1. Što je znanost i kako se klasificira?

Znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom

razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih
objektivnih metoda istraživanja sa svrhom spoznaje zakona prirodnih i društvenih
zbivanja da se omogući točno predviđanje budućih događaja i maksimalne
djelotvornosti ljudske prakse. Znanost je univerzalna djelatnost koja ne poznaje
nacionalne i državne granice.
Klasifikaciju definiramo kao razvrstavanje, raščlanjivanje, raspoređivanje,
sustavnu podjelu predmeta, pojava po klasama, razredima, rodovima, vrstama,
tipovima s obzirom na njihove opće karakteristike. Klasifikacijom znanosti utvrđuju se
znanstvena područja, polja i grane..

2. Što je uvod?
Uvod je početni dio djela koji čitatelja upoznaje s problematikom i nastoji ga za nju
zainteresirati, mora biti pisan jasno i zanimljivo, ne smije biti niti prekratak niti
predug. U njemu je potrebno opisati problem djela i obrazložiti njegovo rješenje.

3. Što je zaključak?

Zaključak je obavezni dio svakog djela, na sustavan se način sintetiziraju sve bitne
informacije, završni stavovi te znanstvene činjenice, teorije i zakoni koji su izneseni u
osnovnom dijelu djela. On nikada ne donosi nove spoznaje, činjenice ili informacije
već se formulira na temelju prethodno iznesenih spoznaja, teorija i dokaza.

4. Grane ekonomije
Ekonomika poduzetništva, financije, kvantitativna ekonomija, organizacija i
menadžment, međunarodna ekonomija, opća ekonomija, trgovina i turizam, poslovna
informatika, makroekonomija, mikroekonomija, ekonomska matematika i statistika,
marketing, računovnodstvo.

5. Metoda analize
Metoda analize je misaoni postupak u stručnom i znanstvenom istraživanju i u
stručnom i znanstvenom objašnjavanju pojava i procesa gdje se do rezultata dolazi
raščlanjivanjem složenih pojava i složenih misaonih tvorevina na jednostavne dijelove
i elemente i izučavanje svakog dijela i elementa za sebe i u odnosu na druge dijelove
odnosno cjeline.

6. Metoda diobe (divizije)

Divizija je logički postupak kojim se određuje opseg nekog pojma. Divizijom trebamo
objasniti što obuhvaća pojam, tj. moramo ga pojmovno odrediti, npr. regionalno,
lokalno, svjetsko, kontinentalno, nacionalno tržište. Najznačajnije vrste divizije su
divizija prema broju članova, paralelna divizija i subdivizija.

7. Koja je razlika između ankete i metode intervjua?

Anketa –prikupljanje određenih podataka o nekim problemima i procesima na temelju
anketnog upitnika koji mora biti pripremljen unaprijed, može se vršiti neposredno, ali i
na druge načine (npr. putem pošte)
 Intervju – provodi se usmeno, putem razgovora, provodi se putem razmjene misli i
ideja. Mora se pripremiti unaprijed i pitanja moraju biti vezana uz određenu
problematiku. Intervju je elastičniji.
8. Što je enciklopedija?
Enciklopedija je djelo u kojem se abecednim, ili kojim drugim metodičkim slijedom,
okupljaju i sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima – opća
enciklopedija, sva građa jedne znanosti, umjetnosti ili područja – strukovna ili
poslovna enciklopedija.

9. Što je metoda kompilacije?

Metoda kompilacije je postupak preuzimanja tuđih promatranja, spoznaja, zaključaka,
sudova i rezultata. Ne može se svrstati u znanstvenu metodu budući da se ona
prvenstveno koristi rezultatima znanstvenoistraživačkog rada drugih autora. Nužno je
koristeći ta opažanja i iskustva za rješavanje vlastitih problema, citirati te autore
odnosno napomenuti da se preuzelo od drugih.

