‘Anamarija WAGNER, dip|. oec., ovl. rev. i ACCA POREZI UDK 331.556.44 Porezni polozaj premija Zivotnog osiguranja radnika rilikom sklapanja ugovora o osiguranju poslodavei ponekad podmiruju za svoje zapaslenike premije Zivotnog osiguranja. U policama Zivotnog osiguranja je kao korisnik osiguranja nekad naveden radnik, a nekad posloda- vvac. Qvisno 0 ugovornim odredbama, razliit je porezni tretman uplaéenih prem (© svemu pidemo unastavku dlanka, 1. uvoD ‘Temeljni propis kojim je uredeno w2iste osiguranja u RH je Zakon o osiguranju (Nar. nov. br.30/15,i112/18). Za ramumijevanje samog angazmana osiguranja, ali i poreznog motrista plaéanja premija osiguranja, treba biti upoznat sa znaéenjima osnovnih pojmova koji mo- raju biti odredeni u samom ugovoru o osiguranju, kao Sto su osiguravatelj, posrednik u osiguranju, osiguranik, Korisnik osiguranja, osigurani sluéaj, svota osiguranja, premija osiguranja te polica osiguranja. Osiguravatelj je pravna osoba koja na tr2istu ost guranja obavlja poslove Zivotnog ili nezivotnog osi- guranja na temelju odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Osiguravatelj je osoba koja se ugovorom o osiguranju obvezuje ugovaratelju osiguranja da ¢e osiguraniku ili Korisniku osiguranja isplatiti osigurninu ili na drugi naéin ispuniti svoju obvezu ako nastane osigurani shuéaj Ugovaratelj osiguranja je osoba koja s osigurate- jem sklapa ugovor o osiguranju. Ugovaratelj osigura- nja placa premiju osiguranja. Osiguranik je stranka iz ugovora o osiguranju koju je ovlastio osiguravatelj potrazivati naknadu za stetu. Osiguranik moze biti samo osoba koja ima ili moze o¢ekivati da ¢e imati opravdani materijalni interes da ne nastupi osigurani sluéaj. Korisnik osiguranja je osoba kojoj u slucaju na- stanka osiguranog shicaja osiguravatelj ima obvezu isplatiti svotu osiguranja. Osigurani sluéaj je dogadaj prouzrocen osigura- nim rizikom, kojemu je posljedica gubitak ili o3te Cenje imovine odnosno, u shiéaju osiguranja osoba, tjelesnu o7ljedu ili smrt, au slucaju osiguranja Zivota, dogadaj kada se ispune ugovoreni uvjeti (u pravilu dozivijenje odredene dobi) Svota osiguranja (osigurana svota) je novéani iznos 1na koji je sklopljen ugovor o osiguranju, a koji pred- stavlja najvigu svotu koju je osiguratelj u obvezi ispla- titi nakon nastanka osiguranog slu¢aja, Kod Zivotnih, osiguranja ta svota predstavija sporazumu svotu nov- ca koju je osiguravatelj obvezan isplatiti Korisniku o: guranja u slucaju da nastupi osigurani sluéaj Premija osiguranja oznaéava cijenu osiguranja odnosno predstavlja naknadu koju ugovaratelj placa osiguratelju na temelju ugovora o osiguranju. Potrebno je naglasiti da su osiguranja Zivota osob- nna osiguranja prema kojima osiguranik moze biti je- dino fizi¢ka osoba éij je Zivot predmet iz ugovora 0 osiguranju bez obzira na to je li ugovor o osiguranju. sklopila sama fiziéka osoba (osiguranik) ili je u njezi- no ime i po njezinoj ovlasti ugovor sklopio posloda- vac ili neka druga pravna ili fizicka osoba, ikasnijih isplata osiguranih svota. Stoga fiziéka osoba osigurava svoj Zivot te s obzi rom na izrazito osobno obiljezje tih ugovora i polica osiguranja, premija bi se, u nagelu, trebala plaéati iz ‘osobnih sredstava osobe odnosno osiguranika, tj. iz, neto-plaée osiguranika, Kada bi sama fiziéka osoba bila ugovaratelj osiguranja, ona bi iz svog neto-do- hotka (nakon oporezivanja) uplacivala premije osi- guranja. Medutim, est je sluéaj da se poslodavac od- luéi umjesto radnika podmirivati premije osiguranja 2a Fivotna osiguranja, a nakon sto se dogodi osigura- ni sluéai, osigurana se svota isplacuje radniku. Postavija se pitanje poreznog tretmana uplacivanih premija osiguranja, ako to umjesto fizicke osobe obav- Jja poslodavac za slu¢aj da je korisnik osiguranja: a) rads b) poslodavac ©) obitelj radnika (nasliedni osiguranja) navedeni u polici Prema @. 21. st.l.t. e) Zakona o porezu na doho- dak (Nar. nov,, br, 115/16, — 138/20.) premije osi- guranja koje poslodavci pla¢aju za svoje radnike po osnovi Zivotnog osiguranja smatraju se dohot- kom od nesamostalnog rada. U nacelu, moze se zakijuciti da kada god je sklopljena polica Zivotnog osiguranja, ako postodavac placa premije osigura- nja uime radnika, a radnik Ge mozebitno ostvariti primitke s osnove sklopljenih polica osiguranja, radnik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada prilikom uplata premija osiguranja, Medutim, u sluéaju da je korisnik Zivotnog osigu anja poslodavac, takve se premije ne bi smatrale do- hotkom radnika, jer radnik s osnove takvih polica ne ostvaruje primitke. Navedeno potvrduje i Minist stvo financija u misljenju, KLASA: 410-01 /07-01/786, URBROJ: 513-07-21-01/07 od 9. nujna 2007. godine. Ako je u polici osiguranja poslodavac naveden ‘kao ugovaratelj i korisnik Zivotnog osiguranja sa obi- ljezjem Stednje, premije osiguranja koje uplacuje po osnovi Zivotnog osiguranja radnika kao osigurane osobe, ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada toga radnika.. Jednako tako moguce je u polici ivotnog osiguranja: > naknadno promijeniti korisnika (ugovorom 0 osiguranju) s postodavea na radnika, ili > poslodavac kao ugovaratelj i korisnik Zivotnog osiguranja, nakon sto primi isplatu osigurane svote, moze se odluéiti da ¢e dio ili ukupno pri- SVAN, 2022.RRIF 99POREZI smfjenu osiguranu svotu isplatiti radniku ili obi- wremintulog radnika. Navedene situacije i neki drugt oblici ugovaranja i isplate osigurane svote objasnit ée se u nastavku. navedenih moguénosti kod sklapanja Ugo- ivotnom osiguranju, postoje irazliciti dodatni (od sklapanja ugovora o osiguranju Zivota. Ovisno o skioplienim policama, postoje i odredene iznimke u oporezivanju koje cemo objasniti u nastavku. 