SADRŽAJ:

1 UVOD.................................................................................................................................1

2 ISTORIJA, RAZVOJ I OPREMA STONOG TENISA.....................................................2

2.1 Cilj...............................................................................................................................3

2.2 Sto i mreža...................................................................................................................4

2.3 Lopta............................................................................................................................4

2.4 Reket............................................................................................................................5

3 KARAKTERISTIKE STONOG TENISA..........................................................................6

3.1 Koncept stonog tenisa..................................................................................................6

3.2 Dinamika igre..............................................................................................................6

3.3 Tri osnovna energetska sistema kod ljudi...................................................................7

4 STONI TENIS I REKRACIJA...........................................................................................8

4.1 Poticaj uma i tijela.......................................................................................................8

4.2 Koordinacija oko-ruka.................................................................................................8

4.3 Održava mozak zdravim..............................................................................................9

4.4 Poboljšanje refleksa.....................................................................................................9

4.5 Mršavljenje................................................................................................................10

4.6 Stoni tenis je društveni sport.....................................................................................10

4.7 Spriječiti demenciju...................................................................................................11

5 ZAKLJUČAK...................................................................................................................12

6 LITERATURA.................................................................................................................13
1 UVOD

Stoni tenis, poznat i kao ping-pong, sport je u kome se takmiče dva (ili četiri) igrača koji
lopticu udaraju reketom na stolu za stoni tenis. Igra se odvija na čvrstom stolu podelјenom
mrežom. Izuzev početnog servisa, pravila su generalno slјedeća: igrači ne moraju dozvoliti
lopti koju igraju da padne prema njima. Loptica se može udariti u vazduhu (volej) samo posle
servisa, a tokom servisa se mora sačekati da padne na protivničko polјe. Bod se boduje kada
igrač ne vrati loptu unutar pravila. Igra je brza i zahteva brze reakcije. Okretanje lopte menja
njegovu putanju i ograničava protivnikove opcije, dajući udaraču veliku prednost.

Stonim tenisom upravlјa svetska organizacija Međunarodna federacija stonog tenisa (engl.
International Table Tennis Federation - ITTF), osnovana 1926. godine. ITTF trenutno
obuhvata 226 udruženja članova. Pravila stonog tenisa su zvanično navedena u ITTF
priručniku. Stoni tenis je bio olimpijski sport od 1988, sa nekoliko kategorija događaja. Od
1988 do 2004, to su bili muškarci pojedinačno, ženski singlovi, muški parovi i ženski
dublovi. Od 2008. igra se po timovima umјesto dublova.

U ovom radu razmotriće se stoni tenis kao rekreacije i njegove prednosti.

1
2 ISTORIJA, RAZVOJ I OPREMA STONOG TENISA

Igra ima svoje porijeklo u Engleskoj kao zabava poslije večere za viktorijance više klase
1880-ih. Imitirajući igru tenisa u zatvorenom okruženju, svakodnevni predmeti su prvobitno
bili angažovani kao oprema. Linija bi bila mreža, zaobljeni vrh čepa za šampanjac ili čvor
kanapa kao loptica, i poklopac kutije za cigare kao reket.

Druge verzije razvijene su u Engleskoj tokom 1880-ih, poznate na različite načine kao „wiff
whaff“ i „gossima“, a braća Parker su počela proizvoditi komplet za tenis u zatvorenom
prostoru koji je uključivao prijenosnu mrežu koja se mogla postaviti na sto, malu loptu
prekrivenu mrežom i minijaturna vesla.

James Gibb, Englez koji je posjetio Sjedinjene Države 1890-ih donio je kući neke šuplje
celuloidne loptice i počeo da igra dvoranski tenis sa prijateljima, koristeći nove loptice; Gibb
je očigledno smislio naziv „ping pong“, koji predstavlja zvukove udaranja loptice o veslo i
stol.

