3.

Mišični ili muskularni sustav

• Funkcija: kretanje organizma i unutrašnjih organa
• Proteinske molekule (aktin i miozin) koje se mogu kontrahirati i relaksirati

Tri načina kretanja:

• Ameboidno
• Radom bičeva i/ili trepetljika
• Kontrakcijom mišićnih vlakanaca: - potpora u tjelesnoj tekućini (hidroskelet)
- povezanost sa skeletom (egzo- i endoskelet)
 3. Mišični ili muskularni sustav
Tri načina kretanja:
• Ameboidno
• Radom bičeva i/ili trepetljika
• Kontrakcijom mišićnih vlakanaca
 3. Mišični ili muskularni sustav
Tri načina kretanja:
• Ameboidno
 3. Mišični ili muskularni sustav
Tri načina kretanja:
• Ameboidno
Više tipova pseudopodija:

1) lobopodiji – prstasta oblika

(Amebozoa)

2) filopodiji – nitasta oblika

• retikulopodiji – oblika
pletera (Foraminifera)
• aksopodiji – dugački, kruti,
igličasti pseudopodiji s osnim
prutićem (Radiolaria)
 3. Mišični ili muskularni sustav
Tri načina kretanja:
• Ameboidno
Više tipova pseudopodija:

1) lobopodiji – prstasta oblika

(Amebozoa)

2) filopodiji – nitasta oblika

• retikulopodiji – oblika pletera

(Foraminifera)
• aksopodiji – dugački, kruti,
igličasti pseudopodiji s osnim
prutićem (Radiolaria)
 3. Mišični ili muskularni sustav
Tri načina kretanja:
• Ameboidno
Više tipova pseudopodija:

1) lobopodiji – prstasta oblika

(Amebozoa)

2) filopodiji – nitasta oblika

• retikulopodiji – oblika
pletera (Foraminifera)
• aksopodiji – dugački, kruti,
igličasti pseudopodiji s osnim
prutićem (Radiolaria)
 3. Mišični ili muskularni sustav
Tri načina kretanja:
• Ameboidno
Više tipova pseudopodija:

1) lobopodiji – prstasta oblika

(Amebozoa)

2) filopodiji – nitasta oblika

• retikulopodiji – oblika pletera

(Foraminifera)
• aksopodiji – dugački, kruti,
igličasti pseudopodiji s osnim
prutićem (Radiolaria)
 3. Mišični ili muskularni sustav
Tri načina kretanja:
• Ameboidno
• Radom bičeva i/ili trepetljika
• Kontrakcijom mišićnih vlakanaca

Građa bičeva i/ili trepetljika:

• par središnjih mikrotubula te 9
pari perifernih
3. Mišični ili muskularni sustav

Građa biča/trepetljike
Shema ciklusa dineinskog premošćivanja i hidrolize ATP-a:

A) Dineinska ručica A-tubula povezana je s B-tubulom susjednog dubleta bez

prisustva ATP-a;

B) vezanje ATP-a za dinein uzrokuje odvajanje i skraćivanje ručice;

C-D) cijepanje ATP-a uzrokuje savijanje ručice pod kutom od oko 40o i ponovno
pričvršćivanje B-tubula za sljedeći mogući položaj;

E) vraćanje dieninske ručice u prvobitan položaj uzrokuje klizenje susjednog

dubleta.
 3. Mišični ili muskularni sustav
Tri načina kretanja:
• Ameboidno
• Radom bičeva i/ili trepetljika
• Kontrakcijom mišićnih vlakanaca

Mišićno vlakno sastavljeno je ili od jedne stanice ili od više njih koje mogu biti udružene u
mnogojezgrenu strukturu (sincicij).

Tri tipa mišićnog tkiva: glatko (A), poprečnoprugasto (ili skeletno; B) i srčano mišićno tkivo
(C).
 3. Mišični ili muskularni sustav
Glatko mišićno tkovo
• Glatke mišićne stanice – vretenastog oblika s 1 jezgrom; glatki mišići su u
stjenkama žila, crijeva i dr. unutrašnjih organa; njima upravlja autonomni živčani
sustav; mnogi beskralježnjaci
 3. Mišični ili muskularni sustav
Glatko mišićno tkovo
• Glatke mišićne stanice – vretenastog oblika s 1 jezgrom; glatki mišići su u
stjenkama žila, crijeva i dr. unutrašnjih organa; njima upravlja autonomni živčani
sustav; mnogi beskralježnjaci
 3. Mišični ili muskularni
sustav
Poprečnoprugasto mišićno tkivo
• Sincicijalne građe, sastoji se od velikog broja izduženih
cilindričnih vlakana koje formiraju snopove; skeletni
mišići kralježnjaka, skeletni i utrobni mišići
člankonožaca, neki mišići mekušaca i drugih
beskralježnjaka

• Antagonističko djelovanje mišića: fleksori i ekstenzori

• U kontrakciji vlakanaca aktinske niti klize između

miozinskih. To omogućuju poprečni mostići
miozinskih niti koji se uz utrošak energije glavicama
odupiru o aktinske niti i pritom ih uguravaju između
njih – dolazi do skraćivanje sarkomere
Sarkomera:
funkcionalnu jedinicu
mišićnog vlakna.

Sarkomera se nalazi
između dviju Z-membrana
(mjesta povezivanja
aktinskih niti susjednih
sarkomera).

Anizotropna ili A pruga:

aktin + miozin.

Izotropna ili I pruga; samo

aktin.

