HRVATSKA U XX. ST.

HRVATSKA ZEMLJE DO KRAJA PRVOG SVJETSKOG RATA

• 1903. odlaskom Khuena smanjena je nasilna mađarizacija i dolazi do preokreta na

hrvatskoj političkoj sceni te nastaju nove političke stranke
• 1904. braća Antun i Stjepan Radić osnovali su Hrvatsku pučku seljačku stranku koja je u
svom programu isticala borbu za opće pravo glasa, podjelu zemlje seljacima, a zalagali
su se i za gospodarsko i političko prosvjećivanje seljaka
•
STJEPAN RADIĆ (1871.- 1928.)
-rođen u Trebarjevu Desnom
-školovao se u Zagrebu (izbačen s fakulteta nakon
sudjelovanja u protumađarskim demonstracijama
1895.), Pragu i Parizu (završio politologiju)
-s bratom Antunom osnovao HPSS (HRSS→HSS )
koja je bila najznačajnija hrvatska stranka između
dva rata
-1928. na njega i zastupnika njegove stranke
izvršen je atentat u Narodnoj skupštini u
Beogradu, nakon kojeg je ubrzo i preminuo
POLITIKA NOVOG KURSA

• pokretači ove politike bili su hrvatski političari iz Dalmacije – Ante Trumbić i Frano Supilo
koji su smatrali da Hrvatskoj najveća opasnost prijeti od njemačkog prodora na Istok
(Drang nach Osten) te da bi se zbog toga trebalo povezati s mađarskom oporbom i sa
srpskim političarima u Hrvatskoj
• 1905. donose Riječku rezoluciju u kojoj su obećali podržati mađarsku borbu za državnu
samostalnost uz uvjet da se ostvari ujedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom, da se
ukine mađaronska vlast te da se uvedu građanske i političke slobode
• nekoliko dana kasnije donijeta je i Zadarska rezolucija kojom su srpski političari u
Hrvatskoj podržali Riječku rezoluciju i zatražili su ravnopravnost srpskog naroda u
Hrvatskoj
• na temelju ovih dviju rezolucija nastala je nova politčka stranka Hrvatsko –srpska
koalicija kojoj pristupa većina političkih stranaka (osim HČSP i HPSS)
• vođe HSK bili su Frano Supilo i Svetozar Pribičević, a stranka je imala glavnu riječ u
političkom životu Hrvatske sve do 1918.
HRVATSKA U PRVOM SVJETSKOM RATU

• u Prvom svjetskom ratu (1914.- 1918.) Austro-Ugarska je bila u taboru Centralnih sila
koje su izgubile rat
• hrvatski vojnici u službi Monarhije ratovali su na mnogim bojištima – istočnom,
balkanskom i talijanskom
• tijekom Prvog svjetskog rata pojavila su se neka od mogućih rješenja hrvatskog pitanja -
ostati u preuređenoj Monarhiji, stvoriti samostalnu državu ili ući u zajedničku državu
Južnih Slavena
• jugoslavenska ideja na samom početku rata bila je već prilično rasprostranjena
• projugoslavenski političari morali su otići u emigraciju (najviše u Italiju)
• u Italiji su Ante Trumbić, Frano Supilo i Ivan Meštović osnovali Hrvatski odbor;
uključivanjem slovenskih i srpskih političara s područja A-UG u Parizu je 1915. osnovan
Jugoslavenski odbor (predsjednik Ante Trumbić) koji se borio protiv talijanskih
aspiracija na istočnoj jadranskoj obali (Londonski ugovor) i zalagao se za oslobađanje
južnoslavenskih zemalja koje su bile u A-UG i njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnog
Gorom
• srpska strana predvođena Nikolom Pašićem, na stvaranje zajedničke gledala kao na
projekt širenja Srbije (velika Velika Srbija ; mala Velika Srbija) ; Srbija je bila u
povoljnijem položaju jer je bila članica Antante
SVIBANJSKA DEKLARACIJA 1917.
-donose je predstavnici Hrvata iz Dalmacije i
Istre i slovenski predstavnici u Carevinskom
vijeću u Beču
-traže preuređenje A-UG u trijalističku
monarhiju (tj. da treća jedinica obuhvati
južnoslavenske zemlje u Monarhiji )
KRFSKA DEKLARACIJA 1917.
-donose je predstavnici Jugoslavenskog
odbora (Trumbić) i srpska vlada (Pašić)
-predlaže se stvaranje zajedničke države
Južnih Slavena koja će biti ustavna,
parlamentarna i demokratska monarhija na
čelu sa srpskom dinastijom Karađorđevića
-nije postignut dogovor o unutarnjem
uređenju države
RASPAD AUSTRO-UGARSKE
-3.11.1918. kapitulirala A-UG
-na njezinom teritoriju nastaju nove države
DRŽAVA SHS (Slovenaca, Hrvata i Srba)
• 29.X.1918. Hrvatski sabor donosi odluku o raskidu veza s Austrijom i Ugarskom,
hrvatske zemlje proglašavaju se nezavisnima i ulaze u sastav Države Slovenaca,
Hrvata i Srba
• postojala je od 29.10.1918. – 1.12.1918.
• obuhvaćala je Sloveniju, Hrvatsku, BIH, Vojvodinu
• glavni grad je bio Zagreb
• vrhovnu vlast imalo je Narodno vijeće SHS
• nova država suočila se s brojim problemima – nije bila priznata, “zeleni kadar”,
talijanska okupacija...