Međutim, Englez proizvođač sportske opreme, John Jacques, registrovao je „Ping Pong“ kao
trgovačko ime 1901. godine i prodao američka prava braći Parker, koja je izašla s novim
kompletom pod tim imenom.

Drugi Englez, E.C. Goode, 1902. godine prekrio je svoje drveno veslo za ping pong
šljunčanom gumom, što mu je omogućilo da okreće lopticu. Te godine je u Engleskoj
osnovano Udruženje za ping pong, ali je trajalo manje od 3 godine. uglavnom zato što je
Parker Brotherova kontrola imena učinila opremu prilično skupom.

Ipak, sport se prilično tiho širio u Engleskoj i Evropi, prvenstveno sa opremom koju su drugi
proizvođači plasirali na tržište koristeći generički naziv stoni tenis. Nova stonoteniska
asocijacija osnovana je u Engleskoj 1921. godine. Slijedila je Međunarodna stonoteniska
federacija (ITTF) koju su na sastanku u Berlinu 1926. osnovale Engleska, Švedska,
Mađarska, Indija, Danska, Njemačka, Čehoslovačka, Austrija, Vels. .

Prvi turnir svjetskog prvenstva održan je u Londonu 1927. godine. Od tada do Drugog
svjetskog rata, Mađarska je dominirala ovim sportom. Centralnoevropska dominacija se
nastavila neko vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, ali su azijski igrači preuzeli sport
počevši od 1953. godine. Jedan faktor u iznenadnom pojavljivanju azijskih zvijezda bilo je

2
uvođenje vesla od pjenaste gume od strane Japanca Horoi Satoha 1952. godine. Novi premaz
učinio je igru bržom i omogućio igračima da još više zavrte loptu.

Azijski igrači su također razvili držač za olovke, u kojem se drška lopatice drži između
kažiprsta i palca, što omogućava igraču da udari lopticu istom stranom lopatice pri bilo kom
potezu. Taj stisak sada koriste gotovo svi vrhunski međunarodni igrači.

Stoni tenis je postao olimpijski sport 1988. godine, sa takmičenjem u singlu i parovima za
muškarce i žene.

Krajem 2000. godine, ITTF je uveo nekoliko promjena pravila s ciljem da stoni tenis učini
održivijim kao sportom za gledaoce na televiziji. Prvo, starije lopte od 38 mm (1,5 inča) su
službeno zamijenjene kuglicama od 40 mm. Ovo je povećalo otpor lopte u zraku i efektivno
usporilo igru. U to vrijeme, igrači su počeli povećavati debljinu brzog spužvastog sloja na
svojim reketima, što je činilo igru pretjerano brzom i teškom za gledanje na televiziji. Drugo,
ITTF je promijenio sistem bodovanja sa 21 na 11 poena. Namjera je bila da igre budu brže i
uzbudljivije. ITTF je takođe promijenio pravila o servisu kako bi spriječio igrača da sakrije
loptu tokom servisa, kako bi se povećala prosječna dužina nadigravanja i smanjila prednost
servisera.

2.1 Cilj

Cilj igre je dosljedno udarati loptu u protivničku polovicu sto na takav način da se ne može
vratiti u vaš.

3
2.2 Sto i mreža

2.3 Lopta

Lopta je napravljena od celuloida ispunjenog gasom koji se jako odbija, bijele ili narandžaste
boje, sa mat završnom obradom. Zvjezdice na lopti označavaju kvalitet lopte. 3 zvjezdice
označavaju da je najvišeg kvaliteta i da se koristi u zvaničnim takmičenjima.

Međunarodna pravila preciziraju da se igra igra laganom loptom od 2,7 grama i prečnika 40
mm. Generalno, to je najčešće korišćena lopta. Pravila kažu da lopta odskače do 23 cm kada
se ispusti sa visine od 30 cm. Lopta od 40 mm uvedena je nakon Olimpijskih igara 2000.
godine. Međutim, ovo je stvorilo određene kontroverze jer je kineski nacionalni tim tvrdio da
je to samo da bi se igračima koji nisu Kinezi pružile veće šanse za pobjedu. Lopta za stoni
tenis od 40 mm je sporija i okreće se manje od 38 mm.

