Kvalifikacija u

sustavu vrijednosti

Kvalifikacija srcem!

* 1
 KVALIFIKACIJA
U
MEĐUNARODNOM PRIVATNOM PRAVU

*
 Pojam

Kvalifikacija u pravu
•Podvođenje određenog konkretnog pravnog
pitanja (činjeničnog stanja) pod okvirne
pojmove određenog pravnog poretka

•primjena prava
– činjenice – donja premisa
– pravno pravilo – gornja premisa
– podvođenje činjenica pod pravno pravilo

* 3
 Pojam

Kvalifikacija u mpp-u
•Kategoriziranje određenog pravnog pitanja
(činjeničnog stanja) radi određivanja mjerodavne
kolizione norme „vlastitog” pravnog poretka –
istražuje se sadržajno polje primjene kolizione
norme domaćeg prava (lex fori – pravo suda)
•Podvođenje određenog konkretnog pravnog
pitanja (činjeničnog stanja) pod kategoriju
vezivanja kolizione norme
•Ukratko: koja je koliziona norma mjerodavna?
* 4
• Primjer Bartholo

• Primjer Ibn Saud

• Primjer Tenessee mjenica

• Primjer trust
* 5
 Predmet: Bartholo
Odluka Alžirskog suda od 24. 12. 1889.
Dvoje malteških državljana zaključili su brak na Malti. U
braku nisu imali djece. Kasnije se sele u Alžir (koji je
tada pripadao Francuskoj), gdje suprug stječe
nepokretnosti. Po njegovoj smrti dolazi do spora o
nasljeđivanju tih nepokretnosti. Ostaviočeva rodbina
smatra da ih ona treba naslijediti, jer to izlazi iz
francuske kolizione norme o pravu mjerodavnom za
nasljeđivanje – ona upućuje na francusko materijalno
pravo, pravo države u kojoj se nepokretnost nalazi, po
kojemu udovica nema nikakvih prava. Protivno tome,
udovica traži primjenu francuske kolizione norme o
pravu mjerodavnom za bračnoimovinske odnose, po
kojoj je mjerodavno pravo prvog bračnog prebivališta,
a to je Malta odnosno malteško pravo; po tom pravu (tj.
pod Code Rohan), udovica bi imala pravo na 1/4
ostavine. Treba li sud podvesti navedene odnose pod
nasljedno ili pod bračnoimovinsko
*
pravo? 6
• Koju kolizionu normu treba primijeniti?
• Koje je pravo mjerodavno?
• Kako bi odlučivao sud Crne Gore kad bi
odlučivao u takvom predmetu?

* 7
 Predmet Ibn Saud
Odluka Arrondissementsbank, Amsterdam

Bivši saudijski kralj Saud Ben Abdul-Aziz, nakon što

ga je njegov brat Fejsal svrgnuo s prijestolja,
progran je 1964. iz Saudijske Arabije i živio je u
Ateni. S njim su u Atenu otišli i 5 njegovih sinova.
1967. Ibn Saud daje uputu nizozemskoj banci
Algemeene Bank Nederland iz Amsterdama da
petorici sinova, koje je imenovao, isplati po 5 mil.
USD. Uputa je bila opoziva, a iznosi su bili plativi
nakon njegove smrti. Kamate su se cijelo vrijeme
trebale pripisivati njegovom računu. Uputu su
prihvatili banka i pet sinova. Ibn Saud umire 1969.
Problem je bio u tome što nakon njegove smrti nisu
ostali samo njegovih pet sinova. Nego?
* 8
Iza njega ostaju njegova majka, nepoznati broj
udovica, 51 sin i 55 kćeri!!!
Trojica sinova tuže banku na isplatu. Kao umješači u
spor se javljaju 73 nasljednika i ističu da se radi o
nasljeđivanju, a ne o ugovoru o darovanju (kao što
to tvrde sinovi) i da je za nasljeđivanje mjerodavno
saudi-arabijsko pravo, kao pravo države ostavitelja.
Ističu da po tom pravu ostavilac ne može pogodovati
niti jednog od nasljednika bez suglasnosti ostalih, a
oni suglasnost nisu dali. Osim toga, Ibn Saud to
darovanje za života nije izvršio na valjan način zbog
toga jer je darovao pod uslovom i opozivo.