10. Navedi primjer navođenja literature

Kovačić, A., U registraturi, Mladost, Zagreb, 1964.

11. Obilježja i cilj znanosti

Temeljna obilježja znanosti su: Društveni karakter znanosti, Jedinstvenost znanosti,
Jedinstvo znanstvene teorije i prakse, Kreativnost u znanosti, Svjestan kolektivni rad
znanstvenika, ubrzani razvoj znanosti, sličnost u etapama razvoja znanosti, dinamički
karakter znanosti, znanost kao komponenta kulture, diferencijacija i intergracija
znanosti. Krajnji cilj je unapređenje proizvodnje ili društvenih odnosa.

12. Nabroji znanstvena područja i stručne radove

Znanstvena područja: Prirodne znanosti, tehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo,
društvene znanosti, humanističke znanosti, umjetničko područje, interdisciplirana
područja znanosti i interdisciplirana područja umjetnosti.
Stručni radovi: stručni članak, stručni prikaz, magisterski stručni rad,
stručni elaborat, stručna eskpertiza, stručni izvještaj, meditacija, recenzija i vodič i
ostala stručna djela.

13. Što je pojam?

Pojam je misao koja osmišljava neki predmet ili pojavu odnosno misao o bitnim
karakteristikama onoga što mislimo. Pojmovi se izražavaju riječima pa takav izraz
nazivamo termin ili naziv, ali se ne moraju nužno izražavati terminom ili nazivom
nego i čitavim opisom.

14. Što je hipoteza?

Hipoteza je teorija za koju se misli da bi mogla riješiti neki problem, ali budući da
nismo sigurni u to, privremeno je ne tvrdimo nego ju podvrgavamo postupku koji
treba pokazati njenu istinitost ili neistinitost.

15. Faze kod statističke metode

 Prikupljanje (statističko promatranje) – definiranje skupa, odabranih jedinica i
na taj način utvrđivanje statističke mase na koju valja primjeniti statističku
metodu
  Klasifikacija (statističko grupiranje) – sređivanje statističkih podataka
 Obrada podataka pomoću statističke analize – sam statistički opis pojave nije
dovoljan
 Izvođenje općih zaključaka – uopćavanje i tumačenje dobivenih rezultata i
stvaranje hipoteze o zakonitosti masovnih pojava

16. Objasni razliku između sveučilišta i veleučilišta

Sveučilište je zajednica fakulteta i drugih ustanova visokog obrazovanja osnovana sa
ciljem unapređivanja znanstvene, nastvne ili umjetničke djelatnosti. Sveučilište putem
fakulteta osigurava studiranje fundamentalnih i primjenjivih znanosti te stjecanje
najviših stupnjeva znanstvenih obrazovanja.

Veleučilišta su visokoškolske ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije te

razvijaju visokostručni i umjetnički, a iznimno i znanstveni rad. Uloga i značaj
veleučilišta u visokoškolskom obrazovanju ogleda se u činjenici da studentima pruža
primijenjena znanja koja ih osposobljavaju za brzo i kvalitetni uključivanje u poslovne
aktivnosti.

17. Imaginarna tabela

18. Što je prazna hipoteza?

Prazna hipoteza je hipoteza koja se ne može provjeriti iako se kasnije može utvrditi da
je bila točna.

19. Nabroji radove priznanja

Djela na preddiplomskim i diplomski studijima: Program, referat, seminarski rad,
završni rad preddiplomskog i stručnog studija, diplomski rad
Djela na poslijediplomskom studiju: kritički prikaz, seminarski rad, magistarski
stručni rad, magistarski znanstveni rad, završni rad poslijediplomskog specijalističkog
studija, doktorski rad – disertacija i habilitacijsko djelo.

