Podsjetnik – cijeli brojevi

-8 + 219 64

predznak apsolutna predznak apsolutna kad predznak apsolutna

vrijednost vrijednost ne piše, vrijednost
podrazumijeva
52 = +52 se +

Zbrajanje cijelih brojeva:

1. Brojeve jednakih predznaka zbrajamo tako da:

- predznak prepišemo
- apsolutne vrijednosti zbrojimo

Npr. - 8 – 6 = - 14 - 3 – 3 = -6
-2–3–1=-6 20 + 70 = 90
5 + 8 = 13 - 14 – 9 = -23

2. Brojeve različitih predznaka zbrajamo tako da:

- prepišemo predznak od broja veće apsolutne vrijednosti
- od veće apsolutne vrijednosti oduzmemo manju

Npr. -9+6=-3 - 2 + 17 = 15
- 8 + 10 = 2 4 – 12 = -8
4–1=3 - 20 + 11 = -9
5 – 12 = -7 18 – 8 = 10

3. Zbroj suprotnih brojeva je 0 !

Pazi!
Npr. -8+8=0 - 6 – 6 = - 12 6–6=0
- 12 + 12 = 0 6 + 6 = 12 -6+6=0

brojevi jednakih suprotni brojevi

predznaka (3. pravilo)
(1. pravilo)

4. Ako nekom broju dodamo ili od njega oduzmemo nulu, dobit ćemo taj isti broj
(zajedno s njegovim predznakom)

Npr. 0–8=-8 -7–0=-7

9–0=9 -0+6=6
 Mješoviti zadaci iz zbrajanja cijelih brojeva:

- 3 – 9 = - 12 - 8 – 8 = - 16 17 – 0 = 17
-6+8=2 12 – 12 = 0 - 17 – 17 = -34
9 – 12 = - 3 - 35 – 9 = - 44 - 100 + 32 = - 68
- 10 + 4 = - 6 - 42 + 20 = - 22 580 – 60 = 520
-7+7=0 0 – 18 = - 18 - 58 – 60 = - 118

5. Zbrajanje više brojeva

- prvo zbrojimo sve pozitivne, a zatim sve negativne brojeve, i na kraju
izračunamo to što smo dobili
- prije svega možemo kratiti suprotne brojeve ako ih ima

Npr. - 2 – 6 + 7 – 3 + 1 = 8 – 11 = - 3
- 9 + 8 + 14 – 9 + 5 = 27 – 18 = 9
6 – 12 + 5 + 12 – 7 + 5 = 16 – 7 = 9

6. Kako se riješiti zagrada?

Ako je ispred zagrade + , on nam govori da sadržaj zagrade samo prepišemo.

Pritom se + koji je bio ispred zagrade, ne prepisuje.
Npr. 3 + ( -5 ) = 3 – 5 = - 2
- 6 + ( +5 ) = - 6 + 5 = - 1
- 7 + ( -3 ) = - 7 – 3 = - 10

Ako je ispred zagrade - , on nam govori da promijenimo predznak(e) u

zagradi. Pritom se - koji je bio ispred zagrade, ne prepisuje.
Npr. 4 – ( -6 ) = 4 + 6 = 10
- 5 – ( -2 ) = - 5 + 2 = -3
9 – ( +5 ) = 9 – 5 = 4
- 6 – ( -6 ) = - 6 + 6 = 0

Dakle, prvo se riješimo zagrada, a onda zbrajamo po pravilima koja smo

naučili.
Npr. a) - 3 – ( -2) = - 3 + 2 = - 1
b) - ( -7 ) + ( -3 ) = 7 – 3 = 4
c) – ( -6 ) + ( -5 ) – ( +7 ) + ( +4 ) =
= 6 - 5 - 7 + 4 =
(sad prvo zbrojimo pozitivne, a onda negativne)
= 10 – 12
=-2
d) – ( -3 ) - 7 + ( -3 ) - ( +7 ) =
= 3 - 7 - 3 - 7 =
= - 14
Množenje cijelih brojeva

+ · + = + Npr. - 3 · 6 = - 18
- · - = + - 9 · ( -7 ) = 63
+ · - = - 10 · ( -1 ) = - 10
- · + = - -5·0=0

