u logistiku, od festi- pobjednicima je donijelo ček na dvade- se prokušani autor Alfi Kabiljo koji je Arsena Dedića i Marija Mihaljevića do

ROSLAVLJEN 75. ROĐENDAN HRVOJA HEGEDUŠIĆA

pjevanog predsjednika HDS–a podržala obitelj

esme snimljene 1958. godine do danas, Hrvoje Hegedušić je anegdotama, detaljima iz biografije i pjevanjem podsjetio na svoje velike hitove i život
ć

Luka, Juriša, Petra, Ksenija i Hrvoje
je, brojne anegdote iz
detalje iz bogate bio-
ećanje na velike hito-
pjesmu sa suprugom
, Hrvoje Hegedušić,
Hrvatskog društva
jedan od kultnih au-
ne hrvatske popular-
Posao snimatelja, kasnije tonskog maj-
stora, započeo je jer je njegov otac želio
da radi neki pravi posao, kako je slavlje-
nik ispričao. Taj rođeni Zagrepčanin
podsjetio je da je išao u razred s Alfi-
jem Kabiljom, a svoj prvi sastav, Vokalni
kvintet Hrvoja Hegedušića, osnovao je na
nagovor prijatelja, jer je s njima u školu
Vučković. Hrvoje Hegedušić je potom
ispričao kako je došlo do nastanka Za-
grebačke škole šansone, za koju je Jago-
da Martinčević ustvrdila da su najvaž-
niji autori upravo Hegedušić, Zvonko
Špišić i Arsen Dedić.
– Do tada, a riječ je o vremenu do 1964.
godine, u nas su bili uobičajeni uglav-
nom prepjevi, a kako engleski jezik
ima drukčiju strukturu od hrvatskog,
bile su česte banalne rime ili jezične
nezgrapnosti. Stoga smo mislili kako
bi bilo dobro uglazbiti našu poeziju i ja
sam se odlučio za Baladu iz predgrađa
Dobriše Cesarića, jednog od velikana
hrvatske poezije. Kad su novine objavi-
le informaciju o tome, požurio sam se
obavijestiti slavnog pjesnika u njegovu
domu, no on je već znao i — ponudio
me čokoladnim bombonima!
Uslijedila je svima znana Hegedušićeva
karijera, no on je posebno istakao skla-
dateljski rad na Ježevoj kućici, popular-
noj basni Branka
Čopića. Za ilustra-
ciju je počeo pjevati,
a praktično svi pri-
sutni su počeli uglas
pratiti, jer je riječ
o jednoj od najpo-
znatijih i najljepših
glazbenih obrada
današnju suprugu, pjevačicu Kseniju
Erker, zapravo upoznao na snimanju
Crvenkapice, u kojoj je pjevala glavnu
ulogu.
– Svjedok mi može biti Vuk — veselo
je rekao Hegedušić, pokazujući na pri-
jatelja u publici.
Od Ježeve kućice na dalje, prisutni su
uglas pjevali Hegedušićeve velike hito-
ve, od kojih je neke izvodio uz gitaru, a
druge su emitirane s razglasa. Spome-
nimo Sanjam i Da sam ja netko u izvedbi
Indexa, Gazi srce moje i Gabi Novak,
Ludo srce moje — Mirko Cetinski, Plovi
mala barka — Novi fosili, Čekala sam
sedam dana — Ksenija Erker, slavnu
Bokeljsku noć u izvedbi Vice Vukova i
mnoge druge...
– Tako smo završili prošlo stoljeće —
veselo je zaključio Hrvoje Hegedušić,
no iz najnovije faze njegova stvaralaštva
svakako je nezaobilazna Vukovarska ba-
lada, pjesma kojom se jav
na stradanje grada heroja
šićev društveni angažma
i danas, pa je otpjevao sv
pjesmu Remetinec, izveden
Krapinskom festivalu.
Veliko životno slavlje Hr
šića završeno je zadnjom
kojoj su mu se pridružile
Martina i supruga Kseni
2001. snimio lijep božićn
Na kraju je, u ime člano
društva skladatelja, glavni
Tomislav Šaban, uz čes
Hrvoju Hegedušiću prig
danski dar. Spomenimo d
bili prisutni brojni Heged
nici, primjerice pijanist D
drugi glazbeni suvremenic
pjevačica Gabi Novak, N
direktor ZAMP–a, sklad
cent Ante Pecotić, član P
HDS–a i mnogi drugi.
o ruho. Bezvremenski jezik
nu primjereno oblikovanje,
e dr. Robert Hahn u listu
kstimme u Saarbrückenu
956. godine, u povodu
d mnogih izvedbi opere
ga svijeta diljem Europe.
ada se prisjećamo prai-
e najizvođenije hrvatske
ržane prije 75 godina, 2.
a 1935. u Hrvatskom na-
kazalištu u Zagrebu, valja
jednom ustvrditi kako je
ostao perjanicom hrvat-
Miljenko Đuran kao Ero
kompozitor uzalud napisao operu«.
Aktualno vrijeme Erina dolaska na ovaj
rirana glazba, njezin
odličnom poznavatelju kraja Vrličke
konačno i bogatim
krajine u koju je smještena radnja Ere.
pano završno kolo k
U neprekidnom dosluhu dvojice umjet-
podiglo na noge publ
nika nastalo je tako djelo izvorne glaz-
U sofisticiranom ope
bene ljepote, duhovitoga teksta, brojnih
tovčevo je djelo prelaz
komičnih obrata, pitkog i blistavog ko-
i progovaralo univerz
munikativnog jezika u kojemu nema ni jezikom koji se nije
jedne slabe ili suvišne točke. Ero kao da puka egzotika nego k
je satkan iz jedne jedinstvene glazbene jedne nacionalne sre
misli, iz pučkoga pletera folklornoga bezbroj glazbenih vrij
tkiva koje, međutim, nema citata, već je
Na pitanje je li Ero nje
lo, majstor Gotovac je
u uglednim svjetskim glazbenim sre-
nije, imam ja i drugih
dinama. No, početna je skepsa kratko

ene scene u domovini i u
vu. Njegova domicilna
grebački HNK, obilježila
ogađaj na sam dan prai-
lmom o majstoru Gotov-
emu je zapaženi prostor
o, među mnogim drugim
rijednog, ali danas zane-
kladateljeva opusa.
smo se i ocjena s praizved-
ada su Eru dočekale riječi
(i skladatelja) Jure Šafra-
vića u tadašnjem Jutar-
u: »i opet je jedan hrvatski
svijet očito nije bilo sklono razigranom
peru darovita skladatelja koji je u doba
njegova nastanka već za sobom imao
djela kao što su Koleda, Simfonijsko kolo,
operu Morana te brojne zborove i solo
pjesme. Vrijeme nacionalnoga izraza u
umjetničkoj glazbi već se zahuktalo u
skladbama Krešimira Baranovića, Kr-
ste Odaka, Antuna Dobronića, Zlatka
Grgoševića i drugih, no sredina je ipak
maliciozno dočekala operu koja će tije-
kom daljnjih 75 godina, sve do danas,
ostati trajno u repertoarima svih naših
kazališta te doživjeti mnoge izvedbe
P
je samo imao više sr
trajala baš kao i kritika spomenuta ocje- risjetili smo se i
folklora je isticao: »Dr
njivača te je Ero danas trajna vrijednost ocjena s praizvedbe
ni izraz koji se pojavlju
hrvatske nacionalne glazbene kulture.
djela kada su Eru biološki, iskonski no
Prikazivan je na gostovanjima ili kao
dočekale riječi kritičara (i znao sam mnogo nar
samostalna produkcija inozemnih ka-
bilježio zapravo nisam
zališta od Beča, Münchena i Berlina do skladatelja) Jure Šafraneka
uzimao sam kakvu t
Helsinkija i Kaira, u prijevodu na devet Kavića u tadašnjem
zbirki, ali sam kompo
jezika (bugarski, češki, engleski, finski, Jutarnjem listu: »i opet je
duhu, iz vlastitoga »ja«
mađarski, njemački, slovački, slovenski
jedan hrvatski kompozitor kabinetski čovjek, a u
i talijanski jezik), a partitura opere za-
uzalud napisao operu«. i dvostruka vrijednost
štićena je u izdavačkoj kući Universal
narodni duh. Znači d
Edition u Beču, skice originalnog ru-
svijet svojim porodom
kopisa nalaze se u Austrijskoj nacional-
noj biblioteci, a izvornik partiture po-

JU BAJSIĆ HRT–A PROMOVIRAN CD PLES LEPTIRA — PODSJETNIK NA NACIONALNI IDENTITET

Đerdan Jakova Gotovca

FLY DANCE KREŠIMIRA HERCEGA
NA BAŠTINA BAŠTINA BAŠTINA BAŠTINA BAŠTINA BAŠTINA BAŠTINA BAŠTINA

na skladateljskog djelovanja
šimira Hercega Primjerena proslava 55. rođendana Đerdana kao i primjerena proslava 60. o
Gradskog kazališta Komedija
Piše: dr. sc. Irena Paulus

P ovodom 55. obljetnice praizvedbe, Gradsko kazalište Komedija odlučilo je ponovno postavit
od najpoznatijih glazbeno–scenskih djela hrvatske glazbene literature — besmrtni Đerdan J
Viđen kao dio nacionalne baštine, Đerdan doista predstavlja biser hrvatske glazbe, pa ga je kao ta
redatelj Richard Simonelli. Prepun boja koje se jednako odnose na kostimografiju (kostime je u
nošnji izradila Ljubica Wagner), koliko i na scenografiju (pozadinu zbivanja sačinjavala su platna
većih predstavnika hrvatske naive, slikara Josipa Generalića), Đerdan je boje nacionalnog duha d
njoj se indirektno veličaju narodni običaji, kao što je nošenje »đerdana«, bogate ogrlice ukrašene ni
na svadbi te se suprotstavljaju selo i grad, odnosno siromaštvo, ljudskost i toplina ruralne sredine n
bogatstvu i hladnoći dehumaniziranih gradskih središta. U današnje vrijeme, kada se toplina sela (
svojim nedaćama vezanim uz težak rad) sve više zaboravlja, odnosno kada se već i selo nastoji k
svaki podsjetnik na ruralne izvore i više je nego dobrodošao.

Debi Ane Zebić

A Komedija je Gotovčeve melodije (skladatelj arije u Đerdanu naziva pjesmama, što ovaj glazbe
timno približava žanru mjuzikla), prepune narodnog duha, prenijela inzistirajući na autentičnos
KREŠO GODINA

blizini skladateljevim zamislima. Na premijeri 26. studenoga u naslovnoj je ulozi Perice debitir
predstavljajući se kao pjevačica s velikim pjevačkim i glumačkim potencijalom. Njezin partner bio
Komedijin pjevač, tenor Đani Stipaničev, koji je u ulogu Ive unio malo previše komike (Ive bi u
junak, a to se u glumi Stipaničeva nije osjetilo). Komiku su, međutim, odlično prenijeli Dražen Br
, Krešimir Herceg i Reinhard Summerer
Šime i Jasna Palić Picukarić koja je glumila i pjevala njegovu ženu Luce. Bratulić je, zapravo, drž
»laganoj vatri«, jer je svaka njegova pojava, pa čak i na samome kraju, kada se poklanjao publici, bil
ma smijeha. Među ostalim glumcima/pjevačima zapažena je i Larisa Marak (u manjoj ulozi Petr
d dvije stotine posjetitelja, do posljednjeg mjesta ispunjenom Studiju Baj- Boje), a glumački su također bile odlične Jasna Bilušić (uloga Petričine majke nije bila pjevana) i S
HRT–a, uživalo je 22. listopada u glazbi skladatelja Krešimira Hercega. krčmarica Maša). U ostalim solističkim ulogama nastupili su Adalbert Turner, Nada Abrus, Erv
odom je predstavljen njegov novi dvostruki CD Ples leptira — Butterfly Buneta, Davor Svedružić, Vinko Kraljević i Vlatka Burić. Svi su oni sudjelovali u stvaranju Got
jim je zaokružio opus od tri diskografska izdanja. Prethodili su mu Moon- glazbeno–scenske igre u kojoj su narodni
nade, za koji je dobio Nagradu »Miroslav Sedak Benčić« Hrvatskog druš- običaji i, naravno, ljubavna priča, u prvo-
atelja te Suita Croatica. HGM jazz orkestru Zagreb pod ravnanjem Sigija me planu.
udačkom kvartetu Rucner, na koncertu su se kao gosti pridružili američki
nist i harmonikaš Antonio Peter Soave, austrijski usni harmonikaš Bertl Gotovčev simfonijski folklor
ngleska kantautorica Sally Night te vibrafonistica Ivana Bilić i harfistica Pri »prijenosu« skladateljevih ideja, vrlo
linar. su važnu ulogu imali i orkestar i zbor an-
 stao svoju generaciju, Babin. On je, naime, zamijenio
, pa i vrijeme svoga sve ostale likove koji se pojavljuju
Dok je 11. studenoga u izvornoj predstavi. Izvrstan kao
e Gradsko kazalište pijanist, Babin je u potpunosti za-
ikazalo ovu omiljenu mijenio orkestar iz izvornika, a k
dstavu po 600. put (!) tome je, povremeno sudjelovao i u
jana Čokljat i Davor radnji. Giorgio Surjan, kao Griša,
Nagrade hrvatskog »držao« je snagu glazbenih broje-
osječku izvedbu Jalte va, a nadopunjavala ga je, s mnogo
Kleflin i HNK Osi- glumačkog žara i pjevačke topline,
noj maloj dvorani Li- Leonora Surjan. Lary i Stenly,
denoga 2010. (kao i u odnosno Giorgio mlađi i Stefano
orani hotela Kvarner dobro su se snalazili u Grgić–Ka-
1. studenoga), obitelj biljevim songovima, ali su još više
u sa slavnim opernim privlačili pozornost izvodeći Gr-
Giorgiom Surjanom, gićeve pošalice koje do danas nisu
jezinu komornu ver- izgubile svoju draž.
aciji Leonore Surjan,
Predstava se, međutim, nije mogla
azbene umjetnice te u
gledati kao komični show u kojemu
Horvat, Jalta, Jalta je
nastupa skupina istaknutih pojedi-
kraćena kako bi doi-
naca. Mjuzikl je nosio vlastitu spe-
a zamišljenoj »kućnoj
cifičnost — potpuno međusobno
ojoj se članovi obitelji
razumijevanje članova obitelji koji
aju dok pjevaju i glu-
su prije svega odlučili dobro se za-
prijatelje.
baviti izgovarajući besmrtne Grgi-
odijeljene tako da je ćeve rečenice i pjevajući besmrtne Stefano, Giorgio, Leonora i Giorgio Surjan mlađi
an postao ruski so- Kabiljeve pjesme. To što su neki
Giorgio Surjan mlađi glazbeni brojevi malo izmijenjeni, nudili kolače), pa je na pozornici na- A izvedba je bila komorna i u smislu cifičnosti. U svakome slu
bar Lary, a Stefano samo je pojačalo Jaltinu draž. Naime, stalo veselo kolo. Ako je netko mislio krajnje jednostavne scenografije i ko- bila odlična i zapravo je v
eski sobar Stenly. uz repanje, bilo je tu i stepa, pa plesanja da će mjuziklu zbog komorne izvedbe stimografije. No, i to je obitelj Surian su Zagreb i Opatija ovu
jan je, naravno, bila na stolicama i na stolu, a u jednom tre- nedostajati chorus, očito se prevario, jer iskoristila kao prednost: svaki rekvizit zikla Jalta, Jalta mogli po
vna. Na pozornici je nutku Surjani su »dohvatili« gledatelje obitelj Surjan je bez problema stvarala je imao višestruku namjenu, a pjevani jedanput.
jih četvero, odnosno iz prvoga reda (kojima su na početku iluziju veličine bez zbora i simfonijskog i plesni brojevi postajali su zanimljivi
orkestra. upravo zbog svojih inovativnih spe-