• prvi pokušaj povezivanja D SHS I Kraljevine Srbije zbio se na konferenciji u Ženevi (6.- 9.
11. 1918.) gdje su se sastali predsjednik Narodnog vijeća D SHS A. Korošec, predsjednik
Jugoslavenskog odbora A. Trumbić i predsjednik sprske vlade N. Pašić i usvojili Ženevsku
deklaraciju
• Ženevska deklaracija predviđala je stvaranje zajedničke vlade sastavljene od jednakog
broja članova Narodnog vijeća i srpske vlade , a oba dijela imala bi suverenitet do
zasjedanja Ustavotvorne skupštine čime bi se osigurala ravnopravnost u budućoj državi
• po povratku Pašića u Srbiju, Deklaracija je odbačena
• SJEDNICA NARODNOG VIJEĆA 23./24. 11. 1918.
• većina se zalagala za ujedinjenje, ali su razlikovali po načinu razmišljanja o tome kako
ujedinjenje provesti

• Svetozar Pribičević zalagao se za što

brže ujedinjenje, a Stjepan Radić
v.s. smatrao je da ne treba žuriti s
ujedinjenjem jer od Srbije nemaju
nikakvih garancija (“ne srljajte kao
guske u maglu”)

-na sjednici je izabrana delegacija koja je išla na pregovore o ujedinjenju;

delegacija je dobila “Naputak” u kojem je stajalo da se unaprijed ne odredi hoće li
država biti republika ili monarhija već da se to odredi ustavom koji će se odobriti
2/3 većinom
 -priključenje Vojvodine i Crne Gore
Srbiji

-delegacija D SHS po nagovoru S.

Pribičevića odbacila je Naputak i
prihvatila Adresu o ujedinjenju bez
ikakvih uvjeta
-1. 12.1918. regent Aleksandar
proglasio je stvaranje Kraljevstva Srba,
Hrvata i Slovenaca
OBILJEŽJA K SHS