4
2.4 Reket

Igrači su opremljeni laminiranim drvenim reketom prekrivenim gumom sa jedne ili dvije
strane ovisno o hvatu igrača. To je 15 cm, preko ili 6 inča, i 25 cm. duga (uključujući ručku)
ili 10 inča- Ovo se zove veslo, reket, oštrica ili palica u zavisnosti od toga gdje se u svijetu
igra igra. U SAD-u je uobičajen izraz „veslo“, u Evropi je termin „šišmiš“, a zvanični termin
ITTF-a je „reket“.

Propisi za stoni tenis dozvoljavaju različite površine na svakoj strani reketa. Različite vrste
površina pružaju različite nivoe okretanja ili brzine, ili u nekim slučajevima poništavaju
okretanje. Na primjer, igrač može imati gumu koja omogućava mnogo okretanja na jednoj
strani njegovog reketa, a ne na drugoj strani reketa. Okretanjem reketa u igri, moguće su
različite vrste povrata. Kako bi pomogli igraču da razlikuje različite vrste gume koje koristi
njegov protivnički igrač, međunarodna pravila navode da jedna strana mora biti crvena, dok
druga strana mora biti crna. Igrač ima pravo pregledati reket svog protivnika prije meča da
vidi vrstu gume koja se koristi i koje je boje. Uprkos velikoj brzini igre i brzim razmjenama,
igrač može jasno vidjeti kojom stranom reketa je pogodio loptu. Sadašnje pravilo kaže da,
osim ako nije oštećen u igri, reket se ne može zamijeniti za drugi reket u bilo kojem trenutku
tokom meča.

5
3 KARAKTERISTIKE STONOG TENISA

3.1 Koncept stonog tenisa

Stoni tenis je sport u kojem se dva ili četiri igrača suočavaju jedni s drugima preko malog
pravougaonog stola (2,74 × 1,52 m) odvojenog u sredini mrežom i takmiče se za bodove
udarajući plastičnu lopticu preko mreže kako bi sletjela na drugu. stranu (teren) pomoću
malog reketa. Igrači uzastopno udaraju laganu loptu velikom brzinom na bliskoj udaljenosti i
stoga su u obavezi da prate kretanje lopte, predvide putanju, reaguju na odgovarajući način i
udare loptu nazad prema protivničkom terenu u roku od nekoliko sekundi do djelića sekunde.
Kontrolom okretanja, brzine i položaja lopte, igrači otežavaju svojim protivnicima da
uspješno vrate loptu. Stoga, igrač treba predvidjeti namjere svog protivnika, prepoznati
značajne znakove u kontekstu igre, brzo odlučiti o najboljem smjeru akcije i stvoriti
odgovarajući motorički odgovor (Elferink-Gemser i sar. 2018). Stoni tenis stoga zahtijeva
agilnost, koordinaciju ruku i očiju, fokusiranu pažnju, predviđanje i sposobnost primjene
različitih tehnika i taktika, što zahtijeva istovremenu aktivaciju više moždanih mreža.