2. VRSTE POLICA PO OSNOVI ZIVOTNIH OSIGURANJA Prema él. 7. st.3. Zakon o osiguranju (Nar. nox., br. 30/15. ~ 133/20.) osiguranje Zivota pokriva sljedece rizike: + osiguranje Zivota za sluéaj smrti + mjesovito osiguranje Zivota za sluéaj smrti i dozivijenja + osiguranje Zivota s povratom premija + osiguranja kritiénih bolesti + dozivotno osiguranje za sluéaj smrti + osiguranje zivota za slucaj dozivljenja. Uz police Zivotnog osiguranja korisnici mogu do- govoriti i dodatna odnosno dopunska osiguranja. Dopunska se osiguranja ugovaraju uz Zivotno osigu- ranje i pokrivaju, primjerice, rizike ozljede, ukljucu: juci nesposobnost za rad, smrti zbog nezgode i inva- liditeta zbog nezgode ili bolest 2.1, POLICE OSIGURANJE ZA SLUCAJ SMRTI RADNIKA, ‘Ugovorom 0 osiguranju za sluéaj smrti osiguranika osiguravatelj se obvezuje da ce korisniku osigura- nja isplatiti osigurani svotu za sluéaj smrti, ako osi- guranik premine za vrijeme trajanja osiguranja. ‘Nakon isteka osiguranja, u slucaju dozivljenja, osi- guratelj nema nikakvih obaveza prema korisniku, Kada je pak kao korisnik osiguranja u slu¢aju smr- ti navedena obitelj preminulog radnika ili zakonski nasljecinik, a poslodavac samo ugovaratelj zivotnog osiguranja (bez obiljezja stednje), porezni tretman je sljedeci Fizi¢ka osoba (élan obitelji radnika, zakonski na- sljednik) koja je navedena kao korisnik osiguranja u polici dobit ce isplatu osigurane svote samo ako se smrt dogodi za vrijeme trajanja police osiguranja. ‘Ako se smrt radnika ne dogodi za vrijeme trajanja osiguranja, nema isplate osigurane svote. Medutim, s obzirom na to da je osiguranje za slu¢aj smarti vrsta Zivotnog osiguranja, u skladu sa Zakonom o porezit na dohodak, él. 21. st.1.t.) premije osiguranja koje poslodavci plaéaju za svoje radnike po osnovi Zivot- nog osiguranja, osiguranja imovine, privat- noga zdravstvenog osiguranja, dopunskoga i dodat- noga zdravstvenog osiguranja iznad propisane svote i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propi- sane svota smatraju se dohotkom od nesamostalnog ada. Stoga, navedena polica koja se odnosi na Zivot- no osiguranje za sluéaj smrti zaposlenika, kod kojeg je u polici osiguranja kao korisnik osiguranja u sluca- ju smrti navedena fizi¢ka osoba, porezu na dohodak 00 RRIF SViBANL 2022. podlijezu uplaéene premije osiguranja, u skladu s veé navedenim odredbama él. 21.,st.2. te. Zakona o po: rezu na dohodak, Stoga, u obvezi obracuna, obustave i uplate poreza na dohodak je poslodavac, i to isto- dobno s uplatom premije osiguranja. Navedeno potvrduje i misjenje Ministarstva fi- nancija od 26. svibnja 2004. godine, KLASA: 410. 01/04-01/308. U dijelu koji se odnosi na zivotno osiguranje za sluéaj smrti zapostenika, kod kojeg je u polici osi- guranja kao korisnik osiguranja u sluéaju smrti na- edene fizicke osobe, porezu na dohodak podlijezu uplacene premije osiguranja, u skladu s veé navede- nim odredbama él. 12, st.2.,1.1. Zakona o porezu na dohodak. U obvezi obracuna, obustave i uplate pore- za na dohodak je poslodavac i to istodobno s upla~ tom premije osiguranja i to prema él. 33. Zakona o porezu na dohodak. Uplacena premija osiguranja smatra se primit- kom wnaravi radnika, a vrijednost primitaka u nara- tvrduje se prema tr2isnoj vrijednostitih primitaka koja je vazeca u mjestu davanja (s ukjjucenim pore- zom na dodanu vrijednost, él. 22. Pravilnika o porezu na dohodak). Premija osiguranja je ostali primitak i prikazivat ¢e se u JOPPD-u s oznakom primitka 0021 -ostali primitci uz placu. Iz primitaka od nesa- mostalnog rada ostvarenih u naravi, predujam pore- zana dohodak placa se najkasnije do 15. dana u mje- secu koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je ostvaren primitak (é1. 