Dijeljenje cijelih brojeva

+ : + = + Npr. - 72 : ( -9 ) = 8
- : - = + 48 : 8 = 6
+ : - = - 54 : ( -6 ) = - 9
- : + = - 0 : ( -7 ) = 0
- 9 : 0 = nema rješenja, ne
možemo
dijeliti s nulom
Množenje više brojeva
- kod množenja (i dijeljenja) paran broj minusa daje plus, a neparan broj
minusa daje minus
Npr. - 4 · ( -3 ) · ( -2 ) · ( -1 ) = 24
- 7 · 2 · ( -1 ) · ( -10 ) = - 140
- 6 · 0 · ( -9 ) · ( -7 ) = 0
- 3 · ( -2 ) · ( -4 ) = - 24

Zadaci s više računskih operacija

- prvo množimo i dijelimo (za to vrijeme ostalo prepisujemo), a nakon toga
zbrajamo
Npr. a) - 8 – ( -4 ) · ( -5 ) =
tri minusa daju minus
= - 8 – 20 =
= - 28

b) - 32 : ( -4 ) + ( -10 ) – 9 · ( -7 ) =
dva minusa daju plus dva minusa daju plus
= 8 + ( -10 ) + 63 =
ispred zagrade je + , pa je se rješavamo tako da samo prepišemo -10

= 8 – 10 + 63 =
prvo zbrajamo pozitivne, a zatim negativne brojeve

= 71 – 10 =
= 61
 c) - ( -12 ) – ( -72 ) : ( -9 ) + ( -7 ) · 8 =
= - ( -12 ) – 8 – 56 =
= 12 – 8 – 56 =
= 12 – 64 =
= - 52

Zadaci sa zagradama
- prvo računamo zagrade (za to vrijeme ostalo prepisujemo), zatim množimo i
dijelimo, a na kraju zbrajamo
Npr. a) 9 – ( 7 – 11 ) · 2 =
rezultat zagrade je –4, a sve ostalo samo prepišemo
= 9 – ( -4 ) · 2 =
u ovom množenju imamo dva minusa, a to daje plus
= 9+8=
= 17

b) - 6 · 9 + ( - 3 – 5 ) · ( - 1 + 8 ) =
= - 6 · 9 + ( -8 ) · 7 =
= - 54 – 56 =
= - 110 Ovaj minus nam govori da onom -5 u zagradi
promijenimo predznak.

c) -12 + ( 4 – 9 ) · ( - 3 · 2 ) – ( –5 ) =
= - 12 + ( -5 ) · ( -6 ) + 5 =
= - 12 + 30 + 5 =
= 35 – 12 =
= 23

Uspoređivanje cijelih brojeva

1. Ako su oba broja pozitivna, uspoređujemo ih kao i dosad. ( Npr. 8 < 15 )
2. Ako su oba broja negativna, za njih vrijedi suprotno od onog što bi vrijedilo da
su pozitivni ( Npr. –2 > -5 )
3. Ako je jedan broj pozitivan, a drugi negativan, sjeti se:
Bilo koji pozitivan broj veći je od bilo kojeg negativnog broja! ( Npr. –2 < 5, 7 >
-6 )

Mješovito:
-3 < 7 14 > -14 0<9
-3 > -7 -16 > -30 -15 < 12
3<7 32 < 40 15 > -12
 6 > -500 -16 < 0 -15 < -12
-20 < -10 0 > -8 15 > 12
Podsjetnik – decimalni brojevi

PRIRODNI BROJEVI: DECIMALNI BROJEVI:

4, 82, 5760 … 4.6 , 28.9 , 0.375 …

U prirodnom broju decimalnu točku zamišljamo na kraju.

Npr. 6 = 6. (šest je isto što i šest cijelih)
52 = 52.
376 = 376.

Dijelovi decimalnog broja:

42.085

cijeli dio decimalni dio

(prije decimalne točke) (poslije decimalne točke)

Decimale su znamenke desno od točke.

