od vrliéa do Iva Gruié*, mrsc Usiteljska akademija u Zagrebu pecifignost svakog dramskog rada sastoji se u to- ‘me da sucionici u njemu preuzimaju uloge Kole su vige ili manje razii¢ite od njihovih uloga u stvarno- sti | zatim ‘dozivijavaju’ | ‘igraju’ dogadanje koje nije stvarno, ali Buduci da se dogada u (stvarnom) prosto: Tu i vremenu, priligno nalikuje stvarnosti. Takvo aktivno ulaZenje uimaginarni svijet (to tielesno, emotive imen- kulteta Djeca fz DY “Krilesnica’,Rijoka talno) nudi mogucnosti koje su nedostupne u drukéijim ‘oblicima rada. Identifikacija sa zamisijenim likom i igra: nije ‘drugih’ omioguéuje, kako kaze R. Courtney, kreiranje znatenja | razumijevanje Zivota, (1982). Dakako, dramski Tad s djecom ima mnogo lica, formi i oblika. Ovaj ¢e se ‘tekst baviti samo jednim od tin oblika - procesnom dra mom. * Wa Gruiéje vii predavat na UEitejsj akedemj u agrebu. U okvir kolegija ‘Lutkarstvo i scenska kultura’ sastudentima radi na arimocl lutaka,uvod! dramske igre | ethe, proeesnu dram s elem da student steku potrepna znanje | yestine za crams rac dlocom preskoske doo ete Yes ont sna) eaen 20,‘Termin procesna drama preuzet je iz teortje Cecily O'Neill (1995), pri emu se istovremenost stvaranja, igranja i do- ¢gadanja fkcije moze odrecit kao temeljna odrednica pro- ‘cesne drame. Sudionici zajecno s voditeljem ulaze u ulo- ge i u zamisijeni svijet i to u pravilu svi istovremeno. U stvaranjui tog zamis\ienog svijeta, a jednako tako i pri¢e u rnjemu, zajednitki sudjeluju i voditelj i djeca. Uloge i prite ne igraju se da biih netko gledao (uglavnom nema ‘publi- ke’), iti zato da bi ih se nekome pokazalo, nti izvjezbalo za neko kasnije pokazivanie. Procesna drama funkcionira nna natin prozivjavanja (Bolton, 1998). | price i uloge igra- |use zbog sebe Semin, zbog co?ivijaja, eventuaino, 2bog nekih dodatnih abrazovnin ii odgojnih ciljeva.* Prihvatimo litakav opis procesne drame, tada je jasno da je jedan od mogucin smistova primjene ove forme upravo ra2voj djetjeg kreativnog potencijala. Tu se postavlja pi- tanje kakvu formu mora imati procesna drama da bi ona zaista | bila usmlerena prema tom cilju. Da bi se na to pitanje moglo odgovoriti, vazno je razmotriti St0 se 2@- pravo dogada s djecom za vrijame trajanja neke prace- sne drame li, kako to kaZui Norah Morgan | Juliana Sax- ton, koja je razlika izmedu igre kako je vidi voditelj i igre kako je vide i doziviiavaju djeca (1989). Dakle, sto je to Sto 4jeci moze prusiti sudjelovanje u procesnoj drami, ada je vezano uz razvoj kreativnosti? Jasno, moguénosti je pu- ‘no, pa sam za oval tekst odabrala tr Koje mise tine najz- natajt ‘= Prvo, djeca mogu dozivjeti neku situaciju (il lk ili do- gadal), a tal doziuijaj, 2bog moguénost aktivnog sud- Jelovanja, moze biti snazniji od Gitanja priée ii gleda- hija filma, Drugo, dject moze biti ponuceno vrlo konkretno pro misijanje zamiaijene situacije i, sliéno tome, donoge- inje odtuka u okviru zamisiienog svijeta, + Tre¢e, deca mogu dobiti moguénost usmleravanja rad: nje i uopée znaéajnijeg doprinasa u razvoju