20. Pouzdanost ankete

Elementi pouzdanosti:
- anketu treba dobro pripremiti, pitanja moraju biti smišljena, logična i moraju imati
logičan redoslijed
 - nužno je da anketu redigira (pregleda) stručnjak
- dobro je da anketu recenzira (pregleda) psiholog
- pitanja treba sastaviti stručnjak, ne smiju biti subjektivna i ne smiju biti spekulativna
- odgovori moraju biti jednostavni
21. Kako se piše citat? Navedi primjer

„Pravednost nije ništa drugo nego korist jačega.“1

1
Konfucije: www.citati.hr
22. Navedi periodičke populacije

Najčešće se tiskaju u redovitim vremenskim razmacima te imaju iste naslove i sličan

sadržaj. Obuhvaćaju časopise, novine, zbornike, publikacije znanstvenih i stručnih
tijela, statistike i sl.

23. Definiraj doktorski rad

Doktorsi rad – disertacija je izvorno znanstveno djelo koje samostalno izrađuje
doktorand na temelju fundamentalnih i primjenjenih istraživanja te primjenom
znanstvenih metoda. Doktorand dokazuje sposobnost djelovanja kao samostalnog
istraživača u znanstvenom području i polju za koje se dodjeljuje doktorat znanosti.
Disertacija mora sadržavati nove znanstvene spoznaje, teorije i zakonitosti.

24. Kakav mora biti stil pisanja?

Treba izbjegavati pisanje u prvom licu jednine i množine, treba izbjegavati upotrebu
izraza kao što su: „opće je poznato...“, treba izbjegavati upotrebu riječi i fraza koje su
kvantitativno neodređene i suvišno teške (malo, puno...) treba izbjegavati upotrebu
tuđica, kod pisanja brojeva u numeričkom i tekstualnom obliku treba primjenjivati
načelo prema kojem se jednoznamenkasti brojevi pišu slovima, a višeznamenkasti
brojevima.

25. Nabroji najmanje 5 obilježja znanosti

Društveni karakter znanosti, jedinstvenost znanosti, jedinstvenost znanstvene teorije i
prakse, kreativnost u znanosti, svjestan kolektivni rad znanstvenika, ubrzani razvoj
znanosti, sličnost etapama razvoja znanosti, dinamički karakter znanosti, znanost kao
komponenta kulture te diferencijacija i integracija znanosti.

26. Koje su znanstvene kategorije

To su pojam, sud, zaključak, definicija, divizija, distinkcija, deskripcija, eksplanacija,
predviđanje, znanstveno otkriće, dokaz, opovrgavanje, znanstveni problem, hipoteza,
teorija, zakon, verifikacija i znanstvena činjenica.
27. Koje se metode ubrajaju u neznanstvene metode
 Metoda ustrajanosti (inercije) – u osnovi je shvaćanje da navika podržava stav
ili vjerovanje u neku tvrdnju: tradicionalistički stav, vrlo krut pa se ne može
osigurati stabilnost nečijeg vjerovanja.
 Metoda autoriteta – polazi u shvaćanju da se netko, umjesto da se drži svojih
stavova i uvjerenja ili rezultata znanstvenog istraživanja poziva na mišljenje
autoriteta neke osobe i na taj način želi potvrditi kako je ono u što vjeruje
ispravno i uvjeriti javnost da je nešto točno.
 Metoda intuicije – polazi od shvaćanja da čovjek ima sposobnost intuicije i
predosjećanja tj. Direktnog shvaćanja objektivne stvarnosti, tako da mu u
procesu spoznaje nije potreban logičko-metodološki instrumentarij.

28. Koja metoda izdvaja bitne sastojke i zašto?

Metoda apstrakcije – misaoni postupak pomoću kojeg se utvrđuje ono što je bitno,
odnosno što je opća tvorevina pojave ili procesa koji se istražuju.
Pojmovi i pojave koje su predmet istraživanja čiste se od nebitnih svojstva i
informacija kao i od promjenjivih karakteristika s ciljem sagledavanja i spoznavanja
njezine suštine tj. Temeljnih obilježja i osobina.
Apstrahiranjem onih elemenata koji nisu bitni za mjesto i način određene pojave ili
procesa, u spoznaji počinju funkcionirati ključni elementi koji strukturiraju nešto
objektivno što je dio stvarnosti, a ne samo naša zamisao posmatrača.