* 9
 Ističu da po saudi-arabijskom pravu
nasljeđuju
• majka 1/6
• udovice zajedno 1/8
• svaki sin 34/3768
• svaka kćer 17/3768
• Predstavlja li uputa jednu vrstu ugovora o
poklonu, kao što tvrde sinovi, ili se radi o
nasljednopravnom raspolaganju, kao što to
tvrde nasljednici?
* 10
• Koju kolizionu normu treba primijeniti?
• Koje je pravo mjerodavno?
• Kako bi odlučivao sud Crne Gore kad bi
odlučivao u takvom predmetu?

* 11
 Predmet: Tennessee mjenica
odluka njem. Vrhovnog suda (Reichsgericht - RG)
od 4. 1. 1882. (zastarjelost)
Tužba pred njemačkim sudom zbog isplate vlastite mjenice
(promissory note) izdane u državi Tennessee, SAD.
Tuženik je stavio prigovor zastarjelosti.
U njem. pravu zastarjelost je materijalnopravni institut
(zastarijeva pravo na ostvarivanje materijalnopravnog
zahtjeva) i zastarni rok iznosi tri godine.
Prema njem. kolizionoj normi, za zastarjelost je mjerodavno
pravo mjesta izvršenja ugovora (lex loci solutionis). Kako je
mjesto isplate mjenice savezna država Tennesse, za
zastarjelost je mjerodavno pravo države Tennesse.
Upućivanje na pravo države Tennesee, RG je obrazložio da
se upućuje na materijalno pravo države Tennesse.

* 12
 Predmet: Tennessee mjenica
odluka njem. Vrhovnog suda (Reichsgericht)
od 4. 1. 1882. (zastarjelost)
Međutim, u materijalnom pravu države Tennesse, nema odredaba
o zastarjelosti jer je u pravu države Tennesse zastarjelost
procesnopravni institut. Zastarijeva pravo na podnošenje tužbe
(„limitation of action“). Tužba se može podnijeti u roku od šest
godina. Tužba podnesena nakon tog roka po pravu države
Tennesse bila bi nedopuštena!
Kako je po pravu države Tennessee zastarjelost procesna
ustanova, nastala je apsurdna situacija.
Naime, RG budući da je mogao primijeniti samo svoje (njemačko)
procesno pravo, nije primijenio procesno pravo države Tennessee
kojim se u toj državi određuje zastarjelost. No, nije mogao
primijeniti njemačko materijalno pravo jer to pravo nije bilo
mjerodavno.
RG je zaključio da se radi o zahtjevu koji nezastarijeva jer u
mjerodavnom materijalnom pravu, *
pravu države Tennesse, nema13
odredaba o zastari!
Je li RG ispravno odlučio?

* 14
 Predmet: Trust

Pred sudom CG, tužitelj državljanin UK

tuži tuženika državljanina UK s
prebivalištem u CG radi povrede obveze
iz trusta.

• Koju kolizionu normu treba primijeniti

sud CG?
• Koje je pravo mjerodavno za anglo-
američki institut trust?
* 15
• kvalifikacija – podvođenje pravnog pitanja pod
kolizionu normu
• apstraktno – za konkretno pravno pitanje mora
se pronaći nadležna koliziona norma koja će
odrediti pravo mjerodavno za to pitanje
• treba utvrditi kojoj kolizionoj normi pripada
određena privatnopravna situacija
• u pravilu je jasno koja se koliziona norma
primjenjuje, ali ima slučajeva „između neba i
zemlje”

* 16
• Problem u vezi s izborom okvirnog pojma,
određivanja pravog smisla kolizione norme
(polja primjene kolizione norme), u trenutku
kada mjerodavno pravo još nije poznato i kada
materijalna prava koja dolaze u obzir nude
različita tumačenja spornog pojma ili se radi o
pojmu koji je polaznom pravu nepoznat
• Problem se treba razriješiti kako bi se mogla
odabrati i primijeniti polazna koliziona norma,
koja će onda uputiti na mjerodavno pravo

* 17
 kako se opredijeliti za jedan sadržaj pojma
koji se koristi u kolizionoj normi, između više
sadržaja koji tom pojmu daju različita prava s
kojima je taj pravni odnos u vezi i između
kojih koliziona norma treba odrediti
mjerodavno pravo
 po kojim će se pravnim pojmovima
(pojmovima kojeg prava) podvoditi činjenice
u trenutku kad se tek traži mjerodavno pravo