DUHOVNE GLAZBE, SPLIT

TI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

KAMPANJA
Patria — vrhunski domet zbornog pjevanja »GLAS AUTO
USPJEŠNO
Pelaić
u održani XIV. dani interpretacije. Sućurca i Splita. Bilo je još zainteresi- (Australija), Tobin Stokes (Kanada) i
NASTAVLJA
e glazbe Cro Patria,
rojekt u suvremenoj Dok je 1998., nakon pohoda Hrvat-
skoj, Papa Ivan Pavao II. osobno po-
ranih zborova, ali njihovi gradovi nisu
bili u mogućnosti snositi troškove.Uz
Mirjana Siriščević iz Hrvatske. Oni su
najuspješnijima zborovima i skladbama K ampanja HDS
»Glas autora«, čij
cilj aktivno uključivan
lturi. Za to u prvom mnoge sponzore i donatore, ovogo- dodijelili plakete Canticum Novum
dario pismeni blagoslov projektu Cro lja u promociju autors
zahvaliti najeminen- dišnje održavanje omogućili su Grad — brončanu za Jutarnju molitvu autora
Patria, ove godine visoko pokrovitelj- zaštite kojom, kroz kr
skim skladateljima i Split i Ministarstvo kulture Republike Branka Okmace i Danijela Načinovi-
stvo je pružio Ivo Josipivić, Predsjednik osobno pozivaju korisn
e, dakako, zborovo- Hrvatske. ća u izvedbi vokalnog ansambla Milka
Republike Hrvatske koji od početka štivanje njihovih prav
zajedno podjednako Trnina iz Ivanić Grada (dirigentica
pruža podršku, pa je prošle godine bio Ono što se čulo, dokaz je da skupno se nastavlja. Kako Z
glašavanju vrijednosti prof. Branka Bubalo Paliska) te sre-
i član žirija, a 1998., u ime HDS–a do- pjevanje u Hrvatskoj ne gubi dah. tradicionalno pred bož
pnoga pjevanja. Cro brnu skladbi Ave maris stella Blaženka
dijelio je Glazbenoj mladeži Split Na- Dvorana Časničkog doma u Splitu godišnje blagdane radi
što okuplja značajna Juračića, skladanu na liturgijski tekst
gradu Vatroslav Lisinski za promociju bila je prepuna mladih ljudi. Gotovo je kalendar i CD za 201
kladateljska i pjesnič- koju je izveo Vox animae Split, mješo-
hrvatskog glazbenog stvaralaštva kroz teško izdvojiti bilo koga od sudionika ove godine napravio is
motivira na izvedbe viti pjevački zbor splitskog Sveučilišta
projekt Cro Patria. jer se radi o nijansama odličnosti vo- se nastavljajući na pro
je zborove mladih, pod vodstvom prof. Tomislava Veršića.
kalnog izričaja. Brigu o tim nijansama uspješnu kampanju »
borava i opuse maj- Dani duhovne glazbe ove su se go- Zlatna plaketa pripala je skladbi Maj-
vodilo je Stručno povjerenstvo koje je ra«. Na kalendaru za 2
alne povijesti glazbe dine održali u splitskom Časničkom ka Vlade Sunka i Enesa Kiševića, u
po izboru Marija Krnića, predsjedni- prati CD s jednom sn
u podičiti tek rijetke domu. Trinaest novih skladbi izvelo izvedbi Mješovitog zbora Umjetničke
ka GM Split radilo u sastavu: Javier izboru svakoga autora,
. I ovogodišnji festi- je jedanaest pjevačkih zborova mladih akademije u Splitu pod vodstvom pro-
Busto (Španjolska), Leah Curtis (Au- zastupljeni mladi auto
punjen raznolikošću koji su došli iz Zadra, Zagreba, Da- fesora Vlade Sunka. Enesu Kiševiću je
stralija), John Hoybye (Danska), Olli rado odazvali kampanj
ošću glazbeno–poet- ruvara, Ivanić Grada, Požege, Kaštel dodijeljena i nagrada Sanctus Anasta-
Kortekangas (Finska), Stephen Leek što za njih znači glazba
formi te različitošću sius za najuspjelije stihove (Majka).
je bitno da se njihova p
Brončanu plaketu Katedrala osvojio je ju. »Glas autora« u 2
Blaženko Juračić za skladbu Ave maris predstavljat će Ivan D
stella, srebrnu Tomislav Uhlik i Lju- tre, Sandro Bastiančić
bo Wiesner za skladbu Prazna crkva Antonija Šola, Remi iz
u izvedbi Mješovitog zbora Glazbe- la, dečki iz Connecta,
ne škole Požega pod ravnanjem prof. gudan iz Detoura, Alj
Branke Horvat, dok je zlato pripalo Ramireza, Denis Dum
 pozdrav »dobro došli kući!« opatijskog gra-
lazbena tribina Op donačelnika Ive Dujmića bio simpatičan i
primjeren. Ugoda je opet bila zagaranti-
rana, programi su bili smješteni u Zlatnu
dvoranu ili Aperitiv bar (s jedinim izuzet-
kom nastupa Elvis Stanić Group koji je bio
u Hotelu Bristol), a zajedničko druženje
sudionika, skladatelja, glazbenika, muzi-
kologa, glazbenih publicista, teoretičara,
studenata Muzičke akademije u Zagrebu i
pokojeg zainteresiranog slušatelja iz Opa-
tije ili Rijeke, opet je dobilo na intenzite-
tu susretanja na jednome mjestu. Svečano
otvorenje manifestacije hrvatske suvreme-
ne glazbe, tek s ponekim uvođenjem djela
inozemnih autora, održano u Zlatnoj dvo-
rani 4. studenoga, bilo je i prigoda da pred-
sjednik HDS–a Hrvoje Hegedušić godiš-
nju nagradu HDS–a koja nosi ime Borisa
Papandopula, uruči skladatelju i dirigentu
Berislavu Šipušu. Šipušu je nagrada dodi-
jeljena za vrlo uspjelu glazbu za balet Pro-
ces (prema F. Kafki), koji je s ansamblom
HNK pl. Ivana Zajca u Rijeci koreografi-
rao Staša Zurovac. Sjećanje, pak, na Borisa
Frano Đurović vodi slušaonicu elektroničke glazbe
Papandopula podsjetilo je na želju njegove
kćerke Maje Papandopulo–Mijač (poko-
pani su zajedno na opatijskome groblju)
da u Opatiji, gradu u kojemu je akademik
Papandopulo proveo mnoge sretne godine
obiteljskoga života i rada u riječkoj Operi,
bude otvorena spomen–soba s njegovim
osobnim predmetima, što nažalost još nije
ostvareno, iako je obitelj gradu poklonila
dio njegove ostavštine, predmete kojima bi
takav mali muzej mogao biti opskrbljen.
»Jeka« stvaralačkih dometa
Budući da aktualna recesija, u prvom redu
kvantitativno, ograničava brojnost nastu-
pajućih glazbenika, ovogodišnja je Glazbe-
na tribina okupila uglavnom manje sastave
i soliste, a od većih je grupacija nastupio
jedino Cantus Ansambl sa svojim ornim
a 2010.
utemeljiteljem i dirigentom Berislavom
Šipušem. Kvaliteta prvoga koncerta (ovo-
godišnju je Tribinu umjetnički koncipirao
skladatelj Frano Đurović) bila je osigurana
uključivanjem uglednih imena, profeso-
nije bio veliki propust
jer glazba funkcioni-
ra i u predstavljenoj
zvučnosti) te Paraćevu
skladbu Oboe sommerso
za mezzosopran, obou
i komorni ansambl
(Branko Mihanović,
oboa), glazbu koja 37
godina nakon nastanka
djeluje kao vrsni »povi-
jesni dokument«, ali i
kao inspirirani doprinos
hrvatskoj glazbi druge
polovice 20. stoljeća, s
trajnom aktualnošću
vokalno–instrumental-
Kvartet Tartini i Silvije Foretić
ne evokacije dojmljivih
»akustičkih podražaja«.
žive izvedbe i elektroničke glazbe predsta- retrospektivu djela izved
Inspirirani saksofonom vio je saksofonist Gordan Tudor u okviru 2001. godine, s ulomcim
programa Saksofon & elektronika. Djela Magdića, Stanka Horva
Nastup New Sax Quarteta (Nikola Fabi- Matthiasa Kranebittera, Mirele Ivičević, ce, Sanje Drakulić, Olje
janić, sopran, Gordan Tudor, alt, Goran Stevea Reicha, Jacoba Ter Velthuisa, uz Bukvića, Mladena Tarb
Jurković, tenor i Tomislav Žužak, bariton praizvedbe Ane Horvat i Gordana Tudora, Miletića. Iako u noćnim
otvorila su velike potencijale koje glazbe- je zadržala pažnju okuplje
niku–instrumentalistu pruža »suradnja« komentare, podsjetila na
s elektronikom, kao i veliku zahtjevnost stignuća koja u širokom
takva pristupa spajanju različitih medija. estetika i karakterističnom
Gordan Tudor svojom se inventivnošću i skih usmjerenja svjedoče
umijećem istakao kao jedan od najuspješ- hrvatske glazbe na prijela
nijih umjetnika ove godine u Opatiji. ljeća!) i uvjeravaju u njezi
na svjetskom planu (u t
Sjećanja na »staru« glazbu nedvojbeno biti sigurni, i
nu hrvatske glazbe na in
Ugledni slovenski Gudački kvartet Tartini,
trebalo još upornije raditi
u sastavu Miran Kolbl i Romeo Drucker,
violine, Aleksandar Milošev, viola i Miloš Završni akordi ovogodišn
Mlejnik, violončelo oduševio je profesio- ne Opatija pripali su klavi
nalnošću i ozbiljnošću kojima je u najbo- ma hrvatskih skladatelja.
ljem svjetlu pokazao skladateljske domete — studenti sviraju glasovir
FOTO LUIGI OPATIJA
ovogodišnjih svečara, Branka Lazarina skladatelja, program su iz
i Silvija Foretića u prigodi 70. rođenda- ka Peko, Katarina Sobo
na i Petra Bergama u čast 80. rođendana. Stanković, Jelena Pavić,
Dok Lazarin u Prvom gudačkom kvartetu na Konjetić i to skladbe u
ustraje u konvencionalnijem pristupu, Za autora, Srđana Dedića, M
bolja vremena, II. gudački kvartet iz 1989. Krešimira Seletkovića,
godine otkriva Foretićevu nadahnutost Berislava Šipuša, Ante K
koju mu omogućuje zvukovnost kvarteta Josipa Skendera, Ive Josip
saksofon) koji je započeo vrištećim akcen-
gudača u svim elementima tehničke domi- Palanovića, glazbene dop
tima na ležećim tonovima u izvedbi glaz-
šljatosti, pa to jednostavačno djelo doživlja- mi ukupnom svijetu suv
benika postavljenih u sva četiri ugla Zlatne
vamo u punoći inventivnih, kao što autor skladateljske produkcije.
dvorane (svojevrsna kvadrofonija), glazbe-
kaže »pomirljivih« suzvučja. Bergamov Opatija pokazala je, slije
nim prilogom nazvanim Four5 iz autorske
Quartetto d’archi iz 1958. godine, pisan da hrvatska suvremena g
radionice Johna Cagea. Od već izvođenih
»na tragu beethovenske tradicije propu- jući djelo kao dovršenu i
djela predstavio je skladbu Red, White And
štene kroz osobna rješenja toga oblika kod a skladateljska se maštov
za kvartet saksofona i elektroniku Mirele
Bartóka, Prokofjeva i Šostakoviča«, (autor) šarolikosti korištena inst
Ivičević, djelo koje u kontrastu uzbuđeno-
rješava izazove kvartetske forme u izrazi- znolikosti oblikovanja s in
sti istočnjačkoga zaziva sopran saksofona i
to razrađenoj polifonijskoj fakturi u kojoj dispozicijama, poglavito
postupnog smiraja, očito postiže autoriči-
nu težnju emocionalnome iskazu. Slijedili pronalazi vrlo uspjeli kompromis između jednostavačnosti. Lišena
su stavci iz 44 per 4 in 4 uvijek duhovita i tradicije i novoga, dakako »novoga« s pola- eksperimentiranja, suvrem
za suvremena, pregnantna i nepredvidiva zišta iskustava početka druge polovice 20. glazba pomirila s pretpos
zvučanja verziranoga Dubravka Detonija, stoljeća. nja »već viđenoga« te u s
glazba koja osvaja raznolikošću i intenzi- uhu ugodnijih kombinaci
Novouvedena slušaonica na temu »Stare«
tetom suprotnosti, a umnožena tape snim- traženja ozvučenih ljepot
Opatije bila je dobro došla mogućnost za
kom još jednoga kvarteta saksofona opaja
mogućnostima nadigravanja zadanim ma-
terijalom. Skladba Srđana Dedića Cantus
fractatus, u svojoj je četverostavačnoj za-
htjevnosti, potpomognuta u začetku kom-
pjutorskim programom, rezultat je želje da
se u zvuku kvarteta saksofona razotkrije
 djela, nestor elektroničkog zvuka Josip koja su objavljena u protekloj godini. Predstavili su ih mo
rano Đurović kada je, u ovom konkretnom slučaju, riječ je o pjesmi
Magdić, predstavio je svoju novu skladbu Haluza, Antun Tomislav Šaban i Mirjana Matić.
nom trenutku, prihvatio Ima li zemlje Jure Kaštelana. Čuje se, na-
Supernumerary (ne tako davno isti je autor
kog voditelja Glazbene ravno, i škola — na istom koncertu izve-
u Puli rogoborio protiv mladih skladatelja Diskografska i notna izdanja
Valjalo se, naime, suočiti deno djelo Oboe sommerso njenog profesora
koji svojim kompozicijama daju naslove na
oj se Tribina, nakon više Frane Paraća na sličan način pristupa (de/ Osam novih diskografskih izdanja obuhvaćaju autorski
engleskom jeziku!). Kao predstavnik stare
žavanja u Puli, vratila u re)konstrukciji oglazbljenog teksta. Među- Magdića, zatim Minijature za rog u izvedbi Prerada Detič
škole, on se ne koristi računalom, nego ko-
st koji je mnogim njenim tim, Tena Ivana Borić, uz neupitan zanat nate Simply Brass kvinteta, Kontesu — Glazbu Dore Pejač
risti »primitivni« ringmodulator kojim, na
io pomalo zaboravljen, a (zahvaljujući kojem mali komorni ansambl Matija Dedić trija i gošći, Hrvatsku orguljsku glazbu u nizu o
temelju autentičnih snimki iz ratnog Sa-
poznat; rezanje troškova povremeno dobiva gotovo simfonijski pri- u izvedbi Ljerke Očić, XVI. Hrvatski dječji festival Djeca n
rajeva, stvara »varijacije na temu o preko-
bitno sužene produkcij- zvuk), pokazuje i neopterećenost imperati- dlanu — Zagreb 2009., Zagrebfest ‘09. i Live in Vienna Da
brojnom granatiranju« koje, u kombinaciji
smanjivanje kruga onih vom izbjegavanja tradicije pod svaku cije-
s njegovim izgovorenim »izvjestiteljskim« Notna izdanja sadrže Kate’s kiss — zbirku cjelova za glaso
nzumirali; sve to, napo-
rečenicama, djelu daju vrijednost potre- dena Tarbuka, Ich vergesse dich nicht za instrumentalni sasta
vdana (premda ne nužno