25. Zakona 0 porezu na dohodak). ‘Vaino je naglasiti da kod ovih vista osiguranja nije rijeé 0 osiguranju od nezgode, koje je vrsta ne Zivotnih osiguranja, a osigurana se svota isplacuje samo ako nastupi smrt zbog nesretnog sluéaja. Ako poslodavac osigurava svoje zaposlenike od nezgo. de, premije osiguranja ne smatraju se primitcima od nesamostalnog rada tih zaposlenika. Vise u poglav: ju 5 ovog élanka, Primijer 1. Uplata premije osiguranja kod police “osiguranje za sluéaj smrti radnika Ugovaratelj police osiguranja za sluaj smrti rad- nika osiguranja je poslodavac, a korisnik osiguranja u polici naveden je radnikov nasljednik. Mjesecno poslodavac uplacuje premiju osiguranja u svoti od 1,000,00 kn osiguravajucem drustvu. Neto-svota je 1.000,00 kn koja se prilikom svake uplate preracuna- va na bruto te su od bruto-svote obraéunani porezi i doprinosi prema pravilima za dohodak od nesamo- stalnog rada. U istom mjesecu poslodavac isplacu: je radniku placu u svoti od 7.056,00 (bruto-svota od 10.000,00 kn). Dohodak u naravi obracunava se na sljede¢t naéin: > ukupan neto-primitak od 8.065,00 kn (zbroj isplacene place u svoti od 7.056,00 kn i 1.000 kn. place u naravi) preraéuna se na ukupan bruto. primitak za mjesec, Sto iznosi 11.636,13 kn > izrada kumulativnog obracuna — svota bruto- dohotka u naravi raéuna se tako da se od uku- pnog bruto-dohotka oduzme bruto-placa > tako dobivena svota predstavija bruto-svotu pri- mitka u naravi za koji se tada radi izracun poreza idoprinosa. Navedeni izracun prikazan je u tablici 1Tablica 1. Preracun neto-svote premife osiguranja Prenije u bruto-svotu on) -osiguranja ‘Ukupno porez 7 a Premija Plata +premija) 308,90 kn| oat _osiguranja |_osigur fine Bruto-plaga | 10,000,00kn|1.636,13 kn| 11.636,13 kn) [Neto 7.000,00 kn ‘Mirovinsko\.stup | 150000kn| 245/42 kn] 1.74542 kr San teeta (Mirovinstoi.stup | $0000kn| —81.81kn] —_SBL8TAN) [Dopvinos za Dohodak '8.000,00 kn | 1.308,90kn| 9.308,90kn| | zdravstveno 16,5 % 269,96 kn| [Osobriedbiak | —4000,00kn| —_0.00kn| —4000,00kn| | Ukupnitrosak Porezna osnovica | 4.000,00 kn 1.308,90kn| _5.308,90kn| | place AF |e i mL Porez postopiod 20%| _800,00kn| _261,78kn| _1.061,78 kn Obrazac JOPPD podnosi se do 15. dana u mjesecu Porezpostopiod 30%] 0,00kn| _0,00kn 0,00kn| koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je uplacena pre- Porez ukupno 800,00kn | 261,78kn| _1.061,78kn| — mija osiguranja. Prez 14400kn| —47,12kn| 197,12 kn Slika 1. JOPPD za premije osiguranja koje uplacuje poslodavac U Cetvrtoj godini trajanja osiguranja dogodila se smrt radnika (osiguranika) te je élanu obitelji rad ka koji je u polici naveden kao korisnik osiguranja isplacena osigurana svota - 70.000,00 kuna. Pri isplate osigurane svote, poslodavac nije u obvezi obracunavati nasljedniku poreze ni doprinose. 2.2. MIESOVITO OSIGURANJE ZIVOTA ZA SLUCAI SMRTII DOZIVLJENJA RADNIKA Za razliku od ugovora o osiguranju Zivota u shuéaju smrti, kod ugovaranja mjeSovitog osiguranja za slu- aj smrti i dozivijenja, osigurana svota isplacuje se iu slugaju smrti i dozivijenja, sia see stm aaa [om] om | 2 | 2 | © | © | teen] 240] sense] aco] ace] oan cs | wonwae | oaxr | 0 | 1 | rnamza |onvason| rom] evar] amo] cao] ao] am aan [nmmn| ow [0 [> | v6 | 1m | momoo| sono] vesaco| cool amo) aon cs | wonuae | ooo [0 | 1 | rsama [arsaem | momoa] sono] amo] cao] ao] am Kod mjeSovitog osiguranja isplata ugovorene svote secu | tht | tne | sma | SRS! dogada se i u slucaju smrti osiguranika i u sluéaju “alae | ees" meee | cise | Sect dozivjjenja, odnosno isteka police, ako se nije do- conn godila smrt NajéeS¢e je ije¢ 0 policama gdje se u sluéaju smrti radnika osigurana svota isplacuje korisniku nave- Pa sae | ceman denom u polici osiguranja (élanu obitelji radnika, ae cme" | an zakonskom nasijedniku), a u sluéaju dozivijenja prema odredbi tko je korisnik (poslodavac ~ ugo- ee om pase eee ioease] 300m] «773 ao) sama Kada poslodavac isplacuje premije osiguranja “somal vauwagol sous’ ey | vaca uime radnika, a kao korisnik osiguranja u sluéaju ime m smrti navedena je obitelj preminulog radnika ili za- ‘owaaa] conc] soem] aoa] rascoo konski nasljednik te u sluéaju dozivijenja radnik ~ osiguranik, porezni tretman je sljedeci > prema Zakonu o porezu él. 21. stl. t. e) premi- je osiguranja koje poslodavei placaju za svoje radnike po osnovi Zivotnog osiguranja smat ju se dohotkom od nesamostalnog rada. Stoga, uobvezi obracuna, obustave i uplate poreza na dohodak je poslodavac, i to istodobno s upla- tom premije osiguranja. Primijer 2. Isplata Zivotnog osiguranja u slucaju dozivljenja Ugovaratelj police osiguranja7a slucaj smrtiradnika osiguranja je poslodavac, korisnik osiguranja u sluca- ju smrti radnika - lan obitelji,a.u slucaju dozivi Tadnik, Mjeseéno poslodavac uplacuje premija osigu- SVAN, 2022. RRIF 101POREZI ranja u svoti od 1.000,00 kn osiguravajuéem drustvu. Neto-svota je 1.000,00 kn koja se preraéunava na bruto prilikom svake uplate te su od bruto-svote obraéuna- vvaju porezii doprinosi prema pravilima za dohodak od nesamostalnog rada. Dohodak se obraéunava i prika- zuje na jednak natin kao u primjeru 1, poglavije 2.1 Nakon isteka ugovora o osiguranju, osigurana se svota isplacuje radniku, a porez i doprinos ne treba obracu- nati jer je poslodavac prethodno kod uplata premija ‘osiguranja podmirio sve porezne obveze. 