II.

ispit

DRŽAVA
= osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora

mora imati 4 elementa (kovencija iz Montevidea, 1933., nakon WW2)

1. stalno stanovništvo
2. definirani teritorij
3. vlast
4. sposobnost stvaranja odnosa s drugim državama (međunarodno priznanje)

1) STALNO STANOVNIŠTVO
o važan nacionalan sastav
a) nacionalne države = dominira 1 narod (>75%)

b) višenacionalne države = 2 ili više naroda

~ npr. BIH (Bošnjaci, Hrvati, Srbi), Belgija (Flamanci, Valonci), UK, Španjolska (Katalonci,
Baski)

2) DRŽAVNI TERITORIJ
o različite veličine
a) veće: Ruska Federacija, Kanada, SAD, NR Kina, Brazil
b) manje: Vatikan, Maroko, Tuvalu, San Marino

o neke imaju
 otočni teritorij (Filipini)
 izlaz na mora i oceane (primorske države)
 eksklave

3) ORGANIZACIJA VLASTI
o prema obliku vladavine
a) monarhije
~ apsolutne monarhije (Saudijska Arabija, Brunej, Butan, Kuvajt, Vatikan)
~ ustavne monarhije (UK)

b) republike
~ predsjedničke republike (SAD, Brazil)
~ parlamentarne republike (Indija, Finska)
~ republika s polupredsjedničkim sustavom (Rusija)

o prema političkom uređenju

a) unitarne (jedinstvene)
~ centralizirane (RH, Francuska) i decentralizirane

b) federativne (složene)
~ BIH, SAD, Švicarska

o prema vrsti političkog režima

a) autokratske
b) demokratske

4) SPOSOBNOST STVARANJA ODNOSA S DRUGIM DRŽAVAMA

o međunarodno prizanje - preduvjet za međunarodnu suradnju
o RH međunarodno priznata 15.01.1992. od većine država

1
II. ispit

GRANIČNI REŽIMI I POGRANIČNA PODRUČJA

VRSTE DRŽAVNIH GRANICA

a) PRIRODNE
~ planine, rijele, jezera, kanjoni...
 Rio Grande (Meksiko - SAD), Drava (RH - Mađarska), Bodensee (CH - D - A)
~ najčešće dijele dva naroda = ETNIČKA GRANICA

b) UMJETNE
~ dogovorene granice (sporazum, arbitraža)
 S i J Koreja na 38. paraleli
~ podložnije promjenama
 NA MORU : unutranje more + 12 nautičkih milja = teritorijalno more, epikontinentalni pojas, linija sredine

GRANIČNI REŽIMI
= zakonom utvrđeni postupci koji se primjenjuju pri nadzoru državne granice

~ nadzor vrši granična policija

GRANIČNI PRIJELAZI
= mjesta provođenja graničnog nadzora

RH

~ najdulja granica s BIH

~ najviše graničnih prijelaza sa SLO
~ ukupno 98 prijelaza

NERIJEŠENA GRANIČNA PITANJA I NAČINI NJIHOVA RJEŠAVANJA

o sporovi oko granica > sukobi/ratovi

NAČINI SPRJEČAVANJA GRANIČNIH SPOROVA

~ potpisivanje konvencija, međunarodnih dogovora...

~ UN - pravo na ravnopravnost svih država svijeta

KAKO RIJEŠITI GRANIČNE SPOROVE

o osnovni načini rješavanja:

 DIPLOMATSKI (izravni pregovori, posredovanje...)
 INSTITUCIONALNI (istraga, mirenje...)
 PROCESI KOJI DOVODE DO OBVEZUJUĆIH PRESUDA (arbitraža, međunarodni sud)

DRŽAVNA GRANICA RH

o površina kopna = 56 578 km2

o sj. umjereni klimatski pojas (45. paralela (Senj - na pola puta između Ekvatora i S pola))
NAJ TOČKE:
~ S Sv. Martin na Muri - naselje Žabnik
~ J Rt Oštra (kopneni), otok Galijula (morski)
~ I Ilok
~ Z Rt Lako
o raščlanjen teritorij

