UNUTRAŠNJA RAZLIKOVNA/DISTINKTIVNA OBILJEŽJA (URO ILI IDO) :

DIJELE SE NA:

1.PROZODIJSKA

2.UNUTRAŠNJA

UNUTRAŠNJA (URO ILI IDO):

1) VOKALSKI ~ NEVOKALSKI

akustički gledano: PRISUTNOST JASNO ODREĐENE FORMANTSKE STRUKTURE ~

ODSUTNOST TAKVE STRUKTURE

artikulacijski gledano: SLOBODAN PROLAZ ZRAČNE STRUJE ~ NESLOBODAN

PROLAZ ZRAČNE STRUJE

2) KONSONANTSKI ~ NEKONSONANTSKI

akust.: NIZAK POSTOTAK UKUPNE IZGOVORNE ENERGIJE ~ VISOKI POSTOTAK

UKUPNE IZGOVORNE ENERGIJE

artikul.: PRISUTNOST PREPREKE ZRAČNOJ STRUJI ~ ODSUTNOST PREPREKE

ZRAČNOJ STRUJI

PRVA DVA PARA URO (ILI IDO) DIJELE FONEME U 4 RAZREDA:

1) VOKALI - vokalski, nekonsonantski

2) KONSONANTI - nevokalski, konsonantski

3) LIKVIDI - vokalski, konsonantski

4) GLOTALI - nevokalski, nekonsonantski

3) NAZALNI ~ ORALNI

akust.: PRISUTNOST DODATNIH NAZALNIH FORMANATA ~ ODSUTNOST

DODATNIH NAZALNIH FORMANATA.

artikul.: PROLAZ ZRAČNE STRUJE DIJELOM KROZ NOSNU, A DIJELOM KROZ

USNU ŠUPLJINU ~ PROLAZ ZRAČNE STRUJE SAMO KROZ USNU ŠUPLJINU.

4) KOMPAKTNI ~ DIFUZNI
akust.: VEĆA KONCENTRACIJA IZGOVORNE ENERGIJE U SREDIŠNJEM DIJELU
SPEKTRA ~ NIŽA KONCENTRACIJA IZGOVORNE ENERGIJE I NJENA
RASPRŠENOST PO SPEKTRU

artikul.: REALIZIRANOST U STRAŽNJEM DIJELU USNE ŠUPLJINE ~

REALIZIRANOST U PREDNJEM DIJELU USNE ŠUPLJINE

5) NEPREKIDNI ~ PREKIDNI

akust.: POSTUPNI PRIJELAZ IZMEĐU ZVUKA I ZONE TIŠINE (NE ZVUKA) ~ VELIKA
BIJELA ZONA TIŠINE ILI NE ZVUKA

artikul.: GOVORNI ORGANI SE POLAGANO UKLJUČUJU I ISKLJUČUJU ~

ZATVARANJE I OTVARANJE GOVORIH ORGANA JE NAGLO I POTPUNO

-Binarizam zajedno svrstava afrikate i okluzive

6) STRIDENTNI ~ BLAGI

akust.: ŠUM VEĆEG INTENZITETA ~ ŠUM SLABIJEG INTENZITETA ILI ODSUTNOST

ŠUMA

artikul.: DODATNA PREPREKA ~ ODSUTNOST DODATNE PREPREKE

7) GLOTALIZIRANI ~ NEGLOTALIZIRANI

akust.: brže pražnjenje energije ~ polaganije pražnjenje energije

art.: glasnice stisnute/zatvorene ~ glasnice otvorenije

8) ZVUČNI ~ BEZVUČNI

akust.: PRISUTNOST PERIODIČKOG POTICAJA NISKE FREKVENCIJE ~

ODSUTNOST TAKVA POTICAJA

artikul.: PERIODIČNO TITRANJE GLASNICA ~ ODSUTNOST TAKVA TITRANJA

9) NAPETI ~ NENAPETI

akust.: JASNIJE ZONE REZONANCIJE NA SPEKTRU ~ MANJE JASNE ZONE

REZONANCIJE NA SPEKTRU

artikul.: VEĆA DEFORMACIJA GOVORNOG TRAKTA ~ MANJA DEFORMACIJA

GOVORNOG TRAKTA (zatvoreno ''e'' i ''o'' i geminate za razliku od otvorenih e i o i
jedostavnih fonema)

10) GRAVISNI ~ AKUTNI

akus.: KONC. ENERGIJE U NIŽIM DIJELOVIMA SPEKTRA ~ KONC. ENERGIJE U
VIŠIM DIJELOVIMA SPEKTRA (pr. m- gravisni, n,nj-negravisni)

artikul.: - artikulacija u prednjem iIi stražnjem dijelo govornog trakta ~ artikulacija u

središnjem dijelu govornog trakta

11) BEMOLIZIRANI ~ NEBEMOLIZIRANI

akus.: SLABLJENJE NEKIH KOMPONENATA VIŠE FREKVENCIJE ~ ODSUTNOST

TAKVOG SLABLJENJA

art.: suženi otvor ~ širi otvor

12) DIJEZISIRANI ~NEDIJEZISIRANI

akus.: POJAČANJE GORNJIH FORMANATA ~ ODSUTNOST TAKVOG POJAČANJA

art.: proširenje ždrijelne šupljine i stražnjeg otvora usne šupljine ~ odsutnost takva
proširenja

URO u opisu talijanskih fonema

Obično se u opisu talijanskog fonemskog sustava upotrebljava 23 mješovita
obilježja: 9 za vokale i 14 za konsonante.
To su:
VOKALI

1. prednji: i, e, ɛ
2. stražnji: u, o, ɔ
3. središnji: a,
4. otvoreni: a,
5. poluotvoreni: ɛ, ɔ,
6. poluzatvoreni: e, o,
7. zatvoreni: i, u,
8. zaokruženi: u, o, ɔ,
9. nezaokruženi: i, e, ɛ,

KONSONANTI

1. bilabijali: p, b, m,
 2. labiodentali: f, v,
3. dentali: t, d, c, ʒ, n, s, z, r, l,
4. palatali: č, ǧ, ɲ, ʃ, ʎ, j,
5. velari: k, g, w,
6. okluzivi: p, b, t, d, k, g,
7. poluokluzivi: c, ʒ, č, ǧ,
8. afrikati: c, ʒ, č, ǧ,
9. neprekidni: f, v, s, z, ʃ, r, l, ʎ, j, w,
10. lateralni likvidi: l, ʎ,
11. vibrantni likvidi: r,
12. nazali: m, n, ɲ,
13. zvučni: b, d, g, ʒ, ǧ, z, v,
14. bezvučni: p, t, k, c, č, s, f, ʃ.

Akustička obilježja talijanskih fonema

Dovoljno je 11 pari URO za opis 30 talijanskich fonema.
1. vokalski su: i, e, ɛ, a, o, ɔ, u, r, l, ʎ, a nevokalski ostali fonemi.
2. konsonantski su: p, b, f, v, t, d, c, ʒ, s, z, k, g, č, ǧ, ʃ, m, n, ɲ, l, ʎ, r,
3. glotali su: /j/ i /w/,
4. nekonsonantski: sedam vokala i dva glotala,
5. nazalni su: m, n, ɲ,
6. kompaktni: a, k, g, č, ǧ, ʃ, ʎ,
7. difuzni: i, u,
8. gravisni: w, u, o, ɔ, p, b, f, v, k, g, m,
9. akutni: ɲ,
10. napeti: e, o,
11. zvučni: b, v, d, ʒ, z, g, ǧ.