price. lzbor bilo Koje od ove tri moguénosti obiljezit Ce znacajno strukturu i formu procesne drame, @ na koji 6e se to nagin ddogodit, najjecnostavnije je istraditi kroz ti plana od kojih Je svaki vezan uz jedan od gore zacrtanih cljeva, pri emu ¢e bit Korisno da mativi pri¢e i uloge astanu Sto je moguée sign, tako da bi se vila razlika u formi i struktur. Zamislimo da odgojiteljica Zell s djecom napravitl proce- snui dramu koristedi neki od klasiénih motiva iz bajke, na primer otetu princezu. Svaka od tri gore opisane moguc- osti‘proizvest’ Ge drukéiji plan procesne drame; sliiede, dakle, tri plana, tri moguée varijante na istu temu- sve tri poticajne za kreativni razvoj djece. od vrtiéa do fakulteta 1. Dotivijal: Krall ne moze spavati Intenzivan do&iviiaj djeci bi mogla pruziti procesna drama avanturistiékoga tipa u kojoj Ce dovivjeti potragu, sukob s Eudovistem, eventualno istjerivanye pravde j sliéno, bas keo da su upalt u neku od ruskih bajki o trecem, (naizg- led) nesnalaZjivom bratu Ivanu koji se suotava s gole- ‘mim poteskocama u ostvarivanju zadanin zadataka, Prva odluka Koju tu odgojitel/ica mora donijeti jest fabulativ- ne prirode: buduci da éak ni u bajkama cudovista ne oti- alu princeze bas sasvim protzvolino, il princeza ill net- ko drugi morao je napraviti neku teSku pogresku (ili ba- rem ‘pogresku') negdje u bliZo) ili daljo) proslosti, Zamisli- mo, dakle, da odgojiteli/ica odabere onu variant U Kojo} je princeza oteta zbog tude pogreske (Sto Ge reti da sa- ma nije nimalo kriva), 1. Jedan mogué! slijed epizoda u takvoj pracesno) drami nna zadanu temu mogao bi izgledati ovako: Odgojitel/ica uvodi djecu u ulogu sumskih judi (ili vi- lenjaka il patuljaka ili sejana..), pri éemu i oni sudje- Iuju u definiranju te uloge (gdje Zive, kako ive, Sto Jed...) Sve se to dogada kroz razgovor, azatim pan: tomimu. Odgojiteli/ca postaje jedan od Sumskin Hud Zajedno s njima ulazi u zamisijeni svijet Odgojitel/ica mijenja ulogu i postaje kraljev glasnik. priga djeci u ulozi Sumskin tjud kako je princeza ote- ‘a, kako kralj roni suze beskrajne i kako im je proro- Canstvo reklo da im samo Sumski liudi mogu pomost. Moll ih. za pomog, a oni vjerojatno brzo pristaju. Kaze im da je princezu oteo tarobnjak koji Zvi u dvorcu na obali dalekog jezera. Daje im Kartu na kojo) je ucrtano kojim puter treba iti i koga ée putem sresti al im ne moze dati podatke o tim udima/bicima koja Ge sresti jer ih ne zna. Glasnik odlazi. Odgojiteli/ica ponovno postaje jedan od Sumskih judi i razgovara s djecom o tome sto se dogodilo. Zajed- niki rezgledevaju kartu | spremaju se za put (dogova- raju se Sto ponijeti i sliéno) Krecu na put. Odgojitel/ica ponovno mijenja ulogu i ostaje medvjed Koji éuva izlaz iz Sume. Nikako mu nije jasno zaSto oni iziaze, zar ne znaju da je vani opa- sno... Temeljito ih ispita 0 njinovim namjerama i svo- jim skeptiénim stavom prema njihovon pothvatu ma- lo podigne napetost. Krecu dalje Odgojitel/ica ponovno mijenja ulogu i postaje starica koja ih upozorava da je éarobnjak beskrajno mrzovo- {jan