Npr.
8.97 → ima 2 decimale 396.03 → ima 2
decimale
547.6 → ima 1 decimalu 7 → nema
decimala
0.396 → ima 3 decimale 486.6 → ima 1
decimalu
54 → nema decimala (to su 54 cijela, 325 → nema
decimala
pa iza toga nema ništa, 54 = 54. )

Ako decimalni broj na zadnjim decimalnim mjestima ima nule, te nule možemo
ispustiti a broj se pritom neće promijeniti.
Npr.
9.560 = 9.56 40.0 =40
38.7090 =38.709 8.6000 =8.6
40.200 =40.2 90.30600 =90.306
385.0 =385 500.000 =500
Zbrajanje decimalnih brojeva
- potpišemo decimalni broj ispod decimalnog broja tako da decimalna
točka dođe ispod decimalne točke (znamenka jedinica ispod znamenke
jedinica, i tako za sve ostale znamenke…), pa zbrajamo sdesna nalijevo
Npr.
a) 456.29 + 23.647 + 7.9 b) 59.86 + 3 + 4.182

456 . 29 59 . 86
23 . 647 3. ← 3 cijela potpisuju se ispod cijelog dijela

!!!

+ 7.9 + 4 . 1 82 U broju 3 možemo zamisliti (pa i

dopisati)
487 . 837 67 . 042 decimalnu točku ( 3 = 3. ) , pa onda
potpisati
tako da točka dođe ispod točke.

c) 64 + 8.7 + 192

64 ← 64 = 64.

8.7 U prirodnom broju decimalnu

točku zamišljamo na kraju broja!
+ 1 92 ← 192 = 192.

264 . 7

Oduzimanje decimalnih brojeva

- potpišemo decimalni broj ispod decimalnog broja tako da decimalna

točka dođe ispod decimalne točke (znamenka jedinica ispod znamenke
jedinica, i tako za sve ostale znamenke…), pa oduzimamo sdesna nalijevo
Npr.
a) 292.4 – 39.686 b) 747.16 – 94.8

292 . 4 747.16
- 39 . 686 - 94.8
252 . 714 652.36

c) 912 – 1.71 d) 45.28 - 18

912 45 . 28
- 1 . 71 - 18
910 . 29 27 . 28
Množenje decimalnih brojeva
1. pomnožimo ih pismeno kao prirodne brojeve (kao da nemaju točke)
2. zatim izbrojimo koliko ukupno imamo decimala u oba zadana broja – toliko
decimala mora biti u rezultatu (pa tako stavimo točku)

Npr. 1 decimalno 3 decimalna

mjesto 1 decimalno mjesta nema decimalnih
mjesto mjesta

a) 2.9·3.2 b) 4 . 807 · 5 1
87 24035
+ 58 + 4807
9.28 245.157

ukupno su ukupno su
2 decimalna mjesta 3 decimalna mjesta

Dijeljenje decimalnih brojeva

I. Dijeljenje decimalnog broja prirodnim brojem

- dijelimo kao prirodne brojeve, s tim da:
- kad spuštamo prvu decimalnu znamenku, u rezultatu zapisujemo točku
- ako na kraju imamo ostatak, do njega još spuštamo nulu i nastavljamo s
dijeljenjem
- ako prilikom spuštanja “prve zamišljene nule” u rezultatu još nemamo
decimalnu točku, tada je trebamo zapisati

Npr. 7 se ne da podijeliti sa 8,
ali ga moramo podijeliti jer je iza njega točka;
7:8 = 0 …, pa s time krećemo
a) 89 . 71 : 5 = 17.942
39 kad spustimo 7, u rezultatu
4 7 pišemo točku, b) 7 . 6 : 8 = 0 . 95
a tek nakon toga idemo
21 dijeliti 47:5 7 6
10 40
= =

c) 69 : 4 = 17 . 25 d) 3 : 5 = 0.6
29 kad spustimo prvu “nevidljivu nulu”, 30
10 u rezultatu pišemo točku (ako je već =
nemamo)
20
=
II. Dijeljenje decimalnog broja decimalnim brojem
Ako je drugi broj decimalni, moramo ga “pretvoriti u prirodni”, a to činimo ovako:
1. točku u njemu (drugom broju) pomaknemo udesno do kraja
2. izbrojimo za koliko smo je mjesta pomaknuli
3. za točno toliko mjesta udesno pomaknemo i točku u prvom broju (on time
ne mora postati prirodni, ali može)
4. tako dobivene brojeve podijelimo

Npr.