• monarhija (dinastija Karađorđević- Petar I., Aleksandar I., Namjesništvo – knez Pavle,
Petar II.)
• centralistički uređena
• unitaristička država
• višenacionalna država; najbrojniji narod bili su Srbi; Makedonci i Crnogorci nisu bili
priznati kao zaseban narod, kao ni bosansko-hercegovački muslimani ; pripadnici
manjina bili su izloženi asimilaciji i nasilju
• višereligijska država (najviše je bilo pripadnika pravoslavlja)
• gospodarski slabo (industrija slabo razvijena, većina stanovništva živi na selu) i
neravnomjerno razvijena (razvijenija su bila područja koja su prije bila u A-UG te
područje Beograda)
• različiti porezni sustavi i novac ( 1921. zamjena dinar: kruna u omjeru 4:1)
• u pogledu školstva i pismenosti jedna od najslabije razvijenih zemalja u Europi
• nestabilnih političkih prilika ( u razdoblju od 1918. do 1941. promijenilo se 39 vlada)
MEĐUNARODNI POLOŽAJ K SHS I
ODREĐIVANJE GRANICA
• novostvorena država; priznata na Versajskoj mirovnoj konferenciji
• utjecaj Francuske i Velike Britanije
• u razgraničenju s Mađarskom dobila dosta teritorija nekadašnje Ugarske, razgraničenje s
Rumunjskom završilo je podjelom Banata, a najveći problemi bili su u razgraničenju s
Italijom
•
-1920. Rapalskim ugovorom Italija je dobila
Trst i okolicu, neke slovenske krajeve , Istru
bez Kastva, Zadar, otoke Cres, Lošinj, Lastovo,
Palagružu i Sušac
-1924. Rimskim sporazumom dobila je i Rijeku
-manje od onog što je bilo obećano
Londonskim ugovorom
IZBORI 1920. I DONOŠENJE VIDOVDANSKOG
USTAVA 1921.
• 1920. održani su prvi izbori u K SHS; pravo glasa nisu imale žene, časnici i pripadanici
nacionalnih manjina te muškarci mlađi od 21 godine
• na izborima najviše poslanika dobila je Demokratska stranka (92), zatim Radikalna
stranka (91), treća je bila KPJ (58 poslanika; uskoro zabranjena Obznanom i Zakonom o
zaštiti države), a četvrto mjesto zauzela je Radićeva HPSS (50)
• 28.6. 1921. K SHS dobila je ustav –Vidovdanski ustav u čijem donošenju nisu sudjelovale
KPJ i Radićeva stranka koja je promijenila ime u HRSS (Hrvatska republikanska seljačka
stranka)
• Ustav je ozakonio monarhiju (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca), centralizam,
unitarizam , a kralj je zadržao velike ovlasti ; ustav je jamčio određena građanska prava i
slobode koje se često nisu poštivale
RAZDOBLJE NAZIV STRANKE CILJEVI DJELOVANJE
DJELOVANJE
1918.-1920. RADIĆEVE
HPSS (Hrvatska
pučka seljačka
STRANKE
-prihvaćaju stvaranje
zajedničke države
-Radićev istupanje u Narodnom vijeću –
protiv brzog ujedinjenja
stranka) -za federaciju i -1920. izbori za Ustavotvornu skupštinu
republiku (4. stranka po broju zastupnika)
1921.- 1925. HRSS (Hrvatska -borba za rješavanje -odbacuju Vidovdanski ustav i
republikanska hrvatskog pitanja monarhiju
seljačka stranka) -za federaciju i -ne sudjeluju u radu Narodne skupštine
republiku -putovanje Radića po Europi; u Rusiji
uključio stranku u Seljačku
internacionalu – optužen za širenje
komunizma
1925.- 1926. HSS (Hrvatska -borba za rješavanje -početkom 1925. stranka je zabranjena,
seljačka stranka) hrvatskog pitanja a vodstvo uhićeno
-za federaciju -politički zaokret – prihvatili ustav i
monarhiju
-sporazum s Radikalnom strankom;
Radić postao ministar prosvjete
-krajem 1926. raskid sporazuma s
radikalima
1927.-1928. HSS (Radić) + SDS -borba protiv -najjača oporbena stranka
(Pribičević)= SDK centralizma i -1928. atentat na hrvatske zastupnike u
(Seljačko unitarizma i Narodnoj skupštini u Beogradu
demokratska velikosrpske prevlasti
koalicija -za federaciju
ATENTAT U NARODNOJ SKUPŠTINI U BEOGRADU
1928.

-20. 6. 1928. izvršen je atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini u

Beogradu
-atentator je bio Puniša Račić- član Radikalne stranke
-ubijeni: Pavle Radić i Đuro Basariček
-ranjeni: Stjepan Radić, Ivan Pernar i Ivan Granđa
-8.8.1928. umire Stjepan Radić ; novi predsjesnik HSS-a postaje Vladko Maček
UVOĐENJE DIKTATURE 1929.

• 6.1. 1929. kralj Aleksandar uvodi šestosiječanjsku diktaturu

• OBILJEŽJA DIKTATURE:
• ukinut je Vidovdanski ustav i raspušten parlament
• uvedena je cenzura
• zabranjen je rad političkih stranaka
• kralj se oslanjao na vladu generala Petra Živkovića
• država je promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija
• “jugoslavenski narod “
• nacionalna obilježja su zabranjena
• države je podijeljena na 9 banovina
• 1929. 1931. 1934.