H zona: u sredini A pruge,

samo miozin.
 Cnidaria - žarnjaci
Nemaju mišićno tkivo već visokospecijalizirane mioepitelne stanice (epitelno-mišićne
i gastrodermalno-mišićne) – epitelne stanice s mionemama .
Moioneme: plosnate, kontraktilne, bazalne ekstenzije.
 4. Živčani sustav
Kontrolira, regulira i usklađuje
sve životne funkcije (zajedno s
hormonalnim sustavom).
Preko ž. s. organizam dobiva
informacije o kvaliteti životnog
biotopa.
Kod kralježnjaka u izgradnji ž. s.
sudjeluju dva tipa stanica:
- živčane stanice ili neuroni
- (neuro)glija stanice
Živčana stanica (neuron) kralježnjaka
4. Živčani sustav
Glija stanice:

• Dovode hranjive tvari do neurona

• Održavaju položaj neurona
• Probavljaju dijelove uginulih neurona
• Reguliraju sadržaj ekstracelularnog prostora
• Schwannove stanice - glija stanice koje grade mijelinski ovoj oko
aksona u perifernom živčanom sustavu (PNS) kod čeljustoustih
kralježnjaka; izolacija - bolje provođenje živčanih impulsa
4. Živčani sustav
Dendriti

Tijelo Ranvierovo
stanice suženje

Akson Schwannova
Mijelinska stanica
ovojnica
Jezgra

Živčana stanica (neuron) kralježnjaka

 4. Živčani sustav

Akcijski potencijal živca

• živčani se signali prenose akcijskim potencijalima
• brze promjene membranskog potencijala koje se šire uzduž membrane živca
– sve do njegova kraja
4. Živčani sustav

Mjerenje akcijskog (membranskog) potencijala živca

Hodgkin i Huxley – Nobelova nagrada 1963.

Promjena akcijskog potencijala živca – depolarizacija i repolarizacija
Faza depolarizacije

• membrana iznenada postaje jako

propusna za natrijeve ione
• ulazak pozitivnih natrijevih iona
neutralizira normalno polarizirano
stanje – depolarizacija

Faza repolarizacije

• zatvaranje natrijskih kanala (u

vremenu od nekoliko desettisućinki)
• otvaranje kalijskih kanala – difuzija
kalija prema van – repolarizacija
• natrijski i kalijski kanali regulirani
naponom igraju ključnu ulogu
- - -

- -
Faza depolarizacije

• membrana iznenada postaje jako

propusna za natrijeve ione
• ulazak pozitivnih natrijevih iona
neutralizira normalno polarizirano
stanje – depolarizacija

Faza repolarizacije

• zatvaranje natrijskih kanala (u

vremenu od nekoliko desettisućinki)
• otvaranje kalijskih kanala – difuzija
kalija prema van – repolarizacija
• natrijski i kalijski kanali regulirani
naponom igraju ključnu ulogu
4. Živčani sustav
Dendriti

Tijelo Ranvierovo
stanice suženje

Akson Schwannova
Mijelinska stanica
ovojnica
Jezgra

Živčana stanica (neuron) kralježnjaka

Prema funkciji:
1. motorički –prenose podražaje do
izvršnog organa
2. osjetilni – prenose podražaje od
osjetila do CNS-a
3. interneuron – prenose podražaje
unutar živčanog sustava

Sinaptičke veze

Neurotransmiteri: acetilkolin;
kralježnjaci i serotonin, adrenalin i
noradrenalin
 4. Živčani sustav
Tipovi živčanog sustava:

1. Mrežasti
2. Ganglijski
3. Cjevasti
 4. Živčani sustav
Tipovi živčanog
sustava:

Mrežasti živčani
sustav - Cnidaria
 4. Živčani sustav
Ganglijski živčani
sustav Mollusca - ganglijski živčani sustav tetraneuralnog tipa

Gangliji (nakupine
živčanih stanice) +
živčane vrpce +
periferni živci

Tendencija
centralizacije na
prednjem dijelu tijela
– cefalizacija
 4. Živčani sustav
Mollusca

2 para živčanih vrpci: visceralne

i pedalne

6 pari ganglija:
• cerebralni (inerviraju glavu)
• bukalni (inerviraju mišiće
radule)
• pedalni (inerviraju stopalo)
• pleuralni (inerviraju plašt)
• parijetalni (inerviraju škrge)
• visceralni (inerviraju utrobu)
 4. Živčani sustav
Ganglijski živčani sustav

Turbellaria

A) difuzni
B) radijalan
C) bilateralan
 4. Živčani sustav
Annelida
Ganglijski živčani sustav
ljestvičavog tipa:

• mozak (2 cerebralna ganglija)

• okoždrijelne konektive
• 2 podždrijelna ganglija
• 2 trbušne živčane vrpce uzduž
tijela s ganglijima u svakom
kolutiću
 4. Živčani sustav
Cefalizacija i tagmatizacija Arthropoda - ganglijski živčani
sustav ljestvičavog tipa
“Mozak”–stopljena tri para ž.
ganglija:
1. Protocerebrum – vidni centri
(lobi optici) i asocijativni centri
(gljivasta tijela, corpora
pedunculata), iz njega izlaze vidni
živci prema sastavljenim očima
2. Deuterocerebrum – mirisni
centri (lobi olfactorii), živci prema
ticalima
3. Tritocerebrum – simpatički
živci
 4. Živčani sustav
Cjevasti živčani sustav - Chordata

• na leđnoj strani iznad svitka

• kod kralježnjaka se razvija u leđnu moždinu
smještenu u kralježnici.
• na prednjem dijelu leđne moždine razvija se
mozak kojeg okružuje hrskavična ili koštana
lubanja
• Cefalizacija - razvoj mozga i usložavanje živčanih
aktivnosti, što dovodi do sve efikasnije
koordinacije životnih funkcija i snalaženja u
okolišu
4. Živčani sustav
4. Živčani sustav