* 18
• Granična područja koja su česti izvor problema
kvalifikacije kategorije vezivanja – kad treba odrediti pod
koju kategoriju vezivanja sadržane u KN podvesti?
• porodično i nasljedno – pr. Bartholo
• porodično i obligaciono – odnosi između roditelja i vanbračne
djece (npr. izdržavanje roditelja) je li to porodičnopravno (KN
za odnose između roditelja i djece) ili obligaciono pitanje (KN
za ugovorne odnose); ili je li ugovor o poklonu zaključen
između supružnika porodičnopravno (KN za imovinska
dejstva braka) ili obligaciono pitanje (KN za ugovore)
• nasljedno i obligaciono – pr. Ibn Saud; ili npr. je li ugovor o
doživotnom izdržavanju nasljednopravno (KN za
nasljeđivanje) ili obligaciono pitanje (KN za ugovorne odnose)
• ugovorno i vanugovorno – npr. je li odgovornost za štetu koja
je nastala prije zaključenja ugovora ugovorno ili vanugovorno
pitanje
* 19
• materijalno ili procesno pitanje – institut zastarjelosti
• Tennessee mjenica
• Njemačko pravo (isto i u CG pravu)
• institut zastarjelosti potraživanja ustanova materijalnog
prava – za računanje rokova zastarjelosti pravo
mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za odnos u vezi s
kojim se pitanje zastarjelosti postavlja (ovdje mjenični
odnos) (lex causae)
• ako je nastupila zastarjelost, tužba se odbija kao
neosnovana
• anglo-američko pravo (pravo države Tenesse)
• zastarjelost se smatra procesnim institutom – za sve
procesne institute primjenjuje se domaće pravo (lex fori)
• ako je nastupila zastarjelost, tužba se odbacuje kao
nepravodobna
* 20
• Kako odrediti kategoriju vezivanja – kod instituta
koji domaće pravo ne poznaje – npr. trust
• trust (engl. pravo: trostrani fiducijarni odnos
(fiduciary relationship – odnos povjerenja) u
kojem prva strana (trustor ili settlor – skrbnik ili
upravitelj) prenosi („settles” – podmiruje)
imovinu (često, ali ne i nužno, za novac) na
drugu stranu (trustee – skrbnika ) u korist treće
strane (beneficiary – korisnik) – što je to
pravno?
• Punomoćstvo, zastupanje, posao u korist trećeg
lica?
* 21
• Kako odrediti kategoriju vezivanja – kod instituta
koji domaće pravo ne poznaje – npr. miraz po
šerijatskom pravu

• miraz po šerijatskom pravu? – što je to pravno?

uvjet za zaključenje braka (KN za pretpostavke
za zaključenje braka), imovinski odnos između
supružnika (KN za bračnoimovinski režim), ili
izdržavanje nakon prestanka braka (KN za
izdržavanje bivšeg bračnog druga)?

* 22
Situacije koje mogu dovesti do problema u
određivanju okvirnog pojma (kategorije
vezivanja) kolizione norme
• sistemske razlike između domaćeg i
stranog materijalnog prava
• sistemske praznine unutar domaćeg
materijalnog prava

* 23
 Sistemske razlike između domaćeg i
stranog materijalnog prava
1. Jedan pravni institut (točnije: jedan u biti istovjetan
pravni sadržaj) polazno materijalno pravo i strano
materijalno pravo uređuju u različitim dijelovima
svojih pravnih sustava
• predmet Bartholo
• alžirsko pravo – mat. norme o nasljeđivanju
• malteško pravo – mat. norme o bračnoimovinskim odnosima
• predmet Ibn Saud
• nizozemsko pravo – mat. norme za ugovorne obveze
• saudi-arabijsko pravo – mat. norme o nasljeđivanju
• predmet Tenessee mjenica
• njemačko pravo – zastarjelost – materijalnopravni institut
• pravo Tenessee – zastarjelost – procesnopravni institut

* 24
2. Sistemskoj razlici materijalnog prava odgovaraju
okvirni pojmovi koji se koriste u različitim kolizionim
normama polaznog mpp
• predmet Bartholo
• koliziona norma za nasljednopravni statut
• koliziona norma za bračnoimovinski statut
• predmet Ibn Saud
• koliziona norma za ugovorni statut
• koliziona norma za nasljedni statut