RAZDOBLJE OTVORENE DIKTATURE RAZDOBLJE PRIKRIVENE DIKTATURE

-1929.- 1931. razdoblje OTVORENE DIKTATURE (progoni, zatvaranja, ubojstva

političkih protivnika – Milan Šufflay, Josip Predavec)
-zbog otpora diktaturi u zemlji, ali i prosvjeda izinozemstva, kralj 1931. donosi
OKTROIRANI USTAV i time započinje razdoblje PRIKRIVENE DIKTATURE
-nakon donošenja ustava SDK donijela je 1932. ZAGREBAČKE PUNKTACIJE u kojima
se tražio prestanak srpske hegemonije i preuređenje države u federaciju
• 1934. ustaše i VMRO izvršili su atentat na kralja Aleksandra u Marseillesu
• Aleksandrov sin, Petar II. bio je maloljetan pa je vlast preuzelo tročlano Namjesništvo u
kojem je glavnu ulogu imao Pavle Karađorđević
• nakon izbora 1935. novu vladu sastavio je Milan Stojadinović (1935.- 1939.) – zaokret u
vanjskoj politici (okretanje prema Njemačkoj i Italiji ),oslon na policiju, nesklon
rješavanju hrvatskog pitanja

• Ustaški pokret
• Ante Pavelić –HSP; emigrirao u Italiju i osnovao 1930. ustaški pokret (UHRO- Ustaša –
hrvatska revolucionarna organizacija)
• cilj: stvaranjem samostalne hrvatske države u koju bi trebalo uključiti i BIH
STVARANJE BANOVINE HRVATSKE

• 1939. novi predsjednik vlade postao je Dragiša Cvetković; glavni zadatak vlade bio je
sporazum s HSS i stabiliziranje jugoslavenske države budući da se bližio početak rata
• 26. 8. 1939. Sporazumom Cvetković- Maček stvorena je Banovina Hrvatska
• u vladi Cvetković je bio predsjednik, a Maček potpredsjednik
• Banovina Hrvatska postojala je od 26. 8. 1939. do 10.4.1941.
• obuhvaćala je teritorij Savske i Primorske banovine te kotareve Dubrovnik, Šid, Ilok,
Travnik, Fojnicu, Gradačac i Derventu
• Banovina je imala je upravnu, zakonodavnu (Hrv. sabor – nije bio sazvan za trajanja
Banovine) i sudsku autonomiju
• samostalni poslovi: unutarnja uprava, prosvjeta, zdravstvo, gospodarstvo
• zajednički poslovi bili su: vanjski poslovi, vanjska trgovina, vojska, promet, pošta i dio
financija
• ban IVAN ŠUBAŠIĆ
KULTURA I ZNANOST U HRVATSKOJ IZMEĐU
DVA RATA
• Zagreb glavno središte
• Matica hrvatska – izdavanje knjiga, promicanje hrv. kulture
• 1905. Družba Braće hrvatskog zmaja – zaslužni za osnivanje Gradske knjižnice u ZG-u,
Muzeja grada ZG, Hitne pomoći ,prenijeli posmrtne ostatke Zrinskog i Frankopana u
katedralu, te Eugena Kvaternika, podigli spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku u Hrv.
zagorju
•
• 1925. proslave 1000 godišnjice hrv. kraljevstva; tiskana knjiga Znameniti i zaslužni
Hrvati i knjiga povjesničara Ferde Šišića – Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara
• arheolog don Frane Bulić – otkriće natpisa kraljice Jelene u Solinu
• 1929. otkriven Branimirov natpis u Šopotu kod Benkovca

• Lavoslav Ružička – 1939. Nobelova nagrada za kemiju; otkriće muškog spolnog hormona
testosterona
• Ivo Pilar – geopolitičar
• Andrija Mohorovčić – geofizičar

• 1914. utemeljena Croatia film- 1917. prvi film Brcko u Zagrebu, a iste godine i Matija
Gubec (prema scenariju M.J. Zagorke); poznati režiser bio je Oktavijan Miletić
• 1926. počeo emitirati Radio Zagreb
• glazba – Jakov Gotovac- Ero s onoga svijeta
SLIKARSTVO KIPARSTVO ARHITEKTURA KNJIŽEVNOST

-slikar Krsto Hegedušić -kipari- Ivan Meštrović , -arhitekti – Stjepan – Miroslav Krleža , Antun
osniva likovnu grupu Antun Augustinčić , Planić, Viktor Kovačić, Branko Šimić , Dinko
Zemlja; u Podravini u Robert Frangeš Drago Ibler, Hugo Ehrlic, Šimunović , Ivana Brlić
Hlebinama osnovao Mihanović Zlatko Neumann, Rudolf Mažuranić Vladimir
Hlebinsku školu naive – Subinsky Nazor, August Cesarec,
slikari naivci Ivan Slavko Kolar, Dobriša
Generalić, Mirko Virius, Cesarić, Tin Ujević,
Franjo Mraz Marija Jurić Zagorka

osim naivaca, ovo

razdoblje obilježili su i
slikari: Vladimir Becić,
Miroslav Kraljević,
Vladimir Varlaj, Juraj
Plančić, Ljubo Babić,
Emanuel Vidović
DRUGI SVJETSKI RAT NA PODRUČJU JUGOSLAVIJE I
HRVATSKE

• SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE

• 25.3. 1941. vlada Cvetković – Maček potpisala je pristup Trojnom paktu, ali dva dana
kasnije izvršen je državni udar i došlo je do pada vlade, kralj Petar II. proglašen je
kraljem, a novu vladu sastavio je general Dušana Simovića
• 6.4.1941. napadnuta je Kraljevina Jugoslavija (Pothvat 25); u napadu su sudjelovale
njemačke, talijanske, mađarske i bugarske snage koje su i podijelile teritorij Kraljevine
Jugoslavije
• kralj Petar II. i vlada otišli su London, a 17.4. 1941. Kraljevina Jugoslavija je kapitulirala

• znajući za želju Hrvata da imaju svoju državu Nijemci su predložili Mačeku da preuzme
vlast, ali on je to odbio
NDH (Nezavisna Država Hrvatska)
• proglašena je 10.4.1941
• TERITORIJ NDH : Hrvatska, BIH i Srijem; granica na istoku rijeka Drina i grad Zemun
• NDH je izgubila ove hrvatske teritorije:
• Međimurje i Baranja pripali Mađarskoj
• RIMSKIM UGOVORIMA 18.5. 1941. Italija je dobila Dalmaciju od Zadra do Splita, sve
otoke osim Brača, Hvara i Paga, istočni dio Konavala i Boku Kotorsku, dio Hrvatskog
primorja i Gorskog kotara
• bila je podređena Italiji i Njemačkoj - gospodarski iskorištavana, morala je izdržavati
njihove vojne postrojbe, slati vojsku i sl.
• vrhovnu vlast imao je GUS – Glavni ustaški stan; Hrvatski državni sabor nije imao
nikakvu ulogu, sazvan samo 3 puta
• Ante Pavelić bio je poglavnik i ministar vanjskih poslova
• vojska je bila podijeljena na ustašku vojnicu (stranačka vojska), domobranstvo (redovna
vojska) i oružništvo (žandarmerija)
• uvedena je diktatura, cenzura, zabranjene su političke stranke, izbori se nisu održavali,
provodili su seprogoni, uhićenja (Ivan Meštrović, Miroslav Krleža, Krsto Hegedušić,
Vladko Maček) i ubojstva (August Cesarec i Mihovil Pavlek Miškina , Božidar Adžija,
Otokar Keršovani ...)
• IV. mj. 1941. donijeti rasni zakoni usmjerni prema Židovima, pa onda i Romima; progoni
po nacionalnoj osnovi – prema Srbima ; osnivanje logora
• logori – Jasenovac , Stara Gradiška, Jadovno na Pagu
• ČETNICI
• pokret je nastao još potkraj 19. st., a obnovio ga je 1941. Draža Mihailović
• središte četničkog pokreta bila je Srbija
• cilj: obnova K YU u kojoj će biti osigurana velikosrpska prevlast (Velika Srbija)
• izbjeglička vlada podržava je četnike, Mihailoviću je dala čin generala i ministarstvo
vojske, a četnike su predstavljali kao jugoslavensku vojsku u otadžbini koja se bori protiv
okupatora
• provodili su teror nad muslimanskim stanovništvom psb. u jugoistočnoj Bosni i
Sandžaku te nad hrvatskim stanovništvom psb. u sj. Dalmaciji (četnici kninskog vojvode
popa Momčila Đujića ), Lici, zap. Bosni, ist. Hercegovini
PARTIZANI - ANTIFAŠISTIČKI POKRET, NOP –
NARODNO OSLOBODILAČKI POKRET
• pokret pod vodstvom KPJ i Josipa Broza Tita
• ciljevi : borba protiv okupatora i oslobođenje zemlje , stvaranje Jugoslavije na
federativnom principu , preuzimanje vlasti i uvođenje sistema po uzoru na SSSR („nema
povratka na staro”)
• 22.6.1941. prvi partizanski odred u okolici Siska – šuma Brezovica; ovaj datum
obilježavamo kao Dan antifašističke borbe
• tijekom 1941. veće oružane akcije partizana bile su na području Srbije i Crne Gore, ali su
ih potkraj 1941. Nijemci i četnici potisnuli su ih iz Srbije, pa se prebacuju u istočnu
Bosnu , a potom i u zapadnu (Bihać) i dijelove Hrvatske
• u 11. mj. 1942. partizani su u Bihaću (I. ZASJEDANJE AVNOJ-a) osnovali AVNOJ
(Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) – vrhovno političko tijelo
partizanskog pokreta; predsjednik Ivan Ribar
• u 3. mj. 1943. I. ZASJEDANJE ZAVNOH-a u OTOČCU po uzrou na AVNOJ formiran
ZAVNOH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ); predsjednik
Vladimir Nazor
• tijekom 1942. i 1943. došlo je do jačanja partizanskog pokreta, a nakon kapitulacije
Italije partizani su ušli u velike dijelove Dalmacije i proglasili sjedinjene Istre i dijelova
Dalmacije (ZAVNOH na II. ZASJEDANJU ZAVNOH-a u PLAŠKOM 1943. donio odluku o
vrćanju Hrvatskoj svih teritorija koji su bili pod vlašću Italije )
• 29./30. 11. 1943. II. Zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu -AVNOJ je proglašen zakonodavnim
tijelom – parlamentom , formirana je vlada NKOJ (Nacionalni komitet oslobođenja
Jugoslavije), kralju se zabranjuje povratak u zemlju ; formalno utemeljena DFJ
(Demokratska Federativna Jugoslavija) – („avnojska Jugoslavija“)

