> 3 3 3 3 > > > > > > > > 3 3 Natelo zakonitosti Zaitta prava gradena i zastita javnog interesa NaGelo efikasnosti Natelo materijaine istine Natelo saslusanja stranke Naéelo ocjene dokaza NaGelo samostalnosti u jesavanju Na€elo dvostepenosti (pravo na Zalbu) Natelo konaénosti fesenja NaGelo pravosnainostirjesenja Netelo ekonomignosti postupka Natelo pomoéi neukoj stranci Natelo upotrebe jezika ipisma Naéelo transparentnosti Naéelo javnosti 3. PODNESCI Gutomatsku obradu podataka, prijediozi, prjave, molbe, Zalbe, prigovorii Sruga priopéenja kojima se pojedinci it pravne ceobe obraéaju tijelima. Podinesci se, po pravilu predaju neposredne ii Salju postom pismeno, ili se ie prep poPtavalu na zapisnik kod tila, a mogu se ake nije druga’ Gije propisano, legrafski. Kratka i Zuma priopéerija mogu $e davai telefonski, ako je to po naravi stvari Moguée. Podnesak mora biti fazumijv i sadrzavati sve Sto je potrebno da bi so > svezi s njim moglo postupiti, Podnesak osobito treba sadrZavatl: osnake tijela kojem se upucuje, Predimet na koji se odnosi zahtiev, odnosno Prijediog, tko je zastupnik ili Shamomocenik ako ga ima i ime i prezime | boravists adresu podnositelja, odnosno zastupnika ili opunomocenika, 4. STRANKE U UPRAVNOM POSTUPKU Stranka je osoba po éijem je zahtjevu pokrenut Postupak li protiv koje se vodi Sudjelovati u postupku. Stranka u upravnont Postupku moze biti svaka fiziéka i Tielon ecb. Poslovna jedinica poduzeéa, tvtke, aselje, skupina osoba, i dijelovi poduzeéa koji nemaju svojstve pravnin soba mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nositeli prava | obveza o Kojima se rjegava u Upravnom postupku. 5. ROKOVI Rokovi se odreduju za preduzimanje radnyi u Postupku, npr rok za dostavijanje odredenih dokumenata organu, rok 2a otklanjanje odredenin nedostataka u cree pki Rokovi se raéunaju od narednog dana od dona kada je izvréeno Urugenje odredenog pismena, Pogetak tok rekame spreéavaju nedelje i dani Szavnih blagdana. Ako posijednji dan roka pada & nedelju ili dan drzavnog blagdana iu dan kada organ ne radi, rok istics Prvog narednog dana posiije toga dana kada organ ne radi, Rokovi se Odreduju na dane, mjesece i godine. Stranica 1 od 30,6. DOKAZI Ginjenice na temelju kojh se donosi rjegenje utvrduju se dokazima, Kao fokazi sluze: isprave, svjedoci, viestaci, izjave stranaka uvida), Cinjenice koje su opée poznate ne dokazuju se. > Isprave mogu biti javne i privatne. Javne is > Svjedoci su osobe koje svojim izjavama poturduju ostojanie ili sonarclanls neke éinjenice, Svjedok moze biti svaka osoba Koja je Sp gpobna.oPazitl éinjenicu o kojoj svledod i koja je u stanju prenijst! ‘Svoja opazanja tijelu koje vodi postupak > Vjestaci su osobe koje svojim struénim znanjem pridonose utvedivanju izjava samih stranaka, > Uvidaj se vr8i kad Je za utvrdivanje neke Einjenice potrebno pepostedno opazanje sluzbene osobe koja vodi postupak na samom licu miesta, 7, POKRETANJE UPRAVNOG SPORA (Zakon 0 upravnim ‘Sporovima) (zaganje zbog éega se tusi, kao iu Kom pravou i obimu se prodishs Ponistavanje upravnog akta i potpis podnositelja, Uz tusbu be mace podhijeti pravni aktu originalu ili prepisu odnosno fotokopij 8. POKRETANJE UPRAVNOG POSTUPKA Yeravnl postupak pokrese nadiezno tjelo po sluzbenoj dusnosti i povodom postupka potreban zahtjev stranke, nadlezno: tijelo moze pokrenuti i voditi Postupak samo ako Postoji takav zahtjev, 9. ZAPISNIK . © usmenoj raspravi ili drugoj radnji u postupku, kao io usmenim izjavama ‘stranaka ili trecih osoba u Postupku, sastavija se Zapisnik. Ne mora se sastavijati zapisnik usmenim Zahtjevima stranke o kojima se odluéuje po Sicatenom postupku, @kojima se udovojava, veé se takvizahtiew capo na Propisan na éin evidentiraju. U Zapisnik se unosi: naziy tijela koje obavija miesto gdje se obavija fadnja, dan i sat kad se obavija Giana | Predmet u Kome se ona obavja, imena sluzbenih osoba, mesons ‘stranaka i njihovih Zastupnika ili opunomo¢enika i drugih osoba koje su Stranica 2 od 30ayade sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrjebliene pri izvodenju Zargacanie: 2 Prema potrebi ove se isprave prladu zarenige 10. ZALBA Zalba je redovno pravno sredstvo, Zalba je dozvoljena protiv feSenja u prvom stepenu, Samo se Zakonom moze iskjuelt pravo na salea. Zalbi protiv Srrpstepenos rjeéenja rje8ava drugostepeni organ, apa Se Podnos!u roku od 15 DANA od dana prjema prvostepey Dok se Zalba ne resi prvostepeno rjesenje ve ne mead izvrsavati FeSenja, ba se Posiati drugostepenom organu. Drugostepeni organ 2albu moze ODBIT! ii UVAZITI i prvostepeno rjesenje pomistt. Orugostepeni organ moze, povodom dalbe, Prvostepeno rjegenje Potpuno, djelimiéno, dopunsko, privremeno > Potouno rjesenje je ono rjesenje kojim je neka upravna stvar rijegena u cijelosti > Dielomiénim rjesenjem se resavaju samo neka pitanja iz konkretne upravne stvari > Popuniskim rlegenjem se resavaju ona pitanja koja nisu rjesena u ranije donijetom rjesenju > Privremenim rjegenjem se u tieku postupka neka pitanja rjesavaju brivremeno piile okonéanja postupka, Denosenjem glavnog rjesenja rivremeno rjesenje se ukida 12. SASTAVNI DJELOVI RJESENJA Sastavni delov! rjegenja su: naziv tiela/organa koje donosi rjesenje sa brojem \datumom, uvod, dispezitv, obrazlozenje, upute