P
snog dokumentarističkog iskaza. dića, Popijevke Vatroslava Lisinskog, Izvorne dalmatinske
a vezana uz tradiciju ove rogram što ga je
dikalne situacije iziskuju Fija, Koncert za gitaru, udaraljke i gudače Željka Brkanović
ponudio Frano Đurović Vjera u živi zvuk etida koje je Tomislav Uhlik napisao za natjecanje Etide i sk
, na koje je Đurović, čini
nije tek primjer umijeća na dobro poznatu temu, šest etida za klavir i Varijacije na m
— izostali su reprezenta- Mlađi skladatelji elektroničkih kompozi-
kih ansambala, izostao je mogućeg, nego i konkrecija cija odreda su pokazali kako i dalje, bez etida za violinu), XVI. Hrvatski dječji festival Djeca nose svje
natječaj za nove skladbe, pomno osmišljenog koncepta, obzira na sve mogućnosti koje donose — Zagreb 2009., dvije knjige skladbi za klavir Božidara Ku
su se djela godinama u suvremene tehnologije, ne gube vjeru u pect, op. 56 i Odjeci djetinjstva, op. 50), Skladbe za klavir Ivan
čiji uspjeh, srećom, ne svezak etnomuzikološke zbirke pjesama Bračka sjećanja.
vito izvodila više–manje ovisi (samo) o financijskim zvuk živog, pa makar i samo snimljenog i
e kratkih rukava. eventualno elektronički moduliranog, in-
okvirima Jubilarnih 50 godina MBZ–a
strumenta i/ili ljudskog glasa. Elektroniku
ribina ove godine propa- se pritom nerijetko doživljava u funkciji Predstavljen je i program Muzičkog biennala Zagreb koji ć
program što ga je ponu- ambijentalnosti, pa tako i Branko Škara za travnja 2011. proslaviti 50 godina postojanja. Za tu poseb
ć nije tek primjer umijeća nu — oblikovanje vokalne dionice (koju je svoj Taughwerbov poučak kaže da je riječ o kojoj su govorili Berislav Šipuš, umjetnički ravnatelj M
onkrecija pomno osmi- izvrsno izvela mezzosopranistica Martina o »sintezi spontane naracije i ambijental- Prohić, ravnatelj riječke Opere i redatelj i producentica Nina
čiji uspjeh, srećom, ne Gojčeta Silić) ima neskriveno vagnerijan- ne glazbe«. U ovom konkretnom slučaju, hrvatskih skladatelja pišu tri nove opere i dva baleta koje ć
ncijskim okvirima. Oni, ski prizvuk, a da nije riječ o slučajnosti, glazba je ionako u drugom planu, dok je onalna kazališta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku te Hrva
ovali stavljanje naglaska potvrđuje i diskretna, ali znakovita pojava nositelj sadržaja Škarin fantastičan (u oba kazalište u Varaždinu. Ivan Josip Skender odabrao je za svo
morne programe, ali su Tristanova akorda. smisla tog pojma!) tekst, pa je na glazbenoj sičnu bajku Šuma Striborova Ivane Brlić Mažuranić, Krešim
eda vrhunski glazbenici, razini možda primjerenije govoriti o funk- autor je baleta Air, Sanja Drakulić priprema operu Kraljevi k
cionalnosti ove primijenjene glazbe, nego o ma drami Mire Gavrana, Frano Đurović baletom Ljudi k
njenim eventualnim samosvojnim estet- šalje poruku protiv nasilja, a Silvije Foretić, za svoju opern
skim vrijednostima. adaptirat će film Maršal Vinka Brešana. Autori su, osim Fra
sami predstavili djela putem video poruka.
Ante Knešaurek i Krešimir Seletković svo-
jom su zajedničkom skladbom Interview
ponudili primjer skladateljskog »razgovora
FOTO LUIGI OPATIJA

u svrhu dobivanja podataka od općeg inte-

rvatskoj glazbi prilaze s
o profesionalnošću i oz-
oštovanjem kakvo imaju
čak i najvećih svjetskih
eći je zaokret Đurović
otezima: ponovnim uvo-
o pojedinim koncertima
su najbolje profunkcio-
predstavljaju srž nečega
ribinom) i, više od svega,
skladateljima mlađe, pa
cije — upravo one koja
tima generacija često bila
ukcija oglazbljenog
vatskoj glazbi pušu neki
kazao je 4. studenoga
ncert Tribine, na kojemu
bl, pod vodstvom Beri-
o mahom ranije radove
kompozicije (Željka Br-
araća i Marka Ruždjaka)
vih studenata — Tibora
Ivane Borić i Tomislava
praizvedena skladba K–
Svakako valja izdvojiti i istom prilikom
izvedeno djelo Obsidienne Tomislava Oli-
vera koje je u Opatiji izvedeno nakon za-
grebačke praizvedbe mjesec dana ranije.
Riječ je, naime, o skladbi koja pokazuje au-
tora koji majstorski barata natprosječnom
količinom glazbene građe unutar razmjer-
no kratkog vremena (sličnu gustoću građe
nalazimo i u opusu Mladena Tarbuka!), ali
i vješto oblikuje tek naizgled posve slobod-
nu, intuitivnu rapsodičnu formu.
Umijeće učinkovite lapidarnosti
Dan kasnije, 5. studenoga, praizvedena je
i jedina preostala nova skladba za, uvjetno
rečeno, konvencionalan izvodilački sastav
— Kvartet za kraj vremena Frane Đurovi-
ća, u izvedbi odličnog New Sax Quarteta.
Nije, doduše, riječ o skladbi koja će ući u
anale suvremene hrvatske glazbe, ali, po-
sve u skladu s naslovom, osvježavajuće je
bilo čuti djelo koje je posve nepretencio-
zno, a povremeno čak i duhovito u svojoj
autoironiji. No, kao pravi biser umijeća
učinkovite lapidarnosti treba ipak izdvojiti
jednu drugu skladbu — Red, White And
Mirele Ivičević.
resa«. Naime, djelo je nastalo Seletkoviće-
vom obradom fragmenata Knešaurekovih
orguljskih improvizacija, no, iako je riječ
o zanimljivom eksperimentu, stječe se do-
jam da su tako obojica izgubila na vlastito-
sti, stvorivši nešto što, zapravo, ne doseže
razinu skladbi koje su dosad samostalno
pisali neovisno jedan o drugome.
Još dva primjera daljnjih varijacija na dija-
lošku temu predstavljaju Sax And the Mac-
hine Ane Horvat i Bassblackout Dubravka
Palanovića. Kod Ane Horvat riječ je o di-
jalogu između živog saksofona i sintetskih Veliko zanimanje za notna izdanja »Cantusa«
zvukova izvedenih iz zvuka saksofona. U
tom srazu dolazi do zanimljivog zbliža-
Bit će zanimljive i izvedbe orkestralnih skladbi onih sklada
vanja, pa čak i stapanja organskog i anor-
prošlosti, ne samo skladbama, nego i organizacijskim aktivn
ganskog zvuka, premda je onaj organski
go pridonijeli ugledu MBZ–a, poput Milka Kelemena, B
ipak dominantan — ako ništa drugo, onda
kača, Natka Devčića, Stanka Horvata, Ive Josipovića i dru
zbog maestralne izvedbe saksofonista (i
jubilarnog 26. muzičkog bijenala Zagreb održat će se i Svjet
skladatelja!) Gordana Tudora.
glazbe, također u znaku važne obljetnice — devet desetlj
Taj spoj skladatelja i izvođača (značajan i (Međunarodnog društva moderne glazbe). Tema je Mira
kod Ante Knešaureka) na osebujan je na- bilia. U planu su izvedbe 75 novih skladbi iz pedesetak ze
čin došao do izražaja i u Palanovićevom međunarodni stručni žiri izabrao među čak 400 partitura
Bassblackoutu. Naime, za razliku od Ane natječaj, a koje će izvesti uglavnom hrvatski umjetnici.
Horvat koja treba posrednika u izvođaču te
Knešaureka kojemu je posrednik skladatelj (Ne)plaćanje narudžbi novih djela
elektroničke glazbe, Palanović sâm izvodi i Zanimljiva je bila i Tribina na temu (Ne)plaćanje narudžbi
snima dionicu kontrabasa te sklada elektro- zicija, koliko god to bilo iluzorno. Problem je u tome što
ničke odgovore na nju. Rezultat je skladba telj, naročito iz područja »getoizirane« ozbiljne glazbe im
koja je, premda naizgled vrlo ekstrovertna, za skladanje, ali mnogi to rade u slobodno vrijeme, uz nek
zapravo, vrlo intimna — skladatelj ovdje što se često ne plaća. Zato je Antun Tomislav Šaban pos
menu glazbu i njegova već
atljiva projekta * SPLIT-
održana 21. studenoga
HNK Split, po mnogoče-
akovita. Osvjedočili smo
e, da je jedan od najvećih
h pjesnika dvadesetog sto-
n Ujević, znao za veličinu
onoga što radi vjerujući u
esničke riječi koja će mu
životnu trajnost i nado-
onaj drugi san koji je sa-
an o vrijednosti obraćanja
smu. Takav san, čini se,
glazbenici SPLITHESI-
lu s neumornim i preda-
iteljem Mirkom Krstiče-
ji s Tinom dijeli misao o
u koji živi u svome djelu.
prisjetimo se, započelo
ada je osnovano Splitsko
za suvremenu glazbu i u
okrilju project * SPLIT-
koji je do sada, u nepune
ine postojanja, predstavio
vih glazbenih ostvarenja
nih splitskih skladatelja
se među najznačajnije
acije na polju suvremene
umjetnosti u Hrvatskoj.
zbenu tribinu Opatija,
biennale Zagreb i Can-
ambl, project * SPLIT-
postao je ekskluzivnim Ansambl Splithesis
gdje se ciljano i u većoj blika i s njom podijelila radost novoga globa(na)lizacija — dano gotovo kao skladateljice Kathryn Woodard donosi ma gudača iz dubokog
omoviraju djela hrvatskih zvuka. Planirano je, naime, da se po- paradigmatsko promišljanje prožimanja izmjene glazbenih ravnina promjenjive i Nakon kataklizme, p
ja. sljednji koncert nadahnut kultnom Ti- i sabiranja individualiteta i partikulari- nepromjenjive gustoće s nizom unutar- najsitnije čestice stva
novom pjesmom reprizira u Touluseu teta u univerzalnome. Upravo je to ono njih i vanjskih artikulacijskih zahvata. ozračje koje, u početk
retrospektiva (Francuska) i Pescari (Italija), te na taj čemu su predstavljeni skladatelji težili ska dionica, da bi preo
Recepcijski i produkcijski vrlo dojmlji-
ći snagu pjesničkog talen- način predstavi ideja THESISA. Sva- »glazbenim sredstvima«. Pa, krenimo vodstvo i dala podršk
va skladba Maitri francuskog sklada-
e uvijek vjerovao u spaso- ki naredni europski ili svjetski ‘THE- redom. zajedničkom cilju.
telja Thierryja Huilleta za klarinet, alt
iju vremena. U pjesništvu SIS project predstavljat će, dakle, mali
U duboko proživljenoj interpretaci- saksofon, gudački kvintet, udaraljke Izrazito inventivna, sk
čan i blizak, u životu osa- stvaralačko–reproduktivni glazbeni
ji Zorana Velića, koncert je otvoren i glasovir progovara o bezuvjetnoj i i promišljena skladba
astavljao je, unatoč dozi- organizam, koji s ostalima tvori prsten
skladbom U srcu Narnije za glasovir univerzalnoj ljubavi. Usrećiti drugoga Sustainable developme
oračati dalje, pognut uz dobro usklađenih glazbenih vibracija
solo Mirka Krstičevića, praizvedenom znači participirati u vlastitoj sreći, isti- talni ansambl donos
o da žuri što prije nestati koje poput Pobratimstva lica u Svemi-
na Osorskim glazbenim večerima če skladatelj, čije djelo apelira na nije- izražajne materije pr
tlosti koja ga izdaje i pro- ru postaju dio sveopće energije Svemira
2005. godine. Potaknut Lewisovim mi dijalog s unutarnjim svijetom kroz ćom strukturalnom
vjestan da će upravo nje- — UNIVERTHESIS.
Kronikama iz Narnije, skladatelj razot- očitovanja vlastite svijesti. Blizak je po benog tkiva. Temelj
sništvo svjedočiti umjesto
kriva svoj poetičko–fantastični svijet tome Tinu koji, tješeći drugoga, tješi i rastu dinamičko–dra
ova Tinova misao kao da

iz dubine ideje SPLIT-
A. Štoviše, akcija vremena
da je uslijedila, već njezini
postaju sve vidljiviji. Uz
i CD i jedanaest tiskanih
, neke od praizvedenih
na koncertima projecta
HESIS već su se našle na
u stranih ansambala, pra-
je ukupno dvadeset i de-
bi splitskih autora, a pri-
li tome i četiri praizvedbe
h skladatelja, dolazimo
ektabilne brojke od čak
tri praizvedbe. Ako od
ga vrijeme, kao isključivi i
arbitar, potvrdi samo neke
enih i snimljenih skladbi,
SPLITHESIS ispunit
svrhu, a, kao i u Tinovu
trpljenje i ustrajnost imat
U
z Glazbenu tribinu
Opatija, Muzički
biennale Zagreb i
Cantus Ansambl, project
* SPLITHESIS postao je
ekskluzivnim mjestom gdje
se ciljano i u većoj mjeri
promoviraju djela hrvatskih
skladatelja.
Zajednička skladba
U odnosu na prethodne koncerte, po-
sljednji je donio još jednu novinu pred-
stavljajući krunu dosadašnjih postignu-
ća. Naime, troje inozemnih skladatelja
(od kojih su prva dvojica već surađivala
i u igri mašte tonski oslikava zemlju u
kojoj životinje govore, surađujući s dje-
com u borbi protiv zla. Vođen mišlju
da je Tin boravio u Parizu od 1913. do
1919., iz Krstičevićeva skladateljskog
pera nastao je i prvi stavak cikličkog
Pobratimstva pod nazivom Once upon
a time in Paris za klarinet, violončelo i
glasovir, posvećen vrsnom klarinetistu,
skladateljevu prijatelju Željku Mili-
ću. Dašak pariškog duha progovara iz
pojedinačnih dionica, kao i iz skladbe
u cjelini s reminiscencijama na glazbu
Satiea i Debussya koji su, za Tinova
boravka u Parizu, djelovali u francuskoj
prijestolnici. Upravo stoga, Krstičević
je zamislio njihove susrete i razgovore
u nekom od pariških bistroa povjerivši
instrumentima ulogu predstavljača.
Skladba Searches Šime Marovića za in-
strumentalni ansambl projekta * SPLI-
sebe, pa progovara iskustveno, zrelo i Božičevićeva glazba
savjetodavno: « Ne boj se, nisi sam! Ima spektar boja i čestica
i drugih nego ti / koji nepoznati od tebe što su se razabirale u
žive tvojim životom.« Priznanje pred ansambla pod vodstv
drugim i o drugom, priznanje je i pred nog maestra Harija
samim sobom, iznošenje osobnog stava dan naslovu skladbe
o problematici psihološko–životne važ- — Božičević raciona
nosti koja se određenom disciplinom koristi raspoložive gla
filozofije prihvaćanja može činjenično narušavajući strogu e
svesti na iskustveni dijalog sa sobom i skog materijala, on m
s drugima te valjano poslužiti kao izlaz rišćuje zvučno–orkest
iz određenog problema koji nameće čo- mogućnosti komorno
vjekov um kroz odnose stvarnosti. red minimalizma i v
repetitivnosti (što su
Ujevićevo pjesništvo podalo je i Sun-
odrednice velikog di
kovoj glazbi novi izražaj, bogato dife-
novijeg opusa), sklad
renciran, nadasve iskren i neposredan.
afričke glazbe (ritmič
Ovoga puta, s izrazitim smislom za
pulzivnost) te sklada
kontrapunktičko oblikovanje, Vlado
prema elementima ja
Sunko predstavio se skladbom Phoenix Posljednji stavak zam
za glasovir i gudački kvintet. Iscjepkani nosi poruku koju nam
motiv u tridesetdruginkama u glaso- Tin, taj krajnje samo
oj Koncertnoj dvorani Vatroslava ovom prigodom izvodili dječji zborovi i njihovi godina organizira Društvo za
Banov, Dubravka Lemac, Nikša Krpetić,