3.2 Dinamika igre

Igranje u stonom tenisu karakterišu povremeni, ali intenzivni napadi akcije (reliji) ispresecani
kratkim periodima odmora (Pradas i sar. 2021).. Učesnici dobijaju jedan bod za vraćanje
lopte u protivnički teren bez uspješnog povratka, a pobjednik je prvi igrač koji postigne 11
poena i pobijedi sa najmanje 2 poena razlike. Ukupno vrijeme potrebno za meč kreće se od 8
do 38 minuta, a neki od najboljih svjetskih igrača mogu igrati i do 45 minuta (Pradas i sar.
2021b). Utakmice se odlikuju kratkim nadigravanjem (tj. fizički i psihički napor) u proseku u
trajanju od 3,4 s i dužim pauzama između nadigravanja (tj. periodi odmora) u prosjeku 11,6
sekunde. Svaki reli uključuje u prosjeku samo 4,0 hica (ili oko 35,3 udarca u minuti). Dužina
perioda nadigravanja je prilično konzistentna među igračima različitih nivoa performansi
(3,2-3,6 s), dok period pauze između nadigravanja varira u zavisnosti od nivoa učinka (tj. 7,0
s za regionalne igrače, 9,3 s za nacionalne igrače i 18,6 s za međunarodne sportiste) (Belli,
2019). Kao rezultat toga, odnos napora i odmora regionalnih igrača (0,5) veći je od onog kod

6
domaćih (0,34) i međunarodnih sportista (0,18). Ove karakteristike čine stoni tenis veoma
intenzivnim sportom, sa loptom koja putuje velikom brzinom (>50 km/h), primoravajući
igrače da reaguju u milisekundama (Zagatto, 2018). Shodno tome, agilnost, vrijeme reakcije,
balistička snaga i koordinacija su bitne vještine koje se mogu razviti redovnim vježbanjem
stonog tenisa.

3.3 Tri osnovna energetska sistema kod ljudi

Da bismo razumjeli fiziološke zahtjeve i karakteristike stonog tenisa, prvo je potrebno opisati
višestruke metaboličke sisteme kod ljudi. Energiju za mišićnu aktivnost u obliku adenozin
trifosfata (ATP) generiraju tri sistema, fosfagen (ATP-kreatin fosfat [CP]), anaerobni
(glikolitički) i aerobni (oksidativni) (Gastin, 2001). Fosfagen (ATP-CP) sistem koristi CP i
karakteriše ga vrlo visoka stopa proizvodnje ATP-a. Međutim, zbog male količine CP i ATP
pohranjenih u mišićima, energija dostupna za mišićnu kontrakciju je ograničena. Ipak,
dovoljan je za kratkotrajne aktivnosti visokog intenziteta koje traju otprilike 1-30 s.
Anaerobni (glikolitički) sistem služi kao most između akutnog fosfagenskog sistema i
trajnijeg aerobnog sistema. Anaerobni sistem ne zahtjeva kiseonik i koristi energiju dobijenu
pretvaranjem glukoze u mliječnu kiselinu kako bi formirao ATP. Ovaj srednji sistem može
proizvesti ATP prilično brzo za upotrebu tokom aktivnosti koje zahtijevaju velike navale
energije tokom dužeg vremenskog perioda (30 s do 3 minute), ali po cijenu akumulacije
mliječne kiseline. Aerobni (oksidativni) sistem zahtijeva kisik za proizvodnju ATP-a jer se
ugljikohidrati i masti mogu u potpunosti metabolizirati u CO2 samo u prisustvu kisika. Ove
aerobne reakcije se javljaju u citoplazmi i mitohondrijima ćelija. Međutim, aerobni sistem
sporo proizvodi ATP i prvenstveno se koristi tokom produženih aktivnosti nižeg intenziteta
nakon zamora fosfagena i anaerobnog sistema. Važno je da sva tri sistema doprinose
energetskim potrebama organizma tokom fizičke aktivnosti, ali će jedan sistem dominirati u
datom trenutku u zavisnosti od trajanja i intenziteta aktivnosti (Wells i sar. 2009).

7
4 STONI TENIS I REKRACIJA

Stoni tenis je kao vid rekreacije izuzetno popularan i ima cijeli niz pozitivnih efekata na
zdravlje. Prva i najvažnija stvar je da stoni tenis pozitivno utiče na vaše zdravlje. Bez obzira
koliko godina ima praktikant ili u kakvoj je fizičkoj formi, stoni tenis pozitivno utiče na
koordinaciju, reflekse i koncentraciju, održavajući vaš mozak oštrim.