2.3. PODMIRIVANJE PREMUE OSIGURANJA ZA KRITICNE BOLESTI RADNIKA Osiguranje za kritiéne bolesti jedna je od vrsta votnog osiguranja, koja se Cesto ugovara kao doda- Zivotnog osiguranje za sluéaj smrti irani slu¢aj je nastanak jedne od te&kih bolesti, prema sklopljenoj polici osiguranja (npr. oboljenje od raka, sréanog udara, mozdanog dara). | U ugovoru o osiguranju posebno je ugovoreno kako ¢e se osigurana svota isplatit korisniku osi- sguranja (radniku) samo u slucaju da do oboljenja ‘hastupi za vrijeme trajanja osiguranja, Ako do poli- ‘com osiguranja predvidenog oboljenja ne dode za vrijeme trajanja police osiguranja, isplata po polici ‘osiguranja nece se isplatiti korisniku, U sluéaju da poslodavac isplacuje premije osigu- ranja uime radnika, a korisnik osiguranja u slucaju nastanka teSke bolesti je radnik — osiguranik, porezni tretman je sljedeci: > bez obzira na to Sto ova polica u sebi ne sadréa- va stednu komponentu, smatramo da je rijeé 0 uplati premije za vrstu Zivotnog osiguranja te se prema Zakonu 0 porezu él. 21.st.1.t. e) premi- je osiguranja koje poslodavci placaju za svoje radnike po osnovi Zivotnog osiguranja se sma- traju dohotkom od nesamostalnog rada. Sto- ga je poslodavac u obveri obracuna, obustave i Uplate poreza na dohodak, ito istodobno s upla- tom premije osiguranja za teske bolesti radnika. Primjer 3. Uplata premija osiguranja za kritiéne bolesti radniku Ugovaratelj police osiguranja za sluéaj te&kih bole sti je poslodavac, korisnik osiguranja u sluéaju teske bolesti radnik, Mjesecno poslodavac upla¢uje premi- ja osiguranja u svoti od 1.000,00 kn osiguravajucem drustvu, Neto-svota je 1.000,00 kn koja se prilikom, svake uplate preracunava na bruto te su od bruto- svote obraéunani porezi i doprinosi prema pravili- ma za dohodak od nesamostalnog rada, Dohodak se obraéunava i prikazuje na jednak naéin kao u primje- ru 1, poglavije 2.1. Radnik je obolio od karcinoma za vrijeme trajanja osiguranja te mu je isplaéena osigu- ana svota od 30.000,00 kn. Prilikom isplate osigu- rane svote, javna davanja ne treba obracunati, jer je poslodavac prethodno kod uplata premija osiguranja podmirio sve porezne obveze. ‘Vaino je naglasiti da kod ovih vrsta osiguranja nije rije¢ o osiguranju od nezgode koje je vista nezivot- nih osiguranja, kod kojih se osigurana svota isplacuje 102 RRIF SViBANL 2022, samo ako nastupi osigurani slucaj (smrt zbog nesret- nog slucaja, potpunaili djelomiéna trajna invalidnost zbog nestetnog sluéaja, osiguranje naknade bolnié- kih dana i troskova lijecenja i drugi sliéni troskovi). ‘Ako poslodavac osigurava svoje zaposlenike od nezgode, premije osiguranja ne smatraju se primit- ‘cima od nesamostalnog rada tih zaposlenika. Vibe 0 tome u poglaviju 5. 2.4, PREMIJE ZA DOZIVOTNO OSIGURANJE ZA SLUCAJ SMRTI Ovom vrstom zivotnog osiguranja osigurana je isplata ugovorene osigurane svote u slucaju smrti osiguranika. Specifignost ove vrste osiguranja je da €e premije osiguranja ugovaratelj podmirivati dozi- do 90. godine Zivota radnika, ako se tako ugovori), sto znaéi i nakon Sto zavr8i radni odnos. Dakle, trajanje placanja police je do otkupa poli (postupak prekida ugovora o osiguranju prije isteka Uugovorenog trajanja koji se provodi na zahtjev ugo varatelja osiguranja) ili do smrti osobe. Ugovaratelj ‘osiguranja je pravna osoba koja za svoje zaposlenike uplaéuje premije osiguranja osiguravajucem drus- tu. Korisnici osiguranja ¢e osiguranu svotu ostvariti u trenutku smrti zaposlenika, neovisno o tome kada Ce se ta smrt dogoditi,tijekom radnog odnosa ili na- kon radnog odnosa. Moze se ugovoriti i takva vrsta ivotnog osiguranja da ée se premija osiguranja upla- ti npr. do 90. godine zivota o: a ili do smr- ti osiguranika, ovisno o tome Sto ée se prije dogoditi, Kada poslodavac uplaéuje premiju za Zivotno osi- guranje za radnika, za vrijeme trajanja radnog od- nosa Zakon 0 porezu na dohodak, él. 21. st.l. t. €) odredio je da se premije osiguranja koje poslodavei placaju za svoje radnike po osnovi Zivotnog osigu- Tanja smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. Jednako tako, pri utvrdivanju obveze doprinosa za ‘obvezna osiguranja obracunavat ce doprinosi prema pravilima koja st vaze¢a za ostali dohodak od nesa- mostalnograda. Primijer 4. Premije za dozivotno osiguranje za sluéaj smrti Ugovaratelj police osiguranja za dozivotno osigu- ranje za sluéaj smrti je poslodavac, a korisnik osigu- anja u polici naveden je radnikov nasljednik. Mje- seéno poslodavac uplacuje premije osiguranja u svoti ‘od 1.000,00 kn osiguravajuéem drustvu. Neto-svota je 1.000,00 kn koja se preracunava na bruto prilikom sva- ke uplate premije osiguranja te su iz bruto-svote obra- €unati porezi i doprinosi prema pravilima za dohodak ‘od nesamostalnog rada. Dohodak se obraéunava i pri kame na jednaknaéin kao u primjeru 1, poglavije 2.1 Za vrijeme trajanja ugovara o osiguranju dogodila se ‘smrt radnika (osiguranika) te je nasljedniku koji je na veden kao korisnikosiguranja u polici isplacena osigu- Tana svota— 70.000,00 kuna, Prilikom isplate osigurane svote, poslodavac nije u obvezi obraéunavati nasijed- niku poreze ni doprinose. 