i opasan ida se ona ‘ni za Zivu glavu ne usual iéik * procesnu dramu,njezina abled naéin ypotrebe podrobrije sam opisala u kn Polar w zamisieni svijet 2001. Zagreb, Golden marketing 24 aj atesod vrtiéa do fakulteta njemu.. Kaze im da sliede¢i dio puta moraju pro¢i u potpunoj ini, sve dokne dodu do éarobnjaka. U pro- tivnom ¢e se izgubiti i nikad vige nece naci jezero. Od- tazi COdgojitel/ica ponovno mijenja ulogu i postaje jedan ‘od sumskin ljuci, Razgovara s djecom o opasnostima = pita ih ne bi Il bilo bolle da se vrate | siiéno. (Nije vierojatno da bi djeca pristala, ali ako se to dogoct, ‘onda uvijek moze ponovno doci glasnik i moliti ih za pomo¢, i €ak sam kral] osobno.) Pripremalui se na ‘put U tii. Hodaju, uz malo sreée, tiho. (Dogodi li se da se ipak netko ogiasi, odgojitel/ica mora imati sprem- nu Jo8 jecu ulogu koja ée ih zeustavit, Jer su, na prim: jer, upali u podzemni svijet pa sad moraju prenijeti blo- Kove (zamislienog) kamenia s jednog mjesta na dru- 20, to ¢e im otvoriti put natrag, ali onda opet moraju dio prijeti Sutke, sve dok ne dodu do éarobniaka.) Odgojitel/ica ponovno mijenja ulogu i postaje carob- njak, mrk | ozbiljan. Kaze im da je oteo princezu jer mu je Krall ranije uzeo zlatnu pticu. Ovo je njegova osveta. Ako kralj eli princezu natrag, neka vrati pticu ak tradi neku vrstu razumijevanja od djece. Razgo- Vor traje dok ima interesa za njega. Djeca sama odla- Ze od nijega ili ih on Salje od sebe, ne¢e vige razgova- rati s njima, Odgojitel/ica ponovno mijenja ulogu | postaje jedan od Sumskin liudi. Razgovaraju o tome sto je bilo s éa- robnjakom. Odgojitelj/ica im prepusta inicijativu. Vje- Tojatno ée pozeljeti oti’ kralu, ali je moguée i da po- kusaju prevariti Carobnjaka. (Odluée lise za ovu drugu Yarijantu, on ih dodekuie | kaze im da ga ne mogu ni- kako nadmudriti jer je on udinio princezu nevidlivom, a tako Ce | ostat sve dok ne dobije svoju pticu natrag). Iu Krall Odgojitel/ica ponovno mijenfa ulogu | postaje kral Razgovor, Krall nikako ne pristale. Jako Je tvrdoglav. Ne mote ni on bez ptice. Ne¢e moéi spavati ako nje vige ne bude, ona mu pjeva na prozoru cijelu noé pa se vi8e ne boll mraka, Pusta da djeca dugo nude razll Gita rjeSenja. Jasno, s vremenom se daje nagovort aj dio bi trebao potrajati, kraljnikako ne smije 1ako pristat 10. Djeca dobivalu pticu, nose je éarobnjaku. (Ponovno moraju proc! onaj dio puta gale se Sut). Odgojitel/ica ponoyno mijenja ulogu i postaje ¢arobnjak. Uzima pt cu, zahwvaljuje se, malo ih ispituje o tome kako su je spjeli Gobiti od kralja, odlazi. Vraca se kao princeza i beskrajno im zahvaljuje. Vraéaju se njihovoj kuéi. Prin- ceza ih moli da joj pokazu kako oni ive. Odjecnom izjavijuje da je veé jako kasno, mora kuci. Jo8 jednom yete vee ose 23 im se zahvalluje, obeCava da Ce ih pozvati na prvi ve- tiki ples iduéeg proljeéa. Odlazi 411, Odgojiteliica ponovno mijenja ulogu i postaje jedan od 3umskih jut, jo8 mato razgovaraju o svemu Sto se dogocilo, zatim odlaze spavati. Odgojitelfica ih izvoci iz Uloge | iz zamisllenog svileta. Ovako