• 5. mj. 1944. III. ZASJEDANJE ZAVNOH-a u TOPUSKOM donijeta odluka o stvaranju

FEDERALNE DRŽAVE HRVATSKE kao dijela DEMOKRATSKE FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE;
• budući da je II. Zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu osnovana partizanska vlada NKOJ; postojale
su tada dvije vlade- izbjeglička u Londonu i partizanska; izbjegličku su podržavali
saveznici, ali nisu mogli zanemariti ni partizansku jer je vodila borbu protiv okupatora;
saveznici su nastojali da dođe do pregovora između dvije vlade jer im nije odgovarlo da
se uspostavi komunistička vlast; početkom 1944. na inzistriranje Churchilla predsjednik
izbjegličke vlade postaje Ivan Šubašić koji će pregovarati s Titom (Prvi sporazum Tito-
Šubašić u 6. mj. 1944. na Visu , Drugi sporazum Tito – Šubašić u 11. mj. 1944. u
Beogradu )

• na temelju dvaju sporazuma Tito- Šubašić u 3. mj. 1945. osnovana je jedinstvena

jugoslavenska vlada (Tito – predsjednik, Ivan Šubašić – ministar vanjskih poslova); ovim
činom DFJ dobila je međunarodno priznanje
•
• 4. mj. 1945. u SPLITU stvorena Narodna vlada Federalne države Hrvatske, a predsjednik
je postao Vladimir Bakarić
• SLOM NDH
• 1944. UROTA LORKOVIĆ – VOKIĆ ; podigli su je ustaški ministri ANTE VOKIĆ (ministar
obrane ) i MLADEN LORKOVIĆ (ministar vanjskih poslova) ; pokušaj spašavanja NDH
približavanjem saveznicima; također je bilo predviđeno raspuštanje ustaškog pokreta i
Pavelićevo uklanjanje s vlasti; Pavelić ostao vjeran Hitleru, urotnici uhićeni i ubijeni
•
• 8. 5. 1945. partizani ulaze u Zagreb
•
• prije toga započelo povlačenje ustaških snaga i velikog broja civila iz Hrvatske prema
Austriji s ciljem da se predaju zapadnim saveznicima; 15.5. 1945. kod mjesta BleiburgG
predali se britanskim snagama, a oni su ih vratili partizanima; prvi pokolji kod
Dravograda i Maribora, a zatim počinje KRIŽNI PUT (zarobljenici vođeni u četveroredu
od Slovenije, preko Hrvatske, Srbije, a neki i do Makedonije ; mučeni, ubijani, pokapani
u masovne grobnice (npr. Tezno kod Maribora, Kočevski Rog)
DRUGA JUGOSLAVIJA - SOCIJALISTIČKA
JUGOSLAVIJA
• u 11. mjesecu 1945. provedeni su izbori ; KPJ je na različite ja načine onemogućavala sudjelovanje
građanskih stranaka na izborima, tako da su se one povukle od sudjelovanja na izborima
• na izborima su postojale samo dvije kutije – kutija Narodne fronte s nositeljem Josipom Brozom
Titom i crna ili kutija bez kandidata ; Narodna fronta odnijela je apsolutnu pobjedu