2
II. ispit

raznolik reljef teška prometna povezanost

teška kontrola granica

o kopnene granice = 2370 km

 BIH - 43%
 Slovenija
 Mađarska
 Srbija
 Crna Gora - 1%

OBILJEŽJA GRANICA

Granica prema Srbiji (326 km):

~ prema Bačkoj = Dunav

o prirodna, ne etnička
~ Srijem
o dogovorena ne etnička
~ sporne točke: Apatin, Šarengrad

Granica prema Crnoj Gori:

~ najkraća (19.5 km)

~ povijesna/dogovorena iz Dubrovačke republike
~ prije WW1 Boka je pripadala RH, nakon WW2 je pripala MNE
~ SPOROVI: poluotok Prevlaka, rt Oštra

Granica prema Sloveniji:

~ prirodna i etnička
~ u 3 dijela:
1) Istarski - tok rijeke Dragonje
2) središnji - Sutla, Žumberak, Kupa
3) sjeverni - Drava, Mura, Maceljsko gorje
~ SPOROVI: Snježnik, Piranski zaljev, Sveta Gera, Međimurje - meandri Mure

Granica prema Mađarskoj:

~ središnji - tok drave; prirodna i etnička

~ sjeverni - na Muri; prirodna i etnička
~ istočni - granica na Baranji; dogovorena
~ NEMA SPOROVA

Granica prema BIH:

~ 1011 km
~ uglavnom prirodna granica, manji dijelovi dogovoreni
~ nije etnička
~ tok Save, tok Une, dogovoreno, tok Gline, tok Korane, tok Une, Plješevica, Dinara, Kamešnica
~ SPOROVI: Una, Mali Škoj - Veliki Škoj = Klek

Granica na moru:

~ obalno more
o 930 km
o unutarnje morske vode + 12 milja = teritorijalno more
o epikontinentalni pojas - između RH i ITA teritorijalnog mora

ČIMBENICI RAZVOJA POLJOPRIVREDE I OBLICI POLJOPROVREDNE PROIZVODNJE

3
II. ispit

POLJOPRIVREDA
~ poljodjelstvo
~ stočarstvo

ČIMBENICI RAZVOJA POLJOPRIVREDE

1) PRIRODNOGEOGRAFSKI
- padaline
- temperatura
- hladna granica
- polarna granica
- visinska granica
- reljef
- tlo - les + crvenica = najpogodnije
2) DRUŠTVENI
- veličina posjeda
- okupljenost posjeda
i. PULVERIZACIJA - usitnjavanje posjeda
ii. KOMASACIJA - okrupnjivanje posjeda, spajanje
- oblik vlasništva
- razvijenost i blizina tržišta
- državna regulativa
- prometna povezanost

 prehrambena industrija (tvornica Podravka-Koprivnica – blizina sirovina, povrće, voće, žitarice…)

 promet (Florida – uzgoj agruma, citrusa – završavaju u BoWashu – dobra prometna povezanost)
 trgovina
 turizam (posluživanje domaćih i tradicionalnih proizvoda u hotelima, otkupljivanje domaćih prehrambenih proizvoda)
PROIZVODNA OBILJEŽJA

- sesilna (stacionarna, nepokretna)

- nomadska (pokretna)

- monokulturalna
- polikulturalna

- tržišna (komercijalna)
- autarkična (samoopskrbna)

SAMOOPSKRBNA POLJOPRIVREDA
- za vlastite potrebe, može prodavati, do 25% proizvoda
- karakteristična za slabo razvijena područja
a) LOVAČKO-SAKUPLJAČKO GOSPODARSTVO
o izolirana područja – središnja Afrika, australske pustinje, Amazonija, Kalahari
b) NOMADSKO STOČARSTVO
o od zapadne Afrike do središnje Azije
c) TRADICIONALNA POLJOPRIVREDA
o intenzivna (ratarstvo + stočarstvo)
o ekstenzivna (transhumantno stočarstvo - ljetno/zimska ispaša)