Štaviše, studije su potvrdile da kod starijih ljudi koji rekreativno igraju stoni tenis usporava i
demenciju.

4.1 Poticaj uma i tijela

Zbog brzine igre u tenisu, gdje se mora biti fizički spremniji i gdje snaga često dolazi do
izražaja, u stonom tenisu brzina i reakcija su presudni.

Tijelo je aktivno, a u isto vrijeme mozak stalno radi tako da igrač zna kako i na koji način
reagirati na brzinu lopte. Budući da se igra brzo za stolom, mozak mora stalno biti aktivan i
fokusiran na loptu. To znači da dijete razvijate ovu sposobnost fokusiranja i koncentracije.

Nesvjesno trenira se mozak da prati jednu stvar dok se igrate, a samim tim i sa drugim
stvarima, na poslu ili u privatnom životu, praktikant će imati tu naviku. To, zauzvrat, dovodi
do toga da se bude aktivniji i agilniji inače kao osoba.

Tijelo je aktivno i tokom igre tako da će metabolizam raditi drugačije. Ako je stariji igrač i
igra iz hobija, stoni tenis će pomoći da se bude aktivniji tokom dana.

Istovremeno, igranje stonog tenisa, čak i sat vremena dnevno, poboljšava cirkulaciju krvi,
jača kognitivne funkcije mozga i sagorijeva kalorije, čineći da se igrač osjeća bolje uveče.

4.2 Koordinacija oko-ruka

Ovo je kontrola pokreta očiju pokretima ruku. To je dio mehanizma koji se izvršava svaki
dan. Mnogo je primjera kako čovjek svakodnevno koristi ovaj mehanizam. Zbog toga je

8
koordinacija oko-ruka poboljšana. Vrhunski igrači znaju kako da koriste taktiku gledanja na
jednu stranu i pomjeranja ruku na drugu. To je strategija o kojoj odlučujete u djeliću sekunde,
a sastavni je dio svakog sporta kako iznenaditi protivnika.

Međutim, bilo za zabavu ili natjecanje, igrač nesvjesno poboljšavate svoje kognitivne
funkcije i potpunu koordinaciju oko-ruka putem same igre. Dokazano je da su stonoteniseri
bolji radnici, vozači. Njihove reakcije na svaku situaciju su različite, bolje, efikasnije jer su to
već praktikovale kroz sport.

4.3 Održava mozak zdravim

Možda jedna od najvažnijih prednosti igranja stonog tenisa. Poboljšava rad moždanih ćelija.
Igrač će imati bolje raspoloženje nakon treninga ili igre iz hobija. Dakle, istraživanja su
pokazala da stoni tenis djeluje kao prevencija demencije.

Istovremeno, stoni tenis stimuliše i mentalnu budnost i mentalnu oštrinu. To znači da kada se
stalno vježbata koncentracija na loptu i poen, usvajaju se navike i bolje se koncentriše u
stvarnom životu.

Poznati doktor i stručnjak za snimanje mozga dr. Daniel Amen rekao je za stoni tenis,
„najbolji svjetski sport za mozak“. Dok se igrate, koriste se različita područja mozga jer se
cijelo vrijeme prati lopta, planira se udarac i okreti zbog promjene forhend i bekhend strane.

Takođe je naveo da su tokom situacije sa COVID-19 hodanje, pametne vježbe i stoni tenis
navike kojih se treba pridržavati tokom karantina. Agilnost i mentalna budnost su na vrhuncu
kada se bavi ovim prekrasnim sportom.

4.4 Poboljšanje refleksa

Budući da je igrač konstantno prisiljen da refleksno reaguje na loptu tokom igre, njegovi
refleksi će se vremenom poboljšati i u stvarnom životu. Sport je takav po prirodi, brz i
okretan. Ovo poboljšava i fine i kratke pokrete mišića.