a) 9 . 38 : 0 . 5 = b) 6.6 : 1 . 1 =
= 93 . 8 : 5 = 18 . 76 = 66 : 1 1 = 6
43
3 8
30
=

c) 3 . 3 : 0 . 08 = d) 3 : 0.4 =
= 330 : 8 = 41 . 25 = 30 : 4 = 7 . 5
10 20
20 =
40
=

Množenje i dijeljenje sa 10, 100, 1000…

Kod množenja sa 10, 100, 1000… decimalnu točku pomičemo udesno. →

Kod dijeljenja sa 10, 100, 1000… decimalnu točku pomičemo ulijevo. ←

Pomičemo je za onoliko mjesta koliko broj 10, 100, 1000… ima nula.

Npr.
63.98 · 10 = 639.8 63.98 : 10 = 6.398
7.32 · 100 = 732 426 : 10 = 42.6
4.5 · 1000 = 4500 780 : 100 = 7.80 = 7.8
0.8 · 100 = 80 9.2 : 10 = 0.92
0.03 · 10 = 0.3 14 : 100 = 0.14
0.04 · 1000 = 40 3.2 : 100 = 0.032
13 · 100 = 1300 5 : 1000 = 0.005
Uspoređivanje decimalnih brojeva (<, >, =)
Postupak:
1. prvo usporedimo cijele dijelove. Ako oni nisu jednaki, po njima prepoznajemo
koji je broj veći
2. ako su cijeli dijelovi jednaki, onda nastavljamo s uspoređivanjem desno od
točke, ali znamenku po znamenku. Čim dođemo do različitih, po njima
prepoznajemo koji je broj veći.

Npr.
62.3 > 8.9764 2.4 = 2.400
3.54 < 35.4 8.501 < 8.51
9.78 < 10 0.007 < 0.07
4.38 < 4.5 12 > 1.2
8.297 > 8.1 30.0 > 3.00

Pretvaranje decimalnog broja u razlomak

Npr.
4.52 = 358.2 = 0.019 =

2 decimale 1 decimala 3 decimale

2 nule 1 nula 3 nule

Pretvaranje razlomka u decimalni broj

- sjetimo se da razlomačka crta označava dijeljenje, pa brojnik podijelimo
nazivnikom
Npr.
= 17 : 5 = 3 . 4 = 3 : 4 = 0 . 75
20 30
= 20
=
Pretvaranje decimalnog broja u mješoviti broj
Npr.
4.52 = 358.2 = 0.019 – ne može se pretvoriti u mješoviti
broj jer je nula cijelih, a to se
ispred razlomka ne piše;
možemo ga pretvoriti samo u
2 decimale 1 decimala
2 nule 1 nula razlomak, to je
 Podsjetnik – razlomci

PRIRODNI BROJ RAZLOMAKMJEŠOVITI BROJ

7

4·9+5

Pretvaranje mješovitog broja u razlomak: =

nazivnik prepišemo

ostatak kod
Pretvaranje razlomka u mješoviti broj: = dijeljenja 25 : 4 …

nazivnik prepišemo
25 : 4 = 6 ...

Skraćivanje razlomka: =

I 21 i 28 djeljivi su sa 7.
Podijelimo ih sa 7 i napišemo rezultate tih dijeljenja.
(pritom se 7 nikamo ne piše, s njime samo dijelimo oba broja)

Zbrajenje i oduzimanje razlomaka:

- svodimo na zajednički nazivnik ...

24 : 6 · 7 24 : 8 · 5

24 je djeljiv i sa 6 i sa 8, pa je on zajednički nazivnik

2
Množenje razlomaka:

- kratimo po dijagonalama, a zatim množimo brojnik sa brojnikom, a

nazivnik sa nazivnikom
3 3

5 4
1

7
2

Dijeljenje razlomaka:

- prvi razlomak pomnožimo sa recipročnom vrijednošću drugoga

3 7

2 1

Rezultat UVIJEK moramo srediti, tj. :

- pretvoriti ga u mješoviti broj
- skratiti
ako se može.

Uspoređivanje razlomaka ( <, >, = ) :

- svedemo na - množimo po
zajednički nazivnik ili dijagonalama,
i usporedimo pa usporedimo

Npr. > Npr. >

> 56 > 54

pomnožili smo pomnožili smo

po dijagonali 7·8 po dijagonali 9·6