Gimnazija Vladimir Nadzor Zadar

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA IZ

GEOGRAFIJE

Ime i prezime učitelja/nastavnika: Irena Pavić

Datum izvođenja nastavnog sata: 21.11.2023.

Naziv nastavnog sata Marinski procesi i reljef

Razred
Tip sata
1. Odgojno-obrazovni ishodi
nastavnoga predmeta -
GEOGRAFIJA
GEO SŠ B.1.2. Učenik opisuje osnovna
obilježja geoloških razdoblja, razlikuje
vrste stijena prema nastanku, glavne
strukturne elemente litosfere, objašnjava
postanak fosila, metode određivanja
starosti stijena, postanak reljefa i
njegovih glavnih genetskih tipova te
njihovu međuovisnost s društvom i
njegovim aktivnostima na primjerima iz
svijeta i Hrvatske koristeći se
geografskim kartama i IKT-om.
2. Povezanost s očekivanjima
MPT učiti kako učiti
3. Povezanost s očekivanjima
MPT osobni i socijalni
razvoj
4. Povezanost s očekivanjima
MPT IKT
5. Povezanost s očekivanjima
drugih MPT-a i/ili
odgojno-obrazovnim
ishodima drugih nastavnih
predmeta
Etape Cilj etape
sata
1. d, razred gimnazije
Obrada novog nastavnog sadržaja
Ishodi učenja Zadaci kojima ću provjeriti ishode učenja u
završnom dijelu sata
- definira pojam abrazija - koristeći se udžbenikom definiraj pojam abrazija
- navodi erozijske oblike - pomoću udžbenika na navedi koji su erozijski
oblici
- prepoznaje gdje u Europi - pokaži na geografskoj karti gdje u Europi ima
ima mnogo klifova mnogo klifova
- navodi koje vrste obala - koristeći se udžbenikom i usvojenim znanjem na
postoje nastavnom satu navedi koje vrste obala postoje
- objašnjava razliku - objasni razliku između fluvijalne, krške, eolske i
između fluvijalne, krške, glacijalne obale
eolske i glacijalne obale
- interpretira nastanak - pomoću udžbenika intrepretiraj nastank fjorda
fjorda
- navodi primjere - pokaži primjere kontinentskih i oceanskih otoka
kontinentskih i oceanskih na karti
otoka
uku A.4/5.1.UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA
Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u
novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
uku A.4/5.4. KRITIČKO MIŠLJENJE
Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
uku D.4/5.2. SURADNJA S DRUGIMA
Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
osr A.4.3. Razvija osobne potencijale
osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.
ikt A.4.2. Učenik se koristi društvenim mrežama i mrežnim programima uz
upravljanje različitim postavkama funkcionalnosti.
odr A.4.2. Objašnjava važnost uspostavljanja prirodne ravnoteže.
odr B.4.1. Djeluje u skladu s načelima održivoga razvoja s ciljem zaštite prirode i okoliša.
Tijek nastavnog sata
Aktivnosti učenika
Uvod - poticanje znatiželje - učenici pozdravljaju nastavnika
5 min
- najava cilja nastavnog - učenici pripremaju pribor za nastavu na satu geografije
sata
- dežurni učenici prijavljuju odsutne učenike
- provjera predznanja
- učenici odgovaraju na jednostavna pitanja
- najava cilja nastavnog Kako bi svojim riječima definirali obalu? Uski, prijelazni prostor kopna na dodiru
sata s morem ili jezerom.
Utječe li more na formiranje obale? Očekivani odgovor je da utječe.

- učenici gledaju kratki video i ogovaraju na postavljena pitanja

- učenici saznaju da je naslov nove nastavne cijeline Marinski procesi i reljef

- pozorno slušaju nastavnika o planiranim aktivnostima tijekom sata

- otvaraju udžbenik na stranici 42, a u bilježnicu upisuju naslov teme: Marinski

procesi i reljef

Glavni
dio sata - defninirati pojam - učenici zapisuju definiciju pojma obala s prezentacije
30 min obala
- učenici gledaju kratki video o procesu abrazije
- opisati proces abrazije
- učenici zapisuju u bilježnice
- navesti erozijske
reljefne oblike - učenici otvaraju školski atlas

- opisati proces - učenici usmjereno slušaju defincije i gledaju primjere erozijskih reljefnih oblika
nastanka erozijskih
reljefnih oblika - učenici metodom razgovora s nastavnikom i drugim učenicima zaključuju kako
nastaju erozijski reljefni oblici
- prepoznati reljefne
oblike koji nastaju - učenici zapisuju u bilježnicu
selektivnom abrazijom
- učenici prepoznaju oblike nastale procesom selektivne abrazije pomoću slika u
- razlikovati prezetaciji (slajd 9)
akumulacijske oblike
- učenici usmjereno slušaju proces nastanka akumulacijskih reljefnih oblika
- razlikovati vrste obala
prema nastaku - učenici analiziraju primjere žala, spruda i prevlake (tombola) te donose
zaključak uz pomoć nastavnika
- objasniti dalmatinski
tip obale - zapisuju u bilježnice

- prepoznati estuarij, - učenici slušaju vrste obala prema nastanku

deltu i fjord na
zemljovidu - učenici zapisuju u bilježnice

- imenovati tipove - učenici zaključuju o vrsti postanka dalmatinskog tipa obale pomoću zemljovida
organogene obale
- učenici pokazuju primjere oblika fluvijalnog i krškog tipa obale na zemljovidu
- znati prepoznati - učenici metodom razgovora s drugim učenicima navode primjere koraljne
najveći koraljni greben obale te pokazuju na zemljovidu
na zemjovidu
- učenici raspravljaju o razvedenom tipu obale
 - izračunati indeks
razvedenosti - zapisuju u bilježnice