postavijen plan procesne drame pokazuje kijucne osobine plana u kojem Zelimo da djeca dozive neku(rela- tivno) intenzivnu situaciju i dogadanje: 1. stavieni su u situaciju koja ima elemente izrazene dramske napetosti ito u ulogu Koja vod! radnju, koja ima presudan utjeca) na to Kako e se prica rezvijati, prita je istovremeno vrio évrsto strukturirana tako da oni nemaju vece mogucnostiizbora smiera rezvoja pri- ee. ‘Ova dvostrukost moze se shvatiti kao manipulacija, i zai- sta, na jednoj razini to | jest manipulacija. Medutim, ta manipuiacija protzvodi situaciju blisku 2ivotno}: jednako ‘taka iu Zivotu postoji okvir u koji smo ‘stavijeni’ i kad nam je dana moguénost izbora, to je zapravo moguénost izbora (samo i jedino) unutar tog zadanog okvira. Na isti nagin djeca su ovoje staviiena u “okvir’ priée | mogu se pona8ati samo u skladu s tim okvirom, ili napustiti pri¢u, ‘dakako. A évrst ‘okvir’ prie nuzan je ako Zelimo da se ‘djeca intenzivno ukljuce u dogadanje ina tal nagin dozive situaciu iz prige. 2. Promisijanje i odluka: Sto s razmazenom princezom? Druga varijanta bila bi kad odgojitel/ica Zell da procesna drama dovede djecu u situaciju kad moraju dobro promi- sliti o nekom problemu, éak i donijeti vaznu odluku. Plan koji sljedi napravien je tako da bude Sto sliniji prvome, ali ipak tako da primarni dogadaj za djecu bude promi- Sljanje i odluka. Zato epizode 1. - 4. mogu biti iste kao i u prvom planu, ali nastavek se razlikuje. 5. Odgojitel/ica mijenja ulogu i postaje Carobnjek. Priz- naje da je princeza kod njega, ali on nije nista kriv. Princezu je sreo kad je prolazio kraj dvorca. Ona je u dvorcu bila nesretna pa ju je pozvao da pode s njim Istina je da bi ona sad rado otisla, all on se jako Iijepo brine za nju, a svuda uokolo su razne opasnosti... Za- ppravo ne bil imao nista protiv da se ona vrati kralju, ali ona neée... Nui im da razgovaraju s princezom. Odgojitei/ica mijenja ulogu i postaje princeza. Potvr- ule sve Sto Je arobniek rekao. all, u dvorcu joj nisu dali da jede statki8e kako bi bila lijepa, a oveje joj je dosadno... Ne pada joj na pamet vratiti se kuci, Nije ‘jason 200,impresionirana time sto je kralj nesretan. Djelue ma- lo razmazeno, zapravo ne zna Sto je Ceka ode li od Carobnjaka... Kaze djeci u ulozi Sumskin ljudi da bi jo} ‘oni mogli pomoéi ako izgovore posebne rit i uspa- vaju Earobnjaka. Ona Ge onda pobjeci i snaci Ce se vyeé nekako, pa ne mogu te dvije zijer biti teko stra- ne kao Sto to Garobnjak priéa. diaz! da ih ostavi da oni razmisie 7. Odgojiteivica mijenja ulogu i ponovno postaje jedan (od Sumskih judi, Razgovara s djecom o problemu. Oni su sad odgovorni. Sto je pametno napraviti? Sto ako uspavaju Carobnjaka i princeza pobjegne pa joj se ne- Sto dogodi, i sliéno? Mogu ponovno razgovarat| is 2a- robnjakom is princezom. Eventualno mogu otici éak i do kralja, ako tako Zele. Konaéno, moraju donijeti ne- ku odluku, Ma kako odlutil, ako naprave 8. Siljedi oslobadanje princeze ili odustajanje od toga, pri emu joj moraju objasniti za8to jo] nece pomoci. ‘Ako je ne