9
Kada se konstantno uvježbava reakcija lopte kroz igru, naravno, kasnije će se osjetiti brzina.
Dakle, agilnost se povećava i činjenica da se bolje reaguje. Ipak, stoni tenis je odlčan sport jer
se treningom sve može nadoknaditi iako ranije ne postoje predispozicije. Talenat u bilo
kojem sportu je 10%, a vježbanje 90%. Budući da su refleksi uključeni, vježbanje ili igranje
čak i kao hobi će ih poboljšati.

4.5 Mršavljenje

U svakom slučaju, sagoreće se kalorije na prijateljskiji i zabavniji način od vežbanja u

teretani. Za sat vremena će se sagorjeti između 300 i 500 kalorija u zavisnosti od nivoa igre,
početnici manje dok profesionalci više.

Za ljude koji su tokom života imali određene povrede, stoni tenis je savršen sport. Dakle, ako
su imali problema s leđima ili operaciju koljena, bez problema će igrati stoni tenis, za razliku
od drugih sportova gdje je rizik od ozljeda mnogo veći. Igranje stonog tenisa je generalno
jednostavan način sagorevanja kalorija. Mnogi ljudi idu u teretane, voze bicikle i pokušavaju
smršaviti na razne načine. Ali, ovo je jedan od načina koji nije dosadan. Ne mora se mjeriti
tačno vrijeme igranja.

Prednosti stonog tenisa se osjeća kroz zabavnu igru, pa je važno uživati u igri i biti
koncentrisan. Međutim, usput će se nesvjesno smršavjeti.

Ljudi misle da sa stonim tenisom ne mogu smršaviti jer ste blizu stola. Ali ako se igra stvarno
koncentrisano i prati svaka lopta mnogo više se kretati.

4.6 Stoni tenis je društveni sport

Svaki sport povezuje ljude, a posebno stoni tenis. Dakle, ovo je još jedna od svih prednosti
igranja stonog tenisa. To je odlična prilika da se djeca druže i druže kroz sport. Takmičenja i
pozitivan timski duh koji se manifestuje kroz ovaj sport, koji su izuzetno važni.

Prvo, djeca će naučiti da budu dio tima. Također će naučiti neka pravila kojih se moraju
pridržavati na treningu. Drugo, i najvažnije, postat će dobri ljudi jer će kroz igru, pobjede i
poraze naučiti da se druže i poštuju druge.

10
Starije osobe mogu kreirati i stoni tenis kao vid rekreacije i komunikacije sa raznim ljudima,
a kroz igru i zabavu mogu stvarati odnose i prijateljstva. Generalno, ljudi iz cijelog svijeta se
bave ovim sportom iz nekoliko razloga. Stoga se sklapaju prijateljstva na takmičenjima, ali i
unutar klubova u kojima zajedno treniraju. Ovde je najvažnije reći da je atmosfera prijatna,
ljudi vole da gledaju stoni tenis.

Ako se igra u svojoj kući i posjeduje vlastiti sto, i stoni tenis će biti zabavan i ugodan, što
uvelike utiče na zdravlje i raspoloženje igrača i njegovih prijatelja.

4.7 Spriječiti demenciju

MRI (magnetna rezonanca) snimci su pokazali da stoni tenis može poboljšati dugoročnu
memoriju. Pomaže onima koji imaju Alchajmerovu bolest da spriječe kognitivni pad. A kao
preventiva, dokazano je da igranje stonog tenisa može odgoditi pojavu bolesti za čak 5
godina.

Dobrotvorna organizacija Bounce Alzheimer's Therapy (BAT) ima program stonog tenisa za
Alchajmerovu bolest za kućnu njegu širom Ujedinjenog Kraljevstva. Direktor BAT-a
Andrew Battley rekao je:

„Kod onih koji žive s demencijom i Alchajmerovom bolešću, hipokampus je manji, ali se
pokazalo da aktivnosti poput stonog tenisa pomažu dotok krvi u mozak i stimuliraju taj dio.“

11
5 ZAKLJUČAK

Stoni tenis nije lak sport, a da bi se postigao uspjeh, potrebno je puno raditi i usavršavati se,
posebno za djecu koja žele postići odlične rezultate u ovom sportu. Ali s druge strane,
prednosti stonog tenisa su toliko brojne da će značiti kasnije u životu.