• 29.11.1945. proglašena je FNRJ (Federativna Narodna Republika Jugoslavija) sastavljena od 6

republika (Slovenija, Hrvatska, BIH, Srbija, Crna Gora, Makedonija) i dvije autonomne pokrajine
Kosovo i Vojvodina
• 1946.donijet je prvi Ustav

• dolaskom komunista na vlast uvedena je diktatura , ukinuto je višestranačje, provedena

centralizacija, počeli su progoni i ubojstva političkih protivnika („narodni neprijatelji“),
netrepeljivost prema crkvi (slučaj Stepinac) , uvodi se cenzura, razvija se kult Titove ličnosti

• 1946. OZNA (Odjel za zaštitu naroda) je rasformirana i od nje su nastale: UDBA (Uprava državne
bezbednosti ) i KOS (Kontraobavještajna služba)

• dolazi do gospodarskih i društvenih reforma – uvodi se konfiskacija, ukida se privatno vlasništvo,

provodi nacionalizacija, uvodi se plansko gospodarstvo, provedena je agrarna reforma, kolonizacija
a pokušala se provesti i kolektivizacija
•
TITOVO “NE STALJINU”
• UZROCI SUKOBA: Staljin je smatrao jugoslavenski komunistički vrh neposlušnim i
neovisnim, u vanjskoj politici Jugoslavija je donosila odluke bez dogovora sa SSSR-om ,
Staljin nije mogao podrediti Jug. svojim gospodarskim interesima, sukob dviju osobnosti
...
• 1948.REZOLUCIJA INFORMBIROA (Informacioni biro komunističkih i radničkih partija ) –
jugoslavensko vodstvo optuženo za antisocijalističku politiku I pozvano da se vrati na
“pravi put”

• POSLJEDICE SUKOBA : prekid političke i gospodarske suradnje s komunističkim

zemljama , Jugoslavija je izbačena iz komunističkog bloka , normalizacija odnosa sa
Zapadom → dobivanje vojne i financijske pomoći , samostalniji razvoj – “vlastiti put u
socijalizam “, osnivanje Pokreta nesvrstanih, uklanjanje Staljinovih pristaša
(informbiroovaca) → upućivanje u logor na Golom otoku
• slučaj Hebrang
• normalizacija odnosa sa SSSR-om a time i s ostalim socijalističkim zemljama nastupila je
nakon Staljinove smrti 1953.
• PROMJENE U GOSPODARSTVU I DRUŠTVU (50- tih i 60-tih
godina)
• 1950.uvedeno radničko samoupravljanje- radnički savjeti; željelo se pokazati kako u
Jugoslaviji postoji društveno vlasništvo, a ne državno kao u SSSR-u
• 1952. KPJ mijenja ime u → SKJ (Savez komunista Jugoslavije)
• nastupila je određena demokratizacija života
• 1963. II. USTAV; država se naziva SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija)
• 50- tih brza industrijalizacija→preseljavanje iz sela u gradove
• 50-tih uvodi se obvezno osmogodišnje školovanje
• razvoj turizma (gradnja Jadranske magistrale, trajektne veze s otocima, zračne luke )
• 60-tih dolazi do gospodarske krize (razvitak je kočilo plansko gospodarstvo, promašene
investicije, veliki činovnički aparat, prestali su stizati zajmovi zapadnih država itd.) ;
gospodarske reforme imale su slabe razultate→otvaranje granica, odlazak na privremeni
rad u inozemstvo psb. u Njemačku („gastarbajteri”)
• JEZIČNO PITANJE – od sredine 1950-tih nastojao se oblikovati jedan hrvatsko-srpski
jezik, s dva izgovora (ijekavskim i ekavskim) i dva pisma (latinicom i ćirilicom); u praksi
prevladavala srpska varijanta ; Hrvatska, ali i Slovenija I Makedonija tražile su da se
poštuje odredba o ravnopravnosti jezika

• 1967. na poticaj Matice hrvatske , Društvo književnika i još 16 kulturnih ustanova

objavilo je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (objavljena u
tjedniku Telegram) – tražili su ravnopravno korištenje hrvatskog jezika i prestanak
ujednačavanja hrvatskog i srpskog jezika na štetu hrvatskog; progoni autora i potpisnika
Deklaracije
HRVATSKO PROLJEĆE