oslobode, vraéaju se kuci gdje ih Geka krall i onda njemu moraju objasniti za8to je nisu doveli na- trag. 9. Zakljuéak: sjede svi zajecno u krugu, razgovaraju 0 od- luci koju su donijel, to misle da Ce se iz toga izrodit ‘vako postavijen plan procesne drame pokazuje kijuéne ‘osobine plana u kojem su djeca suocena sa situacijom u kojoj Se od njih o¢ekule da donesu vaznu odluku: + uloga i situacija u koju su postavijeni siozena je tako da oni imajy mo¢ nad razvojem prige, odnosno nad onime Sto ée se likovima dogoditi Sto im dale odgo- vornost; + priéa je évrsto strukturirana, all tako da su die stra- ine suprotstavijene na natin koji éini da je te8ko proc jeniti koja je strana 'u pravu'; + rasplet prige ostaje otvoren. dok i u prvom i u crugom slucaju imamo évrsto ostavijenu pritu, razlika ipak postoji: u crygom primjeru suprotstavljene su strane podjednako ‘u pravu' (ili krivu’, Kako hocete). Zato prvi sluca} Vodi djecui do sviadavania prepreka, drugi do suotavania sdilemom. Osim toga, u drugom slugaju rasplet mora biti prepusten djeci. 3. Doprinos u razvoju prige: Zasto je to carobnjak uginio? Treéi plan opisuie situaciju kad Zelimo da djeca sama osmi- sljavaju vazne dijelove pri¢e. Ponovno, epizode od 1. - 4. ‘mogu ostati iste ijete Ve ontey 26 bj at 5 od vrtiéa do fakulteta 5. Odgojiteli/ica mijenja ulogu i postaje starica, Nakon sto ih saslua tko su i kamo idu, kaze im da se 0 éarobnia- kovom dvorcu prigaju dosta strasne stvari, pa ¢e im ‘ona pomodi - dat ée im posebne ogrlice koje Ge ih uiniti nevidljvima za carobnjaka. Ali ima ih samo 5 {il neki drugi ograniéen broj, mani od broja djece). Sayjetuje im da se sakriju u malu kolibicu uz dvorac, pa neka njih pet s ogrlicama ode istraZiti duorac. Po- kate im dio sobe kof je ‘kolibice’, kao i dio sobe koje ‘dvorac’. Moze im dati i Kartu dvorca. Oda. 6. Odgojitel/ica ponovno postaje jeden od Sumskin Iiue di, povladi djecu u ‘kolibicu’, dogovara se tko bi mo- a0 I¢iu istrazivanje dvorca. Biraju dragovoljce, dogo- Varaju se da prvo treba saznati sto sve ma u dvorcu. Ostali 6e za to vrijeme nacrtati okolicu dvorca na kar- ti 7. Dio djece odlaz!istraziti dvorac, drugl dio ostaje s od- ojteljemrvicom i crta okolicu dvorca na karti. Kad se vi prvi vrate, prigaju Sto su vidjell | ucrtavaju to na Kartu. 8. Odgojitelj/ica, | dalje u ulozi Sumskog Eavjeka, kaze da je blizu vrata dvorca nasla torbu za koju misii da je tarobnjakova. Daje im torbu. U njoj se nalaze razlicit predmeti, npr.: éarapa s tupom, neka stara kniiga, sl ka jedne matke, polomljena kruna, bijela rukavica | sliéno. Mogull 2 toga Zakijutit 2a8to je Earobnjak oteo princezu? ajednikistadu pri¢u, ako ide; ako ne uspi- jevaju, druga grupa djece moze, uz ogriice nevillivo- st, otiéi u dvorac | pokusati ‘Cuti’ zasto je Carobnjak oteo princezu, a ostali za to vrijeme razmisijaju dalje Co predmetima iz torbe), Svakako, moraju doci do neke priée’ Ili barem do pretpostavkd, odnosno, nekoliko varijanti prige. Kad se (barem uglavnom) usuglase, od- gojitellica predlaze da odu pred dvorac i zovu Carob- njaka, 