oksidi

entilacijom ili provjetravanjem podzemnih rudnika održava se stalna izmjena zraka u

prostorijama rudnika, jamska klima pogodna za težak fizički rad i razrjeđuje se koncentracija
zagušljivih, otrovnih i eksplozivnih plinova i prašine uz njihovo odvođenje na površinu.

Cilj ventilacije podzemnih rudnika je osiguranje normalnih klimatskih uvjeta odn. osiguranje
zraka propisane kvalitete, neophodnog za disanje rudara i rad strojeva te odstranjivanje plinova
koji se oslobađaju u ležištu ili su produkti samog tehnološkog procesa eksploatacije te
odnošenje prašine u zraku, nastale tehnološkim postupcima eksploatacije.

Sastav atmosferskog i rudničkog zraka[uredi | uredi kôd]

Atmosferski zrak[uredi | uredi kôd]
Atmosferski zrak podrazumijeva zrak koji ima približno ista fizička i kemijska svojstva kao
vanjski-atmosferski zrak.
Sastoji se od:

-dušik N2 i ostali inertni plinovi.........79,02 %

-kisik O2 .............................................20,95 %
-ugljik-dioksid CO2..............................0,03 %
Rudnički zrak[uredi | uredi kôd]
Rudnički zrak redovno sadrži manje kisika, a veću količinu zagušljivih, otrovnih i
eksplozivnih plinova koje prima u rudničkom proizvodnom sustavu.

Stalni sastojci rudničkog zraka[uredi | uredi kôd]

Kisik (O2) je plin bez boje, ukusa i mirisa. Neophodan je za disanje, ne sagorijeva ali
podržava gorenje, vrlo je aktivan i lako se spaja sa mnogim plinovima. Kisik doveden
u jamu atmosferskim zrakom troši se osim disanjem još i vezivanjem za ugljik-
dioksid pri oksidaciji stijena, organskom oksidacijom (truljenjem drveta) i radom SUS
motora. U skladu s propisima, minimalni sadržaj kisika u radnoj atmosferi rudnika
iznosi 19 %.

Izdahnuti zrak sadrži oko 79 % dušika, 17 % kisika i 4 % ugljik-dioksida.

Smanjenje sadržaja kisika izaziva različite efekte na ljudski organizam.

Postotak
sadržaja Efekti na ljudski organizam
kisika u zraku

17 % Jako i ubrzano disanje

15 % Vrtoglavica, zujanje u ušima, ubrzan rad srca

13 % Gubitak svijesti pri dužem boravku

9% Nesvjestica

7% Životna opasnost

6% Smrt

U skladu s propisima da bi se osigurala potrebna količina kisika potrebno je dostaviti

minimalno 3 m3/min po zaposlenom radniku, ali u praksi se primjenjuju znatno veće
vrijednosti (6÷50 m3/min).

Dušik (N2) je neotrovan inertni plin bez boje, ukusa i mirisa, teško topiv u vodi, nema
aktivnog utjecaja (>83 %) pri disanju, niti podržava gorenje. Nastaje truljenjem
jamske građe, miniranjem i ekshalacijom iz poroznih stijena.

Argon, neon, helij, kripton (i radon) prisutni su u izuzetno malim količinama u

rudničkom zraku.

Otrovni plinovi u rudničkom zraku[uredi | uredi kôd]

Ugljik-dioksid (CO2) je plin bez boje i mirisa te kiselkastog okusa. Ne podržava
gorenje ni disanje i lako je rastvorljiv u vodi. U rudnicima nastaje truljenjem
organskih tvari, procesima raspadanja i metamorfizma stijena i slojeva organskog i
neorganskog porijekla, procesima oksidacije ugljena, djelovanjem nekih rudničkih
voda na karbonate stijene, izdvajanjem iz ugljenih slojeva u kojima se nalazi kao
produkt karbonifikacije. U rudničku atmosferu pridolazi izdvajanjem, isticanjem
(puhači) i iznenadnim prodorom i izbojem.
S obzirom da je CO2 znatno teži od zraka, sakuplja se u najnižim dijelovima
rudarskih prostorija, te se o ovoj činjenici mora voditi računa. Prema propisima,
maksimalno dozvoljeni sadržaj CO2 u izlaznoj zračnoj struji iznosi 0,75 %.

Ugljik-monoksid (CO) je veoma otrovan plin, bez boje, ukusa i mirisa, koji se slabo
rastvara u vodi. Nastaje pri niskotemperaturnoj oksidaciji ugljena, miniranju, pri
rudničkim požarima, a u velikim količinama pri eksplozijama metana i ugljene
prašine i pri radu SUS motora.

Njegova koncentracija od 0,1 % dovodi do laganog trovanja u toku jednog sata, dok
koncentracija od 0,4 % u kratkom vremenu prouzrokuje smrtno trovanje.

Sumporovodik (H2S) je plin bez boje, veoma karakterističnog i neprijatnog mirisa i

slatkastog ukusa. Lako se rastvara u vodi i može gorjeti i sa zrakom stvarati
eksplozivne smjese. Veoma je otrovan, koncentracija od 0,1 % izaziva trovanje u
kratkom vremenu. Nastaje truljenjem organskih tvari, miniranjem i djelovanjem vode
na piritne rude, gips i druge minerale.

Sumpor-dioksid (SO2) je otrovan i goriv plin, bez boje i oštrog kiselog okusa koji
naročito iritira oči i sluzokožu. Veoma je rastvorljiv u vodi. Nastaje pri požarima u
rudnicima sulfidnih ruda i pri miniranju takvih ruda te pri korištenju eksploziva koji
sadrže sumpor. U koncentraciji od 0,005 % opasan je po život.

Efekti na zdravlje - NO2

 NOx su rastvorljivi u vodi te u vazduhu

na reakcionim površinama čestica
nastaje azotna kiselina koja se u vidu
kiselih kiša (zajedno sa sumpornom i
ugljenom kiselinom) obara na
površinu zemlje.
 Nešto slično se dešava na vlažnoj
površini epitela respiratornog sistema
što dovodi do njegove iritacije i edema
15 pluća