• potkraj 1960-tih na vlast u svim republikama dolaze mlađi članovi SKJ ; u Hrvatskoj su
važnu ulogu imali hrvatski komunisti Savka Dabčević –Kučar (predsjednica vlade i
predsjednica CK SKH i Miko Tripalo
• ZAHTJEVI HRVATSKIH KOMUNISTA:
• reforma federacije – veća samostalnost republika u odlučivanju o vlastitim poslovima
• gospodarska reforma – primjena tržišnog gospodarstva (uz očuvanje društvenog
vlasništva i socijalizma)
• politika “čistih računa” – samostalno raspolaganje vlastitim republičkim novcem
• započinje potkraj 60- tih i početkom 1970-tih; naziva se još i MASPOK (masovni pokret )
• glavni ciljevi: reforma federacije, decentralizacija, čisti računi, veće političke slobode, hrvatska
suverenost i zaštita prava na iskazivanje vlastitog nacionalnog identiteta
• nositelji Hrvatskog proljeća : mlađa generacija komunista (Savka i Miko) , Matica hrvatska (Vlado
Gotovac) , STUDENTI (Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak)
• proljećari su naglašavali da unitarizam i velikosrpska ideja vode raspadu države, da je Hrvatska
gospodarski iskorištavana, a da su na vodećim pozicijama u državi Srbi
• dio partijskog i vojnog vrha optužio je Hrvatsku za nacionalizam i separatizam
• SSSR-u i SAD-u (1970. američki predsjednik R. Nixon posjetio Hrv.) nisu se sviđala ova događanja u
Hrvatskoj jer nisu željeli raspad Jugoslavije
•
• Tito je odlučio zaustaviti pokret, a kao povod mu je poslužio opći studentski štrajk 1971. (11. mj)
• na sjednici u Karađorđevu 30.11. i 1. 12. 1971. osuđena politika hrvatskog vodstva, Savka i Miko
morali su dati ostavke
•
• OBRAČUN SA SUDIONICIMA HRVATSKOG PROLJEĆA- progoni, suđenja, zatvori, ubojstva ,
uklanjanje iz javnog života, Matica zabranjena, časopisi zabranjeni, bijeg iz zemlje , nastupila tzv.
hrvatska šutnja
•
• 1974. donijet TREĆI USTAV – republike i autonomne pokrajine dobile veći stupanj samostalnosti, a
potvrđeno je i pravo naroda na samoodređenje do odcjepljenja od federacije
RASPAD JUGOSLAVIJE
• 4.5.1980. umire Tito; vlast preuzima Predsjedništvo (8 članova)
• gospodarska kriza potkraj 70-tih i početkom 80- tih -inozemni dug,
nezaposlenost, inflacija , pad standarda, redukcije struje, par-nepar vožnja,
nestašice kave, praška ...
• političke nesuglasice – republike traže veću samostalnost (pozivaju se na
Ustav iz 1974.; 1981.Kosovo želi status republike; rukovodstvo Srbije traži
promjenu Ustava i veću centralizaciju psb. nakon što Slobodan Milošević
postaje predsjednik CK SK Srbije
•
• 1986. Memorandum SANU (Srpska akademija nauka i umjetnosti) – ističe se
ugroženost i zapostavljanje Srba i potreba okupljanja
• Srbija ukida autonomiju Vojvodine i Kosova
• 1989. proslava 600 godina Kosovske bitke – Miloševićev govor- ni oružane
bitke nisu isključene
•
• 23.1.1990. Četrnaesti izvanredni kongres SKJ (Savez komunista Jugoslavije) –
slovensko i hrvatsko vodstvo (Ivica Račan) napustilo kongres; SKJ prestao
postojati
62
Znanja koja se očekuju od polaznika

• objasniti političku situaciju u Hrvatskoj na početku 20. st.

• objasniti položaj Hrvatske u doba I. svjetskog rata
• objasniti ulazak i položaj Hrvatske u K SHS
• navesti obilježja K SHS
• navesti obilježja i položaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji
• objasniti okolnosti u kojima je nastala NDH i navesti obilježja ustaške vladavine
• opisati nastanak, razvoj i ciljeve partizanskog pokreta
• objasniti okolnosti u kojima komunisti preuzimaju vlast
• navesti obilježja i položaj Hrvatske u FNRJ/SFRJ