To je ljepota ovog sporta. Može se igrati do kraja života. U mnogim sportovima ljudi ranije
završavaju karijeru. U stonom tenisu može se igrati profesionalno, rekreativno, pored posla,
kao trener, sparing partner, svako će pronaći ono najbolje za sebe.

Sve u svemu, ovo je sedam važnih razloga za igranje stonog tenisa, ne može svako postati
šampion, ali svaka utakmica će sigurno poboljšati svoje cjelokupno zdravlje.

Na neke stvari čak ni svjesno ne obraćamo pažnju, ali kad razmislimo, stoni tenis daje
zdravlje, sreću i društvenu povezanost, ukratko.

U zaključku, poboljšanje koordinacije oko-ruka, održavanje mozga oštrim, poboljšanje

refleksa, sagorijevanje kalorija, druženje kroz sport, liječenje i prevencija demencije, i tako
dalje, samo su prednosti koje ovaj sport pruža.

Sve u svemu, ovaj sport može pomoći samo ljudima bilo koje dobi.

Bez obzira koji je primarni posao, ako dodatno igrate stoni tenis kada budete imali vremena
osjećat ćete se bolje, radit ćete efikasnije, a da ne govorimo kako ćete živjeti duže i sretnije.
Nije toliko osjetljivo kada ste mladi, ali kako starite, vidjet ćete da će se mnoge druge stvari
poboljšati u vašem životu.

Prednosti igranja stonog tenisa prepoznali su uglavnom stariji ljudi. Tako su rekli da ni u
jednom trenutku ne žale što su odvojili vrijeme da se zabave za stonim tenisom.

Konačno, sa sigurnošću možemo reći da je procenat povreda u stonom tenisu veoma mali.
Nema se kontakt sa svojim protivnikom. Važno je samo dobro se zagrijati prije svakog
treninga ili utakmice.

12
6 LITERATURA

1 Belli, T., Misuta, M. S., de Moura, P. P. R., Tavares, T. S., Ribeiro, R. A., Santos, Y.
Y. S., Sarro, K. J., Galatti, L. R. (2019). Reproducibility and validity of a stroke
effectiveness test in table tennis based on the temporal game structure. Front.
Psychol., 10,
2 Elferink-Gemser, M. T., Faber, I. R.., Visscher, C., Hung, T. M., de Vries, S. J.,
Nijhuis-Van der Sanden, M. W. G. (2918). High-level cognitive functions in Dutch
elite and sub-elite table tennis players. PLoS ONE, 13,
3 Gastin, P. B. (2001). Energy system interaction and relative contribution during
maximal exercise. Sports Med., 31,
4 Pradas, F., Ara, I., Toro, V., Courel-Ibáñez, J. (2021). Benefits of regular table tennis
practice in body composition and physical fitness compared to physically active
children aged 10–11 years. Int. J. Environ. Res. Public Health, 18,
5 Pradas, F., de la Torre, A., Castellar, C., Toro-Román, V. (2021b). Physiological
profile, metabolic response and temporal structure in elite individual table tennis:
Differences according to gender. Int. J. Environ. Res. Public Health, 18,
6 Wells, G. D., Selvadurai, H., Tein, I. (2008). Bioenergetic provision of energy for
muscular activity. Paediatr. Respir. Rev. 10, 83–90.
7 Zagatto, A. M., Kondric, M., Knechtle, B., Nikolaidis, P. T., Sperlich, B. (2018).
Energetic demand and physical conditioning of table tennis players. A study
review. J. Sports Sci., 36.

13