1.

UVOD

Istraživanje? Istraživanje iz mog ugla je jedan prije svega proces, proces koji je isto tako

složen koliko i neophodan, ne samo kada govorimo o ovoj temi, već i šire. Istraživanje

je stub, polazna tačka svakog čovjeka koji želi da svoje teze s nečim potkrijepi. Ovdje

sam spomenuo „teze“, zašto? Iz razloga jer smatram da svaki čovjek koji se bavi

naukom, da bi počeo dokazivati svoje teze, mora imati jako dobro teoretsko znanje.

Upravo to teoretsko znanje će mu omogućiti da njegovo istraživanje bude efektivno, a

efikasnost u neku ruku ovisi o našoj mašti da to naše teoretsko znanje (resurse)

prevedemo u praksu. Stoga da zaključimo, teorija i istraživanje jedno bez drugog ne

mogu, a i ne idu.

1
 2. RAD

Međutim, da ne lutamo previše, pređimo na istraživanje kao jako bitan faktor za razvoj

i praksu zaštite zdravlja ljudi. Da bih bio efektivan u ovom kolokvijalnom radu, tj. da bih

dokazao da je istraživanje jako bitan faktor u unapređenju ljudskog zdravlja, dotaći ću

se problematike za koju mislim da sam relevantan da pričam o njoj, a to je problem

zaraznih bolesti koje prenose vektori zaraznih bolesti (miševi, insekti...), bolesti koje

mogu nerijetko završiti fatalno po čovjeka.

Da pređemo na konkretan primjer; kod jedne skupine ljudi počeli su se javljati

simptomi koji su bili slični. Radi se o skupini koja preferira travnate površine, šume,

izlete u prirodu, vlažnije terene i slično. Simptomi koji se javljaju su početni, vodeći

simptomi svake bolesti, a to su povišena temperatura, glavobolja, slabost, povraćanje i

drugi. Dotični se nisu upućivali ljekaru, već su simptome bolesti pokušali ukloniti

tradicionalnom medicinom, misleći da je u pitanju samo obični virus. Nakon par

sedmica stanje se ne smiriva, štaviše, javljaju se novi simptomi kao što su žutilo kože,

beonjača, proljev, znaci oštećenja bubrega itd. Novi rasplet događaja je naveo dotične

da se obrate za pomoć ljekara. Ljekar je uzeo u obzir navedene simptome i preporučio

im određene medikamente. Međutim, nakon saznanja da su bolesnici boravili u

prirodi, kao potencijalno zarazna mjesta, obavijestio je Higijesno – epidemiološku

službu (HES), koja je izišla na teren i počela svoje istraživanje. Kao prvu tehniku

istraživanja upotrijebili su anketu sa nizom otvorenih i zatvorenih pitanja s kojom su

došli do zaključka da su bolesni boravili u područjima koja su potencijalno naseljena sa

glodarima, koji su vektori mnogih opasnih zaraznih bolesti.

2
Izlaskom na teren uočili su niz mjesta sa tragovima kretanja glodara, tačnije, uočili su

tragove od izmeta te urina. Upravo to im je potvrdilo njihovu pretpostavku koju su

dobili anketom (kao tehnika istraživanja), da su oboljeli boravili u prirodnim žarištima

zaraze. Uzimajući sve činjenice u obzir, otpočelo je iščitavanje literature o bolestima sa

sličnim simptomima (istraživanje). Nakon dobijenih rezultata dotičnim tehnikama

istraživanja (anketa, čitanje literature), te uzimajući u obzir simptome i druge činjenice

došlo se je do zaključka da se radi o leptospirozi. Leptospiroza je bolest od koje

oboljevaju ljudi koji su izloženi vlažnom zemljištu koje je kontaminirano izmetom i

urinom glodara.

3
 3. ZAKLJUČAK

Kao što smo vidjeli iz priloženog primjera, istraživanje koje je efikasno (a ako je

efikasno velike mogućnosti su da će biti i efektivno), u velikoj mjeri može pomoći u

suzbijanju pojave težih oboljenja, jačih infekcija, epidemija, i upravo nam to daje

odgovor na pitanje da li istraživanje ima značaj u razvoju zaštite zdravlja ljudi. Odgovor

je „to je tačno!“