s ravnom lijeku, potpis sluzbene osobe, pecat, > vod sadrai: naziv tela koje donosi resenje, Propis 0 nadleznosti tog tela, ime stranke i kratki opis predmeta 3 Dlspozitivom se riesava o predmetu postupka > Obrazlozenjem se obraziaze zasto je tela resilo Upravnu stvar na atin kako je navedeno u dispozitivu > Uputom o pravnom ljeku stranka se obavjestava da i mode izjaviti panna teSene il pokrenuti upravni spor u kojem rok 13. REDOVNA | VANREDNA PRAVNA SREDSTVA wna iva: Zalba Vanredna pravna sredstva: obnova Postupka, mijenjanje i ponistavanje rieSenja u vezi sa upravnim sporom, zahtiev za asst zakonitosti, Ponistavanie i ukidanje regenja po pravu nadzora Ukidanje ili mijenjanje colase rere esenia uz pristanak ii po zahtjeva stranke, vanredno ukidanje, Oglagavanje riesenja nistavnim, Stranica 3 od 30‘Nadledni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primiedbama ‘suda u pogledu Postupka. Ako nadlez1 ‘svemu zamjenjuje upravni akt nadie nog organa 18. ROK ZA DONOSENJE RJESENJA cavalalin slugajevima kad Se postupak pokreée povodom zahijeva stranke, gagosno po sluzbenoj duznost, ako je to u interesu stranke, nadiozro tijelo je Suzn0 conietl jeSenje i dostavt ga stranci naikasnie u roku od 30 dane ots osebnim propisom nije odreden kraci rok. 16. ZAKLJUCAK Zakijutkom se odluéuje o pitanjima koja se tiéu vodenja pravnog postupka, Ope Zaklluéak da se iavrsi uvidaj ili vestaéenje, Protiv zaklucka so ne ose Zievit Zalba osim u sluéajevima da je zakonom izrgto odredeno da se mece izjaviti Zaloa (npr protiv zakljueka 0 obustavi postupka mose se izjaviti Zalba) 17. POSEBAN POSTUPAK | SUPSIDIJARNA PRIMJENA ZAK ONa zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uredena posebnim zakonom, 18. RJESENJE RjeSenle je upravni akt. RjeSenjem se upravna stuarrjesava. Riesenje se Gonos’ u pisanom obliku. Rjasenje moze bit: Potpuno, djelimigno, dopunsko, Peeeeno, Sastavni djelovirjegenja su: nazivtiela/organa koje donos! tegenie sa brojem i datumom, wvod, dispozitv, brazlovenje, pute ravnom lijeku, potpis sluzbene osobe, peéat. 19, NADLEZNOST organ koji djeluje na odredenoj teritorij 20. ODBACIVANJE TUZBE (Zakon o upravnim ‘Sporovima) ‘Sud ée reSenjem odbaciti tu bu ako utvrdi: 1. da je tuzba podnesena neblagovremeno ili Prijevremeno, odnosno da je Podnesena od neoviastene osobe; 2. da akt koji se tuzbom osporava nije upravni akt; 3. da je o€evidno da se upravnim aktom koji se tusbom ‘osporava ne dira u ja se tuzba osporava mogia izjaviti Zalba, pa Dije blagovremeno izjavijena ili uopée nije ijavjena; 5, dae tle o stvari okojoj se po iro} odredbi ovog zakona ne moze vodtt upravni spor, Stranica 4 04 306. da veé postoji pravosnazna sudska odluka donesena w upravnom sporu o istoj stvari 2. TEMELJI USTAVNOG UREDENJA | EUROPSKIH INTEGRAGIJA (Iieralura dsjtonski sporazum — ustav bih, Konaéna arbitrazna odluka za bréko, literatura 20 EU) 1. PREDSJEDNISTVO BIH Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri lana: jednog Bo&njaka i Jednog Hrvata, od kojih je svaki direkino biran na podrueju Federacije, te Jednog Srbina direktno biranog na podrugju Republike Srpske. Za vijeme mandata ¢lanovi Predsjednistva se rotiraju svakih 8 mjeseci Clanovi Predsjednistva neposredno se biraju u svakom entitetu Mandat: 4 godin Nadleznosti: Voditi vanjsku politiku, Imenovati ambasadore, Predstavijati Bosnu i Hercegovinu u medunarodnim i evropskim organizacijama | ustanovama, lzvrSavati odluke Parlamentarne skupstine, Predlagati, na . Preporuku Vijeéa ministara, godinji budzet. 2. VIJECE MINISTARA BIH Predsjednistvo prediaze predsjednika Vijeéa ministara koji preuzima duznost nakon to je to potvrdio Zastupnicki dom. Predsjednik i ministri zajedno ine Vijeée ministara nadlegno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. S podrugja Federacije moze bit imenovano najvige duije tredine fyih ministara, Predsjednik prediaze i zamjenike ministara (koji nisu iz istog Konstitutivnog naroda kao njihovi minist) koji preuzimaju duznost nakon sto je oturdio Zastupniki dom. Vijeée ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupatina u bilo Koje doba izglasa nepovjerenje 3. USTAVNI SUD BIH Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet élanova, Getiri élana bira Zastupni¢ki dom Federacije, a dva élana Narodna skupatina Republike Srpske, Preostala tri lana bira predsjedrik Evropskog suda za ljudska prava akon konsultacija s Predsjednisivom. Suc’ u prvome sazivu imenuju se na Pet godina, osim ako ranije podnesu ostavku ili budu s raziogom smijenjeni, konsenzusom ostalih sudaca. Vecina svin élanova suda tvori kvorum. Ustavni sud ima isk{juéivy nadleznost za razrjeSavanje svih ustavnih sporova izmedu entiteta il pak izmedu Bosne i Hercegovine i jednog il oba entiteta, it medu ustanovama Bosne i Hercegovine. Ustavni sud takode ima apelacionu nadlegnost nad pitanjima u vezi s ovim Ustavom kad je u pitanju presuda blo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini. Odluke Ustavnog suda konaéne su i obvezujuée. 