Bosanski

1 palatalizacija:

1 pal je glasovna promjena do koje dolazi kad se suglasnici k,g,h nađu ispred nastavaka e,a,i, tada oni
prelaze u suglasnike č,ž,š.

k-ć g-ž h-š –gramaticke artikulacije u kojima dolazi do vrešenja 1 pal.

Situacije:

1)u imenicama muškog roda,u vokativu/Bog-Bog+e=Bože,siromah-siromah+e=siromaše

2) u prezentu glagola,vecinom u svim licima osim 3.lica množine

Peći=infintiv-pek=gl.osnova-pek+em=pečem,pečeš,peče,pečemo,pečete,peku

3)u 2 i 3 licu jednine aorista:rekoh-reče

4)ispred i,a i e na pocetku tvorbenih nastavaka:momak-momče

5)u tvorbi novih rijeci,imenica dobijamo ispred ina,glagole ispred ica

6)u tvorbi umanjenica imenica ž.r ispred ica

7)kada se c i z nađu ispred nastavaka pa prelaze u č i ž

Odstupanja:

-u oblicima pridjeva,zamjenica i brojeva:jaki-jakim-jakima,toliki-tolikih-tolikima,drugi-drugim-drugih-

drugima

-u oblicima nekih imenica ispred nastavka e:junake,ruke,noge,snahe

-u oblicima pridjeva izvedenih od imenica ispred nastavka in:Rankin,Salkin,snahin.

2 palatalizacija(stibilarizacija)

2.pal je glasovan promjena do koje dolazi kad se suglasnici k,g,h nađu ispred nasatvaka i,tada oni prelaze
u suglasnike c,z i s.

Situacije:

1)u dativu i loktivu imenica ž.r:ruka-ruci,knjiga-knjizi

2)u svim padezima osim G i A mnozine m.r imenica:nastavnik-nastavnici,momak-momci,siromah-

siromasi

3)u imperativu glagola:pekoh-peci,rekoh-reci,legoh-lezi

4)u tvorbi imperfekta

Odstupanja:

-kod imenica z.r koje zavrsavaju na cka,ćka,zga,sh,kocki,mački,praćki,mazgi,Pashi

-kol licnih imenica i imenica odmila:Anki,Dragi,seki,baki

-kod dvoslozni imenica cija se osnova zavrsava na:tk,tetki,patki,četki

-kod imenica z.r koje oznacavaju pripadnice nasaljenih mjesta,naroda,drzava:Bosanski.Hercegovki

Nepostojano „a“

Je glasovna promjena koja se vrsila davno,a mi danas koristimo samo njene rezultate

Situacije:

1.u tvorbi imenica m.r u N jednine i G mnozine

N momak/G momaka-momka

N momci/G momaka prvo a je nepostojane.a na kraju nemoze bit nepostojano

2.u tvorbi G imenica s.r mnozina/N vesla/G vesala

3.u tvorbi nekih imenica z.r u G/N-djevojka/G djevojaka

4.u tvorbi m.r prodjeva neodredenog vida/M-mudar/Z-mudra/S-mudro

5.u m.r kod nekih opisnih zamjenica/Nekakav,nekakva,nekakvo

6.kad pisemo prijedloge sa i ka,s-pisemo kad govorimoo o ljudskom bicu,izuzetak je kad imenica pocinje

na s,z,š,ž,sa koristimo za zamjenice,imenice koje oznacavaju mrtvu prirodu,prijedlog ka pisemo kad uz

imenice koje pcinju sa sljedecim glasovima k,g,dž,đ,ć,č,ž,š

7.kod slozeni glagola

Jotovanje

Je historijska glasovna promjena do koje dolazi kada se suglasnici nadu pred j

S+j=š,z+j=ž,d+j=đ,t+j=c,c+j=č,k+j=č,l+j=lj,n+j=nj,m+j=mlj,v+j=vlj,p+j=plj,b+j=blj,g+j=ž

Situacije:

1.u komparaciji prdijeva-jači-jak+j-jači-najjjači/Ako mijesamo jotovanje sa 1 pal vazi ovo pravilo:ako u

cijelom prezentu glagola imamo izvrsenu glasovnu primjenu onda je rijec o jotovanju,ako u 3 licu

mnozine ne vrsimo glasovnu promjenu onda je 1 pal.

3.u tvorbi gl.pridjeva trpnog/Plaćen-platiti-plat+jen-plaćen

4.u tvorbi instrumentala nekih imenica z.r koje zavrsavaju na suglasnike/Krv-krvlju

5.u tvorbi nekih zbirni imenica/Roblje-rob+je=roblje

Odstupanja:

-ne vrsimo u rijecima ako gube znacenje/pasje

-u rijecima stranog porijekla/injekcija,konjugacija

-u ijekavskom izgovoru/djevojka

-u tvorbi slozenica/nadjačati