1. studenoga održan je odlično
Hrvatski dječji festival — Za-
najmasovnije okupljanje djece
ke dobi, pod pokroviteljstvom
znanosti, obrazovanja i športa,
t od Gradskog ureda za obrazo-
Zagrebačke županije. Pokrovi-
ove je godine bio mladi ilustra-
eran čija je slika obilježila likovni
vala i to na programskoj knjižici,
ovnih i literarnih radova, CD–u
solisti. Široka tematskog kruga i raznolika glazbe-
nog izraza, ta pjesmarica od 24 izvedene skladbe
(dosad je na Festivalima izvedena i snimljena 351
skladba), sigurno će zaživjeti u programima ra-
diopostaja, televizije, koncerata, škola, prenoseći
poruku Djeca nose svjetove na dlanu kojom su i ove
godine mali pjevači u veličanstvenom ugođaju za-
vršili program.
Ovogodišnja priredba trebala je biti čarolija susreta
djevojčice Dorothy s djecom Čarobnjaka iz Oza,
Tintinkom i Tin Tinom koji je dovode na Hrvat-
FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIV
Suzana Matušan, Doris Kovačić, Meri
kulturno stvaralaštvo, u okviru
Trošelj, Ivan Vanja Lisak, Toni Eterović, Tjedna kajkavske kulture, mjes
Dijana Budiša, Davor Jašek, Maja Rogić, snije Radio Hrvatsko zagorje
Narcis Grabar, Frane Frleta, Jovica Škaro, organizira Zagorski glazbeni f
Ratko Pogačić, Ingrid Flesch, Arsen jesnica. I dok je Festival kajkav
Dedić, Sanja Dobrijević i Dalibor Paulik.
Tekstopisci: Ivanka Glogović Klarić, Jasna (pod umjetničkim vodstvom S
Babić, Ljubica Kolarić Dumić, Patricia polda) dobio ponovno tipično
Ceran, Andreja Popović, Mišo Doležal, ozračje, Krijesnica, kao pučki fe
Nedo Zuban, Marina Valković, Mirja Bobuš, čuvar tradicionalnih etno izraz
Ivan Kuliš, Jakša Fiamengo, Grigor Vitez,
kojima se govori kajkavska riječ
Asja Kahle, Meri Trošelj, Maja Rogić,
Arsen Dedić, Sanja Dobrijević, Zorica đuju i odrednice umjetničkog
Klinžić. Aranžeri: Ivan Benković, Igor Siniše Leopolda. On naglašava
Lesica, Robert Funčić, Mišo Doležal, Toni ca promovira nove pjesme nasta
Eterović, Aleksandar Valenčić, Davor tradicije kajkavskog glazbenog iz
Jašek, Narcis Grabar i Dragomir Herendić,
Leo Škaro, Remi Kazinoti, Ognjen Gravora, se želi održati postojanost zago
Robert Grubišić i Muc Softić ke, društvenih pjesama koje su s
kletima i hižama. Zadatak je da
postaja (i CD–ova) nova pučka p
u mnoge domove.
titi (RI Dance, Uršula Tolj, Anton Njavro
i Marta Meštrović). Tako zapravo slušamo Zagorski glazbeni festival Krije
zanimljivu pjesmaricu naših autora koji pišu organizacijski neumorno vodi
za dječje zborove i njihove soliste. gurović, direktorica Radija Hrva
je — Krapina, ima dvije večer
Izvedbom su pjevane poruke prenijeli Mali etno–fest bit će održan u ožujk
Sesvećani, Loptice, Kikići, Kaštelanci dine u Histrionskom domu u
Osnovne škole Jure Kaštelan i Genijalci iz 16. listopada održana je večer p
Zagreba, Varaždinski štigleci, Mali Riječani, Kajkavski venček u kojoj su nast
Morčići, Tratinčice i Vežički tići iz Rijeke, poznati i manje popularni, ali
Halubajčići iz Viškova, Mići boduli iz Krka, izvođači koji izvode nove kajka
Perlice, Srdelice i Osnovna škola Marjan iz ke, kao i sastavi i ansambli iz kaj
Splita, Cicibani iz Karlovca, Klinci Ogulin- vornog područja.
ci, Zdravo maleni iz Šibenika, Vukovarski
Nakon pozdravne Kaj je život
INES NOVKOVIĆ

golubići, Bonar iz Donje Stubice, Zvijezda

estivala svi zborovi zajedno su otpjevali pjesmu Djeca nose svjetove na dlanu
danju nakladnika Cantus d.o.o.
Gotovac).
stival veže koncert novosklada-
već u poslijepodnevnim satima
ski dječji festival. Zajedno s djecom u Dvorani, ona
doživljava istinski doživljaj glazbe, riječi i pokreta.
U tome joj pomažu zborovi izvodeći nove dječje
pjesme, pa Dorothy radosna zaključuje da su joj
djeca donijela sretne trenutke koje će uvijek pam-
Danica iz Kraljevice, Vijolice iz Paga i Ko- redalo se dvadeset novih popevk
stanj iz Omiša. na ugođaja, tema koje obrađuju,
izvedbe. Mali sastavi i ansambl
Izvedbama su prenijeli poruku da pjesma, svježinu i izvornost nastupa (
jednostavna poruka ljubavi i mira, živi i da- Begini, Klapa Bistrica, ŽAKU
lje, posvećena djeci i radosti njihova života Ravnogorski tamburaši, Aussw
kao svojevrsna zahvala svima koji diljem domovine kanti, Savski valovi, Lepi cajti i
potiču njihovu maštu, dobrotu i iskrenost. Uspjehu pridružili su im se solisti i popul
ovogodišnje manifestacije pridonio je i Program za (Mirko Bačić, Jasna Doležal, Đ
djecu i mladež HRT–a, prenoseći čarobna doga- Barbara Suhodolčan, Siniša
đanja iz Lisinskog. Željko Grozaj, Ivana Trogrlić, A
violinist i pjevač Antun Stašić)

imurski festival zabavne glazbe MEF 2010.

pjevači Zlatko Vitez i Anja Šo
pratnju Tamburaškog orkestra H
rigenta Sinišu Leopolda.
oležal — Mišo Među autorima novih popevk
znana i nova imena skladatel
Žanko, Mišo Doležal, Mario Bo
Graditeljske škole u Čakovcu, pred prepunim gledalištem, 19. studenoga 2010. održan je osmi Međimurski festival zabavne glazbe, jedini libor Paulik, Vladimir Kočiš Z
rodni festival takve vrste u Hrvatskoj, iako je, za razliku od prošlih godina, to potvrdila samo izvrsna Slovenka Nuša Derenda. No, zato su Jergović, Ivan Vanja Lisak, Dan
i i autori skladbi bili iz svih naših krajeva. To su Alka Vujica, Vlado Kalember, Grupa Karma, Lidija Bačić, Zvone Bohem, Gazde, Sanja Siniša Miklaužić, Zvonko Fra
šlogodišnji pobjednik Davor Borno, Noxsim feat, Željko Krušlin, Rajko Suhodolčan, Mirko Švenda–Žiga, Suzana Herceg, Irina Jambrošić, Meglajec, Darko Dervišević, V
Leny i Ilijana Jerković. Direktor festivala Rajko Dobošić i umjetnički direktor Vladimir Kočiš Zec, uspjeli su u doba recesije okupiti veći penc, Željko Kokorić...) i teksto
ih glazbenika. Ugođaj je bio potpun jer su svi pjevali u živo, pa se, osim kvalitete pjesama i stihova, ocjenjivala i interpretacija, što je članove tarina Fuček, Mišo Doležal, Alb
g suda, Vladu Delača i Mišu Doležala, na čelu s direktorom Vladimirom Kočišem, stavilo pred težak zadatak. Od autora skladbi i stihova, Zorica Klinžić, Milivoj Pašiček
cjenjivačkog suda i publike natjecali su se Alka Vujica, Vlado Kalember, Marko Tomasović, Miro Buljan, Rajko Suhodolčan, Mirko Šven- reš, Ladislav Prežigalo...).
nardo Baksa, Željko Krznarić i drugi. Najboljom debitanticom proglašena je Suzana Herceg, a najbolji interpret je Mirko Švenda–Žiga. Od pjesmarice ovogodišnje K
ajbolji tekst dobila je Sonja Buljan za stihove Kad zvijezda padne s neba (glazba Miro Buljan, izvedba Nuša Derenda). Najbolji aranžman pamtit će se nekoliko popevki
ip Miani–Pipi za skladbu Točno u ponoć u izvođenju grupe Karma, a najbolju glazbu Marko Bujanović za pjesmu Prorekli me u izvedbi ugođaja i stilskog obilježja te por
sastava Gazde. Splićanku Sanju Trumbić nagradili su slušatelji radio postaja i interneta za pjesmu Tekla voda studena S. Jelaske. Najboljom zagorske kleti, Kočiš — Čeči —
jenjivački sud je proglasio Znam gdje je Čakovec Leonarda Bakse, u izvedbi Zvone Bohema, a grand prix festivala dobila je skladba Ti si kriv ve nostalgične pjesme, upravo
ntautorice Alke Vujice. Dan prije festivala održan je okrugli stol, Radionica »Škola autorskog prava za mlade autore«, a predstavljena je i naziva, u nadahnutoj interpre
las autora« što je pobudilo veliko zanimanje prisutnih sudionika. Čaića.