4. LJUDSKA PRAVA | TEMELJNE SLOBODE BIH i oba entiteta osiguravaju najvisi nivo medunarodno priznatih udskih prava i temelinih sloboda. Prava i slobode odredeni su Evropskom Konvencijom za zastitu judskih prava i temelinih sloboda i imaju prvensivo pred svim drugim zakonodavstvom. U ova prava spadaju: Pravo na zivot, Pravo na nepodvrgavanju muéenju, Pravo na ne dreanje u ropstvu, Pravo na slobodu i sigumost liénosti, Pravo na posteno sudenje, Pravo na privatni | Borodin’ Zivot, Pravo na dom, Sloboda misienja i vere, Sloboda izrazavanja, Sloboda mirnog okupljanja, Pravo na brak i porodicu, Pravo na imovinu, Pravo Na obrazovanje, Pravo na slobodu kretanja i prebivaligte 5. CENTRALNA / SREDISNJA BANKA BIH. Centraina banka Bosne i Hercegovine jedina je ustanova za izdavanje novea i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini Nadlegnost Centraine banke utvrduje Parlamentama skupétina. Medutim, ‘okom prvin gest godina nakon stupanja ovoga Ustava na snagu ona ne smije odobravati kredite emisijom novea, veé u tom pogledu funkcionise kao Stranica § od 30komisija za distribuciju novea; nakon toga roka Parlamentarna je skupétina moze ovlastit i za ptvi zadatak. Prvi Upravni odbor Centraine banke sastoji se od guvemera, kojega imenuje Medunarodni monetarni fond (MMF) nakon konsultacija s Predsjednistvom, i tri Gana koje imenuje Predsjecnistvo, od kojth dva iz Federacile (jedan Boinjak, jedan Hrvat, koji dijele jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa Sestogodignjim mandatom. Guverner, koji nee biti dréavijanin Bosne i Hercegovine niti neke od susjednih'drZava, moze svojim glasom davati Prevagu u odlukama Upravnog odbora. (3) Nakon prvog mandata, Upravni odbor Centraine banke Bosne i Hercegovine sastojat ce se od pet osoba koje imenuje Predsjednistvo na est godina. Taj odbor ce iz svojih redova izabrati guvernera na est godina 6. PARLAMENTARNA SKUPSTINA U BIH ustav je predvidjeo dvodomni parlament koji se sastoji od DOMA NARODA | ZASTUPNICKOG (PREDSTAVNICKOG) DOMA. Dom naroda ima 15 postanika od toga dvije trecine iz FBIH (5 Hrvata i § BoSnjaka) i jedna treéina iz RS (5 Srba). Hrvatske i Bognjatke poslanike biraju Hrvatski odnosno Bosnjacki zastupnici Zastupnickog doma FBIH, dok poslanike iz RS bira Narodna skupstina RS. Devet élanova gine kvorum (pod Pretpostavkom da su prisutna najmanje tri Bo8njacka, tri Hrvatska i tri Srpska oslanika). Predstavnick’ ili Zastupni¢ki dom éini 42 diana od kojih su dvije tredine izabrane sa podruéja FBIM, a jedna tretina sa podrugja RS. Zastupnici Zastupniékog doma direktno se biraju u njihovom entitetu u skladu sa izbornim zakonom. Veéina od ukupnog broja zastupnika izabranih u Zastupnigki dom ini kvorum. Nadleznosti — ovlasti: donogenje zakona, odludivanje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje ustanova BIH te podmirivanje medunarodnih obveza, odobrava budzet za ustanove BIH, odlucuje o saglasnosti za ratifikaciju medunarodnih ugovora 7. DOM NARODA PARLAMENTARNE SKUPSTINE BIH (vidjeti u pitanju broj 6) Dom naroda ima 15 posianika od toga dvije tredine iz FBIH (5 Hrvata i 5 BoSnjaka) ijedna trecina iz RS (5 Srba). Hrvatske i BoSnjacke poslanike biraju Hrvatski odnosno Bo8njacki zastupnici Zastupniékog doma FBIH, dok Poslanike iz RS bira Narodna skupitina RS. Devet élanova gine kvorum (pod Pretpostavkom da su prisutna najmanje tri BoSnjatka, tri Hrvatska i tri Srpska posianika). 8. EUROPSKA KOMISIJA Evropska komisija je jedna od pet temeljnih i ujedno najveéa institucija EU, koja ima ovlastenja inicijative, provedbe, upravijanja i kontrole. Komisija je sastavijena od 20 élanova. Clanove Komisije sporazumno dogovaraju zemije Glanice, a potvrduje ih Evropski parlament kojem je Komisija odgovorna. Mandat élanova Komisije traje 5 godina 9, EUROPSKI PARLAMENT Evropski parlament je predstavniéko tielo 370 miliona stanovnike Evropske Unije. Broj postanika koji se biraju u pojedinoj zem\j élanici razmjeran je udjelu stanovnika te zemlje u ukupnom broju stanovnika EU. Trenutno Evropski parlament broji 626 poslanika i njegova su ovlastenja sijedeéa: razmatranje prijedioga Komisije, uéestvovanje u donogenju propisa putem postupka Zaledniékog odlucivanja s Vijeéem Evropske unijé, imenovanje i razrjeSenje Glanova Komisije, pravo upita vezanih za rad Komisije i Vijeca Evropske unije, Podjela ovlastenja u donogenju godinjeg budieta i nadziranje (zajedno s Vijecem) njegove implementaciie 10, VIJECE EUROPE \ijeée Evropske unije (u tekstovima desto Vijeée ili Vjege ministara) najvaznije Je tijelo Evropske unije koje donosi odluke. Clanovi Vijeéa su resorni ministri Zemalja éianica, Svaka zemlja élanica predsjeda Vijecem dest mieseci. Stranica 6 od 30Ugovorom iz Amsterdama glavni sekretar Vijeéa djeluje kao visoki predstavnik 2a zajednicku vanjsku i sigumosnu polititu, a u radu mu pomage njegov Zamienik kojeg bird Vijeée jednoglasnom odlukom i koji je odgovoran za rad glavnoga sekreterijata Vijeca 11. BIJELA KNJIGA = Bijela knjiga je dokument kojeg je sadinila Evropska komisija kao dio strategie za pripremu zemalja kandidata srednje i istogne Evrope za integraciju na unutraénje tréiste. To je zapravo vodié pridruzenim zemijama srednje | istogne Evrope u procesu uskladivanja zakonodavstva u podrugju uredenja unutraénjeg tréista. Taj dokument obraduje 22 od ukupno 31 pogiaviia propisa sadréanih u acquis communautaireu (ukupno pravno naslijede EU), 12, KOPENHAGENSKI KRITERIJI Ustovi punopravnog élanstva u Evropskoj