Fosilna goriva

Napomena: potrebno sve prepisati u bilježnicu

Goriva možemo podjeliti na fosilna (ugljen, sirova nafta i prirodni plin), drvo, biogorivo i
nuklearno gorivo

Ugljen je nastao davno u prošlosti od pretežno biljne tvari koja je dospjela duboko pod
zemlju i bila izložena visokim temperaturama i tlakovima uz odsustvo zraka. Koristi se za
gorivo, kao sirovina u petrokemiji, a prerađeni visokokalorični ugljen koks koristi se u
metalurgiji za topljenje ruda. Kvaliteta ugljena zavisi od njegove starosti tako da je najlošiji
najmlađi ugljen kojeg zovemo treset. Bolje kvalitete su smeđi ugljen, lignit, kameni ugljen a
najkvalitetniji je koks(antracit)

Nafta je nastala kao i ugljen davno u prošlosti od tvari pretežno životinjskog porjekla duboko
pod zemljom. Prije upotrebe mora se u rafinerijama razdvojiti na komponente ( tekući naftni
plin, benzin, dizelsko gorivo, loživo ulje, mazuti i bitumen ). Komponente sirove nafte (
frakcije ) koriste se za loženje i pogon motora. Sirova nafta se koristi i kao sirovina u
proizvodnji plastika, lijekova, umjetnog gnojiva, a bitumen se koristi za proizvodnju asfalta.
Nafte, a i ostalih fosilnih goriva utroši se za jednu godinu približno onoliko koliko je stvoreno
za 500 000 godina.
Naftu je također moguće dobiti i iz ugljena samo je taj postupak skup pa se rijetko koristi.

Prirodni plin (većinom metan) nalazimo samostalno ili kao pratilac nafte.Kvalitetno je gorivo,
a koristimo ga i kao sirovinu u kemijskoj industriji. doprinosi svjetskoj proizvodnji energije
oko 21%.

Drvo je kruto gorivo niže toplinske vrijednosti od fosilnih goriva. Najviše se za ogrjev i
pripremu hrane koriste oni dijelovi koji nisu podesni za preradu u poluproizvode od bukve,
hrasta i graba. Vrlo malo doprinosi kiselosti oborina , a po pitanju efekta staklenika je
neutralno. Emitira istu količinu ugljičnog dioksida kod izgaranja i prirodnog truljenja. Drvna
masa se zbog eksploatacije stalno smanjuje.

Biogorivo dijelimo na kruto (biomase), tekuće (biodiessel i bioetanol) i plinovito (bioplin).

Biomase i bioplin koristimo za loženje, a bio diessel i bioetanol za pogon motora.

Korištenjem fosilnih goriva pokriva se većina energetskih potreba. Zalihe se stalno smanjuju
pa pripadaju neobnovljivim energetskim izvorima. Glavna goriva tvar u fosilnim gorivima je
ugljik koji izgara u ugljični dioksid. Samo polovica emitiranog ugljičnog dioksida se regenerira
(fotosinteza), a ostatak se nagomilava u atmosferi i doprinosi globalnom zatopljenju (efekt
staklenika).

Pod okriljem UN donesen je 1997. godine u Kyotu međunarodni sporazum kojim se

potpisnici obvezuju da će smanjiti emisiju šest stakleničkih plinova za 5%. Protokolu je
pristupilo 170 zemalja, ali ne i SAD.