ŠUFIT U klape Šufit rezultirao je pozivom za suradnju Iri-

MATEJU MEŠTROVIĆU svečanosti dodjele nagrada 13. međ

z je pak sve znal
ci, al sve skup
redi... Ko i Mahler,
om... Bruckner je
adni senilac, ali se
k s njim slažem,
mo slične pameti.
r je ko čovek bil
um, čisti sotona, a
čuje iz glazbe.«
Ona je tak zločesta i se-
bi dobro napravila samo
kojoj je ona sama...« Za-
malo glasnije: »A ja na
spadam uvek puno stariji.
a i jesam nešto stariji nek
vim knjigama, ne znam
lko. Kad sam u Beču išel
a Bečke dečke, tatek mi je
u godinicu manje, da me
ime, jer sam već bil velik
am skoro počet mutirati.
sam eksperimente onda
elal, pa viš kak još i danas
I tak su me jedva primili,
dna, a baš ni sluha nisam
lika, bu kaj? Kaj sad filo-
Ispod glasa: »Znaš, mali,
tak mršava da kad ono
moram samog sebe po
ati, da se kolko–tolko na-
« Onda se brzo popeo na
marno okrenuo vlastitoj
i počeo virtuozno dirigi-
u i izvikivati imena svih
vjetrova. Imao je više od
set godina, ali je sve to
o izrecitirao i oddirigirao
, kao kakvu Beethoveno-
niju. »Tu ti, mali, u Lozi-
stalno se ko na modnoj
njaju svi vetrovi sveta. Pa
viletini osečam ko ukleti
z izgubljen negde na pu-
no nešto cvili, pjeva, zuji,
oko mene. A možda sam
udel ko Smetana ili Wolf,
nače, svaki dan otplivam
kraulom tam i natrag, a
a mi mašu, bogati, nis ni
me tolko ljudi pozna... A
og malog žutog dečeca,
leži na našem pristani-
tam, pa kaj ne vidiš?... Na
m se suncu izležava po celi
normalan. Ali mu niš ne
avi Marsijanac. A kad ide
e spušta se dole u more po
im stubama, uvek mu se
uri, nego skače tu s naj-
ne, srsi me prolaze, ko za
oje Wagnerove opere, Li-
je od straha, a njemu niš.
ima ih tolko da se ne bi
tilo... Da, malo uči kod
jalniji od svih Hrvatâ zajedno, na mene
posebno ljubomoran, a sve jedna velka
poza... Kad sam ono za rata v Zagrebu
dirigiral v uniformi i sve prije koncerta
lepo pozdravil s onda obaveznim diza-
njem ruke, pa bil sam na takvoj dužno-
sti, bogamu, jedna se milostiva, dobra
stara prijateljica, zgranula i to mi posle
u sobi oštro zamerila. A ja sam joj re-
kel, draga Lucika, kaj se tome čudiš,
pa takva su došla vremena. Moraš se
pokloniti jačemu. Osim toga, Luci, pa
sam ju malo pošmajhlal, moraš priznati
da mi uniforma jako dobro stoji, svi to
iz orkestra vele, a cure samo gledaju. A
ubijal i tak nikoga nebum, niti to znam
niti hoču, a bilo bi dosta kandidata...
Posle me je siromak Noni (Žunec, op.
DD) videl, stajal je tamo kod kazališta
kad su me s grupom drugih muzičara
vodili u lancima. Samo je probledil, on,
veliki komunist, a ja sam mu viknul:
Noni, pomogni, javi Wagneru!... Nje-
gov tenorski mozak celi život ni mogel
razmeti kaj to znači... Ah, tak ti je to
s dirigentima... Niko ih ne shvača, al i
nema većih hohštaplera i prevaranata
od njih, i ja sam jedan takav, čist se sra-
mim sâm pred sobom. Vidiš, ovaj stup
na sredini mojega kabineta (tako je zvao
veliku radnu sobu u Lozici s glasovirom
i pogledom na more, op. DD). Na nje-
mu ti vise sve moje sramote, sve to or-
denje i medalje,
zlatno prstenje,
srebro, čuda
Božja, a onaj
pergament kaj »Kad sam u Beču išel na
tu strši, viš ga na ispit za Bečke dečke, tatek
sredini, z potvr- mi je stavil koju godinicu
dom i pečatom manje, da me uopće prime,
za fona (njegova
jer sam već bil velik i trebal
tada u Europi
uobičajena titula sam skoro počet mutirati.
von, op. DD), to Nekakve sam eksperimente
se kod Njemaca onda na grlu delal, pa viš
kupovalo u bes- kak još i danas govorim.«
cenje. Valda ju je
i Beethoven ku-
pil, ha, ha...«
Kvintet bez pete linije
»Kad posle svirke v noći zgasim svetlo i
idem f krevet, uvek lupim glavom v taj
prokleti stup. Emti Brezovca (arhitekt
Lovrine vile u Lozici, op. DD), koji ga
je postavil na tak prometno mesto! Da,
da, dirigenti, pizdeki, neznalice... Po
meni, mali, jedino kaj vredi, to je biti
kompozitor. O tome ja sanjam celi život.
Ali, j***ga, nije bilo vremena, a ni prave
volje, da budem iskren, zicflajša, uvek
bi se neki vrag preprečil... Evo, apropo,
ovaj kvintet koji radimo zajedno. Daj
pogledaj to malo, to si ti napravil poče-
tak, a dalje sam kakti moral ja. Mislim
da ni loše ispalo... Kaj veliš, nema pete
linije? Bemti, pa to sam zaboravil, viš
ti, to ti je dirigentska glava... A i starost
već kuca na vrata... Tolki gradovi, ve-
liš? Pa ja sam te gradove, posebno one
»Da, da, dirigen
neznalice... Po m
jedino kaj vredi,
biti kompozitor.
ja sanjam celi ž
Lovro pl. Matačić i Dubravko Detoni
ne vo- j***ga, nije bilo
čekaj, kam ideš, ni
liš te a ni prave volje,
govora, sad ćemo mi
prstace! (Jako volim, maestro! Ali me iskren, zicflajša
ne sluša i grabi mi brzo iz tanjura tri– neki vrag prepre
to začas... (I onda
četiri komada, op. DD) Da, obožavam
na pristojnom fran-
jesti i... Piti baš i ne, možda nešto ko
cuskom daje izjavu
mlađi, al nikad previše. Je, jemput smo
zgodnoj gospodični
u koju izbezumlje-
se gadno napili, posle Verdijevog Rekvi-
jema u Dubrovniku, 1961., prvo moje svašta napripovedali.
no bulji i znalački ju iz mojeg bezobrazluk
svečano javno pojavljivanje nakon rata,
odmjera, op. DD.) u tri vodeća europska
kad su svi partijci sedeli v prvom redu
Malo poslije: Jezike bil na plakatima najav
na Trgu iza Gospe, za njih na Držićevoj
sve govorim, a, osim ski nastup s onda tri
poljani, a ja sam se prije izlaska na binu
njemačkog koji sam na svetu. Ali to nism
ipak uspel potajno prekrižiti... Posle
navčil ko mali, ne i ja, nego njihovi zloč
smo sa Zlatićem nakon pijače išli v noči
znam dobro nijedan. Al za telegrame agenti. Pričalo se i o
na nekakvu kulu pišati dole u šiprag, pa
koje treba z pulta slati orkestru, to je špijunskim i drogeraš
je on pal nekam u dubinu, mesec dana
čist dost. Velke govorancije, puno mu- se iživljavaju antitalen
je hodal okolo z unakaženim licem ko
drosti, to ti je već unapred čista propast, kerske. Pa kak bi tak
pravi komunistički mučenik... Noćas si
zgubljena bitka. U orkestru sedi krdo se drogiral ili, ne daj
napravil tri katastrofalne greške. Prvo,
majmunâ od kojih svaki misli, kaj mi- A priča o dve žene, k
napisal si note kod kojih muzikaši koji
sli, siguran je da je bolji od tebe. Mo- čistom prijatelstvu. U
te sviraju moraju misliti. Ali oni to ni-
raš ih nekak preveslati. A ja sam to na se svetu prijavil za na
kak nemru, oni su, velim ti, rulja ceplje-
vreme nafčil... Beethoven, dobro, on je teru, nego muzičko
na protiv pameti, stoka bez glave i repa,
velikan, ali on ni niš znal o orkestru, bil talentu...«
doživotno ih tući treba. Drugo, makar
je samo strašno bezobrazan. Sve su to
sam te molil da to ne napraviš, jer imam Gledam fotografiju
moji stari kolege, cela regimenta, stolje-
taj prokleti giht pa teško hodam, išel si Lozice, Lilikino rem
ćima popravlali i pobolšavali, svaki ne-
po svim tim stubama tam na Boškovi- je nekako sve zlokob
što malo, a još uvek ne zvuči dobro... Pa
ćevoj poljani ko stroj na binu, stigel do ja... Još pamtim zadnj
ne mogu to dirigenti dobro napraviti.
klavira puno prije mene pa svima jav- Petak oko podne,
Barem ja to smijem reči... Berlioz je pak
no pokazal onu stvar, to jest, kolko si umjetničke sobice Ma
sve znal o tehnici, al sve skup malo vre-
ispred mene i svih nas. I treće, mimo rane Vatroslava Lisin
di... Ko i Mahler, uglavnom... Bruckner
dogovora si me pogledal kad sam se Lovro sjedi sâm u na
je bil dosadni senilac, ali se ja nekak s
zgubil u toj tvojoj ukletoj partituri. Pa je sav pogrbljen i utu
njim slažem, valda smo slične pameti.
si me javno, do temelja osramotil, jer kriva ili briše zaplak
Wagner je ko čovek bil monstrum, čisti
publika ko publika, ona ne zna slušati,
 i dalje stižu. Upravo