uniji za zemlje u juznoj i srednjo) Evrope te balticke zemlje definisani su na sastanku éelnika drZava EU u Kopenhagenu 1993) godine. Siiedeti politiki i ekonomski usiovi su poznati kao Kriteriji iz Kopethagena: ~ uspostavijanje i stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju, pravau drZavu, postivanje |iudskih prava i prava manjina, ~ postojanje trzisne ekonomije ~ sposobnost preduzeéa da izdrée trZiéni prtisak u EU ~ sposobnost preuzimanja obaveza koje proizilaze iz élanstva ukljuéujuéi provodenje ciljeva ekonomske, politike i monetame unije, 413. EU DANAS Europska unija danas broji 27 Clanica. Medutim ovdje je bitno napomenuti da ie formiranje EU kakvu danas poznajemo dugotrajan proces koji se stalno mijenja i prilagodava zemijama élanicama kako kroz europske direktive tako i kroz druge pravne akte. BiH jo§ nema status kandidata za élanstvo u EU, Srbija je postala i siuzbeno zemlja kandidat, dok Hrvatska postaje punopravna élanica EU 01.07.2013. godine. 14. KARAKTERISTIKE BIH KAO DRZAVE S VY ve > BIH je demokratskaidréava koja funkcionira na demokratskim naéelima te ima slobodne i demokratske izbore. BiH se sastoji od dva entiteta FBIH i RS Keetanje po cijeloj BIH je slobocno i niti jedan od entiteta nege ometati punu slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital. Glavni grad BiH je Sarajevo. BIH ima simbole i oznake kakve utvrdi Pariamentama skupatina te poturdi Predsjednistvo (grb, zastava i himna) Gradani BIH imaju tzv slozeno dréavijanstvo, odnosno dréavijanstvo BiH i drzavijanstvo jednog o4 entiteta. 18. PREDSTAVNICK! DOM (vidjeti pitanje broj 6) Predstavnick’ ili Zastupniéki dom éini 42 giana od kojih su due tregine izabrane sa podrugiq FBIM, a jedna tretina sa podrugja RS. Zastupnici Zastupnikog doma direktno se biraju u njihovom entitetu u skladu sa izbornim Zakonom. Veéina od ukupnog broja zastupnika izabranih u Zastupniéki dom ini kvorum, 18. NARODNA SKUPSTINA RS. Ustavotvornu i zakonodavnu viast u RS éini Narodna skupatina RS. Ima 83 poslanika i to najmanje 4 iz jednog konstitutivnog naroda. Narodna skupétin: la sijedece nadleznosti: 1. odluéuje o primjeni Ustava; 2. donos} zakone, druge propise i opéte akte; 3. donos} plan razvoja, prostorni plan, budzet i zavréni raéun; 4. _utvrduje teritorijainu organizaciju Republike; 5. raspisuje republicki referendum; 6. Re raspisuje republicki javni zajam i odluéuje o zaduzenju fepublike; Stranica 7 od 307. raspisuje izbore za narodne posianike i za predsjednika Republik 8 i zakonom; 9. vr8i Kontrolu rada Viade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom | zakonom; 10. daje amnestiju; 11. obavlia i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom. 12. _ bira delegate iz Republike i Vijece naroda Parlamenta skupstine Bosne i Heréegovine; 13. ratfikuje sporazume koje Republika zakijugi sa drzavama i medunarodnim organizacijama uz pristanak parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine. U sluéaju da Narodna skupstina skrati svoj mandat ili bude raspuétena, izbori za novu Narodnu skupatinu moraju se odrZati u roku od 60 dana od dana donogenja odluke o skrativanju mandata. lzbore raspisuje predsjednik Republik Narodna skupstina odluéuje veéinom glasova svih narodnih poslanika, ako Ustavom nije predvidena posebna vedina Pravo prediaganja zakona, drugih propisa i opstih akata imaju predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni posianik ili najmanje 3.000 biraéga, Pravo prediaganja zakona, drugih propisa i op8tih akata iz oblasti monetarnog deviznog i kreditnog sistema ima i Narodna banka. Narodna skupstina ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira na period od Seti godine. 17. PODJELA VLASTI (SUDSKA, IZVRSNA | ZAKONODAVNA) Viast u BiH se dijeli na sudsku, izvrsnu i zakonodavnu. Sudsku viast vie Sudovi, izvrénu Viada, a zakonodavnu Skupstina. 18. NADLEZNOST INSTITUCIJA BIH (2) Vanjska politika (0) Vanjskotrgovinska politika. (c) Carinska politika, (4) Monetama politika kao sto je navedeno u élanu 7 (e) Finansiranje ustanova te medunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. (f Politika u vezi pitanjem useljavania, izbjeglica i azila (g) Medunarodna provedba kriviénog prava te provedba krivignog prava izmedu entiteta, ukiiiéujuci odnose s Interpolom, (h) Osnivanie i upravijanje zajedni¢kim kapacitetima/sredstvima () Regulisanje prometa izmedu entiteta {) Kontroia vazdusnog saobrataja 18. NADLEZNOST ENTITETA > Entiteti imaju pravo osnivati posebne paraleine odnose sa susjednim dréavama u skladu a suverenitetom i teritorijainom cjelovitoscu Bosne i Hercegovine. | > Svaki od entiteta prugit ée svu potrebnu pomoé viadi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omoguéilo izvrSavanje medunarodnih obaveza Bosne | Hercegovine > Entiteti €e na podrugjima pod svojom nadleznoséu osigurati sigurno okruzenje 2a Sve osobe putem civiinih ustanova za provedbu zakona koje ée djelovati u skladu s medunarodno priznatim standardima te postivati medunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode > ‘Svaki od entiteta takoder moze sklapati sporazume s drzavama | medunarodnim orgahizacijama uz pristanak Parlamentarne skupstine. 