9. Odgojitelvica postaje éarobnjak. Igra ulogu ovisno o tome kako su je djeca u fazi pre ove definirala. isto tako, pritvaca njihowu prigu o raziozima 2bog Kojeg je oteo princezu, moze eventuaino dodati poneki detalj, ali ono sto su deca smisllla, postaje ‘toto’. Daljnji razvo] nemoguée je definirati unaprijed jer ovisi o ‘tome kako je postavijena situacia, Kakvu su priéu djeca izmislla. Nakon razgovora 5 Carobnjakom djeca-Sumski ljudi mogu razgovarati s princezom, mogu se povuti i do- govoriti(tada Ce odgojitel/ica ponovno biti jedan od nit, pa I sve to nekoliko puta naizmjenitno. ‘Oval primjer pokazuje kljuéne osobine planova u kojima djeca znaéajno nadograduiu pricu: ‘ potetna situacija zadana je unaprijed, dok glavninu prite sla2u sama djeca,od vrtiéa do fakulteta ‘+ najznaéajniji dio procesne drame bavi se upravo tim ‘slaganjem price’, pri éemu bi se moglo reci da je rje- Savanie postavijenih problema, odnosno rasplet, ma- je znatajan. Zakijuéak pisena tri primjera ostaju u okviru istih poéetnin motiva prige, Premda postoji vazna razlika u razvolu prige, na je svakako manja od razlike u tome koju vrstu angazmana traze od djece i voditelja. | premda je jecnostauno zakijutiti kako se svaka od te tri vari- jante obra¢a djetetu na naéin da ga kreativno poti- @e,Ipak su razike znatajne. Zanimiiv dozivia), suogavanje 5 dllemom | imperativom donoSenja odluke ili pak zajed- niko izmisljanje prige -stavljaju djecu u tri razlicite poi Je u odnosu na zami8jeni svijet, srazlcitim vrstama mo odnosu na taj svijet razititim vrstama odgovornostt, a Uskladu s time i dozmiaja. Jednako tako | odgojiteljeve se funkcije i odgovornosti raz- likuju U ova tri slutaja. U prvom primjeru vjestina odgo) telja/ice sastoji se ponajvige u tome da unaprijed sloz @urstu | zanimijivu priéu i da zatim odigra odgovarajuée tuloge na naéin da potakne interes | angaman djece; u drugom primjeru odgojiteli“ica ée najvige truda uloziti u gradenje situacile u kolo} djeca (tu ulozi) preuzimaju od- govornost za donoSenje neke odluke i zatim ih, Sto je ne primjetnije moguée, pokuSati zadrZati na promisiianiu o to] situacjt | voditi prema donoSeniu njihove odluke (i2- bjegavajuci manipulaciju koja bi dovela do toga da djeca ‘dle ono Sto onva misli da je u reduy. Treéa varijanta tradi od odgoitelja/ice vjestinu slaganja priée u hodu, vje- Stinu brze reakeije i brzog izbora, a jednako tako i vrlo razvijeno prilagodavanje djeéjim idejama, Ove je razlike kKorisno imati na umu pri planiranju, a mogu pomot! i pri odlucivanju za jednu od tr varijante, A ako se ne mozete odluciti, isprobalte sve tri Literatura: Bolton, G.(1998.), Acting in Classroom Drama. A Critical Analysis, London: Trentham Books in association with the University of Central England, Courtney, R. (1982), Re-play. Studies of Human Drama in Education, Heinemann. ‘Morgan, N. | Saxton, J.(1989.), Teaching Drama. A mind ‘of many wonders, Chelthenham: Stanley Thornes. ‘O'Neill, .(1995,), Drama Worlds. A framework for pro- ‘cess drama, Portsmouth, NH: Heinemann. Ijete Ve OLR} 27 na aT jenn