29. Nedostaci statističke metode

Statističkom metodom utvrđuje se samo kvantitativna odnosno numerička određenost
pojava. Kvalitativna se određenost pokušava utvrditi neizravnim putem tj.
Kvantitativno.
Statističkom se metodom pokušava, na osnovi pojedinačnih podataka, spoznati opća
zakonitost i određenost ne samo krajnjih već i beskrajnih skupina masovnih pojava. U
tom se slučaju kao temeljni problem pojavljuje pitanje mogućnosti spoznaje općeg na
temelju pojedinačnog i posebnog.

30. Preliminarna hipoteza

Ili prethodne – predstavljaju nedovoljno određene, i u pravilu općenite hipoteze za
koje se zna da nisu ni valjane ni dovoljne i da se tijekom daljnjeg istraživanja moraju
popravljati, dopunjavati ili napustiti.

31. Što je zaključak i koji su njegovi elementi?

Zaključak je misaoni (logički) postupak kojim se iz dva ili više sudova nužnom vezom
izvodi novi sud. Postojanje dva ili više sudova nužan je ali i ne dovoljan uvjet da bi se
formirao zaključak. Da bi spoj dvaju ili više sudova bio zaključak potrebno je imati i
misao da jedan od tih sudova proizlazi iz jednog ili više drugih.
 Elementi zaključka su na određeni način povezani sudovi, a ne povezane rečenice. Sud
ili sudovi iz kojih izvodimo nove sudove nazivamo premise ili pretpostavke, a sud koji
se izvodi iz premise zove se zaključak, zaključni sud ili konkluzija.
32. U koju znanost spada ekonomija?
Društvenu znanost

33. Koje su opće, a koje posebne metode?

Opće metode su one koje se odnose na cjelokupnu znanost i bilo koji objekt
proučavanja. Tu ubrajamo dijalektičku metodu, komparativnu, historijsku,
eksperimentalnu, induktivnu, deduktivnu, analizu, sintezu, metodu generalizacije itd.

Posebne ili specijalne metode su one koje su karakteristične za određene znanosti.

Tako postoji metoda aktualizacije u geologiji, metode kozmičke biologije, spektralna
analiza, metoda intervjua u socijalnoj psihologiji itd.

34. Vrste statističke metode

Metoda mjerenja, brojenja, središnjih vrijednosti (mod, medijam, aritmetička sredina),
mjere disperzije i korelacije, mjere asimetrije, indeksa, grafički prikaz i mjere
sezonskih oscilacija.

35. Nacrtaj graf? Što sve mora sadržavati?

Mora sadržavati redni broj (ispred naslova), naslov (iznad grafa – velikim ili
podebljanim malim slovima, kratak i jasan), izvor podataka (označena publikacija iz
koje su preuzeti podaci za izradu grafa, ispod grafa i mora sadržavati sve bitne
elemente kako bi čitatelj mogao provjeriti točnost podataka) i legendu (ukoliko se na
grafu prikazuje više varijabli).

36. Što je metoda promatranja i kakva mora biti?

Metoda promatranja je osnovna metoda u svim znanstvenim područjima. Predstavlja
istraživanje gdje se istraživaš na neposredan način upoznaje s predmetima, pojavama,
procesima i odnosima među njima.
Promatranje mora biti što objektivnije, svestranije, potpuno, što preciznije

37. Što su i koje su to sekundarne publikacije?