20. PRIJENOS NADLEZNOSTI SA ENTITETA NA BIH Bosna i Hercegovina ée preuzeti nadieznost u onim stvarima u kojima se 0 tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predvidene u Aneksima 5 ~ 8 Opsteg okvinog sporazuma; il koje su potrebne za oéuvanje suvereniteta, imenuje i razrijeSava funkcionere, u skladu sa Ustavom i Stranica 8 0d 30{eritorjalnog integriteta, poltiéke nezavisnosti i medunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadieznosti medu institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavijene prema Potrebi za vrsenje ovih nadleznosti U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti Ge poéeti pregovore s cillem Ukijugivanja i drugih pitanja u nadleSnost institucija Bosne | Hercegovine, ukliucuiuci koristenje izvora energie, i zajednitke privredne projekte 21, INSTITUCIJE BIH, RS, FBIH, BREKO DISTRIKTA Ovdje je potrebno nabrojati sve institucije izvréne, zakonodavne i sudske viasti BIH, oba entiteta i Brcko distrikta, BIH; Predsjednistvo, Vijece ministara, Parlamentarna skupstina, sudovi na > > “Republika Srpska je entitet srpskog naroda i svih njenih gradana’’ “Teritorija Republike je jedinstvena, nedieljiva i neotudiva.” "Republici pripadaju sve dréavne funkcije i nadleznosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izritito prenesene na njene institucije." “Republika moze, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavija specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama élanicama." U Republici je u sluzbenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora i Giriliéno pismo, a latiniéno pismo na nagin odreden zakonom. Na podrugjima gdje zive druge jeziéke grupe u sluzbenoj upotrebi su i njihovi iezicii pisma, na natin odreden zakonom. Republika ima zastavu, grb i himnu, Gradani imaju sva prava zagarantovana Ustavom BiH. Ustavotvornu i zakonodavnu viast u RS éini Narodna skupatina RS lzvrSnu vast vrSe-Viada i republiéka uprava i predsjednik RS ids! ‘vr8e sudovi (ustavni sud, vrhovni sud, javno tuziteljstvo) 10. JAVNA UPRAVA FBIH > > > Federacija BiH je teritorija sa vecinskim bosnjackim i hrvatskim stanovnistvom u Republici Bosni i Hercegovini koja se sastoji od federalnih jedinica (Kantona) ‘sa jednakim pravima i odgovornostima Glavni grad Federacie je Sarajevo. Federacija ima grb, zastavu, petal, kao | druge simbole Sluzbeni jezici Federacije su bosanski jezik i hrvatski jezik. Sluzbeno pismo je latinica, Si parlament federacije (dvodomno tijelo koje &ini dom naroda i zastupniéki dom) Izvrénu viast vrée Viada Federacije i Predsjednik FBIH Sudsku viast vrée sudovi (ustavni sud, vthovni sud, sud za ljudska prava, kantonaini sud i opéinski sud) 11. GRADONACELNIK DISTRIKTA Gradonaéelnika bira Skupstina i on moze biti ponovo izabran. On obavija Svoje duznosti za vrijeme mandata Skupatine i ostaje na dugnosti do izbora Novog gradonatelnika. Gradonagelnik organizira Odjele Viade ekonomigni i efikasno u mijeri u kojoj to dopustaju prihodi distrikta. Gradonaéelnik moze imati savjetnike (max 6 i oni nemaju izvrne ovlasti) u skiopu svog ureda koje bira i smjenjuje Gradonatelnik na osnovu profesionalnih kriterija. Stranica 18 od 30Dogradonaéelnika, gl. koordinatora i Sefove Odjela (max 12 Sefova) bira i Smleniuje Gradonacelnik na temelu profesionalnih kriteria i oni odrazavaju po Sav Stanounistva. Skupstina moze staviti veto na Gradonagelnikov bioor 12, SUDOVI DISTRIKTA Sudstvo distrikta| je nezavisno a tine ga osnovni i apelacioni sud. Viada distrikta je obavizna Pomagati sudovima u njihovom radu i bez odlaganja izvr8ava sve odluke i naloge sudova, Tudltelisive distrita je neovisno od sudstva i Policje. Tusitejstve goni potintelje kaznetin djela Pravobranilaétvo — je institucija uspostavijena zakonom distrikta i nezavisno ie £3, Sudskih i izvrénih viasti i od Policje. Pravobranilastvo je samostalan organ koji je zakonski zastupnik na sudovima, 13, DIREKCIJA ZA FINANCIJE DISTRIKTA Direkcija se uspostaviia kao organ javne uprave Distrikta sukladno Statutu Distrikta. Sjediste’Direkcije je u Distriktu. Direkoju gine: a) Ured ravnatelja; ») Trezor; ) Porezna uprava, Mjerodavnosti Dirpkaije su: 4) Prikuplianje i raspodjela javnih prihoda Distrkta, b) Provodenje politike u oblastifinancija Distrikta, ©) Donogenie provedbenih propisa iz oblasti financija i njihovo objaviivanje u ‘Sluzbenom glasniku Bréko distrikta BiH, 4) Provodenje zakona i drugih propisa, ¢) Davanje misljenja o primjeni propisa iz oblast financija, £) Podnosenje izvjeséa Skupatini o raspolozivosti prinoda za godin proraéun, 9) Sudjelovanje u pripremi priedioga godisnjeg proraéuna u koordinaciij s dogradonatetnikom Distrika, h) Dostavijanje izvje8éa o izvréenju proraguna sukladno zakonu, aza potrebe | gradonatelnika, |) Poturdivanje raspolozivosti sredstava za sve rashode, transfere, investicije kretanja sredstava Distrikta na svim ragunima Distrikta, i) Obavianje arugin mjerodavnosti sukiadno Statutu i zakonu 4 ODNOS! | RADNI GDNOSI U UPRAVI bréko distrikta i zakon o radu Bréko distrikta) INTERNI PREMJESTAJ Sluzberik, ocnosrio namjestenik, moze po potrebi sluzbe biti premjeéten na Grugo radno mjesto u istom tii drugom organu uprave, all samo na miesto Seesnite ofategarii, iste ii pribline slozenosti poslova. Premjestaj Siuzbenika, odnosho namjestenika vréi se samo u