na se stranih
Nastupali ste na dva velika i poznata
festivala, SXSW u SAD–u i Canadian
Music Week u Torontu u Kanadi, kao je-
nas uspoređivali s Bad Religion, Green
Day i sličnim bandovima, a mi smo sni-
mili dva albuma prije nego što smo ih
prvi puta čuli. Dakle, mi smo autentič-
vremena, promjene i prilagodbe, tako
da ćemo kroz nekoliko godina vidjeti
kako će se to sve odraziti na hrvatsku
diskografiju.
D HDS–ZAMP u
kroz podršku
projekta, kao što je
dini umjetnici, ne samo iz Hrvatske već i mnogih stranih org
etnika i ni podravski punk rock proizvod i na to
iz ovoga dijela Europe. Koliko su takvi fe- smo posebno ponosni. Kad počinju, mladi glazbenici često ne koje štite autorska
đača na takvim stivali značajni za dobivanje kontakata i razmišljaju o važnosti autorskog prava S HDS–ZAMP–om im
a i događajima dobivanja prilike na inozemnom tržištu? Dio sredstava za turneju po SAD–u i i zaštite vlastitih djela. Je li tako bilo i s dobru komunikaciju
a kolektivno, uz Kanadi dobili ste na natječaju HDS–ZA- vama?
Dado: Bila nam je čast što su nas po- suradnju, a uključil
odršku države, MP–a? Kakva su vaša iskustva i komu-
zvali da nastupimo, jer su to jedni od Žika: Kad smo mi počinjali, ovaj se i u kampanju »Glas
nikacija s HDS–ZAMP–om?
nezavisnih najvećih i najznačajnijih svjetskih festi-
te sponzora vala. Tim više što smo bili prvi glazbe-
nici iz Hrvatske koji su bili pozvani da
upa ulažu puno
nastupe na tako prestižnim glazbenim
aca i vremena i medijskim međunarodnim događa-
ogli sudjelovati njima, te smo svjesni koliko to iskustvo
događanjima, znači za nas, kao i za hrvatsku glazbu i
i i podržati kulturu u svijetu. Drago nam je da su
mnogi prepoznali našu kvalitetu i ori-
etnike.
ginalnost te da su uslijedili novi pozivi
za nastupe na drugim festivalima i na
drugim kontinentima.
sredstava koja su im
na prošlogodišnjem Ono što je nas iznenadilo jest to što se
TL HDS ZAMP–a većina stranih umjetnika i izvođača na
takva festivala, a Go- takvim festivalima i događajima pred-
Žika i Dalibor Mar- stavlja kolektivno, uz pomoć i podršku
do ispričali su svoje države, vladinih i nezavisnih institucija
ustva. te sponzora iz tih zemalja, koji svi sku-
pa ulažu puno truda, novaca i vremena
bili na turneji po Ka- kako bi mogli sudjelovati na takvim do-
u. Kakva su iskustva? gađanjima, predstaviti i podržati svoje
ala publika? umjetnike. Zapravo, to je i logično, bu-
dući da je konkurencija velika, posebice
oveli smo gotovo mje-
na tržištu kao što je Sjeverna Amerika,
sjevernoameričkom
a za neki značajniji uspjeh tamo se ne
Odlično iskustvo.
može postići puno bez početnog fi-
velika, drukčija, za-
nancijskog ulaganja i dobre promocije.
vojim različitostima.
Tamo se svi trude na raznorazne načine Overflow
ao sam tamo s dosta
privući pozornost, sa svih strana te po-
li sad, kad su se stva-
zivaju na svoja događanja. Primjerice, uništio i tadašnju glazbe
e mogu reći da sam Dado: Prvi put smo se prijavili na na- kutak naše planete nije imao vremena
bili smo na australskom partiju u Austi- i bezbrižnu mladost naše
riku i Amerikance i tječaj HDS–ZAMP–a, budući da ni- baviti autorskim pravima i sličnim »sit-
nu gdje su za njihove izvođače zakupili drugo, tada u Hrvatskoj
dućem skoku »preko smo bili u mogućnosti samostalno i uz nicama«. Rušile su se države, stvarale se
atraktivan klub u središtu grada, unaj- regije nije bilo nikoga tko
ka je bila sjajna, a to pomoć stranih organizatora financijski nove, neki ljudi su se pretvorili u zvije-
mili jednako tako atraktivne hostese, i mogao pomoći u međun
tnije. Odsvirali smo ostvariti turneju, nastupe i sudjelovanja ri, neki drugi su krali, malo ilegalno, a
gostima ponudili besplatnu hranu i jeri, budući da to nije bilo
rata, četiri u Kanadi i na festivalima, konferencijama i sajmo- malo i legalno, a opet neki drugi su bili
, Texasu, doslovno su piće, sve to da dođu vidjeti australske vima. Do sada smo isključivo samo- spremni dati doslovno sve od sebe za sami mogli znati kao tinej
umjetnike.
ni koncerti. Najdraži stalno i uz pomoć Grada Koprivnice, druge. Za jednu malu grupu tinejdžera Žika: Dok smo mi poči
opodnevni nastup u Žika: Mnoge države prepoznale su kojima se ovim putem zahvaljujemo, iz Koprivnice to je sve skupa izgledalo interneta, a danas postoj
centru u Austinu u korist od svojih glazbenika ili kako se financirali naše međunarodne aktivno- strašno, ali i nestvarno, kao da smo oko čudovište Google i svi m
eno–medijske konfe- to popularno naziva, »urbane kultu- sti, od festivalskih nastupa, turneja, su- sebe gledali film, a ne pravi život. Nama ti ogromno bogatstvo zn
e dio South by Sout- re«, shvatili su da tako populariziraju djelovanja na konferencijama i važnim je glazba bila nešto što nam je pomoglo unaprijedili svoju karijeru
W) festivala. Koncert i predstavljaju vlastitu zemlju, čine je događanjima na svjetskoj glazbenoj sce- da preživimo i ostanemo »normalni«, a vrlo jednostavna: ako to
acijama i odmah smo zanimljivijom i potencijalno povećavaju ni. Drago nam je da se HDS–ZAMP autorska prava nam nisu bila prva stvar vi, učinit će netko drugi i
onude za svirke. Sam korist od turizma, ali i plasiraju kulturni uključio kroz podršku našeg projekta, o kojoj smo razmišljali. U tom vreme- zaostatku, a konkurencija
SW festival je zaista izvozni proizvod, a kulturna proizvod- kao što je i praksa mnogih stranih or- nu kada su se sustavi raspadali i gradili na jer skoro svaki drugi kli
o i moja je preporuka nja je danas među najprofitabilnijim ganizacija koje štite autorska prava, novi, bilo je teško vjerovati institucija- želi imati band.
ima glazbe da svaka- industrijama. Hrvatska bi također, kao čak i u bogatim državama, kao što su ma koje će štititi naša prava. Više je tada
im se pruže prilika, zemlja koja želi biti turistička velesila, Velika Britanija i Kanada, da podupiru vrijedilo pravilo »uzdaj se u se’...« Danas Kakvi su planovi banda u
om u životu dožive trebala prepoznati svoj kulturni proi- svoje glazbenike s međunarodnim po- je srećom situacija puno povoljnija, ne liko mjeseci?
aškom kapitolu glaz- zvod i potencijal i u području »urbane tencijalom i u njihovim međunarodnim samo zato jer postoji sustav zaštite au-
Dado: Zadnjih nekoliko
ubova iz kojih dopire kulture«. Najvažnije je, dakako, da je aktivnostima. S HDS–ZAMP–om torskih prava, nego i zato što su ljudi
stupali smo po ljetnim
ba, deseci tisuća ljudi glavni kriterij kvaliteta. imamo dobru komunikaciju i suradnju, danas ipak puno svjesniji svojih i tuđih
Hrvatskoj, Sloveniji i Slo
adom i uživaju u do- a uključili smo se i u kampanju »Glas prava.
Od 1990., kada ste tek stupili na scenu, bili vo konačno završavamo
provodu, nevjerojatne autora«.
ste jedan od prvih bandova koji je svirao S obzirom na to da ste već jako dugo na koji smo snimili u vrhun
dite neke slavne ben-
punk–rock i zvučao uistinu svjetski. Što Kakva je danas situacija na punk–rock sceni, imate puno iskustva. Što biste poru- »Studio 150« u centru A
uno drukčijem svjetlu
vas je privuklo takvoj vrsti glazbe? Jeste sceni u Hrvatskoj što se tiče publike, prosto- čili mladim bandovima koji se pokušavaju kojemu su snimali Paul W
irali u klubu veličine
li tada uopće razmišljali o tome da ćete se ra, drugih bandova, ali i interesa izdavača probiti na sceni, a voljeli biste da je i vama Bowie.
da ne zaboravim i
time baviti u životu? za objavljivanje albuma? to netko rekao kada ste počinjali?
al, kao i festival mul- Također uskoro snimamo
ferencije, predavanja, Žika: Od prvog dana i od prve pro- Žika: Teško je reći. Punk–rock nije više Žika: Mladi obično puno ne slušaju. Ni pjesmu na hrvatskom, to
e to Austin za vrijeme be mi smo bavljenje glazbom shvatili toliko uzak žanr, to jest, kad govorimo mi nismo skoro nikoga slušali kad smo skom jeziku za kompilac
u jedan od najboljih i naj-
ijih glazbenih žanrova na
sceni. Hitovi koje izvo-
, pjesme uglednih autora
o da su rađene upravo za
okalne sastave, nevjerojat-
nski i stadionski koncerti,
koje postižu samo rijetke
sve je to karakteristika
domaće klapske scene,
lje i rekli bismo — nikad
čno je i kad naše klape
vijet na različite zborske
i slična natjecanja i vrate
ane zlatima i visokim po-
Stoga začuđuje slabo za-
naših tiskanih medija za
ihova izdanja, jer je činje-
one imaju vrlo široku slu-
bazu. Zapravo su prikazi,
ili kritike novih klapskih
oliko rijetke da je prava
t ponekad doznati što se
ljeu uopće događa.
o iskoristili odličnu prili-
arem dijelom upozorimo
iko sjajnih novih izdanja,
vatko poželio u vlastitoj
Zagrebačka izdavačka
ardona objavila je u vrlo
roku tri vrhunska klap-
–a i jedan klapski remiks
Riječ je o novim CD–
opularnih klapa Maslina
, dok je Klapa Sv. Juraj
e ratne mornarice objavi-
najvećih hitova. Četvrti
ništa manje važan CD je
an Dub dva glazbena pri-
rešimira Tomeca i Marca
a, koji su u dub ili remiks
onudili moderne obrade
klapskih pjesama.
aslina fenomen je za sebe.
KLAPE KASTAV NA FESTIVALU THE AMERICAN INTERNATIONAL
FESTIVAL — ST. LOUIS
ričko zlato hrvatskoj klapi Kastav
vatsko klapsko pjevanje ima velikog odjeka u svijetu, zna se već odavno To je
m uspjehom potvrdila muška klapa Kastav koja je od 13. do 22. studenoga
a na međunarodnom zborskom festivalu i natjecanju The American Inter-
Choral Festival (St. Louis u Sjedinjenim Američkim Državama). Klapa je u
jskom dijelu programa u kategoriji F — Folklor nastupila pred peteročlanim
odnim žirijem te s programom temeljenom na hrvatskoj narodnoj baštini,
uopće — Da te mogu pismom zvati. Za-
nimljiva je, možda čak i simptomatično
simbolična upravo priča o toj prelijepoj
pjesmi koja je izvedena na Prvim veče-
rima dalmatinske šansone u Šibeniku
1998. godine. Tamo je prošla zamalo
nezapaženo, da bi se nekoliko godina
kasnije album s tom pjesmom prak-
tično bez ikakve reklame, bez spotova
na televiziji i bez ijednog medijskog
trika, uobičajena kod instant bandova
i hitova, prodao u nevjerojatnih 25.000
primjeraka, a pjesma je postala jedan
od pravih nacionalnih megahitova.
Sve je kulminiralo osam godina posli-
je veličanstvenim koncertom Ne damo
te pismo naša na Poljudu u Splitu, što
je bio možda najveći trijumf klapskog
pjevanja u nas, a Maslina je tamo bila
najveća i najsjajnija zvijezda u žestokoj
konkurenciji najboljih domaćih klapa.
No, Maslina i njen vokalni solist Bran-
ko Bubica, za čiji sjajni tenor neki kažu
da je najljepši hrvatski klapski glas, ima
i čitav niz hitova od kojih su najpoznati-
je Maslina je neobrana, Šibenska balada i
Ostala si ista. Maslina je počela njegova-
ti specifičan, vrlo prijemčiv i slušljiv tip
višeglasnog pjevanja s istaknutim soli-
stom, pa su bili i u izboru za hrvatsku
pjesmu na Eurosongu. Nije zanemariva
ni njihova suradnja s nizom uglednih
skladatelja i tekstopisaca, a sve se to
sada ponovilo i na najnovijem albumu
Vitar s mora.
Album je zbirka četrnaest pjesama te
još tri bonusa. Suradnici na pjesmama
su, uz ostale, bili Arsen Dedić, Jakša
Fiamengo, Dražen Žanko, Pero Ko-
zomara, Miro Buljan, Neno Ninčević,
Duško Šarac, Andrej Baša i drugi,
dakle sve provjereni i poznati autori.
Rezultat je glazbeno ujednačena ploča
gdje ipak odskaču naslovna pjesma Vi-
tar s mora te one rađene s Arsenom De-
dićem, Da mi nije moje dice, Ko će naše
smokve brati i vrlo dramatična Lumini
gdje je Arsen i vokalni gost. Drugi gost
je Đani Stipaničev u pjesmi Potraži me,
a svakako je zanimljiva izvedba preli-
jepe Žankove pjesme Božić na moru.
Ukratko, Maslina je i na novom albu-
mu zadržala visoke standarde koje si je
već ranije sama zadala.
Druga ploča u izdanju Scardone je
ona s velikim hitovima Klape Sv. Ju-
raj Hrvatske ratne mornarice, Zapivaj
Međunarodnom susretu vojski svijeta
u Lourdesu, a i danas djeluje u okviru
Orkestra oružanih snaga. Premda ima
prvenstveno protokolarnu zadaću u
okviru MORH–ovih međunarodnih i
nacionalnih aktivnosti, Klapa Sv. Juraj
je skup vrhunskih pjevača koji spadaju
u sam vrh hrvatskog klapskog pjevanja,
pa tako nisu izostale ni brojne nagrade
za njihove doista izvanredne nastupe.
Ta klapa ima široki repertoar, od onih
izvornih, preko novouglazbljenih u stilu
izvornih, uz obrade popularnih skladbi,
do duhovnih i domoljubnih pjesama.
Sve je to vidljivo upravo na njihovom
Best of albumu, već desetom u karijeri,
na kojemu su uvrštene čak dvadeset i
dvije skladbe, od čega tri nove. Teško
je u tom izboru istaknuti jednu pjesmu
ispred druge, ali osobno su mi najdraže
njihove izvedbe Trumbićeve Kome bi
šumilo more moje sinje, Vilo moja Badu-
rine i Jurića, Kuntarićeva U nedilju Ane
(Mali motorin) i svakako nezaobilazna,
himnična Dalmatino povišću pritrujena
Ljube Stipišića Delmate. Sve su to op-
ćeobljubljeni hitovi hrvatskog klapskog
pjevanja, no teško je ne spomenuti ništa
manje važne pjesme Na omiškoj stini,
Pusti me majko, Ružo crvena, Cvijet če-
žnje, Croatio,iz duše te ljubim ili Kad te
spomenem, Zlatne godine, Bodulska ba-
lada, pa sve do Moje domovine. Klapa
Sv. Juraj ih pjeva s velikom lakoćom,
aranžmani su suvremeni i nenametljivi,
pa svatko tko se odluči preslušati njiho-
vu ploču Zapivaj klapo moja! naći će za
sebe čak nekoliko pjesama u koje će se
zaljubiti na prvo slušanje.
Treća ploča u našem izboru izdanja
Scardone, Prava karta klape Cambi,
možda nam je ostavila i najbolji dojam,
premda ne želimo međusobno uspo-
ređivati ove tri klape, jer svaka njeguje
samo u superlativima. Ta osmeročlana u kategoriji klapa.
I na kraju, evo i dokaz
više i šire od dalmatin
specijaliteta. To je p
Dub čiji su autori dvo
mec i Marco Grabber
Krešimir Tomec iz Za
ducent i basist grupe
ljenjem u Sloveniju, u
otvori svoj projektni
je zgradi uskoro svoj
poznati DJ Marco
tako upoznaju, započ
a kako su imali iste
dalmatinskoj spizi, vin
postava pobijedila je svuda gdje je pje-
odlučuju na moderan
vala, a u njihovu pjevanju se svakako
sami navode, riječ je o
osjeća rad umjetničkog voditelja prof.
ku koji objedinjuje zv
Rajmira Kraljevića. Govorimo to stoga
pjesama s Jadrana s n
jer su svi glasovi toliko ujednačeni, tako
tronskom glazbom. A
kvalitetni da nema nikakvih oscilacija u
strane zamišljen kao u
stilu i pjevanju ni na jednoj od jedana-
CD, a s druge, želi pr
est uvrštenih pjesama na albumu Prava
hrvatsku glazbu mla
karta.
uklapajući motive kla
Klapa Cambi dolazi iz Kaštel Kambe- pjevanja, gajdi, sopila
lovca i njezini su članovi Eduard Šegota, zvuči kao da je iz Lo
Jozo Delaš, Ivan Žanić, Željko Demi- uz uvodnu Šijavicu, ču
rović, Alen Babić, Petar Milan, Hrvoje Vrati se mili ćale, Svet
Lozančić i Dino Šimera. U Dalmaciji bili, Jute san se zajubi
bi za njih rekli da pivaju ka grdelini, a noć je mila moja majko
nevjerojatna je discipliniranost, ali i na- i Pismo moja hrli tamo
dahnutost kojom to čine. No, premda
nitko ne iskače iz prelijepa pjeva, svi se
glasovi jako dobro razaznaju, premda
u konačnici zvuče kao jedan. Odliku-
je ih fina čistoća, dikcija i mladalačka
energija. Kako ističu na omotu albuma,
s velikom pažnjom su pristupili izboru
pjesama za album. I to se osjeća u svakoj
melodiji. Album otvara intimna pjesma
Nasukan, nastavlja se s Krivom kartom
(izvedena i nagrađena na Dalmatinskoj
šansoni 2009.), slijedi vokalno razi-
grana Tek sad znan, a potom jedna od
najboljih na ploči Lipoto moja. Plima
ljubavi i Sve će doć na svoje misto tipične bberu vokalima su po
su za klapu Cambi, a takve su i Moja iz Splita i klapa Ošja
presuda, Kolone i vesela Popucale rebatine niz odličnih glazben
i U ovoj noći. Veliko finale ploče svaka- Zagreba.
ko je potencijalno veliki hit Dugo nije
Po opremi albuma jas
pala kiša, u pravom literarnom ozračju
an Dub puca na europ
slavnog Gabriela Garcie Marqueza,
žište, no nije ga loše im
ali na jedinstveni način klape Cambi.
kolekcijama, jer je rije
Dugo nije pala kiša ima veličanstvenu
modernoj ploči. Za p
instrumentalnu pozadinu i u odličnom
će se dosta emitirati i
aranžmanu zvuči moćno i superiorno.
Album Prava karta bi vrijedilo kupiti
da je na njemu samo ta pjesma! Ukrat-
Suvremena hr
glazba u Ljubl
N
a koncertu održanom 1
Velikoj dvorani Narodne
bljani, Komorni gudački orke
filharmonije izveo je progra
hrvatske glazbe. Bilo je to na
renju njihova jubilarnog 10. c
 You a Merry Christmas. Grubišić)
ožićnih ploča, Kići se s tom pločom

najnovijih dogodilo isto ono što je
sve višim
doživio i slavni Elvis Presley, čiji se
m i izvođačkim božićni album (ili albumi, jer ih je
ma
nekoliko) prodaje i danas.
Ipak, umjesto lovorika i slave za mi-
niz godina, dva po- nuli rad, i to onda kad se to baš i nije
mjeseca rezervirana smjelo, Krunoslav Kićo Slabinac je
m dućanima ploča za nedavno zbog tog albuma stavljen
a izdanja posvećena na pravi stup srama. Dogodilo se
o uzoru na američ- da je jedan engleski tabloid objavio
o tržište. No, činje- svoju top listu najružnijih božićnih
albuma na svijetu, gdje je Christmas
k taj konzumentski
rijene iz onoga koji with Kićo zasjeo na prvo mjesto.
Recimo ovako: nije jasno zašto se
iji i važniji, a to je
takva lista uopće radi-
la, a kad već nisu došli
na ideju raditi top listu
najružnijih kraljev-
skih obitelji na svijetu,
zlobni engleski tabloid
imao je za svoj priglu-
pi izbor i puno gorih
božićno dizajnerskih
primjera u svojem ili
američkom dvorištu,
ali je bilo puno lakše i
»hrabrije« gurnuti sra-
motu na nekog tamo
Kiću u Hrvatskoj, bez
da se ozbiljnije raz-
motri kontekst zbog
IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZL
u vlastitoj nakladi autorski album U
N
ovi CD zborova
tihu Božićnu večer, s osam skladbi.
Iako nije imao nikakvu javnu pro- Male Tratinčice
i Tratinčice Osnovne glazbene škole Aleksandra Jug Matić, donosi iz
mociju, zanimljivo je da su njegovu
pjesmu Božić na moru, na svoj novi poznatih dječjih pjesama koje se pjevaju generacijski. Tu su i tri nove au
CD uvrstili članovi sjajne klape pjesme stalnih suradnica: Hoću i neću Natalije Banov i Patricie Cerin,
Maslina. Da je Žankova ploča iz- vrati Suzane Matušan i Ivanke Glogović Klarić te Praznici za školske
dana za nekog većeg izdavača bio bi Suzane Matušan i Ljubice Kolarić Dumić, koja je izvedena na Hrvat
nesumnjivo vrlo zanimljiva i širo- dječjem festivalu u Zagrebu. Aranžeri su Natalija Banov i Aleksandar V
kom krugu slušatelja. čić, ujedno glazbeni producent izdanja. Malim Tratinčicama i Tratinč
ovo je već treći CD. Uz vokalno, Zborovi često predstavljaju i svoje p
Svakako je zanimljiv i projekt obi- umijeće, njegujući oba umjetnička izraza. Voditeljice zborova, Tea M
telji Hegedušić, Božić u obitelji, na
vić, Patrica Cerin i Suzana Matušan svojim kontinuranim radom pripr
kojemu je objavljeno 12 pjesama sa djecu za snimanja i nastupe. Radost muziciranja, jednostavnost i ritm
svih strana svijeta, od kojih su neke
izviru iz svake pjesme koje potiču dječju maštu i veselje stvaranja malih
pravi rariteti, a izvode ih Ksenija đača.
Erker, Hrvoje Hegedušić i njihove
kćeri, Hana i Martina. Album je
bio rađen za Orfej, a ove se godine DJEČJI ZBOR
novo izdanje proširuje i dodatnim LOPTICE
bonus pjesmama.
Kako ne bismo otišli u preveliku
širinu, spomenimo još i nekoliko
ZAGREB JE
najnovijih ovogodišnja izdanja. PRIJATELJ
Primjerice, kao uvod u novi bo-
žićni album pod nazivom Božićna DJECE
priča, Ivo Gamulin Gianni snimio
je nedavno spot za najavni singl za (Dječji zbor
pjesmu Aleluja Leonarda Choena Loptice)
koju je na hrvatski prepjevala Alka
Vuica. Na albumu koji je u izdanju