- učenici uz nastavnikovu pomoć izračunavaju indeks razvedenosti hrvatske

kopnene obale te analiziraju utječe li broj otoka na indeks razvedenosti

Završni primijeniti naučeno - učenici slušaju kratke upute te ispunjavaju radni listić za ponavljanje
dio sata
10 min formativno vrednovati - nakon završetka ispunjavanja učenici će pročitati svoje odgovore; po potrebi
uključuju se i drugi učenici ne bi li neki odgovor ispravili ili nadopunili

Plan školske ploče

MARINSKI PROCESI I RELJEF
 obala – uski pojas kopna koji graniči s morem ili jezerom
 abrazija – proces oblikovanja obalnog reljefa pomoću valova

EROZIJSKI OBLICI AKUMULACIJSKI OBLICI

klif žal
valna potkapina sprud
abrazijska terasa prevlaka
zaljev

 vrste obala prema nastanku:

- potopljene (ingresijske)
- abrazijske
- organogene
- kombinirane
 razvedenost obale – odnos zračne i stvarne dužine između krajnjih točaka

Nastavne metode i oblici rada

- metoda razgovora, metoda rada na tekstu
- frontalni rad, samostalni rad, rad u paru

Nastavna sredstva i pomagala

- prijenosno računalo, projektor, udžbenik Geo 1. zidna geografska karta svijeta, školski atlas,
školska ploča, kreda

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

1. Hermenegildo Gall, Danijel Jukopila, Predrag Kralj: Geo 1, udžbenik geografije u prvom razredu
gimnazije i strukovnih škola
2. https://slideplayer.com/slide/14582422/ (16.11.2023.)
3. https://www.slideshare.net/lukicka/marinski-procesi (16.11.2023.)
4. https://prezi.com/yc2cqoy7eqqc/marinski-i-jezerski-procesi-i-oblici/ (16.11.2023.)
5. https://www.youtube.com/watch?v=YQ99B8EtHV8 (16.11.2023.)
6. https://www.youtube.com/watch?v=kZ0a_9ro_K8 (16.11.2023.)
 Popis priloga
Prilog 1: Radni listić
Prilog 2: PPT prezentacija

Prilog 1:
Radni listić
1. Što je obala? Obala je uski pojas koji graniči s morem.
2. Što je abrazija? Abrazija je proces oblikovanja obalnog reljefa pomoću
valova.
3. Gdje je abrazija najizrazitija i što se abrazijom stvara? Abrazija je
najizrazitija na strmim obalama, posebno ako su one izložene stalnim i
jakim vjetrovima. Abrazijom se stvaraju erozijski i akomulacijaski reljefni
oblici.
4. Kako nastaju klifovi? Nastaju kada valna potkapina raste, a stijene iznad
nje postupno se urušavaju starajući strmi odsjek tj. klif.
5. Gdje u Europi nalazimo klifove, navedi barem jedan primjer? Nalazimo ih
na području Irske obale.
6. Zaokruži točne odgovore.
Zaljevi će se oblikovati na dijelu obale gdje se nalaze stijene različite
kemijske / mehaničke otpornosti, zbog jače podložnostii abraziji mekših /
tvrđih stijena.
Točan odgovor je mehaničke i mekših.
7. Koji je reljefni oblik prikazan na slici? Koji je grad prikazan i kako se
naziva poznata pješčana plaža? Na slici je prikazna laguna. Prikazan je
grad Nin i poznata pješčana plaža je Kraljičina plaža.

8. Zaokruži točne odgovore.

 Prema raznolikosti najbrojnije su potopljene obale, nastale potapanjem
kopna, a mogu biti tektonske i erozijske / tektonske i abrazijske.
Točan odgovor je tektonske i erozijske.
9. Potopljene erozijske obale dijele se na? Odaberi jedan točan odgovor.
a) Fluvijalne, eolske, krške i tektonske
b) Abrazijske, krške, organogene i tektonske
c) Fluvijalne, eolske, glacijalne i krške
d) Abrazijske, glacijalne, kombinirane i organogene
Točan odgovor je pod c.
10. Objasni Dalmatinski tip obale? Dalmatinska obala pripada tipu
potopljene borane obale gdje su sinklinale pretvorene u kanale i zaljeve, a
antiklinale u otoke i poluotoke koji su u najvećoj mjeri paralelni sa
susjednom kopnenom obalom.
11. Što je fjord i za koja područja je karakterističan?
Fjord je duboki i uski morski zaljev strmih strana, karakterističan je za
zapadnu obalu Skandinavskog poluotoka.
12. Dopunite rečenicu.
Koraljne obale nastaju u tropskim, prozračnim morima do dubine od 50
m.
13.Dopunite rečenicu.
Mangrovski tip obale nastaje u ekvatorijalnom području gdje stabla
mangrove rastu u bočatoj vodi neposredno uz obalu.
14. Na crte ispod slika napiši obale koje prikazuju.

Mangrovski tip obale Dalmatinski tip obale Koraljne obale

15.Koriseći atlas navedite po par primjera za kontinentski i oceanski otok.

Primjer za kontinentski otok- Pag, Krk, Sicilija, Malta

Primjer za oceanski otok – Sveta Helena, Aleutski otoci, Maldivi, Sejšeli