slucajevima privremenog Povecanja’ opsega posia i zamjene nenazognog sluzbenika, odnosns hamjestenika. lznimno se sluzbenik, odnosno namjestenik, isklutivo us flegew Pristanak moze premiestitina radno mjesto nige sloZenosti poslova, 2a koje ispunjava propisane uvjete. Sluzberik, odnosno namjestenik, he mose ec Premjestit iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima vise od 20 godina {2anpa staza ili ako bi se premjestajem bitno pogorSale njegove obiteliske prlike, Placa sluzbenika ii namjestenika koji obavija poslove ko} su mu dodijeieni premjestajem se utvrduje odlukom gradonacelnika sukiedes visini Place i drugim materijainim davanjima za radno miesto na koje je Premjesten, izuzev u slucajevima kada je ta placa niga od place koju je imao zakon o drZavnoj sluzbi Stranica 16 od 30na svom radnom mijestu kada sluzbenik ili namjestenik ostvaruje pravo na visinu place i dfugih materiainih davanja svog radnog miesta na koje je primijen 2, PRESTANAK UGOVORA 0 RADU Ugovor o radu prestaje: > smréu zaposlenika; > sporazumom posiodavea i zaposienika; > kad zaposienik navréi 65 godina Zivota i 20 godina radnog staga, ili navr8i 40 godina > fadnog staza, ukoliko se poslodavac i zaposienik drugaéije ne dogovore;, > Pravomoénim rlesenjem ovlastenog lijeénika o utvrDivanju potpunog gubitka radne > sposobnosti zaposlenog; 3 cttazom il ostavkem zaposienika; > prestankom postojanja radnog mjesta; > Istekom vremena na koje je skloplien ugovor o radu na odreBeno vrijeme; > ako zaposlenik bude osuben na izdrZavanje kazne zatvora u trajanju duljem od tri > mijeseca —|danom stupanja na izdrzavanje kazne; > ako zaposieniku bude izreéena miera sigurnosti, odgojna ili zastitna mera u trajanju > duljem od {ri mjeseca — pogetkom primjene te mjere; > odiukom oulestonog Suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. | 3. ZASNIVANJE RADNOG|ODNOSA Gradonatelnik izdaje akt o imenovanju sluzbenika dja forma i sadréaj se propisuju Pravilnikom o radu. Gradonatelnik je obvezan u roku od 8 dana od konaénosti odluke Odbora za zapoSiavanje 0 izboru kandidata donijeti akt o imenovanju sluzbenika, odnosno zakijuéiti ugovor o radu s namiestenikom, U sluéaju da gradgnaéelnik u predvidenom roku ne donese akt 0 imenovanju sluzbenika, odnogno ne zakljuéi ugovor o radu s namjestenikom, smatrat Ge se da je suglasan s odlukom Odbora o izboru kandidata. U ovom sluéaju odluka Odbora postaje konaéna i obvezujuéa, te zamjenjuje odluku o imenovanju, odnogno ugovor sa zaposlenikom 4. PRESTANAK RADNOG ODNOSA Sluzbeniku, namjesteniku, kao i pripravniku prestaje radni odnos u sluzbi u sljedecim siucajevima: 2) dobrovalinog istupanja iz sluzbe na osnovi pismenog zahtjeva sluzbenika, odnosno namjestenika, 5) sporazumom sluzbenika, odnosno namjestenika s gradonacelnikom, na osnovi pismenog zahtjeva za sporazumni raskid radnog odnosa, ) smrcu, | @) kad nay 85 godina zivota i 20 godina staza osiguranja ili 40 Godina staza osiguranja, neovisno od godina Zivota, ) danom dostavijanja poslodaveu Pravomocnog rjesenja o utvrdivanju potpunog | gubitka radne —sposobnosti slubenika odnosno namjestenika, f) trajine fesposobnost da obavija svoje radne dugnosti zbog zdravstvendg stanja, pod uvjetom da poslodavac nije u stanju da premjesti sluzbenika, odnosno namjestenika na drugo odgovarajuce radno mjesto u sluzbi, 9) gubitkom drZavijanstva BiM, h) ‘stjecanje drzavijanstva druge dréave suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima, Stranica 17 od 30) prekobrnckty i odbijanjem da prihvati radno mjesto koje mu je ponudeno akon sto je proglagen prekobrojnim, 1) negative oclene probnog rada danom konacnos Prestanku sluzbe, k) ako je|dva puta uzastopno ocijenjen oojenom «ne zadovoljava ‘ocekivanja danom Konacnosti odluke 0 posijednioj ocjeni, 1) ako je dsuden za kazneno djelo i zbog izdréavanja kazne zatvora mora biti nenazocan s rada u sluzbi dulje od 6 mjeseci, danom Pravomocrosti presude, tm) pravonocno izrecene stegovneldisciplinske mjere prestanka radnog odnosa u drganu uprave, 1) neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana uzastopce, 0) u slucaju da ne polodi ispit za rad u organima uprave sukladno ovem zakonu, | ) ako 8 utvrdi da je sluzbenik, odnosno namijestenik priikom zasnivanja| radnog odnosa dostavio krivotvorene dokumente - danom saznanja, 4) ako se sazna da u vijeme prijama u sluzbu nije ispunjavao uvjete za rijam u sluzbu propisane ovim zakonom - danom saznanja, 1) ako se sazna da je u vrijeme prijama u slugbu postojala zapreka za prijam u siuzbu propisana ovim zakonom - danom saznania, 8) istekom yremena na koje je primlien, ukoliko se radi o zaposlenju na odredeno yrijeme, Fje8enja o S 1) ako je [sluzbeniku, odnosno namjesteniku izrecena pravomocna sudska miera sigumnost li Zaétitna mjera u trajanju duljem od 6 mjeseci - danom pravomocnosti presude, 4) ako je limenovan za javnu funkeiju na koju se bira direktno ili indirektno, i bilo kojem zakonodavnom ill izvr8nom organu na bilo kojoj razini viasti u Bosni i Hercegovini, izuzev rukovodecih sluzbenika, ‘odnosno rukovodecih namjestenika kojima prestaje radni odnos odmah Po potvrdi njihove kandidature za javnu funkciju, \) u slucajevima sukoba interesa iz clanka 22 ovog zakona, w).u drugim slucajevima utvrdenim posebnim zakonom. 