TRŽIŠNA/KOMERCIJALNA POLJOPRIVREDA
- posljedica napretka agrarne proizvodnje i stvaranja viška proizvoda
4
II. ispit

a) intenzivni tip uzgoja - veća ulaganja

o SAD, Australija, jug Afrike i Brazila

b) ekstenzivni tip uzgoja - manja ulaganja, manji prinosi

o Ukrajina, Rusija

RANČ

- komercijalno ekstenzivno stočarstvo

- prerije, pampasi

KOMERCIJALNA PLANTAŽNA POLJOPRIVREDA

- monokulturni plantažni uzgoj

- banane, kavovac
- prve plantaže - J Am. 16. i 17. st. robovi iz Afrike

MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA

- na ograničenim površinama
- žitarice, agrumi, smokve, masline, vinova loza

SVJETSKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

ŽITARICE – pšenica, ječam, kukuruz, raž, heljda, riža, zob

1) PŠENICA – podnosi svakakve klime (Kina, Indija, Rusija – ima dobru les podlogu, SAD)
2) RIŽA – monsunska Azija = J, JI, I Azija (Kina – najveći proizvođač, ali ne izvoze, Indija, Indonezija)
3) KUKURUZ – osjetljiv na uvjete – najosjetljivija žitarica (corn belt SAD – prostor u kojem se proizvede najveća
količina, SAD, Kina, Brazil - biodizel)

ULJARICE

 umjereni pojas
1) SUNCOKRET - Argentina - pampe
2) ULJANA REPICA - Kina, Indija, Kanada
3) SOJA - Brazil, SAD
4) MASLINA
 tropski pojas
1) KOKOSOVA PALMA - Indonezija, Filipini, Indija
2) PALMA ULJARICA - Indonezija, Malezija, Tajland
3) KIKIRIKI - Kina, Indija, Nigerija

BILJKE ZA PROIZVODNJU ŠEĆERA

 ŠEĆERNA REPA - umjereni pojas

 ŠEĆERNA TRSKA – visoka temperatura i vlaga (Brazil, Indija, Tajland) - tropski pojas

BILJKE ZA PROIZVODNJU NAPITAKA

1) KAVOVAC
- visoke temperature, vlažnost – arabica, robusta – Etiopija, pokrajina Kafa (Brazil, Vijetnam,
Kolumbija)
2) KAKAOVAC
- autohtono iz J Amerike, preneseno u Afriku (Ghana, Indonezija)
3) ČAJEVAC
- ne podnosi hladnoću i nedostatak vlage – sušenjem listova = zeleni čaj, fermentacijom listova = crni
čaj (Kina, Indija)

VINOVA LOZA, VOĆE I POVRĆE

5
II. ispit

1) VINOVA LOZA – mnogo sunca, umjerena količina padalina (Kina, Italija, Španjolska, SAD - Kalifornija)
2) VOĆE – klimatski uvjetovani uzgoj
3) POVRĆE – staklenici i plastenici

MESO I MLIJEKO
1) MESO
o perad (SAD, Kina, Brazil)
o svinjetina (Kina, SAD, Njemačka)
o govedina (Brazil)
o ovčetina (Kina, Australija, Novi Zeland)

2) MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

o SAD, Indija, Brazil

SUVREMENE TEHNOLOGIJE U PROIZVODNJI HRANE

RADI PRIMJENE:

- mehanizacije
- agrotehničkih mjera
o mehanički, kemijski, biološki, fizikalni zahvati
- suvremenih tehnologija

UČINCI MODERNIZACIJE POLJOPRIVREDE

POZITIVNI smanjena produktivnost tla

- erozija tla vodom i vjetrom
povećanje prinosa - pretjerana gnojidba
veća raznolikost radi globalizacije - zbijanje tla (teška mehanizacija)
veća dostupnost hrane intenzivirana dezertifikacija (pretjerana ispaša)
razvoj otpornosti na pesticide
onečišćenje podzemnih voda

NEGATIVNI