P
ića u Hrvata, toliko kojeg je Slabinac morao zamotati Dallas Recordsa izašao krajem stu- ovodom petnaest
i s pravom govore o svoje (i naše) božićne pjesme pod denoga, nalazi se desetak svjetskih godina djelovanja,
ožiću. Običaj je to- fotku sebe kao Djeda Mraza. Ba- i hrvatskih božićnih hitova, a po- zagrebački Dječji zbor
en u narodu da ima hatim Englezima se ne treba čuditi, sebno veselje i čast našem mladom Loptice objavio je nosač zvuka Zagreb je prijatelj djece kojim na simb
nce u folkloru, ali i ali dogodilo se da su praktično svi tenoru je pjesma The First Noel, sni- način predstavlja svoj rad, ali i vezanost uz grad u kojemu djeca vrtićkog
, likovnosti i napo- naši portali, pa i oni u bivšim jugo mljena u duetu sa svjetskom divom sta žive i pjevaju. Autor gotovo svih pjesama, tekstova i aranžmana je
Različite tradicijske državama, sve do Makedonije, me- Gloriom Gaynor, s kojom će odr- Doležal, stvaralačka duša Zbora (za jednu je tekst napisao Marijan K
me danas svjedoče o todom prepisivanja, taj primitivni žati i božićni koncert, 22. prosinca Tu je i voditeljica Jasna Doležal koja radi s djecom, raduje se i pjeva s n
dnoj »kajdanki«, u izbor s velikom zluradošću prenijeli u Lisinskom. CD sadrži osamnaest pjesama, one predstavljaju tematski krug malih
me iz svih hrvatskih našem pučanstvu. Eto još jednog ča predškolskog uzrasta. Pjesme su jednostavne strukture, pjevne, pam
razočaravajućeg dokaza da znamo Dva odlična izdanja dolaze i iz
im dijalektima i sa vješte u tekstualnom i aranžerskom dijelu, a melodije su šlagerske, u
raditi samo u korist vlastite štete... Aquarisa. Tako je Big Band HRT–
m specifičnostima. zagrebačkog »štiha«. Neke su tipično dječje, a neke tipično »zagrebačke
a objavio Veselje ti navješćujem, na
mo ovu temu muzi- Uostalom, koliko je ta ploča bila sku pjesama završava poletna samba Kad bi svaki dan bio karneval, u ko
kojemu gostuju sjajne pjevačke zvi-
nolozima, a velika važna ljudima možda najbolje svje- Doležal potvrđuje kao vrijedan autor dječjih pjesama.
jezde Vanna, Nina Badrić, Jacques
malog Božića, koja doči pjevačica Danijela Martinović, Houdek, Radojka Šverko, Marko
o još iz paganskih koja je u razgovoru za jedne dnevne Tolja, Jasna Bilušić, Tina Vukov i
jenja dolaska nove novine ispričala kako se u njenoj grupa Rivers. Na albumu je jedana- CD izlog Ane Kuštrak
nas se reflektira u kući taj album slušao svake godine est tradicionalnih hrvatskih božić-
hovima u kojima i bio neizostavni dio blagdana. Na nih pjesama u raskošnim aranžma-
spominje novo ili nju je ostavio toliko utjecaja da je i nima koje potpisuju aranžeri mlađe NOVO SVITANJE
bila je dovoljno jaka sama objavila vlastiti album Božić s generacije: Ante Gelo, Ivan Pope-
hrvatskim sklada-
ačima. Tako danas
Danijelom, s jedanaest pjesama. skić, Igor Geržina, Damir Horvat i
Luka Žužić, pa ploča bogatim zvu-
VEĆ SE BLIŽI
A Danijela nije jedina koja je to
tke odličnih bo-
a, najboljih i
kom može zadovoljiti podjednako VRIJEME
obične, ali i one vrlo zahtjevne
h izvođača,
me u posto-
slušatelje. BLAGO
ožićnih na- Drugi album pripada An- (Veritas)
la praktično samblu narodnih plesova i
skladateljska pjesama Hrvatske LADO,
Božićni koncert, zapravo lanj-
anja božić-
u nas je prvi
ska snimka koncerta uživo iz
HRT–ova Studija Bajsić. Pro- U predblagdansko i
blagdansko doba,
izloge diskografa već su
gram sa čak 22 pjesme svoje-
noslav Kićo vrsna je božićna šetnja raznim naveliko popunili različi-
na od najve- hrvatskim krajevima, ali i iz- ti nosači zvuka s božićnim
bivše države, bor iz djela brojnih autora koji repertoarom, bilo da se radi o autorskim božićnim pjesmama ili onim tr
uostalom je- su kroz proteklih 20 godina onalnim, u novim aranžmanima.
služnijih što
sjećaju skladateljske savjesti. Tradicio-
ili avangardist, nacionalno orijentiran
đužanrovski, u sedamdesetima i još više
esetim godinama prošloga stoljeća biti
elj moglo je opet značiti neku novu
ru. Mora da su te dileme bile sputava-
mnoge skladatelje u to doba, jer ih se
sklanjala u konformističke staze tradici-
vangarde, istražujući putove kojima više
naš je najkonformističkija ali i najdostojnija
tradicionalnog jezika. Ljupka skladba Stretta-
mente, ljupkog početka s poigravanjem koje
potvrđuje Magdića kao nadarenog za slobodni
hod, postaje uskoro živopisni oris tjesnaca u
kojem se gura previše stvari u premaloj jedi-
nici vremena, pa nestaje u ništavnosti ravne
crte. Mali hoquetus u kojemu je manira potra-
godina djelovanja, u gotovo nepromijenjenom CD izlog Vere Lončar
sastavu. Nažalost, tragična i prerana smrt Juri-
ce Ugrinovića teško je pogodila band, no Mario
Igrec, Nenad Jura Vrandečić i Saša Nestorović LEKAP QUARTET
sve ove godine neumorno rade. Borna Šercar
dostojna je zamjena za legendarnog Ugrinovi-
LOVE ME OR LEAV
ća, a osvježenje je gostovanje klavijaturista Hr-
voja Gallera. Novi CD je na tragu dosadašnjeg Dancing Bear

nije htio ići prirodnim nagonom, a nisu
ali neke rezultate.
ćev portret započinje upravo u toj novoj
obode, u sedamdesetima. S ansamblom
antra, u kojemu se realizirala i stvara-
ičnost Mladena Milićevića, Magdić je
o svojim rukopisom. Tražio je u sferi
nike poveznicu za zvukom, slobodnim
m koji bi pokazivao neki novi prostor.
a za klarinet, sus i elektroniku, dobar je
za stvaranje. Istodobno, već je maniri-
ezik avangarde ostavio svoj pečat i re-
o Magdića u svoje redove s Constellation
fonijski orkestar.
e dvije struje slobode i ograničenja opri-
u cjelokupnom stvaralaštvu Josipa Mag-
d najranije skladbe Constellation, do re-
h djela zadnjeg desetljeća. Ipak, šteta da
a nije bila više cijenjena i izborena, jer bi
animljivije, svakako, osobnije rezultate.
viju struja najdojmljiviji je u Koncertu za
r s početka osamdesetih gdje je utaba-
azbenim jezikom stereotipa pokušana
posve izvorišna situacija zvuka, ona iz
a. Stelarno događanje u svemiru je kao
za skladanje moglo postati popratnom
m za vizualni doživljaj ili samo sebi
m u najboljem smislu i potražiti snage
vlja u njihovim međusobnim odnosima,
žila izvanglazbeni sadržaj i dobro se u njemu
snašla. Skladba Dhyana za sopran i komorni
ansambl se utiče meditaciji na indijski ili bolje
reći, staroindijski način, i ponovo traži stanje
ništice. Ne znam kome je namijenjena u 21.
stoljeću kad se poklonici indijskog gledanja na
svijet danas sasvim drukčije orijentiraju spram
meditacije, kao jednog težišta svijesti i koncen-
tracije, kao opozicije tomu. A ni modernom
čovjeku nije potreban »prevoditelj« za drugači-
ja stanja svijesti, Dalai Lama je dovoljno blizu i
svakomu je slobodno sve isprobati. Josip Mag-
dić nije zahtjevan skladatelj. Ni prema sebi ni
prema slušateljima. Sluša porive svoje mašte i
nastoji ih realizirati najbolje što može. U tijeku
od gotovo pola stoljeća, na fiziognomatskom
se obrisu skladateljstva Josipa Magdića nazire
obrazac i previše poznat; obrazac onih koji su
se radije dali baciti u svijet nego li naučiti pliva-
ti vlastitim stilom.
CD izlog Dinka Husadžića Sanskog
ZAGREB JAZZ PORTRAIT
HRVATSKA JAZZ
TRILOGIJA
(Vesna glazba)
A
rada, prije svega po količini glazbenih ideja i lbum prvijenac hrvatsko–amer
snažnom autorskom pečatu ovog kolektiva sa- kap Quarteta, Love Me or Leav
stavljena od iznimnih glazbenih osobnosti. Tu dao je svjetlo dana nakon dvije i p
originalnost i sviračku kvalitetu često nije lako porođajnih nedaća. Na programu o
podrediti kolektivu, ali Zagreb Jazz Portraitu srcem, svoje je mjesto našlo deset int
to uspijeva. Izvedbe na CD–u čine stvaralač- no zahtjevnih, poznatih standarda u
ku cjelinu u kojoj se ne gubi individualnost, nima klavijaturista Joea Kaplowitza
inventivnost i improvizacija. Portraitovci nude potpunosti autorska skladba, Sand S
odličan jazz i što je najvažnije — autorski. Fini autorica Lela Kaplowitz.
lirizam Igrecove gitare (oslonjen i na hrvatsku
Njezin nepogrješivi osjećaj za rita
glazbenu baštinu) razmjenjuje teme s Nesto-
kroz svaku pjesmu, bez obzira poziv
rovićevim saksofonima, dok su Šercar i Vran-
ba na razigranost i duhovitost (Yeh Ye
dečić pouzdana ritam sekcija. Dosta prostora
ili prenosi weltschmertz iz takozvan
ima i mladi Galler. Skladbe su aranžmanski
songs«, kao u Love Me or Leave Me.
zahtjevne, no uigranost i lakoća kojom sviraju
scata ne narušavajući jasnoću teksta
nude jazz koji pliva vodama dobre i dugotraj-
zadivljuje svojim glasovnim moguć
ne slušljivosti. Mario Igrec potpisuje skladbe
zahtjevnim vokalnim akordima i u
Snježni valcer, Ofionova tuga, Klasični prijelaz,
koje interpretira cool, bez trunke v
Konačni prijelaz, sa Šercarom potpisuje Bjelo-
pratnju sastava koji varira od trija d
glavi sup, a s Vrandečićem Para Jorge. Nenad
Da se ne radi tek o pratećim glazbe
Jura Vrandečić napisao je skladbu Tri logos.
većinu će biti dovoljna već njihova im
Iznimnu vrijednost donose dvije skladbe sni-
vijaturist Joe Kaplowitz, jazz vetera
mljene 1998., na kojima bubnjeve svira pokojni
njar Tonči Grabušić koji ove godine
Jurica Ugrinović, što je i svojevrsni homage
tridesetu obljetnicu djelovanja i mlad
glazbeniku. To su Nestorovićeva Balada za
Grbac, tršćanski student kontraba
Juricu i Vrandečićeva Etida u c–molu, koja je i
jedan od glazbenih vrhunaca albuma. Zagreb
angažman dolazi do izražaja u sklad
Jazz Portrait ostavlja vjeru u dobar i iskren jazz
prelaze prosječne četiri minute, po
Man i Pamtim samo sretne dane, jed
što ga sviraju umjetnici koji daju sebe bez kom-
djela iz hrvatske glazbene ostavštine
promisa — to je naša glazba i takvu je uzmite
sti na snimanju albuma sudjelovali

U
u ili nestajanju. vremenu kad je sve teže pratiti tko s kime
icionalnoj struji tu su tri djela nastala svira, kad se sastavi i glazbenici dnevno
Domovinskog rata i po dolasku Josipa izmjenjuju, Zagreb Jazz Portrait je rijetka sku-
ća u Zagreb. Od njih tri, molitva Oče pina odličnih glazbenika koji slave dvadeset
ili ostavite. Uzimamo!
Charlie Jurković (Love me or Leave
sofonist Denis Razumović–Razz (T
Comfort ) i trubač Branko Sterpin (T
Comfort i Pamtim samo sretne dane).

ik karneval fest 2011.
e natječaj u kojemu poziva
ke i tekstopisce da prijave
be/tekstove za natjecanje
2011.
k karneval fest je međunarodna
ulturna manifestacija bogatoga
o–glazbenog sadržaja koja će se
viteljstvom Grada Dubrovnika
atraktivnim gradskim lokacijama
u od 04. 02. do 06. 03. 2011.
kladbe po izboru stručnog žirija
dene na pozornici i natjecat će se u
m dijelu programa DKF-a 2011. a
ekuju vrijedne nagrade.
a koja radi na projektu sastavljena
stručnih i iskusnih glazbenih
svjedoče:
čki direktor DKF-a
sić
producent
UDRUGE DUBROVNIK FEST NA
SJEDNICI ODRŽANOJ DANA
8. STUDENOGA 2010.
RASPISALA JE
NATJEČAJ
za skladbe koje će izvesti na
Međunarodnoj karnevalskoj
Direkcija DKF-a donijela je
sljedeće uvjete i kriterije za
sudjelovanje:
1. Na DKF se mogu javiti autori
skladbe i/ili teksta s jednom ili više
pjesama
2. Pozivaju se tekstopisci da pošalju
tekstove pjesama u karnevalskom
duhu, a koje će uglazbiti
renomirani skladatelji, po odabiru
Direkcije DKF-a
3. Autori se obvezuju jamčiti da
nove skladbe nisu ranije objavljene
na nosaču zvuka
4. Skladbe moraju biti glazbeno
i tekstualno u duhu tradicije
karnevala i regije iz koje dolaze
5. Skladba prijavljena na natječaj
ne smije biti duža od uobičajenih
normi popularne glazbe (3-4
minute)
- demo-snimku na CD-u
(snimljenu uz barem jedan
harmonijski instrument) te
melodijsku liniju s potpisanim
tekstom i harmonijskim simbolima
(akordima)
- ime i prezime autora ili kontakt
osobe, adresa, telefon, mobitel,
e-mail ili web
7. Natječaj za izbor skladbi
započinje danom objave u
medijima, a završava na Božić, 25.
prosinca 2010. godine
8. O prispjelim skladbama odlučuje
odabrana stručna komisija Direkcije
u skladu s uvjetima Natječaja
9. U roku o 15 dana od dana
okončanja natječaja autorima ili
kontakt osobama izabranih skladbi
bit će poslane obvijesti o izboru
10. Slanjem radova na Natječaj
12. Slanjem pjesme, a
da je to njegova izvorn
13. Autori se odriču p
povrat natječajne dok
te pristaju da sva natje
dokumentacija ostane
pismohrani organizat
14. Prijave sa skladba
navedenom dokumen
dostavljaju se u zatvor
preporučenom poštom
Dubrovnik Karneval
PUT OD REPUBLIK
20000 Dubrovnik
(za Natječaj)
15. Autori i izvođači o
organizatora za izdav
tiskanje i objavljivanje