15 godina iskustva RRIF Visoka 3kola za financijski menadzment2.4.1. Uplata premija za dotivotno osiguranje radniku nnakon radnog odnosa Kod ove viste Zivotnog osiguranja premije osigu- ranja poslodavac ée podmirivati dozivotno (ili do 90. godine Zivota radnika), Sto znaci i nakon sto zavrsi Tadni odnos. Korisnik osiguranja je nasljednik ili clan obitelji radnika. Postavlja se porezni polozaj takvih, isplata. Naime, prema dl. 21. st.1. tf ) propisano je da se dohotkom od nesamostalnog rada smatraju svi drugi primitei koje poslodavac isplacuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavea i radnika bez obzira na oblik i nacin isplate ili temelja za isplatu. Kako se uplata premija osiguranja obavlja nakon radnog odnosa odnosno bivSem radniku, iako se predujam poreza obracunava na na¢in propisan za dohodak od nesamostalnog rada (kako je veé na- vedeno), utvrdivanje obveze doprinosa za obvezna osiguranja primijenit ce se prema Zakonu o doprino- sima prema primitku od kojeg se utvrduje drugi do- hodak. Naime, kod isplata bivsim radnicima osnovica za obraéun doprinosa je u skladu s él. 114. Zakona 0 doprinosima drugi dohodak te se odnosi na primitak: > koji se ne odnosi na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa > koji nije primitak stegen unutar razdoblja u ko- jemu je postojao radni odnos (nije plaéa) Vise 0 obraéunu poreza i doprinosa za slué ta bivsim radnicima, vidjeti RRIF, br.6/18., str. 6 Najvainije oznake pri popunjavanju ‘stra Obrasca JOPPD-a: > stjecatelj primitka pod t. 6.1. (iz Priloga 2.) - 0201 ~ Stjecatelj primitka od nesamostalnog rada koji se prema propisima o porezu na dohodak opore- zuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a pre- ‘ma propisima o doprinosima kao drugi dohodak > vista primitka pod t. 6.2. (iz Priloga 3.) - 0401 = primitci po osnovi nesamostalnog rada iz. él 114. st. 1. Zakona 0 doprinosima koji se isplacu- ju bivsem radniku ili drugoj osobi umjesto biv- Seg radnika. ispla- eB Stoga, u obvezi obraéuna, obustave i uplate pore- zana dohodak je poslodavac, istodobno s uplatom premije osiguranja, Za vrijeme radnog odnosa, remije osiguranja ¢e se oporezivati na naéin pro- pisan za dohodak od nesamostalnog rada. Nakon zavrSetka radnog odnosa porez na dohodak obra- Eunavat ¢e se na naéin propisan za dohodak od ne- samostalnog rada, a doprinosi za obvezna osigura- nja na naéin propisan za drugi dohodak. \Vaino je naglasiti da kod ovih vrsta osiguranja nije rije€ 0 osiguranju od nezgode, koje je vrsta nezivotnih, osiguranja, a osigurana se svota isplacuje samo ako nastupi smrt zbog nesretnog sluéaja. Ako poslodavac osigurava svoje zaposlenike od nezgode, premije osi ¢guranja ne smatraju se primitcima od nesamostalnog ada tih zaposlenika. Vige o tome u poglaviju 5. 2.5. PREMIE OSIGURANJA ZA SLUCAJ DOZIVLIENIA Osiguranje za sluéaj dozivijenja je premija koja ima obiljezje stednje, odnosno, osigurana svota isplacuje se samo u sluéaju da osiguranik dozivi istek ugovore- naroka, Ussluéaju smrti osiguranika za vrijeme trajanja osi- guranja, korisnici police osiguranja nemaju pravo na isplatu ugovorene svote, nego se isplacuje samo povrat premije smanjen za troskove. S obzirom na obiljeze Stednje i na éinjenicu da ¢e se korisnik osiguranja u svakom sluéaju ostvariti pri- mitak od povrata upla¢ene premije smanjene za tro’ kove osiguravatelja, Kod ove police nema dvojbe u veri s tretmanom poreza na dohodak. Kod navedene police koja se od- osi na osiguranje za slucaj dozivijenja, poslodavac prilikom uplate osiguranja treba podmiriti porez na dohodak u skladu s veé navedenim odred- bama dl. 21. st. 2. te. Zakona o porezu na dohodak na naéin propisan za obracun place (dohotka od ne- samostalnog rada). Jednako tako, doprinosi se obra: Eunavaju na jednak naéin kao 8to je propisano za do- hodak od nesamostalnog rada. Dohodak se obracunava i prikazuje na jednak na- kao u primjeru 1, poglavije 2.1. 3, POSLODAVAC KAO KORISNIK 21VOTNOG ‘OSIGURANJA Usvim situacijama kada je poslodavac ugovaratelj ikorisnik Zivotnog osiguranja, takve se premije ne smatrale dohotkom radnika. Naime, radniks osnove takvih polica ne ostvaruje primitke. Navedeno potvr: duje i Ministarstvo financija u misljenju, KLASA: 410- 01/07-01/786, URBROJ: 513-07-21-01/07 od 9. rujna 2007. godine, éiji dio djelomiéno navodimo: Ako je u polici osiguranja poslodavac naveden kao ugovaratelji korisnik Zivotnog osiguranja sa obiljes- jem Stednje, premije osiguranja koje uplacuje po os- novi Zivotnog osiguranja radnika kao osigurane oso- be, ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada toga radnika. Stoga, s motrista poreza na dohodak, nije nastao ‘oporezivi primitak radniku u trenutku kad se isplati osigurana svota poslodaveu. $ motrista Zakona o porezu na dobit, s obzitom na to dase osigurana svota isplacuje na racun poslodav- a, smatramo da je ostvarena poduzetniéka svrha te Ce’se uplacene premije osiguranja smatrati porezno priznatim troskom, a osigurana svota prihodom po isplati osigurane svote. 