6. POVREDE SLUZBENE DUZNOSTI Povrede sluzbene duznosti mogu biti lakse i teze. LakSe povrede slugbene duznosti su: a) ucestalo zakasnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla, b) napustanie radnih prostorijatijekom radnog vremena bez odobrenja il iz neopravdanih razioga, ©) neuredng cuvanie spisa, podataka ili druge povjerene dokumentatije, 4) neopravdan izostanak s posla jedan dan, €) neobavjestavanje nadre' enog sluzbenika, odnosno nadre enog ‘namjestenika o sprijecenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga, f) nemaran pdnos prema povjerenim vrijednostima. Teze povrede sluzbene dugnosti su: a) neizvrSayanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemamo izvréavanje sluzbenih obveza, b) nezakoniti rad ili propustanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je sluzbenik, odnosno namjeStenik ovlasten radi sprje avanja c nezakonitosti, ©) davanje netocnih podataka kojima se utjece na donoSenje odluka ovlastenih tiela ili time nastaju druge stetne posijedice, 1 Stranica 18 od 304) zloupotaba pologaja ili Prekoracenje ovlasti u sluzbi, B rcailanle lvréenja zadatka ako za to ne postoje sovavdani raziozi, O neovlaétena posluga sredstvima povjerenma os izvréavanie poslova, 9) odavanje sluzbene ili druge taine u veri ¢ obavijanjem sluzbe, f) obauiinie delatnost koja jeu suprotnostis peaeeery radnog mjesta ili bez prethodnog Cdobrenja rukovoditeja organa uprave, ) dio u Upravnim i drugim odborima politickih Udruga, poticanje ostalin sluzbenika ili amlestenika da se ukijuce u rad politicke stranke il udruge, levréavanje naputaka poltickin ) euda u Sbavianju dugnost u sluzbii za vrjeme radnog vremena, 4) onemogucavanje gra ana li pravnih osobe G ostvarivanju prava na Podnogenje zahtieva, Zalbi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskin prava, k) uporaba nevjerodostojne isprave radi ostvarivanja prava u sluzbi, 2) Ponaéanje suprotno etickom kodeksu koje sara Stetu ugledu sluzbe, ™) nedolican odnos prema strankama Tiskazivanje bilo kakvog oblika Resnosilivosti prema judima, ‘n) neopravdan izostanak s Posla najmanje dva dana uzastopno ili Najmanje tti dana s prekidima tijekom godine, ie radi slugbene duznosti, B) fzvrSenje rednji koje predstaviaju kazneno djelo protiv sluzbene duznosti ili drugo kazneno foie dnosno prekréajkojim se nanosiéteta ugledu sluzbe, &to slugbenika, odnosno gar estenika cini nuznim za rad u organima uprave, @ druge povrede sluzbene duznosti koje su hoo wooe Propisane osebnim zakonom 6. RADNA KNuldica Zaposlenik ima radnu knjgicu. Radna knjzica Je javna isprava. Radnu knjigicu lzdaje odje! Viade Distrikta oviasten za pitanja rada, Na dan kada poéne faditi, Zaposlenik predaje radnu knjizicu poslodavcu. Poslodavac izdaje zaposleniku Gudea mpetvidu o tome. Na dain prestanka ugovore radu, poslodavac je duzan vratiti Zaposleniku radnu knjizicu 7. RADNO VRNEME Puno radno- vrijeme sluzbenika i Namjestenika traje 40 sati tjedno. ‘Sluzbenik j ni jestenik moze Zasnovati radni odnos j za fads nepunim radnim vremenom, ‘Sluzbenik j Namjestenik, koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz fadnog odnosa kao i sluzbenik, odnosno namjestenik s punim radnim vremenom, izuzev prava koja ovise od duljine fadnog vremena (plaéa, naknada j sl), U kojem sluéaju se ta Prava olega je tri puta izrecena kazna za laksu povredu i §2 sata. Prekovremeni rad U proceduri propisanoj fade s punim radnim radnog vremena, Stranica 19 od 30PRIPRAVNICI, vovonrent Pripravnici su osobe koje se prvi put zaposljavaju radi stjecanja radnog iskustva u struci za koju su stekli obrazovanje, Sa izabranim pripravnicima, Gradonaéeinik zakijuéuje ugovor o prijamu u sluzbu u svojstvu pripravnika U roku od 8 dana|od prjama odiuke Odbora za zapoaijavanje o izboru Ako gradonaéelnik u predvidenom roku ne zakijuéi ugovor, smatrat 6e se da je Suglasan s odlukom Odbora o izboru kandidata. U ovom sluéaju odluka Odbora postaje konatna i obvezujuéa, te zamjenjuje ugovor o prijamu u sluzbu u svojstvu pripravnika, Pripravnicki staz traje: sa VSS 12 mjeseci, sa VSS 9 mjeseci, a\sa SSS 6 mjeseci. Za vrijeme trajanja pripravnitkog staza, pripravnik ima pravo na 80% plaée poslova radnog miesta na koje se prima Volonteri - Organ uprave moze primati volontere, a radi stjecanja radnog iskustva za rad u organima uprave bez zasnivanja radnog odnosa Razdoblie volonterskog rada raéuna se u radno iskustvo, kao uvjet za rad na odredenim posiovima, nakon éega volonter stjeée pravo na polaganie ispita za rad u organima uprave. Za vrjeme obavijanja volonterskog rada, osobi koja ga obavija, osigurava se odmor tijekom rada pod istim uvjetima kao | za ostale slugbenike | amipstenike uradinom odnosu i prava po osnov! osiguranja 2a sluéaj ozljede na fadu i profesionaine bolesti, suglasno propisima o {mirovinskom i invalidskom osiguraniu. 9. ZAPOSLJAVANJE MALOLJETNIKA Ugovor 0 radu ne moze se zakijuditi s osobom koja nije navréila petnaest (15) godina Zivota. Malodobnik se ne smije zaposiiti ako nisu prethodno ispunjeni sllededi uvjeti > da je ovlasten’ lijeénik ili ovlastena medicinska ustanova izdala potvrdu koja pokazuje da je malodobnik pregiedan i da je tjelesno i psihicki Sposoban ostvarivati zadatke koje zahtijeva to radno mjesto: | > da su jedan ili ba roditelja ili zakonski skrionik malodobnika dali svoj pristanak. Malodobnik ne moe raditi na opasnim poslovima ili te8kim fiziékim poslovima, radovima pod zenjom ii ped vodom, ni na drugim posiovima koji bi mogi Stetno utjecati ii mu znaino ugroziti Zivot, zdravije, tielesni razvo} ili moral. 