• Postoji višak kolizionih normi u polaznom mpp

* 25
 Sistemske praznine unutar domaćeg
materijalnog prava
1. Jednom pravnom institutu (točnije:
pravnom sadržaju) stranog materijalnog
prava ne odgovara niti jedan pravni institut
(točnije: niti jedan u biti istovjetan pravni
sadržaj) polaznog materijalnog prava.
Strani pravni institut (pravni sadržaj) je
polaznom /domaćem/ pravu “nepoznat” i
zbog toga se govori o “sistemskim
prazninama domaćeg materijalnog prava”
• institut trust; miraz po šerijatskom pravu
* 26
2. Ne postoji samostalna koliziona norma
polaznog mpp; takva norma se tek mora
načiniti i to bilo proširenjem neke od
postojećih ili stvaranjem neke nove kolizione
norme

• Postoji manjak kolizionih normi u polaznom

mpp
• treba stvoriti kolizionu normu za trust,
miraz po šerijatskom pravu
* 27
 Rješavanje problema
• Potrebno je odrediti sadržaj okvirnog pojma
(kategorije vezivanja) koji se nalazi u kolizionoj
normi

• Potrebno izvršiti kvalifikaciju – podvesti pravno

relevantne činjenice pod odgovarajuću
kategoriju vezivanja kolizione norme

• Kvalifikacija daje odgovor na pitanje ispunjava li

donja premisa, tj. konkretno pravno pitanje
(činjenice) za koje se mjerodavno pravo traži
kriterije koje postavlja gornja premisa, tj.
određena kategorija vezivanja kolizione norme
* 28
• U trenutku kvalifikacije nalazimo se na
“ničijoj zemlji”, tek se traži put do
mjerodavnog prava
• Javlja se posebna dilema, po kojem pravu
odrediti sadržaj okvirnog pojma (kategorije
vezivanja) kolizione norme odnosno kako
odrediti statut kvalifikacije – tj. pravni pravni
poredak kojem će se povjeriti kvalifikacija?
• Potrebno razlikovati statut kvalifikacije od
prava koje će se primijeniti, kao mjerodavno,
nakon izvršene kvalifikacije
* 29
 Metode kvalifikacije

• Materijalnopravna kvalifikacija po
nacionalnom pravu
• kvalifikacija po polaznom pravu (lex fori)
• kvalifikacija po mjerodavnom pravu (lex causae)

• Poredbenopravna kvalifikacija – kvalifikacija

autonomnim pojmovima

• Stupnjevita kvalifikacija – kvalifikacija u dva

stupnja

* 30
 Kvalifikacija po polaznom pravu
Kvalifikacija po lex fori

• Statut kvalifikacije – pravo po kojem se

kvalificira je pravo države suda od čijih se
kolizionih normi polazi
• zastupnici: Bartin i Kahn
• Okvirni pojmovi koji se nalaze u polaznoj
kolizionoj normi imaju ono značenje koje ti
pojmovi imaju u materijalnom pravu
polaznog prava

* 31
 Razlozi u prilog
kvalifikacije po polaznom pravu
• Pravnu normu treba tumačiti s gledišta prava
kojem ta pravna norma pripada (eius est
interpretari, cuius est condere)
• pojmovi koji se nalaze u kolizionim normama
prava suda trebaju se tumačiti po materijalnom
pravu države suda
• Logički argument – izbjegavanje
nesavršenog kruga
• Sjedište suda jedina poznata objektivna
poveznica u trenutku kvalificiranja

* 32
 Razlozi protiv
kvalifikacije po polaznom pravu
• mogućnost neopravdanog proširenja
područja primjene domaćeg prava
• može dovesti do zloupotreba
• stvara se pravna nesigurnost
• NE DAJE RJEŠENJE ZA
KVALIFIKACIJU PRAVNOG PITANJA
KOJE DOMAĆE MATERIJALNO PRAVO
NE POZNAJE
* 33
Izuzeci od primjene kvalifikacije po
polaznom pravu
• kolizione norme u međunarodnim
ugovorima – autonomna (poredbena)
kvalifikacija
• strana koliziona norma –
materijalnopravna kvalifikacija po stranom
pravu