3.1. NAKNADNA ODLUKA 0 ISPLATI OSIGURANE SVOTE RADNIKU / NASLIEDNIKU / OBITELI! RADNIKA U slucaju da je poslodavac ugovaratelj i korisnik ivotnog osiguranja, osiguranik je radnik toga poslo- davea, a nakon sto poslodavac primi isplatu osigura- ne svote, poslodavac moze odluciti da ¢e dio ili uku- pno primljenu osiguranu svotu isplatiti radniku ili obitelji preminulog radnika. Tada dolazimo do novog dogadaja vezano za oporezivanje osigurane svote. Kada je ugovarateljt i korisnik osiguranja Zivota pravna osoba, premije osiguranja koje se uplacuju po osnovi Zivotnog osiguranja radnika ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada radnika. Medu- ‘tim, prilikom isplate osigurane svote nasljednicima u slucaju smarti radnika, ili u sluéaju dozivijenja radni- kku, takav se primitak smatra dohotkom nasliednika i radnika ovisno 0 tome kome se obavija isplata. SVAN, 2022.RRIF 103,POREZI 3.1.1. Naknadna odluka o isplata osigurane svote nasljednicima Ako je u polici osiguranja poslodavac naveden kao ugovaratelj i korisnik Zivotnog osiguranja s obilje2- jem Stednje, premije osiguranja koje uplacuje po os- novi Zivotnog osiguranja radnika kao osigurane oso- bene smatraju se primitkom od nesamostalnog rada toga radnika. Medutim, kada se poslodavac naknadno odluci osi guranu svotu (ili dio osigurane svote) isplatiti zakon- skim nasljednicima ii lanovima obiteljiradnika, takve isplate trebaju se prema misljenju Ministarstva financi- ja oporezivati onako kako je propisano za drugi doho- dak (KLASA: 410-01/07-01/786, 9. srpnja 2007. godine), Naime, ovdje nije rijec o isplati osigurane svote radniku ni o priljevu u noveu po osnovi prijasnjega radnog odnosa, ni o placi za rad koji je obavijen za vrijeme radnog odnosa i mozebitnim drugim ispla- tama na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa zato Sto radnik nije bio naveden kao korisnik osiguranja u polici Zivotnog osiguranja. Po- slodavac naknadno, nakon isplate osigurane svote, donosi odluku o isplati odredene svote radnikovim, nasljednicima. $ obzirom na to da poslodavac na- knadno donosi odluku o isplati primitaka nasijedni- cima u sluéaju smrti radnika, smatramo kako nema zapreke da se takve isplate proglase: > potporom obitelji za slucaj smrti radnika (él. 9. st. 1.t.9. Zakona o porezu na dohodak) > jednokratnom potporom djeci u sluéaju smrti ro- ditelja (8. st.2. 8, Zakona o porezu na dohodak) te se u tim slu¢ajevima ne placaju doprinosi ni po- rez do propisanih neoporezivih svota. U nastavku su objasnjene vrste potpora koje se u sluéaju smrti radnika, prema odluci poslodavaca, mogu isplatiti 3.1.1.1. Potpora obiteljiza sluéaj smrtiradnika Na temelju él. 13. st.2. Pravilnika o porezu na do- hodak, u slucaju smrti radnika pi vo moze isplat (djeci, unuéadi, braénom drugu, roditeljima i rodite Ijima njegova braénog druga, predcima i potomeima u izravnoj liniji, braci, sestrama, ma¢ehama odno- sno o¢usima, bivSem braénom drugu i sl). U sluaju isplate potpore za slucaj smrti radnika u svoti iznad neoporezive, primitak je potrebno oporezivati na na- Gin propisan za drugi dohodak te vezati za osobu ko: joj se isplacuje. Prema él. 209. Zakona o doprinosima ne postoji obveza doprinosa prema primitcima od potpore obi- telji za slucaj smrtiradnika. Radi primjene iznimke od obraéuna doprinosa isplatitelj potpore mora osigurati dokaz. Dokaz jesu podatci isplatitela iz kojih je vidljvo da je rijeé 0 pot- ori isplacenoj clanu obitelji bivseg radnika, To zna- Gi da treba dostaviti smrtni list i dokument iz kojeg je vidjiva povezanost izmedu umrlog élana obitelji i primatelja uplate (rodni list, jenéani list isl). ‘Vezano za prikazivanje neoporezive svote potpo- re u slucaju smrti zaposlenika, rok za podnosenje JOPPD-a je 15. u sljedecem mjesecu nakon mjeseca isplate. 104 RRIF SviBANL 2022, U tom slucaju se za neoporezivu potporu podnosi JOPPD s oznakom neoporezivog primitka 20 —Potpo. re za sluéaj smrti radnika. Primijer 5. Potpora za slucaj smrti radnika Korisnik osiguranja u polici Zivotnog osiguranja je poslodavac te je osigurana svota isplacena na raéun ;oslodavea. Poslodavac je naknadno, a nakon smr- ti zaposlenika, donio odiuku o isplati potpore clan obitelfi za sluéaj smrti radnika u svoti od 10.000,00 kn. Slika: Odluka 0 isplati potpore za sluéaj smrti radnika Na temelju 224. Pravlnika 0 radu’ él 9st 1-9. Zakona 0 pporezuna dohodak Nar. nov, br. 115/16. ~ 32/20) ih 7 st 2.1.2 Pravilnika 0 porezu na dohodak (Nar. nov, br. 10/17. 