10. ZASTITA TRUDNICA Pslodavac ne maze odbit da zaposi Zenu zato to je drugom stanju nit] moze otkazati ugovor 0 radu zato Sto je u drugom stanju, ili na rodiliskom dopustu. Naknadu place rodiljama isplacivat ée mjerodavna sluzba Viade Bréko distrikta BiH, Zena za vrijeme trudnoée, odnosno dojenja djeteta mora biti rasporedena na druge posiove ako je to u interesu njezinog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlasteni Ijeénik. Ako poslodavac nije u moguénosti osigurati rasporedivanje Zene na druge posiove, Zena ima pravo na plaéeni dopust s posia, sukladno kolektivnom ugovoru ili pravilniku, Privremeno Fasporedivanje na druge poslove ne moze imati za posliedicu smanjenje plage zaposlene Zene. Za vrijeme trudnoée, porodaja i njege djeteta, Zena ima pravo ‘na rodiljski dopust li trajanju od dvanaest (12) mjeseci neprekidno. Naknada Plaée za vrijeme rodiliskog dopusta ostvaruje se na teret proraéuna Brcko distrikta BiH, pod uvjetom da su uplacivani doprinosi za mirovinsko i 2dravstveno osiguranje 41, OGJENJIVANJE SLUZBENIKA | NAMJESTENIKA Ocjenjivanje rada sluzbenika i namjestenika, podrazumijeva nadzor i \vrednovanje uspjesnosti njegovog rada, odnosno rezultata izvrSenja posiova Uturdenih opisom poslova njegovog radnog mjesta. Ocjenu rada vrsi Neposredno pretpostavijeni rukovodedi sluzbenik ili rukovodedi namjestenik Jednom godignje. Ocjena rada zasniva se na: ocjeni rada po pojedinim clementima, podrugju rada na kojem je zabiljeZen napredak, podrugju rada nna kojem su potrebna poboliganja, ciljevima i sadréaju profesionalnog razvoja i ocjeni opée uspjesnost Stranica 20 od 30Cetvareni rezultall, kao i ukupni rezuitat rada oznatavaju se ocjenama: ane Zadovoljava péekivanjan, «zadovoliava odredena oéekivanjan,, wu Potpunosti zadovojava oéekivanjan, «nadmasule ogekivanjan. UkotKo je ogiens Fada sluzbenika ili namjestenika «ne zadovojava oSekivanjan odnosno «zadovojava odredena ogekivania», on prolazi kroz poscbsn Program poduke, koji uz konzuttaciju s njim odredi njegov neposredno Pretpostavijeni. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada sluzbenika i Tamestenika «nel zadovoljava ogekivanjan, gradonatelnik razrjeSava dusnost sluzbenika, ili raskida radni odnos s namjestenikom, Sluzbenike | Zamiesteniku redovito se odreduje neposredno viga razina platnog razreda ako je: u posliednje 4 godine ocijenjen ocjenom «u Potpunosti zadovoljena Oéekivanja», ili u posljednje dvije godine ocijenjen ocjenom «nadmaguje oGekivanjay. 12, POLAGANJE ISPITA ZA RAD U TIJELIMA UPRAVE Slutbenic u organima uprave moraju mati poloden ispt za rad u organima Trane auZev Sluzbenika koji imaju polozen pravosudniispit,sluzbenika Koj imaju pologen ispit za suce za prekréaje, namjestenike. Ispit za rad u orggnima uprave se polaze pred Povjerenstvom za polaganie ispita za rad u Fe ae ag bTa¥e. Sv sluzbenici zaposieni u organima uprave su duzni polozt peta rad U organiima uprave u roku od 1 godine od dana stupania na snagu Ovog zakona, inaée im prestaje radni odnos po 13. KOLEKTIVNI UGOVOR | Kelektivnl ugovor moze se zakljuéit izmedu zaposlenika koje zastupa vijeée Zaposlenika ill sindikat i posiodavca koji zastupa sam sebe il vige dodatnih garancija|za zaposienie, prekvalifkacijy, organizaciju rada, naknadu i igumost zaposienika na radu. Kolektvni ugovor ne moze predvidjt manje povoline odredbe ¢9,onih predvidenih zakonom o radu. Sadr2aj kolektivnog Ugcvore i Postupak zakluéenja, podnoSenja i dopunjavanja Kolektivnog 85x07. uvjeti pod Kojima on vrijedi i druga pitanja u vezi s tim bit ée utvrdena Sporazumom izmedu stranaka 14. ZAKLJUCIVANJE UGOVORA O RADU Ugovor 0 radu mode biti zakijugen na: + ,neodredeno vrijeme": il | + ,odredeno vrijeme". [2aover 0 radu na ddredeno vijeme maze se zekijuit u sluéajevima a) Sezouskin poslova, b) zamjene privremeno nenazoénog zapaslenika, ¢) rada Seaqetenom projektu,d) privremenog povecanja opsega poslova i's) ‘drugim Slugajevima ulvrdehim kolektivnim ugovorom i pravilnikorn ¢ rade Ugovor o radu, izuzev potetnog, koji ne sadrzi podatak u pogledu trajania Oo oR ngsa, sinatat Ge se ugovorom o radu na neodreBeno vrjema 16. UGOVOR O PRIVREMENIM | POVREMENIM POSLOVIMA UJ sluéaju da se pojavi potreba za obaviianjem privremenih i povremenih Poslova, koji podrazumijevaju posebne zadatke i Poslove, moze se zakijuciti see ypag cbawianiy priveemenin i povremenih posiova pod uvjetom da je cbavijanje tih zadataka i posiova predvideno posebnim zakonon | Podzakonskim aktira i da ne traje dulje od 90 dana u tijeku kalondarske godine. 22 obavilanje navedenih posiova zakjucuje se ugovor u pisanoj formi koji sadréi: | vrstu, naéin, mjesto i rok izvréenia posta; = iznos naknade za izvréeni posao | "| druga prava i obveze. 16. PROBNI RAD i Sviakti o imenovanju donose se, odnosno ugovori o radu na neodredeno wrileme zakluéuju se uz obvezu probnog rada na razdoblje od 6 miesedr, Stranica 21 od 30