AV »LITTLE PIGEON« GOLUBAN
$ SUN MEMPHIS
UM
a Records)
e u posljednje vrijeme postao itekako
ularan u Hrvata, a ponajveće zaslu-
uju se Siniši Bizoviću, producentu
oru te Tomislavu Golubanu koji je
nome prvoga hrvatskoga bluesma-
kom prošle godine bio je u Memp-
egendarnim Sun studijima napravio
zapisa. Uz dvije snimke iz Chicaga
ko snimljenih pjesama na nastupu
Memphisu, sklepan je CD čiju minu-
tpunjuje video zapis o putu: Grabro-
nnessee Zorana Stajčića. Golubanova
a po usnoj harmonici nesumnjivo
o glazbenikovoj kompetentnosti, no
romotri sve zajedno, ovaj CD može
i samo najzagriženije fanove, a nje-
ednost tek je dokumentarna. Pjesmu
a Song mogao je komotno otpjevati i
atska, jer lirika slijedi upravo njegovu
alnu odanost brlji. Ostatak albuma
aju klasični blues manirizmi bez
ačke ili produkcijske invencije. No,
a ni namjera ovog albuma, pa onima
upoznati Golubanov rad, valja prepo-
njegova ranija ostvarenja.
BILJAN & HIS HERETICS
FOR HERETICS
ng Bear)
album Erotic Biljana i njegovih
eticsa nastavlja ondje gdje završava
prvijenac: na dubinskom istraživanju
punka, odnosno friziranoj esenciji
la. Već s nastupnim albumom band
ao kako zna vrsno reinterpretirati
nasljeđe Sonicsa Trashmena i ostalih
iz šezdesetih koji su zvučali prebrzo i
o za svoje doba. Stoga je njihov utje-
punk bandova nemjerljiv, a srećom,
tjecaja zadržao se i na ovdašnjem tlu
njih dana. Možda su najustrajniji bili
rotic Biljan & His Heretics, jer oba
ska izdanja mogu bez ikakvih pro-
držati međunarodnu konkurenciju.
LIVIO MOROSIN
GLAS ISTRE
(Croatia Records)
J edan od najvažnijih autora suvremene
hrvatske glazbe vraća se na scenu albu-
mom indikativna imena — Glas Istre, koji u
doba kad istoimeni dnevnik preživljava najte-
že trenutke u povijesti, ovitkom, ali i stavom
podsjeća na njegove dane ponosa i slave. S
druge strane, Livio je Morosin uistinu glas
Istre, autor soundtracka toga vilinskog polu-
otoka koji je aktivno participirao uz druga dva
najvažnija tamošnja izvođača: Gustafe i Alena
Vitasovića. Vitasović se vratio svome autoru
na ovom albumu kao vokalist i harmonikaš,
no u pjesmi koja odudara od stila koji su za-
jednički kreirali. Zapravo, svi stilovi kroz koje
je Morosin plovio na svojim albumima koji su
gotovo redovito sadržavali i jake suradnike,
dijelovi su i ovog ostvarenja: uvodna pjesma
More dimboko, nebo visoko je pjesma rađena po
Vitasovićevu kroju, Drugi ples predstavlja etno
nasljeđe, Nikolina (u kojoj gostuje Vitasović)
kao da je ispala iz kajdanke Anelida, s kojima
je Morosin surađivao, a Picasso i Prvi ples mo-
gli bi ući u repertoar Gustafa. I’m gonna love
you, pak, sjajan je pop–hit za dugo putovanje
top–ljestvicama, dok je himna sajma knjiga
Dajte mi libar sjajan kantautorski zahvat u
maniru Nicka Cavea s jedne, a Tome Bebića
s druge strane. Opet, pjesma nema veze ni s
jednim od tih autora, a već sama činjenica da
autorska autohtonost može podsjetiti na naj-
veće majstore stihova i glazbe, ovom albumu
priskrbljuje kandidaturu za album godine.
NEKI TO VOLE VRUĆE
ZLATNA KOLEKCIJA
(Croatia Records)
Premda edicija Zlatna kolekcija Croatia Recor-
dsa uglavnom na dvostrukim diskovima obje-
dinjava najveće hitove, najpoznatije skladbe i
najbolje pjesme bez nekog jasnijeg kriterija, u
kreaciji kompilacije neke od njih predstavljaju
uistinu reprezentativna izdanja za određenog
izvođača. Zlatna kolekcija dueta Neki to vole
vruće zbirka je najvažnijih skladbi banda koji
je prvi pokazao da postoji teren između pop–
rock glazbe i zabavno–glazbenoga konteksta
u osamdesetima. Drugim riječima, Jimmy i
NOXIN
ALMANAH
(Kondorcomm)
D rugi album zagorskoga Noxina odrađen
je bez naglašene pomoći njihovih prijate-
lja, kada je mnoštvo vokalista sudjelovalo u du-
etima na svakoj pjesmi, uz Sebastijana Fuština
na nastupnom ostvarenju. Ovoga puta, Fuštin
je ostao na vjetrometini gdje se snašao na razli-
čite načine. Ondje gdje je autorska infrastruk-
tura bila stamenija, njegov je glas sigurniji, a
tamo gdje se band nije uspio odlijepiti od ini-
cijalnih postavki skladbi, njegov glas ne dolazi
do izričaja. Produkcijski, Noxin zvuči prilično
retro, zastao u osamdesetima, premda se očito
nastojalo ispraviti pristup da se baš svi tonovi
koje neki instrument proizvodi moraju čuti u
jednoj pjesmi. Očito, korektan materijal koji je
snimio Noxin ipak nema snažniji potencijal.
Zapravo, Noxin me na neki način podsjeća na
riječki En Face: vrlo dobar band sa solidnim
pjesmama, ali i malom izvedbenom kubika-
žom, barem u diskografskom dometu. Noxin
je najviše pokazao u pjesmama Utorak i Ona
čije se ime ne spominje. Unatoč svim slabostima
sigurno je kako će dobaciti do nacionalnih
top–ljestvica kao što je to bio slučaj i sa sklad-
bama s nastupnog ostvarenja.
DUNJA KNEBL I TOMO SOMBOLAC
JELEN PASE
(Dancing Bear)
N a ovim prostorima se gotovo svaki poku-
šaj spajanja tradicijske glazbe s elektro-
nikom pokazao iznimno kvalitetnim proizvo-
dom. HC Boxer sa svoja dva albuma, projekt
Lado Electro, neke pjesme Livija Morosina
na albumu Bura tramuntana, pa iz drugoga
glazbenog miljea Sanja Ilić i Balkanika, kao
i neki pokušaji da se i klapsko pjevanje ople-
meni drum’n’bassom, predstavljaju ponajbolje
autohtone glazbene proizvode iz ovih krajeva.
Jednostavno, tradicijska glazba u nas ima po-
najviše kvalitetnih izvođača, a kada se tome
pridoda produkcijska nadgradnja današnjice,
onda su i rezultati uglavnom vrhunski. Među
njima je svakako Dunja Knebl, doajenka et-
no–glazbe koja je svoj jedanaesti album od-
COLONIA
X
(Menart)
D
eseti album Colonije sastavljen je s
bi koje će nepogrešivo pogoditi
masovne publike: posrijedi su festiv
žalopojke ili poskočice vješto i produk
superiorno umotane u elektronsko ruho
pravo, Colonia nikad nije mijenjala stil,
no je hitoidni naboj bio manji ili veći,
da je sigurno kako bi band mogao našta
ti još desetak ovakvih albuma i svaki p
širio svoju sve brojniju fanovsku bazu. B
međutim, više nije eksplozivan kao prij
očito je kako su hitove namijenjene pub
diskotekama prenamijenili onima kojima
pravo, i nije bitno što se sluša, važno je
da je lako prijemljivo. Nagrade publike n
stivalima to i dokazuju, a klonovi banda
se svake godine javljaju samo potvrđuju
Colonia na pravom putu. No, humpa–cu
songovi (kao, na primjer, Jutro moje nema
ipak nisu na razini pjesama koje je band
u ranoj fazi karijeri kada je naredao plesn
tove koji su se mogli mjeriti s najuvjerlji
skladbama hrvatske dance groznice s po
devedesetih. Plesni outfit tako je ostao
Colonijina stilska odrednica (dakako, i
izuzetaka poput pjesme Sjeti se ljeta), a ese
je tipična lako–glazbena šarada s nagla
na hit izričaj.
WALTER ET LES MANDRILLES
APSTINENCIJA
(Aquarius Records)
V alter Kocijančić je prije tridesetak go
s Parafima snimio singl i album i p
trajna vrijednost ex–Yu popularne glazbe
rafi su rodonačelnici punka (prvi su sn
album, ali je Prljavo kazalište prvo ob
punk LP), a nakon nastupnog albuma, K
jančić je napustio band i posvetio se po
ma izvan glazbenog businessa. Nakon go
odsustva, nekoliko puta se priključio
val–koncertima osnovne i proširene po
Parafa (prije dvije godine prvi put su zaj
nastupale obje postave banda) i tu se vje
no javila potreba da se oglasi nekim n
materijalom. Vjerojatno je odluku posp
i činjenica da su stasali bandovi pod i
nim utjecajem Parafa, kao što je sjajni r

NARUDŽBE
BENO–SCENSKIH
KULIĆ:
LJEVI I KONJUŠARI
ERO, UDAJ SE ZA MENE)
GAVRAN, LIBRETO
edstave koja se praizvodi 10. travnja
Hrvatskom narodnom kazalištu u
bert Raponja koji već otprije izvrsno
irom Gavranom. Upravo je dobio
vatskog glumišta za režiju njegove
ni svjetovi postavljene također u pro-
og Hrvatskog narodnog kazališta.
ravnati mladi maestro Filip Pavišić,
novi dirigent u stalnom angažmanu
NK.
S kladateljica Sanja
Drakulić, zbog
tehničkih razloga na
neko vrijeme ostavlja
po strani zamisao o
prethodno najavljenoj
operi Pero, udaj se za
mene te se nada da će,
kad se ukaže prilika
i »zvijezde poklope«,
nastaviti suradnju s
književnikom Bo-
kovićem. Za opernu praizvedbu na
1., u koprodukciji s HNK u Osijeku,
ugi libreto, Kraljevi i konjušari, pre-
u već postojeće drame znamenitog
Mire Gavrana. Osobito joj je drago
raditi s još jednim vrhunskim hrvat-
kakav je Miro Gavran, najizvođeni-
dramatičarem u proteklih dvadeset
nim živućem autorom u Europi koji
osvećen isključivo vlastitim drama-
agikomedija Kraljevi i konjušari nije
u Hrvatskoj. Prvi i jedini put prika-
e 1999. u najznačajnijem američkom
edištu Eugene O’Neill, a sada je autor
lazbenoj sceni. Skladateljica zajedno
libreto i pritom se odlično zabavlja.
osjećaj i svima bih ga preporučila!«,
k nam kazuje sadržaj opere: »Vrijeme
toljeće, a mjesto dvor hrvatskog kra-
Tema je ljubavna, uz političke splet-
napisan u šekspirijanskom duhu, uz
mak. Ukratko, riječ je o političkim
nama u politici i borbi za vlast. Na-
bilje aluzija na današnje vrijeme, što
nimljivo. Dobrohotnošću osječkoga
na raspolaganju cijeli ansambl: Orke-
liste.«
monija Witold Lutosławski iz poljskog grada Wrocława, Orkestar Zaklade veronske A
filharmonija, Simfonijski orkestar HRT–a i Zagrebačka filharmonija.
Sve pojedinosti o festivalu dostupne su na internetskoj adresi www.mbz.hr.
Nina Čalopek, Ozren Prohić, Berislav Šipuš, Jana Haluza i Frano Đurović predstavljaju program 26. MBZ–a u Opatiji na 47. Glazbenoj tribini
ugodno raditi jer je to sasvim elektronički balet, a
u elektroničkom se mediju osjećam kao kod kuće.
Tema se bavi nasiljem, što je ideja koju već dvi-
je godine imam u svijesti. Zanimljivo je da sam,
otkada me prati ta misao, imao prilike raditi na
predstavi Ovo bi mogla biti moja ulica u ZKM–u
o pokojnom Luki Ritzu za koju sam pisao glazbu.
Imam sreće pogoditi nešto što je aktualno. U djelu
će sve biti prilično apstraktno, bez nekih konkret-
nih događaja, ne temelji se ni na povijesti ni na
sadašnjosti, već se jednostavno umjetnički suprot-
stavlja nasilju. Na audiciji smo, između hrvatskih
plesača istaknutih u suvremenom plesu, odabrali
poseban festivalski plesni ansambl.«
IVAN JOSIP SKENDER:
OPERA ŠUMA STRIBOROVA
OPERA ZA VELIKE I
MALE
O
pera Šuma Striborova skladatelja Ivana Josipa
Skendera te redatelja i dramaturga Ozrena
Prohića, prema predlošku Ivane Brlić Mažuranić,
bit će praizvedena 13. travnja 2011. u HNK Ivana
pl. Zajca u Rijeci, pod ravnanjem Nade Matošević
Orešković.
S
kender je najavljuje riječima: »Ideja je stara tri
godine. Osim što je Šuma Striborova autohto-
na hrvatska bajka, predložak je primjenjiv na sva
vremena i prostore te je razumljiv svim generaci-
jama. Prije dvije i pol godine kao zborovođa sam
surađivao s redateljem Ozrenom Prohićem na
Monteverdijevoj operi Orfej u Hrvatskom narod-
nom kazalištu u Zagrebu i on mi je dao ideju da
orkestar Muzičke akademije u Zagrebu na otvaranju, nastupiti i pet svjetskih velikih
orkestar, s pridodanim netipičnim udaraljkama i
klavijaturom zvuka Fender Rhodes. Od uloga su
uključeni jedan sopran, dva mezzosoprana, dva
tenora i jedan bas te pripovjedač — bariton koji
je cijelo vrijeme prisutan na sceni i vodi nas kroz
radnju govorom, pjevom i govorenim pjevom
(Sprechgesang).«
SILVIO FORETIĆ:
OPERA MARŠAL
BREŠANOV FILM KAO
ZGODNA OPERA
O pera Maršal praizvest će se 16. travnja 2011.
u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu,
u režiji Marija Kovača, a pod vodstvom Ive Lipa-
novića.
»Čim sam vidio istoimeni Brešanov film, pomislio
sam da bi to bila zgodna opera. Međutim, godine
su prošle u drugim obavezama, no kada mi je Bi-
ennale ponudio da na pišem operu, odmah mi je
palo na pamet da bi to bilo najbolje. To je siže koji
povezuje sve što me zanima: politički angažman,
satiru, komične situacije, ali opet stanovitu ozbilj-
nost tajanstvenih momenata, a provlači se i ljubav-
na nit. Ima sve elemente koje zahtjeva jedna opera.
Bit će to velika cjelovečernja opera klasičnog tipa, s
elementima mjuzikla. Inače neće biti govornih di-
jelova, osim jedne uloge koja je isključivo govorna.
Nisu cijelo vrijeme songovi, a opet ima i dijelova
koji se približavaju mjuziklu.«
Redatelj filma »Maršal« Vinko Brešan rekao je
glazbenom kritičaru Branimiru Pofuku: »Odu-
Zagrebu, a uz koreografa Marti
genta Berislava Šipuša, sudjeluju
Valerio Tiberi te asistentica kore
son.
S
kladatelj je za sada prilično
voriti o sadržaju bilo bi suv
puna apstrakcija. Nizat će se sce
svi u životu u potpunosti okruže
prikazuju što nam zrak sve zna
»rupi« bit će Cantus Ansambl p
rislava Šipuša. Sastojat će se od
uz elektroničke dodatke s medi
»živih« instrumenata i elektroni
stvoriti nešto potpuno novo i u v
ditivnom smislu.«
Martino Müller, švicarski koreo
nog ugleda, autor je predloška či
slika s naslovima: Početak (P
Zajedništvo, Potraga, Bijes, St
Sloboda, Nevinost, Ljubav, Živ
Let. Cilj je slaviti zrak i izrazit
zajedničkim disanjem, življenjem
život. Putovanje kroz fragilni svi
njemu je nada u interakciju izmeđ
ka. Tu je motiv gavrana kao veza
realnosti. »Gavran ima važnu ul
legendama diljem svijeta», kaže M
skoj mitologiji simbolizira mudr
smatraju svetom pticom, a navod
nije umro nego se čarolijom pre
ili vranu. I uistinu, i u Ujedinj
vjeruju da ako gavrani napuste
zidovi će se srušiti i propast će m
slučaj i danas stražari tamo čuvaj