74/20 drustvo XY do.o.20-svibnja 2022. godine donos| ‘ODLUKU 0 ISPLATI POTPORE ZA SLUCAJ SMRTIRADNIKA otpora za sluéoj smrtiradnika (A.B) isplatit ce se clanu ‘bite (C.D, OI: 12345678910, Dvorska 11, Zagreb, supruzi ‘adnika) u stotiod 10.000,00 kn. Neoporeziva svota od 7.500,00 kn isplatt ¢e se na tekuch ragun supruge,«svota od 2.500,00 kn na ziroraéun, Temel)za splatu su dostavijeni smrni list radnika vienéani ropa Svota od 7.500,00 kn predstavija neoporezivi pri tak élana obitelji, dok je preostalu svotu od 2.500,00 kn potrebno smatrati neto-primitkom te je prera- Eunati na bruto-svotu iz. koje ée se platiti potrebni porez na dohodak i mozebitni prirez. Prema él. 209. Zakona 0 doprinosima potpora za sluéaj smrti rad- nika ne podlijeze obracunu doprinosa. Poslodavac je “obvezan isplatiti oporezivi dio potpore na zito-racun dlana obitelji, dok neoporezivu svotu moze isplatiti u gotovu noveu ili na tekuci raéun. Preraéun opore zive potpore iz neto-svote u bruto-svotu moguce je ‘obaviti koeficijentom, a koeficijente objavijujemo uw éasopisu RRIF u Struénim informacijama. Preraéun neto oporezive potpore u bruto treba obaviti ovako: neto oporeziva potpora 2.500,00 kn x 1,3089005236 = 3.272,25 kn bruto-svota potpore. Iz navedene bruto-svote trebaju se obracunati i platiti porez i prirez kako je prikazano u tabli Uzagrebu, Tablica: Obracun drugog dohotka nasljednicima — potpora za sluéaj smrti ruto-svota drugog dohotka | 3272.25 Porez 20% 65445 Prive 189% 117380 Neto svota 2.500,00) Za neoporezivu potporu (7.500,00 kn) podnosi se JOPPD s oznakom neoporezivog primitka 20 - Potpo- re zhog invalidnosti, potpore za sluéaj smrti radnika, potpore u slucaju smrti Clana uze obiteli radnika. Za oporezivi dio potpore, vezano za popunjavanje stranice B Obrasca JOPPD-a najvaznije oznake su > stjecatelj primitka pod t. 6.1. (iz, Priloga 2.) ~ 4001 - Osiguranik / stjecatelj primitka od kojegse utvrduje drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa > vista primitka pod t. 6.2. (iz Priloga 3.) - 4032 - Ostali primici koje fizickim osobama isplacuju ili daju pravne i fizicke osobe (obveznici poreza na dobitak i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplati teljii davatelji, a po Cijoj osnovi ne postoji obve- za doprinosa. 3.1.1.2, Potpore koje se splacuju djeciu sluaju smrti roditelja U sluéaju da se osigurana svota isplacuje djeci umrlog radnika prema odluci poslodavea, posloda- vac to moze isplatiti neoporezivo u skladu s él. 8. st. 2.1.8, Zakona 0 porezu na dohodak prema kojemu se Inokratne potpore koje djeci uslucaju smrti rodit lacuju ili daju jedinice lokalne i podruéne (re I ‘onalne) samouprave na temelju svojih opéih akata te pravne i fizicke osobe ne smatraju dohotkom. Prema poreznim propisima nije utvrdena svota koju isplati telj moze u ovom sluéaju isplatiti neoporezivo djeci ‘umrlih roditelj, stoga se bilo koja svota moze utvrditi kao neoporeziva. Isplatitelj treba donijeti odluku 0 toj visti isplate. U tom shuéaju podnosi se JOPPD s oznakom neo- porezivog primitka 10 — Potpore koje djeci u slucaju smrti roditelja isplacuju ili daju jedinice lokalne sa- ‘mouprave te pravne i fizicke osobe. ‘Takoder, nakon smrti radnika potporom djetetu za Skolovanje do 15. godine Zivota odnosno do zavrset- ka osnovnoskolskog obrazovanja, koju poslodavac isplacuje djetetu umrlog radnika (él 9. st. 1.t.13.Za- kona 0 porezu na dohodak) do 1.750,00 kn mjeseéno. Prema él. 209. Zakona 0 doprinosima ne postoji obveza doprinosa prema primitcima od potpore za skolovanje djetetu bivseg radnika ili poginulog brani: telja iz Domovinskog rata do 15. godine Zivota, odno- sno do zavrsetka osmogodinjeg skolovanja, 3.1.2. Naknadna isplata osigurane svote radniku Ako je u polici osiguranja poslodavac naveden kao ugovaratelj i korisnik Zivotnog osiguranja s obiljezjem Stednje, premije osiguranja koje uplacuje po osnovi Zivotnog osiguranja radnika kao osigurane osobe ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada toga, radnika, Medutim, kada poslodavac naknadno odlu- Giisplatiti radniku osiguranu svotu (ili dio osigurane svote), dolazimo do poreznog tretmana kakav je pro- pisan iza sluéaj da je radnik naveden u polici osigura- nja kao korisnik osiguranja. To zna¢i da je kod takvih naknadnih odluka o isplati osigurane svote radni ‘ma zapravo rije¢ o isplati radniku koja je prethodno bila vezana za njegov radni odnos. Uplacena premija osiguranja smatra se ostalim primitkom od nesamo- stalnog rada i prikazat ¢e se u JOPPD-u s oznakom, primitka 0021 - Ostali primici uz placu. 3.2. PROMJENA KORISNIKA THIEKOM TRAJANJA UGOVORA 0 OSIGURANJU Ponekad se u praksi dogadaju situacije da se tije- kom trajanja ugovora 0 osiguranju promijeni kori- snik osiguranja. Prvotno je kao korisnik bio naveden poslodavac, a tijekom trajanja ugovora o osiguranju promijenjen je korisnik osiguranja iz poslodavea u radnika. Prethodno je posladavac uplacivao premi- je osiguranja bez obracuna poreza i doprinosa kao da je rijeé 0 neto-isplati dohotka od nesamostalnog rada u naravi. Kada se polica koja se odnosi na Zi- votno osiguranje, kod kojeg je u polici osiguranja kao korisnik osiguranja naveden radnik, porezu na dohodak podlijezu uplacene premije osiguranja, u skladu s veé navedenim odredbama él. 21. st. 2. t. ¢. Zakona o porezut na dohodak. To znaéi da prema poreznim pravilima nije ispravno oporezivati ko: naénu isplatu osigurane svote korisniku osiguranja jer je obveza poreza na dohodak nastala u trenut uplate premija osiguranja. Stoga, kod ove situacije, obveznik obracuna, obustave i uplate poreza na do- hodak je bio poslodavac, i to istodobno s uplatom, premije osiguranja, Buduci da to nije ucinjeno jer je zavvrijeme uplata premija osiguranja poslodavac bio naveden kao korisnik