Sekundarne publikacije nastaju obradom primarnih publikacija i predstavlja vodič
kroz znanstvenu i stručnu literaturu. To su bibliografije, indeksi, pregledi,
enciklopedije, bibliotečni katalozi, riječnici pojmova, vodiči

38. Nabroji barem 3 znanstvena rada

Znanstveni članak, doktorski rad, magistarski znanstveni rad, znanstveni projekt,
monografija i patent.

39. Kakav opis mora biti?

Opis mora biti valjan, objektivan, cjelovit, sistematičan, pouzdan i precizan.
40. Kakva mora biti definicija?
Po opsegu ne smije biti ni preuska ni preširoka u odnosu na pojam koji se definira
(adekvatnost definicije). Ne smije biti preobilna, mora sadržavati samo bitne oznake
po kojima se sadržaj nekog pojma razlikuje od sadržaja drugih pojmova (akuratnost
definicije.
Jedan pojam se ne može definirati drugim koji je definiran pomoću onog provg
(cirkularnost definicije)., treba utvrditi ono što jest, a ne ono što nije (negativna
definicija).
Ne smije biti nejasnih, dvosmislenih ili neodređenih pojmova (jasnoća definicije) i
definicije se ne smiju služiti slikama (slikovitost definicije).

41. Navedi pisana djela prema stilskom obilježju

42. Što su i koje su to primarne publikacije

Primarne publikacije sadrže nove znanstvene spoznaje ili na nov način prezentiraju
već poznate spoznaje ili činjenice. To su knjige, časopisi, novine, znanstveni izvještaji,
magistarski i doktorski radovi te serijske i druge publikacije koje sadrže rezultate
znanstvenih istraživanja.

43. Nabroji 4 razlike između znanstvenih i neznanstvenih djela

 Po objektivnost – neutralna, a ne u funkciji nečega ili nekoga, uvijek sumnja i
ispituje
 Po pouzdanosti (nije znanstveno ako nije dokazano)
 Po sustavnosti (svaka hipoteza mora biti dokazana da bi bila teorija, a
istraživanja ne smiju imat vremenski tempo) i po racionalizaciji (rezultati
istraživanja moraju biti jednaki utrošku vremena).

44. Koji faktori utječu na pogrešno zaključivanje?

Pogreške nastaju radi pripadnosti određenom društvenom sloju, stupnju razvoja
znanosti i društva u cjelini, nedostatnog općeg i logičkog obrazovanja, slijepog
povjerenja u autoritete, strasti, mržnje, pohlepe, ljubavi, zavisti

45. Koji je sadržaj pojma kod suda?

Logički sud je sastavljen od subjekta (pojam o kojem se nešto tvrdi), predikata (pojam
koji se tvrdi o subjektu) i kopule/spone (poveznica koja izriče različit odnos između
subjekta i predikata).
46. Koje metode se koriste i u znanstvenim i u stručnim radovima?
Metode analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, apstrakcija i konkretizacija,
generalizacija i specijalizacija, klasifikacija, komparativna metoda, povijesna metoda,
statistička metoda, metoda dokazivanja i opovrgavanja, deskriptivna metoda,
aksiomatska metoda, metoda kompilacije, matematička metoda, metoda modeliranja,
eksperimentalna metoda.

47. Jesu li znanstveni radovi riječnici ili neka vrsta enciklopedije?

Neka vrsta enciklopedije

48. U kojim radovima se koristi mikroanaliza, a u kojima makroanaliza

Marko je na razini nacionalne razine države (npr. Mjerenje dohotka)
Mikro je na razini poduzeća, banka, proizvođača itd. (

49. Napravi dijagram ili neku shemu te ju označi

50. Klasifikacija znanosti u RH

Klasifikacija znanosti koja je u upotrebi u RH je objavljena u Pravilniku o
znanstvenim i umjetničkim područjima, poljama i granama temelju Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Poslovniku o radu Nacionalnog vijeća
za znanost. Pravilnikom se utvrđuju znanstvena područja, polja i grane.
Metodol
ogija
stručno
g rada –
A,B,C,D
,E