* 34
 Kvalifikacija po mjerodavnom pravu
Kvalifikacija po lex causae
• Statut kvalifikacije – pravo po kojem se
kvalificira je strano pravo koje je na
temelju kol. norme pozvano na primjenu
• zastupnici: Despagnet i Wolf
• Okvirni pojmovi koji se nalaze u polaznoj
kolizionoj normi imaju ono značenje koje
ti pojmovi imaju po materijalnim
pravilima strane države s kojim je odnos
povezan, a koje eventualno može biti
mjerodavno
* 35
 Razlog za kvalifikaciju
po mjerodavnom pravu
• Omogućuje kvalifikaciju pravnih ustanova koje nisu
poznate polaznom (domaćem) pravu
• strano pravo kojem se u tom slučaju povjerava
kvalifikacija, po kojem se kvalificira, jest pravni
poredak
• s kojim je privatnopravna situacija za koju se treba
odrediti mjerodavno pravo u vezi, i
• kojemu je materijalnopravno ta pravna ustanova poznata
–nije određeno primjenom kolizione norme
• ako se tako ne može odrediti (odabrati), okvirni
pojam sadržan u nekoj od polaznih kolizionih
normi, sudac mora stvoriti kolizionu normu za
predmet u kojem odlučuje (za pravni sadržaj o
kojem odlučuje)
* 36
 Razlog protiv kvalifikacije po
mjerodavnom pravu

• Logički argument – nastajanje

nesavršenog kruga

* 37
 Uporednopravna kvalifikacija ili
kvalifikacija autonomnim pojmovima
• Temelji se na kritici upućenoj metodi
materijalnopravne kvalifikacije da se ta metoda
temelji samo na jednom nacionalnom pravu
(domaćem ili stranom)
• Treba se pronaći jedinstveno rješenje za veći broj
država
• Treba kvalificirati na temelju autonomnih pojmova,
pojmova koji su neovisni o nacionalnim pravima
• Upoređivanjem instituta iz različitih pravnih sistema,
stvaraju se posebni autonomni pojmovi koji imaju
istovjetno značenje
• Autonomni pojmovi bi se trebali stvarati u
međunarodnim ugovorima, ili bi ih trebao stvoriti
nacionalni sudija uporednim istraživanjima
• zastupnik: Rabel * 38
Razlozi u prilog uporednopravne kvalifikacije
• tako se uvažava činjenica da je privatnopravna
situacija povezana s više pravnih poredaka, a ne
samo s jednim
• pogodna u primjeni međunarodnih ugovora i
pojmova koji oni sadrže
Razlozi protiv uporednopravne kvalifikacije
• upitna praktična ostvarljivost
• izuzetna složenost
• neekonomičnost

* 39
 Stupnjevita kvalifikacija

Dva stupnja kvalifikacije

• Prvi stupanj – po polaznom pravu
• Drugi stupanj – po mjerodavnom pravu

* 40
 Stupnjevita kvalifikacija

Kvalifikacija u prvom stupnju – podvođenje

pod polaznu kolizionu normu
•po polaznom pravu
• s gledišta materijalnih normi polaznog prava daje
se pravna ocjena privatnopravne situacije za koju
se treba odrediti mjerodavno pravo
• tako dobivena pravna ocjena podvodi se pod
odgovarajući okvirni pojam (kategoriju vezivanja)
sadržan u polaznoj kolizionoj normi
• tako se dobije domaća koliziona norma koja
upućuje na mjerodavno pravo
* 41
 Stupnjevita kvalifikacija

Kvalifikacija u drugom stupnju – podvođenje pod

kolizionu normu stranog prava
•samo kad koliziona norma polaznog prava
sveobuhvatno upućuje na strano pravo pa se trebaju
primijeniti njegove kolizione norme
•po stranom pravu (lex causae)
• s gledišta materijalnih normi stranog prava daje se pravna
ocjena privatnopravne situacije za koju se treba odrediti
mjerodavno pravo
• ta pravna ocjena može biti različita od pravne ocjene dane po
pravu suda, polaznom pravu
• tako dobivena pravna ocjena podvodi se pod odgovarajući
okvirni pojam sadržan u stranoj kolizionoj normi
• zbog različite pravne ocjene može doći do podvođenja pod
kolizionu normu koja sadrži okvirni pojam (kat. vez.) različit od
okvirnog pojma koji je bio sadržan u polaznoj kolizionoj normi
* 42
 Kvalifikacija – ZMPP

• ZMPP ne sadržava izričito rješenje o

problemu kvalifikacije

• predlaže se – kvalifikacija po polaznom

pravu (po lex fori)

* 43
• po mjerodavnom pravu (lex causae)
• čl. 11 ZMPP – Državljanstvo
„Da li lice ima državljanstvo određene države
utvrđuje se prema pravu te države.”
• čl. 28 ZMPP – Vrsta stvari
„Za određivanje da li se stvar smatra pokretnom ili
nepokretnom mjerodavno je pravo države u kojoj se
stvar nalazi”
• pravna ustanova koja nije poznata CG materijalnom
pravu
• autonomna kvalifikacija – okvirni pojmovi u međ.
ugovorima * 44