osiguranja, u trenutku pro mjene korisnika osiguranja s poslodavca u radnika treba retroaktivno obracunati porez na dohodak i doprinose prema pravilima za dohodak od nesamo- stalnog rada isplacen u naravi. Navedeno potvrdu- je i misljenje Ministarstva financija od 26. svibnja 2004, godine, KLASA: 410-01/04-01/305. .. U dijelu koji se odnost na Zivotno osiguranje za sluéaj smrti zapostenika, kod kojeg je u polici osi- guranja kao korisnik osiguranja w slucaju smarti na- vedene fizicke osobe, porezu na dohodak podlijezu uplacene premije osiguranja, u skladu s veé navede- nim odredbama él. 12, st.2.,t.1. Zakona o porezu na dohodak. U obvezi obraéuna, obustave i uplate pore- za na dohodak je poslodavac i to istodobno s upla- tom premije osiguranja i to prema él. 33. Zakona 0 porezu na dohodak. 4, POREZ NA DOBITAK - PREMUE OSIGURANJA ZIvoTA Porezni tretman nastalih troskova premija osigu ranja kod ugovaranja polica Zivotnog osiguranja, u smislu Zakona 0 porezu na dobit, je sljedeci: da bi premije osiguranja mogle biti tretirane kao rashod u raunu dobitka i gubitka, mora postojati izravna povezanost izmedu nastalih troskova i buducih pri- hoda poveznih s tim troskom. Prema él. 7. st. 1.t. 13. Zakona 0 porezu na dobitak, porezna se osnovica povecava za sve druge rashode koji nisu izravno u vezi s ostvarivanjem dobitka i druge svote povecanja porezne osnovice, a koji nisu bili ukljuéeni u pore- 2znu osnovicu. To znaéi da u sluéaju placanja premija ‘osiguranja kada je radnik naveden kao korisnik osi- guranja, s obzirom na to da premije osiguranja 2i- vota radnika nisu izravno povezane s ostvarivanjem dobitka, uplacene premije smatrale bi se porezno nepriznatim troskom u prijavi poreza na dobitak Medutim, u él. 7. st. 2. Zakona o porezu na dobit propisano je da se porezna osnovica ne povecava kada se u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak ‘obracunava i placa porez.na dohodak. Iz, navedenih zakonskih odredaba proizlazi da s ‘obzirom na to da se radniku prilikom uplate premi- ja osiguranja obracunava i placa porez na dohodak, takve premije osiguranja porezno su priznati troSak SVAN, 2022.RRIF 105,POREZI 5. OSIGURANJA OD NEZGODE Osim zivotnih osiguranja, poslodavci esto za svo- je radnike ugovaraju i placaju i police osiguranja od nezgode, ukljucujuci ozljede na radnom mjestu i pro- fesionalne bolesti, a koje pokrivaju sljedece: * fiksne novéane naknade iku odstete isplata odstete i novéane naknade. Verano za porezni tretman po uplatama na poliei osiguranja od nezgode, koja ukljucuje ozljede na rad- ‘nom mjestu i profesionalne bolesti, rije¢ je o osigura- nju od nezgode, a osigurana se svota isplacuje samo ako nastupi osigurani sluéaj, i to smrt zbog nestetnog djelomiéna invalidnost zbog ne- sretnog slucaja, osiguranje naknade bolnickih dana i trodkova lijecenja, odsteta za bolove i drugo. Zakon porezuna dohodak uél.8. st.2.t.5. propisujeda se od- Stete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnoscu ne smatraju dohotkom. Pod odtetom se smatraju i ispla- te po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti i imovine. juse primitcima od nesamostalnog rada tih radnika te uskladu s time ne podlijezu obvezi obracuna, obusta: ve iuplate poreza na dohodakii prireza porezu na do- hodak, neovisno o tome tko je naveden kao korisnik ‘osiguranja (fiziéka ili pravna osoba). Navedeno po: tvrduje i misijenje Ministarstva financija od 14. svibnja 2004. godine, KLASA: 410-01/04-01/305. Ako poslodavac asigurana svoje zaposlenike od nezgode, premife osiguranja ne smatraju se primici- ‘ma od nesamostalnog rada tih zapostenika, pa ni ne podlijezu obvezi obracuna, obustave i uplate poreza na dohodak i prireza, s obzirom na citirane odredbe i 12, st-3. Zakona 0 porezu na dohodak, a istodobno se smatraju porezno dopustivim rashodima pri utur- divanju dobiti poslodavea. Oporezivanju ne podlijezu ni eventualne buduce isplate osigurane svote tim za- poslenicima. S obzirom na to da postoji poduzetnicki motiv kod ugovaranja i uplate premija po navedenim policama, premije osiguranja poslodaveu ¢e biti porezno pri- Kada poslodavac osigura svoje radnike od nezgode, i ati toSak. a shuCaj bolesti i smrt, premije osiguranja ne smatra- STO TREBA ZNATI ‘ . i Poreznitetman Opis | Ugovaratej | Osiguranik | _Korisnik = Sa Radnik ——_|Radnik | Radnik ‘Nema upataizneto dohotka radnika nema Dohodak od nesamostanograda radia Poslodavac |Radnik | Radnik kod uplate premijeosiguranja Poslodavac_|fadnik | Poslodavac ‘Nema oporezivanja porezom na dehodak| 2ivoTNa ‘Drugi dohodak u eenurtu isplate OSIGURANJA Lior apart (moiebitno bez obratuna doprinosa) Posiodavac |Radnik |naknadom odlkom |e csv pplata potporausudaju | emi: porezno poslodavea BAS Pa priznat tosak Radrik naknadnom | Dohodak od nesamostalnag ada radriku Peslodavac |Radmik | odiukom posladavea| kod uplate premije osguranja, ‘OSIGURANJE |Posiodavac_[Radnik | Radnik ‘Odsteta nije dohodak radu ODNEZGODE |Poslodavac_[Radnik _|Poslodavac (Oditeta nije dohodek rai 8 106 RRIF SViBANL 2022,